Mljekarski list 8-1979

a

dina Boade ian

Jedna

grupa

zadrugarki

i domaćica

na

posjete Institutu

Glavnom za

kolodvoru

liječenje tumora,

u

Zagrebu,

prilikom

TAKMIČENJE

MLIJEKA U SR HRVATSKOJ

U PROIZVODNJI

naprednih poljopriproizvodnju putem Takmičenje oblik vrednika poljoprivredne proizvodnje povećanja postalo jenezamijenjivi zakona radu udruženom o individualnom proces taj sektoru,primjena više ubrzava. još kukuruza i na se pocijelom provodi pšenice Takmičenje proizvodnji SRH. kao i tih bilja dručju uzgoja kultura, industrijskog i mesa U travnopodmlatka, mlijeka, rasplodnog proizvodnji poRepublike (bjelovarsko takmičenje provodi manjem dijelu smjesa, djetelinskih i dručieŽupanja).

Saveza radna i obuhvatila bi Da grupa drugapodručja, takmičenjem Hrvatske i Zadružnom savezu klubova Sekcija poljoprivrednika pri naprednih SRH izradila radnika i mljekarskih Udruženja proizvodnju otkupmlijeka će radne Pravilnik zadruge, (Poljoprivredne organizacije kojeg temelju je sa nosioci zajedno otkupamlijeka) OOURorganiziranog kooperaciju izraditi službama formirati i svoje klubove, selekcijskim poljoprivrednim iPravilnike i svoga takmičenjepodručjima djelovanja. organizirati i Rezultati mogu podmlatka, mlijekarasplodnog takmičenjaproizvodnji u prvom iste na te ocijeniti, jemoguće objavitizborovanjima najobjektivnije izložbama. stočarskim kao i svake tromjesečju godine, svaka kao može zaista Pravilnika Nacrt organizacija poslužiti ogledni, i Reimade više klubova nivou i na regije klubova) (ako općine zajednica klub, izraditi Pravilnike dodjeljivati prema mogu specifičnostima, svojim publike, rezultata. i postignutih nagrade, temelju priznanja KLUFORMIRANJE ZA PRAVILNIKA NACRT U nastavku objavljujemo: RASPROIZVODNJU VISOKU PROPOZICIJE ZA BOVA I ZA MLIJEKA, MESA I STOČNE HRANE. PLODNE STOKE, stočarske U proizvodnje temelju unapređivanja organizirane cilju člana Zakona SRH 9. člana 389. Ustava i poljoprivrednika SRH, udruživanju naučnih i savremenih se, uz primjenu dostignuća, praktičnih putem organizira xlubova u mlijeka, poljoprivrednika, takmičenjeproizvodnji naprednih i travno djetelinskih smjesa.

1. Član ličnih i društvenih Radi potreba okviru: poljoprivredne zadovoljavanja rada zadružne osnovne osnovne organizacije, organizacije udruženog zadruge, složene osnovne sastavu orgazadruge, poljoprivredne zadruge, poljoprivredne odrei te radne jedinice kojeimaju zajednice poslovne kooperanata, nizacije ili đena u ugovorne poljoprivrednih proizvoda, ovlaštenjapreradi prometu tekstu radne i dr. oblika zajednice (u daljnjem poljoprivrednika, jedinice od klubova će sastavu i kluba navesti naziv djelovati) koji organizacije čijem klub za takmičenjeproizvodnji poljoprivrednika naprednih organizira i stočne hrane. mesa mlijeka, 2. Član svaki može takmičara Član kluba poljoprivrednika naprednih postati domaćinstvo, koji posjeduje najmanje: poljoprivrednik 3 krave, površine, odgovarajuće zemljišne kapacitete smještajne za

klubova

visoku

a

na

u

na

se

se

za

na

za

—

na

u

se

na

a

na

na

u

o

mesa

u

u

u

u

se

—

—

muzne

—

—

—

114

radnu

snagu.

3. Član Za takmičenjeproizvodnji krave mlijeka u ključuju pokoje takmičar. sjeduje pojedini Kontrolu vrši služba sistemu i Z A mlječnosti selekcijska skladu po Programomgojidbene količine izgradnje govedarstvu, ukupno isporučene evidentira radna mlijeka organizacija kojaotkupljuje mlijeko. Član4.

