Mljekarski list 7-1979

IZBOR MLIJEČNIH KRAVA koji predsvakogproizvođača, koji postavlja jeproblem krave. drži stadu da u svom baviti ekonomičnom najbolje proizvodnjom mlijeka, zavisi u kvalitetama krave treba To uslov krajzadovoljiti, jer jeprvi kojeg Kako to složeno može ona ograpitanje postići. je koju njojliniji proizvodnja direktno ili ničit ćemo su samo na ona svojstva i osobine koje krava, ovdje treba obratiti i indirektno vezane za prilipažnju mlijeka koja proizvodnju kom izbora krava. mliječnih Osnovni

želi

se

se

o

se

na

kapacitet

Proizvodni

stado

mogućnosti. proizvodne nemaju odkao grla predstavlja cjelina kojempojedina jednuprosječnu vrijednost da ako To znači smislu. od ili je stupaju prosjekapozitivnom negativnom onda stada 3000 prosječna proizvodnja cijelog kg mlijeka laktaciji, pojedine da Iz ovoga vidimo krave iznad te a neke proizvodnje. je prosječne dajuispod, svaka krava samostalni pogon, mogućnosti proizvodni čije proizvodne jedan i ostalim određene vanjskim (proizvodni kapacitet) ishranom, držanjem njegom, krava Ove kao i sposobnosti uvjetima, nasljednim sposobnostima.nasljedne Remože okvir se proizvoditi. proizvodnju mlijeka zapravo prekokojega od 4.000 da neka krava ima cimo za kg mlijeproizvodnju nasljedne sposobnosti dobrom ka. Ako ishranu i i držimo mi kravi je pružimo pravilnu njegu toj Počnemo hrali tu kravu će onda davati tih 4000 zdravlju kg mlijeka. niti većim neće davati više od 4000 hrane količinama jer kg mlijeka, ipak Ona ali će veću osnovu nasljednu proizvodnju. početi toviti,mlijeka Sve

krave

nekom

u

stadu

To

iste

u

u

u

su

za

ne

su

u

ona

nam

ona

nema

neće

se

za

davati

ništa

više.

krava

više-

proizlazipoznavanje proizvodnog kapaciteta struko rezultat svega jerje Prije djelovanja cijelog organizma, zančenje. je diovisan i za o organa organa probavu, porednasljednosti građidjelovanju Osim nekih kao i i krvotok za organa djelovanju žlijezda. toga (srcežile) sanje, Ukoliko neki organ rebiti krave prelagođen proizvodnji. cijeli organizam do dolazi krava cimo srce, nije pada. daje, njenog koju prilagođen proizvodnji kod krava visoku naročito važan Proizvodni proizvodnju kojedaju jekapacitet kontrolom redovnom se On pod koja provodi mliječnosti, mlijeka. utvrđuje kontrola Ovako ishrane i mliječprovedena njege držanja. svake uvjetima najbolje trestadu kakve u nosti će pa mogućnosti krave, proizvodne pokazati veliki ba držati samo one kapacitet. proizvodni kojeimaju Iz ovoga

da

ima

on

za

o

mora

se

su

Konstitucija U tom kravu. veliki napor Visoka napomlijeka predstavlja proizvodnja kroz ru napora dulje vrijevelikog Izdržavanje organizam. učestvuje njencijeli solidno i čvrukoliko može imati loše nije životinja posljedice organizam takvim uslovima točka sto najkoje Zdravlje jenajslabija organizma, građena. krave učinak visoke strada. mlijeka zdravlje proizvodnje Zbog toga prije zavisi od konstitucije. njezine da Pod se odupre sposobnost organizma konstitucijompodrazumijeva biti Ti štetni štetnim mogu vanjski utjecaji otrovanje, vanjskim utjecajima. krava svaka itd. Kako visoka napor tjelesni je bolest, hladnoća, temperatura, štetnim da tom vanjskim utjecanasljeđem opskrbljena sposobnošćupružaotpor snažne držati krave u stadu konstitucije. jimapotrebno je za

me

za

u

na

se

98

Snažnu

konstituciju imaju jaketjelesne građe, čvrstog kostura, mišića i čvrste elastične kože. One dobro razvijenih iskorištavaju hranu, p lode svake i život. Kako iz u kogodineimajudug konstitucija izgrađuje uvjeta živi da treba birati za one se u jimagrlo jasno j e proizvodnju krave, koje mladosti i razvijale podpovoljnim ishrane, uvjetima njege držanja. krave

dobro

se

se

su

Plodnost Redovno

rasplođivanje jejedan glavnih uvjeta proizvodnje Krave tele se neredovito znatne količine u jeka. koje gube mlijekasvojoj ukupBez koni nojživotnoj proizvodnji.rasplođivanja proizvodnja mlijeka opada cu držati stadu svake samo prestaje.

Zbogtogajepotrebno krave, koje tele. godine daju Osim važno obratiti dužinu redovnog telenja je pažnju vremenskog između i ponovnog to ima veliki visinu doblja telenja pripusta, jer utjecaj da razmak od 85 dana između i mliječne proizvodnje.

Općejepoznato telenja rezultate. Kraći vremenski razmak ponovnog pripusta dajenajbolje smanjuje količinu i do a ukupnu 20%, mlijeka dulji produžuje laktacijsku proizvodnju i redovitost svake Zato da se mlijekaonemogućava telenja godine. jenajbolje krave kod odnosno trepa pripuštaju trećeg četvrtog tjeranja, iskorištavanje ba izabirati samo one tim vremenskim razmacima bređe. krave, koje ostaju od

visoke

mli-

na

u

one

na

raz-

na

za

u

Tjelesna građa krave ima znatan visinu Vanjski izgled posredan mliječutjecaj njezine nosti. On koliko ona To popokazuje je prilagođena određenoj proizvodnji. je da aktivno sljedica činjenicecijeli organizam sudjeluje mlijeka. proizvodnji Iz možemo da nam krave toga zaključiti izgled pokazuje prilagonjezinu đenost visinu ne možemo osloniti ne pa proizvodnji, proizvodnje, isključivo krave kada na biramo stado. za izgled je svoje Ni odnos i visine naučno dopojedinih dijelova tijela proizvodnje nije j oš kazan.