U takmičara iznosi: proizvodnji mlijeka cilj pojedinačna grla: domaća simentalska a) 4000 pasmina kg smeđe montafonske b) 3800 kg siva c) oberintalska 3000 kg šara holstein crno d) 5000 kg 305 dana standardne kg a obračunava toku laktacije, grla koja godine zaključila laktaciju. u

se

sve

u

s

u

a

za

u

se

Tržnost

treba proizvedenog mlijeka niziranog otkupa.

cdnosno U

da

iznosi

za

su

najmanje

80%

u

putemorga-

proizvođačima. tovu

u odnosu junaditakmičenje organizira broj grla tovu, i po na Prosječni prirast grlu mesa 50 ukupnekoličine predanog (najmanje grla tovu). se

na

u

u

10. Član Tov bi kod pilića sa 10.000 organizirao proizvođača najmanje brojlera, sa dnevnim i količinom najvećim hrane. prirastom najmanjom Član11.

U količina stočne cilju i osiguranja dovoljnih zrnate hrane voluminozne kluba visoku i racionalnu članovi rukovođeni organiziraju proizvodnju najstručnim novijim 10.000 dostignućimasvrhu postizanja krmmh najmanje ha i više. po jedinica u treba da iznose 1 Najmanje površine takmičenju kj odnosno 1 ha. Član12. stočne hrane Proizvodnju organizirati: se

u

suhogsijena, i zasijavanje od travnosmjesa prinosom sijena, djetelinskih —

100

mtc

suhog

.

115

kukuruza

zasijavanjem

—

po

ha.

silaže

spremanje

za

i

sa

prinosom najvećim

Član klubova klubova Više zajednicu organiziraju jedneopćine području kao nivou klubova i regija, pojedinih zajednice općine, organiziraju Hrvatske. klubova i poljoprivrednika naprednih zajednice i i stručne Radne iniciraju organizacije društvenoorganizacije radu. im i klubova i klubova pomažu zajednica političke formiranju 14. Član službe i radnih službe i stručne klubova Odbori poljoprivredne organizacija ie klubova i rezultate zborovanje godišnje organiziraju takmičenja utvrđuju ih rezultate što pojedini proizvođači, postigli najbolje proglašavaju odnosno rezultata zajednice klubovi, biraju Komisije utvrđivanje 13.

na

na

se

a

u

su

za

klubova.

po grlu, površine jedinici najbolje koji postigli i naturalnih i plaketa, diploma, priznanja putem dodjeluju apsolutno, i odlikovanja. i čanih uključujući priznanja javnih nagradadrugih 15. Član i nivou republike. općine zajednice općine, Zborovanje organizira rekorderi klubova se Za općinsko pojedinih biraju zborovanja i do i federacije. republike općine, zajednice zborovanja dalje zborovanje

Proizvođačima

rezultate

su

nov-

se

na

se

za

ova

Član

16.

zborovanja pojedina nagrada te i društvenoulažu udruženja, organizacije financijska visoku zainteresirane područjima. pojedinim političke proizvodnju koje zajednice i orgai U fond prerađivačke mogu proizvođačke ulagatidruge nagrada kao i naturalne iznosima novčanim nagrade. nizacije fond

U

prema sredstva

|

na

za

su

za

sporazumu

samoupravnom

u

Član

17.

zajedodređuje nagrade pojedine odnosu nici sa (najveća mlijeka, proizvodnju industrijom mljekarskom odnosno količina i isporučena), po proizvedena najveća prosječnagrlu apsolutno dnevnim sa i priraukupnim prirastom, najboljim grla prodani broj ulovljeni Visinu

svaki

takmičare

za

u

na

u

stom

klubova

od

i dr.

Član

18.

Pravilnik

stupa

Ovaj poljoprivrednika.

U

na

što

nakon

snagu

ga

prihvati

klub

naprednih

1979.

Predsjednik

kluba:

KREDITIRANJE STOČARSKE

PROIZVODNJE

U pravni godine sjednica o i kao i zvještaju radu, raspravljalo upravnog Skupštini, redovnoj fonda, SRH stočarstva i fonda i rezultatima razvoj unapređivanje Samoupravnog te Fonda 1979. i i kao programu 197. godinu, planu financijskom godini 1979. kredita godinu. dodjeli Na

održanih

nekoliko

u

toku

odbor

1979.

se

na

u

za

o

u

za

116

Samo-

za

Fonda 1978.