Iznimku odnos dužine i visine u stadu pa predstavlja trupa proizvodnje, treba držati krave relativno uz uslova isdugačkog trupa, jer zadovoljenje i i veću No to ne znači da hrane, njege držanja daju proizvodnju mlijeka. treba obratiti i međusobni odnos.

Oni pažnju pojedine dijelove tijela njihov dali krava dobro ili mogu loše pokazati je prilagođena proizvodnji mlijeka.

Plitka i uska prsa slabo nas i srce, raopominju razvijena pluća nedovoljno trbuh znak a loše vime Zvijen lošeg je i skorištavanja hrane, građeno predstavteškoću kod Iz svega možemo da u ovoga trelja mužnje. zaključiti proizvodnji ba držati i skladno toliko ne estetskih koliko lijepo građene k rave, zbog zbog ekonomskih razloga.

Ivica Katalinić, dipl. ing. na

u

samo

a

se

one

ne

na

nam

na

»SILA 79& za u Bjelovarski su svoje umijeće proizvodnji nagrađeni stručnim u fond Švicarsku. putovanjem Samoupravni za unapređenje poljoi obrane za takmičare u i stoprivredeprotugradne organizirao je ratarskoj izložbi »SILA 79« Lausanne. čarskoj proizvodnji posjet stočarskoj Na izložbi naši su simenproizvođači upoznati dostignućima uzgoju talaca u kao domovini te Naročitu Švicarskoj su pasmine. pažnju zaokupile

ratari

i stočari

u

sa

u

99

/

potomstvo, je svoje prezentirali koji pojedinih kolekcije kvalitetu vrlo predvop rilikom potomstva dojam upečatljiv ostavljalo đenja. stofarmeru i iskoristili Lausanni boravak Naš u jednom posjet da interesantno Vrlo i tovi čaru započinje je svinje. goveda kojiisključivo što tome se do 30 starom teladi tov sa mlijeka proizvođači je dana, razlog hranu Svu balast. čini isto im teleta žele osloboditi potrebnu j er k rave, ispod za i koncentrat vlastitim za zamjenicu površinama, proizvodi tovljenike završi odnosno da fazama tova onim potrebnim započne upotrebljava mlijeko proces proizvodnje. ostati četrdesetorici da će ovakvo poljoprivrednika putovanje Vjerujem, i tih mogu elementi neki da se kao u proizvodnji jednostavno sjećajnu, pouka, i kod nas. primijeniti Božidar dipl. ing.

Majhen, bikova

kćeri

što

su

na

smo

za

a

a

na

u

KLUBA NAPREDNIH ČETVRTO ZBOROVANJE POLJOPRIVREDNIKA OPĆINE GAREŠNICA Klu-

zborovanje je Garešnice, NovojPloščici, ba poljoprivrednika togpodručja. naprednih stručveći i 100 od Više broj pšenicemlijeka kukuruza, proizvođača referat o saslušalo poi stručnih radnih je organizacija, predstavnika njaka, o mokao i vrlo narednim raspravu opširnu zadacima, rezultatima, stignutim proizvodnje. poljoprivredne r azvoja bržeg gućnostma inž. i Sekulić Milan Milošević Referat dipl. podnijeli zborovanju inž.

Marko dipl.

111 a učestvovalo kukuruza U proizvođača, je proizvodnje takmičenju 75 takmičara. kod svega izvršena ije procjena klimatskim lošim poi unatoč uvjetima, proizvodnju Najvećuprosječnu zrna količini od 100 mtc. suhog po ba.

Briški iz Klokočevca Mato stigao je ta31 takmičio se Za visoku procjena je proizvođač, pšenice proizvodnju 11 takmičara. kod izvršena svega loših klimatskih kođer uvjeta zbog iz Ivan Pađen proizvodprosječnu postigao je Vukovja Malog Pobjednik ha. od 53 mtc. po pšenice suhog nju su 69 21 sa takmičio U k oje krava, proizvođač mlijeka proizvodnji 4.324 kg. ili po kravi 298.398 prosječno kg mlijeka proizvele 5.896 od kravi po postigao kg krave) (3 proizvodnju Najvećuprosječnu 36.432 od iz V. Stevo Dvoršček proizvodnju u kupnu najveću Trnovitice, je iz Seliš Vlado 4.554 krava po Hercegovca. je kg)postigao kg (8 naturalne natakmičarima dodijeljene proizvođačima Najboljim učestvovali: su u grade kojima Institut kod Raša »Pinus« Sisak, »Radonja« Maribora, INA— Zavod za Zemun Institut sjemenarstvo Polje, Z agreb, bilja oplemenjivanje Kutina, te PIK-a i OOUR-i svi i Zdenci Veliki »Zdenka« MI Novi Garešnica, Sad, Hrvatske. centar Poljoprivredni zborovaučesnike izvelo za društvo iz N. Plošćice je Kulturnokulturni vrlo program. sadržajan njaumjetničko S. B. održano

nedaleko

U

četvrto

uz

su

na

u

a

.

zrna

se

a

—

su

za

100

SIRKVENČIĆ IZ MALE Mala

Subotica

je

selo

SUBOTICE u

Međimur-

kooperanti ju tamošnji Čakovec.August zadruge ljoprivredne dobar Sirkvenčić stočar i jenjihov Prihvaća stručne zoran kooperant. i tako rekordne savjete postiže prinose.

U 30.000 proizvodnji mlijekapostiže litara tovu teladi po turnugodišnje, 50 a u isporučuje tovljenika, staji dvoredna nalazi 12 i kojaje 5 junica.

U dva nalazi silažni silokukuruz 2 hektara povrpribližno tornja šine. To zimska hrana je Osim i muzare. togadobijaju mineralnu obroku i dobro dosmjesu maće sijeno. neStajajošnijepotpuno završena, ali i ona dostaje jošseptička jama je već izgradnji.

Ističemo da veliku i supruga gospodarstvu pomoćdaje i tri stočari

a

po-

su

u-

sve

u

su

se

muzara

se

za

osnovna

za

muzare

u

u

u

gnu

kćerke

nakon

završenih

školskih

obaveza.

pomoKarolina, a

DrugAugustzapažen je svojoj mjesnoj zajednici delegat je Čakovec. skupštini općine dvorištu u »Čakovec« gospoPoljoprivredna zadruga p reuzima m lijeko darstva što veliko tako donositi ga je olakšanjeSirkvenčiće, jer trebaju sabirno mjesto. aktivista

i

u

u

za

na

ne

TELENJA

NAKON

vrlo je brige j er njege posvetiti telenja Svakoj višetada muzare života. iscrpljen je Organizam njihovog razdoblje osjetljivo te teleta i mlijekal učenja početkom telenjem nošenjem mjesečnim moć obrambenu i pa Sve to njegovu laktacijom. organizma smanjuje otpornost teškim nastati gu posljedicama. oboljenja nepoželjna nakon muzara često maternice Najčešće telenja. oboljenje je Gnojnaupala ili bez nakon vidljivog nekog posteljice zaostajanja teškog telenja, nastaje zloga. sluzav rodnice iz »čisti«. redovito nakon Muzara se je Tajiscjedak telenja može krvi. se ima danima i koja»krpica« prvim primjesa Kasnije znak zapaziti da se dobar to a u u kazuje koji je sluzi, potpunosti obavijena gnoja normalan u ternica položaj. povlačisvoj bez sluzi i tekući sivo-smeđi li stočar ukazuje iscjedak, smrdljiv Zapazi će poveterinara Tada stočar treba što maternice. koji pozvati žurnije oboljenje Tako treba i više se duzeti pravovremeno koje putaponoviti. izlječena liješenje nakon bit će maternica ponovo gonjenja redovitog plod prihvatiti sposobna i oplodnje. većini će ostati maternice muzara Zanemari li se jaloslučajeva liječenje će takve biti će maternici va oplodnju. onemogućiti koje promjene jer to

i

više

treba

nakon

muzari

mo-

muzare

s

razna

ra-

u

ma-

s

na

u

na

Z.

MLIJEKA LJETI

KVARENJA

UZROCI

M.

dobavljaju proizvođači mlijeka ljetnim ta Svake pobiralištu i godine pojava mlijeko. (kiselo) pokvareno mljekari i kod iste unatoč tome no prave propuste proizvodnje proizvođači navlja, može se velike i time mlijeko jerpokvareno štete, mlijekom, kovanja kvalitetne niti se konzumno kao promlječne preraditi mlijeko, upotrijebiti i u kiselo može izvode. Ako preraditivrhnje maslac, mlijeko nije potpuno domasamo može kiselo se mekog pravljenje upotrijebiti mlijeko potpuno sira. ćeg kvari da se uzroci (kiseli)? mlijeko Koji glavni raznim nečistoće mogu Čestou mlijeko kojekakve dospjeti nepažnjom sitnim Mlijeko mlijeka. je kvarenje (bakterijama), kojeuzrokuju organizmima sitne orgahrana ne samo sastavu nego po čovjeka i prvorazredna ako naročito brzo u pa vrijeme. jetoplo razmnožavaju, njemu nizme, način: na moramo dobili čisto bismo Da postupitislijedeći vime, mlijeko čistiti dio i rep treba uvijek oprati).

Staja (popotrebi prije mužnje stražnji iznositi iz redovito i suha biti staje svijetla.

Gnoj zračna, čista, bimora odvoditi kanalom đubrište. mora gnojničku jamu.Stelja Gnojnica Dva ti čista i da se redovno bijeliti jestaju poželjno obnavlja. puta godinu suhu u i suhe hrane na i to kod ishranu, tj. jeprelaza pašu prije prelaza mužhraniti krave za muhe. treba tamaniti U sen. vrijeme Najbolje je staji lako krme komadići mogu mlijeko. dospjeti nje, jer da dobro bude da obrok treba krava Kod sastavljen uvijek paziti prehrane lako i u tom se bi izazvao slučaju zagadi (proljev), jer poremećaj probave mlijeko. danima

U

se

sve

češće dešava

da

sa-

se

ru-

ne

nanose

u

se

za

a

su

s

za

za

svom

se

mo-

se

ra

na

mora

u

se

na

na

sa

ne

u

ne

102

Muzač

ili muzačica

kod

mužnje kecelju, do ruke svake krave i osušiti rusapunom lakta, oprati prije mužnje pojedine ke čistim ubrusom.

Stolac biti čist. mužnju Kod mlazeve treba izmusti malu prve mužnje mlijeka posebno posudu, sadrže sitnih Za močiti jer najviše organizama. vrijeme mužnjenijepoželjno suho. musti nego prste, Posebnu treba obratiti muzlicama i kantama za pažnju mlijeko.

Muzlice i kante treba dobro hladnom zatim tooprati najprije vodom, vodom i deterdžentom.

Nakon treba suđe okrenuti plom mljekarsko pranja dnom ili zračnom suncu diže sušiti. prema gore i mijestu, gdje prašina treba kroz ili metalno Pamučno Mlijeko cijediti pamučno cjedilo. cjedilo treba dobro hladnom i osušiti također pa vrućom ga vodom,prokuhati oprati ili zračnom Metalna također treba dobro mjestu. cjedila oprati.