Program financijski iznosio plan godini je 183,514.449 od i sredstva dinara, čega prenijeta iznosila angažirana 100,413.949 dinara, sredstva 1978. dinara. raspodjelu godini 83,100.900 kredita 1978. bilo za Iskorištenje iznosima: je slijedeće namjene govedarstvo dinara 20,070.964 svinjogojstvo dinara 5,449.574 ovčarstvo i

u

su

a

za

u

u

u

—

—

—

587.682

dinara

peradarstvo dinara 8,293.630 konjogojstvo 280.000 dinara i oprema objekti dinara 26,289.883 Učešće međunarodnoj dinara kreditnoj liniji 17,686.729 —___—————__ jj.

Si NATA Ukupno dinara 18,658.462 ili odnosu na 78,4% biti korišteni kredite, prenijete koji mogli početku U tom iskorištenom iznosu nalazi godine. dio odobrenih se, ali samo, kredita 1978. budući da odobreni i većina godini odluka izdana pa svibnju, je 1978. što će biti iskorišteno 1979. drugoj polovini godini, ovoj godini.

U naročiti rezultati proteklom periodu propostignuti govedarskoj izvodnji kooperaciji. krava i iz: Broj ženskog podmlatka povećan j e 21.212 1972. godini 47.134 1978. ili godini 122,2%/.

Povećan i sa5do10i 10 krava je brojkooperanata preko —

—

—

u

—

u

su

u

su

u

u

u

u

su

u

u

u

na

u

za

—_dn_----———_

—_—---—_ 5 10 —

10

1978.

3.183

4.393

138

219

365

166,7 i od

jj

krava

i više

1976.

krava

—_do———_____________.—

10.000 Brojkooperanata isporučenih

litara

sa

je

iz:

1.216

1976.

godini 2.156 1978. ili godini 166,6%/o. kredit Pregled p odnijetih zahtjeva Fonda 1979. godini: —__-——————-—————E-_ Red. br.

Namjena u

u

—_—_————____ 1. Govedarstvo 2.

Svinjogojstvo

3. Ovčarstvo

4. Peradarstvo 5.

a a i više mlijeka

porastao

na

za

za

u

ka

Indeks

i

sredstava prijedlog rasporeda A

Prijedlog Zahtjevi dodjelu 2.

1 7o ćaUOdjelu 59,278.750 29,289.870 28,586.250 11,477.000 5.862.980 3,950.000 21,242.200 8,000.000 750.000 za

Konjogojstvo 6. i oprema Objekti 123,948.499 7. Učešće međunarodnoj kreditnoj liniji 21,162.388 —__—_————____ OSOR Ukupno 257,095.767

—

47,057.448 26,700.000 EVOOR 126,474.318 NAPOMENA: din rezervirano 5,537.612 kreditne je praćenje druge banke iz za i linije Međunarodne gradnju opremanje objekata proizvodnju kod robn ih mlijeka organiziranih proizvođača mlijeka.

Sredstva su za određene dodijeljena slijedećim organizacijama namjene: u

za

za

ll7

ZA

Vojnić koop.

2. »14. novembar« koop.

Slunj »Velebit« 3. PPK koop.

Gospić 1. PZ

4. OKPD

Valtura

Zadar

5. PK

—

250.000

125.000

375.000

500.000

125.000

625.000

1,526.000 750.000 1,500.0002,250.000 1,250.0001,305.6002,550.600 512.000 1,512.000 1,000.000 359.450 1,480.450 1,125.000 704.800

1,000.000

Pula

Vrana

—

JUNICA

I NABAVU

UZGOJ

526.000

Kuljevokoop.

7. »Sirela« koop.

Bjelovar 204.800 500.000 PIK 8. Čazma koop.

675.840 Rabac 9. SOUR 1,925.840 1,250.000 Čepić 881.000 256.000 625.000 Karlovac 10. KIM koop.

512.000 Sisak 11.

1,5612.000 1,000.000 koop.

Kooperaliva 384.000 PIK Vrbovec 12.

1,634.000 1,250.000 koop.

OOUR 13. IPK pr.

3,665.920 3,665.920 mlijeka Osijek 885.760 885.760 Našice OOUR 14. IPK Osijek 256.000 256.000 Pazin 15. PPK kooperacija 628.000 128.000 500.000 Selo 16. PZ koop.

Dugo 753.000 128.000 625.000 17. »Dalbih« koop.

Split 625.000 625.000 Lovinac Zadar za 18. koop.

Mljek.

-+ društv.

Boričevac 19. »Stočar« 1,250.000 koop. 1,250.000 Podravka 20. SOUR 1,250.000 koop. 1,250.000 Koprivnica B. Manastir 21. PIK 1,000.000 1,000.000 koop. »Belje« Orahovica 22. PPK 1,000.000 1,000.000 koop.

264.500 264.500 Varaždin stanica 23. Vet. (Bičići) SVEUKUPNO 17,014.500 11,545.37028,559.870 6. PIK

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

ZA

I

NABAVU

POVEĆANJE

OVACA

RASPLODNIH

Red. br.

Iznos

Organizacija

625.000

Sisak, koop.

Kooperativa Sl. 2. Vet. stanica koop.

Požega, dr.

3. IPK Osijek Šenkovac »Velebit« 4. PPK Gospić, koop. društv. sirana 5. Paška Pag, UKUPNO

1.

1,100.000 1,625.000

—

UČEŠĆE

U

KREDITIRANJU

100.000

500.000

3,950.000 KREDITNE

MEĐUNARODNE

din.

LINIJE

Red.

br.

Organizacija

Osijek2.

Split Mljekara Mljekara Zadar 3.

Mljekara 4. IPK OsijekV. Zdenci »Zdenka« 5. MI Mljekara 1. PIK

Namjena Opremamljekare Opremamljekare Opremamljekare Opremamljekare i opremanje Izgradnja mlijeka objekata proizv. kooperaciji

118

4,664.000 4,665.068 4,670.000 1,563.320

za

u

UKUPNO .....—.—.—..—nHH——<— Nha kb

Iznos

3,900.000 19,462.388 ai

OBJE.-:TI

I OPREMA

nt i etnogp

een Red.

br.

Organizaciia

1. PIK

N.

Namjena

Iznos

Gradiška, koop. proizvodnja mlijeka 2.

Mljek.

Zadarkoop. proizvodnja mlijeka 3. Paška sirana rekonstr. i Pag Lovinac, mljekareuređenje ovce pašnjaka 4. PIK Vinkovci telićarnika izgradnja 5. PPK »Velebit« i Gospić izgradnja uređenje ovce pašnjaka 6. Inex-Dinara Knin

630.000 370.000

1,267.000 4,063.360

za

197.188

za

.

7. »Jadran«

Buzet

Samobor 9. »Gavrilović« za 10. PPK

np

Karlovac

SVEUKUPNO

360.775

dd

8. »Stočar«

269.125

izgr. objek. uzgoj junica uzgojjunica uzgojjunica za

Topusko

ZA

OBJEKTE

din.

.

4,000.000

4,000.000 4,000.000 ee botla Reka 19,157.448 VaUEeEs0

I OPREMU

va

sredstva za Dodjeljena bespovratna pračenje provedbe g nojidbenog u programa test mladih bikova stanici govedarstvu kao i stoVaraždin, čarske izložbe što će se ove održati u: godine 8. i 9.

1979.

Hecegovcu rujna regiju Bjelovar 9.

1979.

Karlovac Ozlju rujna regiju 16.

1979. za Varaždin.

Varaždinu rujna S. B. regiju su

i

u

—

—

za

za

—

za

—

VIROVKE U AKCIJI ZA RANO Onu

OTKRIVANJE TUMORA

narodnu

vrlo dobro poslovicu: nego »Bolje s priječiti, liječiti« domaćice i iz Među primijenile ostalim one zadrugarke su Virja. akcijama, ove zdravstvenih radnika Doma godine suradnju Đurđevac orgazdravlja nizirale Naime šest grupa zanimljivu 30-tak žena ekskurzijuZagreb. po Institut za tumore su posjetile Zagrebu.

Ovo smo učinile okviru Borbe za rano tumora. akcije: otkrivanje Znate kako I mala vatra lakše se Tako i je? bolešću.

Ako podusi. je spomenemo da nas činjenicu, jeovog ljeta 160 pregledano Zagrebu preko mještanki to mali kako nam rekla Virja, nije domaćica broj, je Magica Grivić, iz Virja. su

uz

u

u

u

—

sa

u

—

—

Da

li ste

Jutro

samo smo

išle u Institut

vlakom

za

tumore?

doputovale Zagreb.

Poslije pregleda (koji je u

i domaćica iz Primjer samo zadrugarki već to Virja nije pohvalu, je bi trebala i Od primjer, bi imalo koji koristi i druga mjesta slijediti. toga zdravstvo i i svaka domaćica da zadrugari smo posebno.