Kod kod i pravilnog postupka proizvodnje rukovanja mlijekom, mlijeko stanoviti sitnih Tek ima tu sposopomuzeno dospije broj organizama. mlijeko bnost da sitnih i tu (baktericidnu moć) spriječava razmnožavanje organizama, moć zadrži 2-3 sata. Iza hladiti.

Hlađenjem mlijeko togajepotrebno spriječavasitnih Kod od 21"C svakih temperature razvoj organizama (bakterija). pola sata sitnih Zato se ohladiti podvostručuje broj organizama. jepotrebno mlijeko +10 do + 13'C. kod hladimo duže ćeŠtojeniža temperatura koje mlijeko, od mo Obično hladiti bunarskom ga sačuvati kvarenja. jedovoljno mlijeko hladnom vodom iz izvora.

U dom, jošbolje seljačkim gospodarstvima koja količine hlade tako da kante stave ga dobavljaju manje mlijeka, mlijekom bazen ili korito hladnom koritu često vodu. pa vodom, mijenjaju Mlijeko kanti često i zatvoriti nego povalja promiješati je, tj. p oklopac pritvoriti staviti koso ili kantu čistom ili nešto Ako količina mlipokriti rjeđom k rpom. je veća treba hladiti jeka mlijeko hladnjaku. treba čuvati i hladiti ga, a ne sa Večernje mlijeko posebno miješati jutarU razmnože sitni do stado njim. večernjem mlijeku ipak jutra organizmi novite zavisi s pa ga mjere(to hlađenja),miješajući jutarnjim stupnju mlijekom će sitni više a kvaliteta kojejetoplo, organizmi još razmnožiti, mlijeka će se treba ohlađenom u sabiralište ili u u pogoršati.

Mlijeko stanju predati li ovako kod i se mljekaru.

Postupamo proizvodnje mlijeka poslije mlijeko toga neće imati da: toga na pokvariti (kiseliti).

Zbog proizvođači trebaju uvijek mora

imati

za

zasukati

čistu

rukave

mora

u

na

a

na

se

ne

na

suncu

u

mo

na

vo-

a

s

s

u

u

u

ne

u

se

o

se

umu

samo

—

ne

—

ohlađeno

mlijeko toplih kvarenja sa smijumiješati mlijeko jutarnjim večernje ili sabiralište samo u ohlađeno i predavatimljekaru zdravo, čisto, nepatvoreno mlijeko.

—

PROIZVODNJA

mogu

dana

za

MLIJEKA I OVACA

očuvati

od

NA PODRUČJU

SLUNJA

Slunj području općine krava, čega osjemenjuili kvalitetnim bikovima. jeputemumjetne oplodnje Pod ima 85 od 70 krava i 15 ženskih svega selekcijom grla, čega junica teladi (nemaremonta).

60 se od ima cca instaliran 41 Mlijeko otkupljuje punktova, čega hladni 12.000 litara. Još treba instakapaciteta uređaj laktofriz, ukupnog lirati 20 6.000 litara. laktofriza, kapaciteta Na

ima

na

cca

7.000

od

se

65%

ras-

—

103

posjeduju koja domaćinstava, organiziran je mljieka Otkup litara ili 2.476 litara 1978.

3.000 otkupljeno jepreko3,219.000 godine krava, kravi.

1.073 litre i domaćinstvu po po mlijeka 1.300

kod

cca

a

mlijeka proizvodnje Razvoj 10.000 sa U 1978. povećan jebrojproizvođačaisporučenih godini a to su: 7 više mlijeka prozivođača, robne

i

litara

na

Red. broj

Prezime

1.

Duduković

2.

Bubalo

3.

Vučković

4.

Kesić

5.

Kesić

6.

Orlić

7.

Mjesto

Še

i ime

litara

isporučeno

Točak Rešetar Kutanja Vaganac Vaganac Vaganac Vaganac

Uroš

Ilija Milan

Slobodanka

Draga

Mara

Milko

Ognjenović

17.479

15.215 10.446 10.592

10.983 12.106 10.047

86.868

Ukupno

proizvođača mlijeka isporučenog Prosjek 12.000 litara. nosi preko mlidva U programu izgradnja objekta proizvodnju je ovojgodini Sakredita Međunarodne 10 iz sredstava više od sa banke, stajališta jeka učešćem. vlastitim lokalne banke i fonda moupravnog stočarstvo, čime će i nabave će Nastavit junica, rasplodnih kreditiranje uzgoja Korduna. sastav znatno ovog dijela pasminski goveda popraviti 50 kod 400 i 25 ovnova, imadu farmi Sadilovcu a ovaca Na viastitoj 3.000 ovaca u kooperaciji. preko kooperanata S. B. po

domaćinstvu

kod

iz-

robnih

za

u

za

se

se

u

RADA IZ

ZADRUGE

POLJOPRIVREDNE

LOVINAC

(općina Gračac) preuzela je zadruga Poljoprivredna sa kon svom Zadar, području.

Zajedno mljekarom otkupmlijeka formiranja 14 laktofriza ukupnogkapaciotkupmlijeka, postavili kojuorganizira 5 laktofriza. teta od 9.000 litara. Još im nedostaje krava organizirano području je prije Umjetnoosjemenjivanje 150 krava.

25 Pod godina. selekcijom imaju 1500 300 od cca domaćinstava, kojaposjeduju krava, Mlijeko otkupljuju Na litara 1978. djelovanja 1,000.000 mlijeka. području godine otkupljeno ije nabavilo 25 zadruge proizvođača je aparate. ili će ovih učešćem i vlastitim sredstvima Kreditnim nabavljeno je će montafonske mabaviti 50 čistokrvnih dana pasmine, kreditiranjem grla i nastaviti se ovojgodini.

5 3 ili Planira po objekta najmanje stajališta izgradnja adaptacija krava silaže za ishranu silosa i spremnje mlijekaizgradnju proizvodnju odmah

Lovinac na

su

za

na

:

ovom

a

muzne

se

a

u

sa

se

za

muzara.