Uvjereni primjer Virovki neće biti A. T. usamljen! za

119

NAĐE

UZ GOSPODARSTVO

I ZA RUČNI RAD

SE VREMENA

Naime

domaćin-

cajta«. slobodnog Čestoputa minu. radovi Ni stoke. i oko tu stvo poljski ju peradi poslovi uzgoja da tako znadu si Podravine iz domaćice posao No organizirati, marljive raznorazne domaćice Naime radinost. kućnu sat nađe izrađuju pokoji Tu tehnike prebiranje, tkanje, našivavanje, heklanje, vizivanja.ješlinganje, i slično. izrada foldrukanje, goblena ormarima u bi bilo Da to podravskim posebnim pospremljeno već Tako radova. ručnih izložbe često tradicija je organiziraju mjestima ručnih i izložba smotru folklornu da uz Podravskim organizira žena PoSesvetama, Aktiva rekla Jelica Šerbedžija, Evo što radova. predsjednica je domaćica

ni

nema

»tren

uz

ne

su

se

za

u

samo

ne

se

se

u

nam

Sesveta:

dravskih

Jelica

SLICI:

NA

Sesvetama.

Podravskim

Šerbeđija otvaranja prilikom

izložbe

ručnih

radova

u

našeg (to poljoprivrednice našeg godine Nova velika radova. ručnih raznovrsnih 200 komada izložilo mjesta) jepreko bila da se svi radovi izlože. domu društvenom dvorana jepremalena, —

40-tak

Iove

članica

aktiva

iz

su

u

—

Neke

novine?

cijene kupiti popularne mogli godineposjetioci iz To radove. izložene drugih gledaoci pozdravila, pogotovo publika je pojedine složenost izložbu i poljoprivredVjerujući posjetili. koji gradova, mjesta neće da ova Podravskih iz nica tradicija prekinuti. lijepa vjerujemo Sesveta, veći i veći. aktivnosti takove sve Naime interes je A. T. -—

izložbe

Ove

su

u

su

se

za

120

i

uz

OTAC,

UNUK I SIN »ŠARABOLJAJU«

Štoznači

A SNAHA

IM POMAŽE

stočara

Ove kukuruz, nijepotrebno g ovoriti. godine mnogi muku mučili suše.

Miška zbog Živka, naprednog Posjetili obitelj iz poljoprivrednika Repaša(Prekodravlje): Makar lakše herbicidima kukuruz mi nađemo je uzgajati, još uvijek računicu da kukuruz kao i međuusjev posadimograh.

A kopanje?

I Mi se sada kukuruz. i ga »šaraboljimo« negda kopalo. kopamo Najprije zatim ručnim motikama ga (plugomokapanjekukuruza) okapamo.Nije kuću.

Kada umorni odemo smo kući da teško, jer je zemlja malo i malo A onda »Jovo novo! opet okrijepimo, najedemo počinemo. kako kaže narodna izreka. za

su

smo

s

—

uz

—

—

a

nam

nam

sva

uz

se

na

...

ni

a s

Na

slici: Otac

paju)

kukuruz

na

rad!

=

—

Ima

Kako

li u

Živko, Franjoi unuk Stjepan » šaraboljaju« (okazavrtnici Snaha Mira traktora vozi. Pravi udruženi Repašu.

Miško

u

tome

da

sin

ne?

računica?

Samo

smo prošle godineprodali

preko

graha smo kojem

tri tone

»peneze« purančoka, kojije i ostalo nam poreza hižno splatili još je nekaj blagajno.

Nisu samo kukuruz kao Živkovi, kojijošuvijek uzgajaju međuusjev i sirak i To iz grah bundeve, drugiusjev. poljoprivrednici Prekodravlja i No tu im šumska Podravine, Međimurja Prigorja. je glavni »neprijatelj«: mladi srne, tu se već No prava divljač, kojimaje pogolovo grah poslastica. nekako nađu oštećeni i sporazume nadrilovci i lovačka poljoprivrednici, lovci, A. T. društva.

—

tražen

na

tržištu.

Tu

za

smo

dobili

z

uz

su

121

KOLIKO TKO PROIZVODI

KUKURUZA?

potpunosti znaju. rekordnu za kukuruza, proizvodnju agromjere poznaju potrebne bilo kod hranidbi stošari svakodnevnoj vrijednosti njegove pak znaju tehničke ili mesa. mlijeka proizvodnje donosimo i ratara Da proizvodnje pregled stočara, znanje upotpunimo odnose Podaci raznim kukuruza proizvodprosjek godišnji zemljama. od 1975. do od 1948. do 1952. i vremenskom prosjek godišnji razdoblju nj: izražene Količine u 1.000 tona.