104

za

na-

Da

bi iskoristili

nabava i se 1009 cca pašnjake područja tog planira uzgoj ovaca u će i vlastitoj režiji,potom organizirati kooperativnu proizvodnju kod udruženih proizvođača. a

S. B.

KRAVO

MLEČNICO

KUMST

JE KUPITI

si v štale reda delamo.

Jesen, prolet, meseci, gda Kaj za to za to štale ostane.

No je prodati,prodamo, k aj puno je ostaviti, pot treba i novo kravo mlečnico i mlekarskom stadu To već kupiti pripelati. je žmekši Martin nam se iz problem, jada Kožar, napredni poljoprivrednik Đurđevca.

zima

i

to

rana

so

v

Na

slici:

Kupovanje Jel bo Kobo krave( Šemovci) Gajbudova jel žarova il pe se Tak nezna. to (Đurđevac) Kalnovec... mlječnice. još je pijacu, koji jošneso sasma dotrgli. v

na

se

105

Kako

to mislite? i znal

si da

bo

doterano

pijaci Lepo!Negda krave dobre od il'... stelenke telice ili teletom krava kupiti bređih, i Ima li na prevare? trgovini sajmi takovoj baš tu dok al se il' sused ti rekoč Tako A trži, pajdaš, je kajpitate?

Zato vam vrag al' saki To veruvati. sakomu je dogoditi. neje pot, neje tuđe marše kupovati.

Vaš prijedlog? dobro imati hoće ak mlečnico, to leko!

Bar stočarSakoj je nebo! fkanil nišče da bo Tak ga krav mličnic otrani. od si siguren, svoji mljekar, naj jo Jel nemam prav? dobiti i kod poljoprivrednikabi Slične drugih mogli recepte T. A. i Moslavina puna.

Slavonija stočara, Prigorje, Bilogora, kojih jePodravina, KRAVA STROJNA MUŽNJA pravilan Osnovna jest mužnje strojne obavljene pretpostavka ispravno muznim i postrojenjem, muznom i stručan rukovanje pravilno efekt i pristup može grlu očekivati prednosti iskorištenje tom Samo u željeni slučaju i ekonoodnosno produktivnosti povećanje rada, mužnje, kao iolakšanje strojne izvoStoga mlijeka. mičnosti visokokvalitetnog dobivanje proizvodnje, mui stručnosti savjesnosti pripada uloga odlučujuća mužnje, đenjustrojne zdravstveno dobro poznavati zača. Osobe moraju mužnju strojnu kojeobavljaju kasve Osim toga trebaju muznih osobine i sve poznavati grla. druge stanje štete nego više donose koristi. se tako mogu Samo koji propusti, izbjeći žnje. muzači biti odnosno završiti moraju svi mužnje, s trojne tečaj trebaju Stoga Svakodnevna muznim i postrojenjem. rukovanju uvježbani osposobljeni treba razrađen biti strogo posao, krava mora odvijanje čije mužnja strojna osobinama muznog shodno mužnje, o rganizaciji teći određenim grla, redom, muznih i karakteristikama postrojenja. tipu tipuizmuzišta, Kak

—

bi mislil!

so

bili

puno tele.

z

—

—

se

zna

—

—

se

u

u

UPUTE

OSNOVNE

postrojenja muznog treba svake postroispravnost provjeriti mužnje početka Prije imati mora visini stalnu obratiti treba Naročitu koji podtlaka, pažnju jenja. U krvnih prskanja opasnost postoji podtlaka previsokog slučaju vrijednost. do dolazi vrh gumenog sise, dijela pritiskivanja pojačanog žila,uslijed muod niži Kad kanala. sluznice propisanog, podtlak je sisnog do oštećenja rezultira vrha što dovodi koje se sise, gnječenja pretjeranog žnja produžuje, način kanal na Sisni kanala. sluznice sposobnost gubi taj sisnog lako oštećenjem različite često u mikrobi te uzrokujući vime, prodiru tvaranja,prisutni Iste izaziva prazno«, vimena mužnja pojave nepoželjne (mastitise). upale vrši se visine vimena. podtlaka propisane Održavanje mužnjaispražnjenog tj. čistoću svake te provjeriti mužnje p rije potrebno je podtlaka, regulatorom i treba Isto tako slučaju podtlaka, koji mjeračem postupati regulatora. uzrok netočne Čest može oštećenja podtlaka. vrijednosti pokazivati onečišćenjakanala redovno treba Zato rad biti može sluznice pulzatora. neispravan sisnog kao i i odmora, taktova odnos brzinu kontrolirati izmuzavanja pulzacija, su Uzroci membrana nedovoljan najčešće pulzacija presporih pulzatora. stanje i se Kod vakuum-vodova. podmazuju, koji pulzatora podtlak onečišćenje što može dovodi niska ulja, zgušnjavanje prouzročiti prostorije temperatura 1. Kontrola

muznog se

na

a

za-

»na

sa

106

u

također

do

izaziva usporenja pulzacije. pulzaciju previsok podtlak. vode ili rad U slučaju prispjeća mlijeka pulzator, pulzatora jeonemogućen, te rastaviti i očistiti Oštećene i membrane jepotrebno pulzator. oslabljene pulzatora treba Isto tako treba sisnih zamijeniti ispravnim. provjeriti prianjanje čaša uz kako bi došlo ne do vime, njihovog ispadanja vrijeme m užnje.

Uzroci sisnih čašica nizak i razna kroz ispadanja podtlak oštećenja koja ulazi zrak. Kako stalnost visine zauzima odlujevidljivo, propisane podtlaka kod te osnovni čujućuulogu strojne mužnje, njezino odžavanje predstavlja preduvjet pravilno obavljene mužnje.

Prebrzu u

za

su

2.

Priprema efekt može kod samo Potpuni strojne mužnje postići pravilno priprevimena. svake vime treba i obrisati ručmljenog Prije mužnje, oprati čistim nikom.

Isto tako treba izvršiti kontrolu kako bi ustanovile prvih mlazeva, eventualne bolesne u osnovu ivrši izdvase promjene lučenju mlijeka, kojih bolesnih i Sisne janje grla upućivanje liječenje. čaše stavljaju sise onda kada samo krava Ako to se za je spustila mlijeko. dogodi vrijeme i treba masažom sa i nastaviti do pranja brisanja vimena, započeti je vimena.

Kod veliki obliku i nalijevanja strojne mužnje značaj p ripada građi kao i obliku i veličini sisa. Prednost što vimena, imajugrla ravnomjerse način nijerazvijenim polovinama vimena, jer taj izbjegne mužnja prazno, su najčešće prednje polovine kojaje manje razvijena.

Nepoželjna kod sisne čaše i obješena vimena, kojih oslanjaju pod otežavaju mužnju. sise 8 od ulaze sisnu te dolazi do Predugačke (duže cm)preduboko čašu, gnjevrha što sluznicu osim čenja sise, nepovoljno utječe sisnog k anala, toga bolno uznemirava Isto tako sise. Prilikom mugrlo. nepovoljne predebele dolazi do što nanosi bol zadržažnje njihovog uvrtanja, životinji, uzrokujući Pretanke sise sisnih čaša. vanjemlijeka. sve uzrokuju i spadanje Uzimajući ovo i stručan muzač će individualno svakim sa obzir, savjestan postupat vodeći računa o šablonski grlom, svakoj n jegovoj osobini, jer pristup ugrožava i i isto tako a narušava kvalitetu zdravljeproizvodnost grla, mlijeka.

3.

Mužnja Kad krava što se vidi po spusti i nabreknuću mlijeko, napunjenju sisa, se sisnih čaša. Sisne čaše određenim se prilazi stavljanju stavljaju redoslijedom.

Ako vrši desne strane sisna čaša mužnja grla, stavlja najprije zatim na desnu i lijevu zadnjusisu, lijevu prednju, prednju kraju desnu.

Kod čaša od zadnju mužnje lijeve strane, stavljanje počinje prednje desne sise završava sisi. Kod sisnih čašica lijevoj prednjoj stavljanja treba da dođe do sisa. Vakuum se tek kad paziti uvrtanja uključuje je sisna čašica vrhu sise. Za treba se prinesena vrijeme trajanja mužne, preko Prestanak znak prozirnog dijela pratiti protokmlijeka. protoka m lijeka je završetka Tada masažom kako bi vime skorog mužnje. počinje potSisne čaše rukom puno vrhu sisa kako bi prema ne ispraznilo. opterećuju bazi sise. Ovo Izmuzaspriječile protok mlijeka predstavlja izmuzavanje. može vršiti.i tom u izmuzeno vanje ručno, posebnuposudu, slučaju se mora dodati ostalom Kad mlijeko mlijeku. jemužnjazavršena, skidaju sisne čaše i sisnu čašu. Kod svih naveprekidom podtlakauvlačenjem palca denih treba mir i muznim Uzneposlova osigurati pažljivo postupati grlom. eventualna bol i miravajuća buka,grubpostupak, nelagodnost prouzročena radom muznog nepravilnim postrojenja, uzrokuju prekidlučenja (sustezanje) vimena

se

se

na

na

se

na

ne

sve

sa

na

na

se

o

u

na

a

su

u

se

sa

se

na

na

na

na

s

a

na

ne

se

sa

se

se

na

se

u

no

se

u

s

107

i

zdravlje mlijeka, utječući nepovoljno mlijeka, vimena. funkcionalno stanje 4. muznog postrojenja higijene Održavanje osnovna muznih dobivanja je pretpostavka uređaja higijene Održavanje i muznog vimena i bakteriološki zdravlja mlijeka održavanja besprijekornog nakon mudio svakodnevnih ono poslova neodvojivi predstavlja grla.

Stoga musti zaraznih U potrebno jeposebno upalavimena, sprečavanja žnje. cilju nakon bolesna muzu U bolesna a grla grla. svakomslučaju zdrava,posebno dezeficikrave svake u čašice nakon Sisne zdravih. otopinu uranjajutoplu vodi. Može se u krave se naredne čistoj isplahuju Prijemužnje jensa. dezificiili u vimena izvršiti i prskanjem uranjanjem otopinu dezinfekcija nakon svake vrši i Najprije mužnje. stroja mužnju čišćenje Pranje jensa. zatim ostatke se voda mlaka čista se pušta mlijeka, kojaotklanja propušta čistom mlavrši se Nakon vruća ispiranje detergenta. toga lužnatog otopina tamU vodom kom i završna spužvasti mlijekovodestavljaju dezinfekcija.

Poi cijevi. mlijekovodnih unutrašnjosti pranje čišćenje kojipospješuju poni, tvorbu kisela lužnate se vremno kojasprečava primjenjuje otopina, umjesto dezindrže u čašice između Sisne kamenca. se otopini mužnje dvije mliječnog ručno i se Svi peru povremeno rasklapaju stroja mužnju ficijensa.dijelovi ima održavati čistoću Isto vakuumkoja potrebno je četkanjem. tako, Samo visine održavanjem ispravnim podtlaka. vodova, ulogu održavanju odlučujuću kod otkloniti nehigijenske mlijeka, kojeje onečišćenje mogućeje higijene, i ručne oba i kod Znači kod ručne. veće nego u daleko mužne slučaja, strojne kod čovjekuulogapripada odlučujuća mužnje, strojne Slavko dipl. ing.

Kirin, muzaču.

U ZELČINU U sabiralištu nalazi se u blizini Selo Zelčin je zaposlena mlijeka Valpova. reod Svakodnevno Berečić. proizvođača, mlijeko tamošnjih preuzima Marija uzorke. uzima i redovito utvrdi dovito ga izmjeri, kakvoću, preuzimanja prije na

sastav

kao

i količinu

i na

se

se

za

se

a

se

za

u

a

108

Bez

što kvaliteta citoga mlijeka. jebolja mlijeka to i vrlo a to jelog sela, jeboljaisplatna cijena je značajno! ni dobre

nema

kvalitete

A

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

R.J.STOČARSKI

—

Promet Red.

Ime

be.

rasplodnom

i prezime

Selo

proizvođača

Žugec

1.

Žavnica

M.

2.

Senjanec

8.

5.

D.

pb.

junica

3202

»

6.

Korenić

7.

Štimac Sanec

S

Bučevac

ma

=

Ladina

Z.

D.

Vinković

11.

S.

13.

M.

Kanulić

14.

M.

Brodarić

15.

16.

Veličan

17.

F.

Gospočić V. Živčić B.

18.

19.

Bedeković

20.

Frljanović

S.

Linskil.

21.

22.

Debač

23,

V.

M.

Rača

St.

»

=

Markesina

24.

.

#

m.

M.

m

Sredice

Nevinac

3483

Jandroković

26.

Bankovac

27.

Mlinarić

28.

Veličan

S.

>

krava

S. A.

F.

Rendulić

29.

S.

N.

Pavljani

V.

Pisanica

31.

Margetić Crnjak

32.

33.

Maričić

24.

“.

Mikulandi

M.

D.

M.

Orlovac

Mosti

»

Đ.

— Bjelovar

Š

»

»

»

"

,

1423

»

4301

i

4258 2332 4338

»

e

-

PK.

»Bengrad« OOUR Sopot

3599

»

junica s

4338

krava krava tele

krava

pa

»Beograd« OOUR »Sopot« PK

2230

»

919

15696

»

»Poljopromet«,

.

Omarska 15615

S

m.

»

10162

junica

Babotok krava Tuciljevac junica

I.

m

4332

16241

Sasovac

»

3500

'

30.

2»

3060

Ž. tele

Ciglena

»

3527

:

25.

Kooperacija

15679

o.

=Prgomelj

OOUR

15731

i

Šandrovac

M.

Aleksinac

15584

:

Nevinac Međurača

»Beograd« OOUR Sopot

15743

»

Babotok

.

3046

=

Kozarevac Orlovac

D.

»Poljopromet«, Dinarska

PIK

Sasovac

Dautanac'I.

3

6786

Kovačica

St.

5383

PK.

5

OOUR

s

krava

"

Kramarić

12.

5362

1256

»

Aleksinac

Kooperacija

7559

Grginac

"

PIK

ž. tele

pm

10.

Kupac

1582

Babotok rtu Starčevljani

V.

kooperanata

krava

Klokočevac junica

A.

Sabolek

9.

Kategorija

»

Britvić

8.

proizvođača

Mački

M.

»

4.

stokom

885 2345

16198

617

>

pe: »

"

n

109

PPP

————————————————_a___

Red.

i prezime

Ime

Kategorija

Selo

proizvođača

br.

Ivorek

krava

Zdjelice

D.

S.

,

37.

38.

Predavac

V.

Bosanac

39.

Domović

K.

40.

Bjelajac

S.

41.

Veltruski

42.

43.

Ljudevit

Holeček

V.

=

junica

67171

s.

."

Valentak

46.

Stojković

47.

Leder

48.

Jakopec

49.

Jakopec

50.

Vašek

R.

I.

Sređani

D.

V.

Maslenjača

V.

V.

Bastaji

Ljudevit

V.

i

-

S

m.

s.

.

so:

»Beograd« »Sopot«

PK

1756

=

10563

.

1820

5

10597

5

junica

D.

J.

Žena

ž. tele

o

»

1686

krava

Doljani

Zelina

326

ž. tele

Dežanovac

»Zelina«,

ZZK

6770

»

<

=a.aaaaaaai

3271

“

o

m

ž. tele

krava

»

e

i

-

Dežanovac Batinjani

»

44.

45.

F.

Kupac

886

S

$s

ŽZ

pb.

o.tZtotoeaeaaaaao

.——————.—.——.-_-BL»)»—tn

35.

m

PIK

4369

OOUR

»Aleksinac«, Kooperac.

10144

_

10055

.

16427

a

1969

3

ZZK

10096

»Zelina«

dom RUŽA

NJEGA

U TOKU

LJETA

utjecaja negativnih godine je cijele njege rast za ruži i na uvjete njen povoljne optimalne, tj. koji njudjelujuosigurati u moramo ruži i uživati da bismo i njenimcvjetovima mogli Dakle, razvoj. zahvata niz Nakon i voditi loku koje ju. obuhvaća: njojbrigu njegovati cijele godine ruža izvršimo koja njegu prelazimo ljetnu proljeće, ruža

Svrha

očuvati

tokom

ružu

od

u

o

na

u

ruža

Prihranjivanje ih moramo od bi ruže ne Da nam prihranjivati. hranjiva trpjele gubitka ih smo treba ruže U toku prve opskrbili hranjijer prihranjivati, godine ih možemo ruže slabo ali ako vima gnojiti napreduju prisamojsadnji, do konca količinama sve gnojiti poželjno nije Kasnije lipnja. dušika, manjim štetno dušika količina predušikom (smanjuje otpornost djeluje jerprevelika lisne stvara se prema pa puno mase), vegetaciju, produžuje bolestima, biti moramo dušičinm tome oprezni. gnojenjem vrlo Fosfor fosfora i traže Ruže svom puno je kalija. periodu početnom Domože ne i niti ga nadoknaditi. jednodrugohranjivo hranjivo potrebno fosfora količine prema skraćuju vegetapovisuju otpornost i bolestima, voljne mase. ima pupova korjenove stvaranju izgradnji ulogu ciju, značajnu i a fosfora u tlu brzo se u pupova Nedostatak sporom cvjetova, razvoju osjeti tamnosmeđe lišću na pjege. pojavljuju ne

nam

ma

s

u

u

a

se

110

naročito mladim stvaraKalij jeprijeko potreban biljkama jerpojačava nje drveta, time tj. učvršćuje biljku, uvjetuje ranije dozrijevanje drva, daje hladnoći i bolestima.

Vrlo prema puotpornost povoljno utječe stvaranje iime i Nedostatak pova odražava u a na cvatnju. kalija cvatnji, lišću crvenilo smeđim što sve lišća od javlja pjegama, uvjetuje opadanje vrha U danas ima prema raznih vrtnih korijenu.trgovinama gnokombinacija od kao za NPK dobro: jiva, kojihje granulirano gnojivo ljetnu g nojidbu od tekućih može koristiti Rastlin i dr. Danas T-14gnojiva Cvetal, već sve više kao nadoprimjenjuju folijarna gnojiva (gnojenje preko 21, lista), tla. puna strane kod nabagnojidbe Prskaju obadvije mogu lista, viti kao FOLIFERTIL i kao se vrlo folijarna gnojiva druga koja pokazala dobra. a

na

a

na

samu

se

se

sa

se

se

se

a

nas

se

su

Naročito nakon

tri

ružama

za

tjedna

ruže

Na

slici:

će

rez

treba

ojačati

dati

i ponovo

puno dati

gnojiva, cvijet. a

Lijepi primjer dobroguzgoja

i zaštite

to

uz

i vode.

Već

ruža

Uklanjanje cvjetova Ocvale moramo redovno iz više Kao cvjetove prvo uklanjati razloga. taj zahvat vršimo ocvali treba za hramnogo jer cvjetovi stvaraju plodove, koje kao vršimo njivih tvari, drugoodstranjivanjem cvjetova aktiviranje biljke na i Ocvale režemo tjeranje izboja daljnju bogatiju cvatnju. cvjetove dva do tri lista na ako odrežemo više lisne mase izboju ispod cvijeta, jer ruža treba više vremena da se ponovo Osim ocvalih oporavi. uklanjanja cvjetoku tova, treba tanke i cijelog vegetacijskog perioda odstranjivati i to na do dva da što grm razvijene izboje, jedan oka, bolje ojača. ocvalih

ruža

a

novo

na

s

u

sve

ne-

Okapanje zalijevanje i

Za

ruža

razrahliti oko vrijeme ljetnih poželjno je okapati tj. zemlju kiše i sunca stvori smeta ruže, jer uslijed jedan površinski sloj k oji razvoju ruže. Ovom obradom tla vodo-zračne odnose površinskom reguliramo tlu,

dana

ruže

se

u

lll

štedimo

način

taj jer prigrnuti, je korov, tla Istovremeno itekako prozračivanjem potrebna. kojajeljeti vlagu tlu, oraerobnih rad stimuliramo mineralizaciju kojiubrzavaju mikroorganizama, tvari u tlu. ganske vrlo sušnom naročito Redovno utječe povoljno periodu ruža, zalijevanje nakon ružu ruža. rast i prihrana svakog zalijevati Poželjno je evatnju bujan oblik voda Zalijevanje bilje. pristupačan h ranjiva rastapa jer njivanja, u se ili ruža j er ujutro zalijevati preporuča navečer, ujutro provodimo bolesti od time a osuši list vlažan dana suncu, toku jeopasnost napada daleko manja. uništavamo

a

malo

ružu

dobro

na

u

u

u

se

a

na

ruža

Zaštita

možemo

preventivno,usprkos provoditi bolesti raznih od zaštićene biti da će ruže biti posve napada dovoljno sigurni naročito štetnika i bolesti Na utječu 1 štetnika. povoljno nagomilavanje razvoj zračnom malom suho kao vremenske npr. vlagom, vrijeme prilike nepovoljne su: i hladno vlažno obratno ili oboljenja Najčešća vrijeme. vlai bolesti brzo vrlo se toplo pogoduje razvoju širi, koja pepelnica, dana i noći. i žno temperature jakokolebanje svijetla pomanjkanje vrijeme, i ma u Bolest se cvjetovima listovima, prevlaka bjelkastih očitujestvaranju čaškama. cvjetnim točkica žutonarančastih bolest se donjoj stvaranju očituje rđa, oti listovi crnu strani požute Napadnuti boju. poprime kojeposlije lista, ruža

Zaštitu

tome

no

moramo

ne

s

a

—

na

u

—

kao

dobra:

pokazala od se obliku M 45 DITHANE koncentraciji primjenjuje pršiva), (u vode.

100 litara 20—25 znači što 0,20— dkg preparata kao ili obliku primjeEC, 0,25%, emulzija WP, prašiva KARATHANE,, 100 litara na 1 dcl znači: što od se u 0,1%, preparata koncentraciji njuje

sredstva,kojih od

su

se

u

a

na

u

a

—

vode.

lišće, k oje uši, spomenuti najvažnije je osuše. i na nakon i kraju požute kovrčaju, pupove toga koji izboje, od lisnih sredstava za različitih imamo U ušiju, suzbijanje trgovinama ETIOL dcl znači: što od u vrlo efikasan 0,2%, 2— koncentraciji kojihje razni i za 100 litara vode. Mogu se primjenjivati ušiju suzbijanje 2,5 preparata Pirox P itd.

Pirox kao spray, sprejevi ako zaštitu redovito i Ako p ridržavastrogo ruža, provodimo pravilno danas i kojih mo primjeni preparata, doziranju stručnjaka uputstava izostati. neće rezultati vrlo i to ima mnogo sigurno djelotvornih, primjeni Vera Volarić, dipl. ing.

Od

štetnika

sišu

lisne

ruža

mlado

—'

se

na

se

o

ll2a

u