1977. su godine. kukuruzu

O

naši

ratari

i stočari

vrlo

Dok

mnogo

ratari

u

sve

u

sve

za

se

u

u

—.—.—.—.—..—;PD—R—.—ZCRBđ3Z—B—————.—.—..—.—..=_-.

godišnje

=.-=a.az.zazae.e=.e.e.e.=oeje— e_eea_e_e_eaaaaani

godišnje

1. USA

74.308

156.240

2. Kina

14.082

32.956

3. Brazil

5.841

17.816

Rumunija

2.459

10.208

5.151

9.489

Jugoslavija

3.078

9.452

3.090

8.798

2.629

8.661

452

7.470

2.839

7.118

2.165

6.771

Mađarska

2.068

6.154

Italija

2.306

5.617

388

3.906

Bugarska 16.

Egipat 17.

Filipini 18.

Indonezija 14.

Tajland 20.

Koreja

720

2.918

1.378

2.876

699

2.834

1.535

2.177

31

2.405

1.352

2.113

4.

5. SSSR

6.

7. Mexiko

8. Južna

Afrika

9. Francuska

Argentina li.

Indija 10.

12.

13.

14.

Kanada

15.

RAZVOJ

ROBNE

PROIZVODNJE MLIJEKA U BARANJI I DIJELU SLAVONIJE

dospjelih junica, rasplod Baranje području ili 1075 ili 35,8% dok 1925 ili kvalitetno 64,2%, jalovo je oplođuje čega bikovima. lošim oplođuje 151 krava i 57 kom. obuhvaćena radom ženskog je selekcijskim Uzgojno i ženska telad). (junice podmlatka 1978.

1270 od se otkupljeno godini je domaćinstava, otkupljuje Mlijeko litre po 3.853.478 litara domaćinstvu).

(3034 354 50 U koji uključeno je proizvođača krave, proizvodnju organiziranu telad i vlastitu isporupotrošnjudomaćinstvu, mlijeka poredpotrošnje litara čili 870.837 po domaćinstvu).

(17.417 11 i 7 novih proU objekata adaptirano je periodu izgrađeno proteklom i 60 robnih kod nabavljeno je proizvođača, mlijeka organiziranih izvodnju Na

imade

3000

krava

i

od

za

se

se

a

u

sa

su

za

u

za

122

izgrađeno silosa,nabavljeno silokombajna aparata, i stočne hrane. spremanje drugemehanizacijepoljoprivredu Za što i ili će kvalitetniji otkupmlijeka organiziraniji izgrađeno je laktofrizi najskorije izgraditi odgovarajući punktovi područjima vrijeme beljska mljekara. otkupljuje gdjemlijeko nekoliko

muznih

6

te

i

za

se

na

—

Red. broj Područje 1. Beli 2.

punktovi izgrađeniplaniraniUkupno — Kapacitet Rashladni

Manastir

14

DonjiMiholjac

6

Vaipovo

1

Ukupno

22

3. Našice 4.

U

toku

u

12

8

10.500

3

4.000

1

500

38

36.500

2 —

16

godine o tkupljene ličine mlijeka: su

21.500

#22

1

1978.

26

individualnom

na

slijedeće ko-

sektoru

Red.

broj Područje 1. Beli 2.

Otkupljene

količine

Manastir

litara

3,853.478

DonjiMiholjac

3. Našice

4.

Valpovo Ukupno

2.367.951

litara

529.502

litara

67.946

litara

6.818.977

litara

i

mlijeka prvak proizvodnji predaji Apsolutni jeVojvodić u

pova

sa

67.856

Luka

iz Val-

litara.

Slijede Adam Engkilman ga:

sa

53.674

litre

Pešić

Marko

sa

42.290

litre

Biro

Ištvan

sa

41.445

litre

Josip litre, Be.og Na ima područjima gdjeotkupljuje mlijeko beljska mljekara tržno broj orijentiranih proizvođača.

Jakob

sa

38.682

svi

Manastira.

iz

slijedeći

domaćinstava

Red. broj Područje 1. Beli 2.

sa

5—10

krava

__10i više

krava

Manastir

49

6

DonjiMiholjac

9

1

31

1

— 1 _

2

3. Našice 4.

Broj isporučenog 5 i 10.000 _ mlijeka 10.000 i više — _ 91 42

Valpovo Ukupno

— _59

8

—

124

9 —

1 52

123

već

treću

Karajemveljače, godinu, Skupštini organizirani tih da bi analizirali rezultate proizvođači mlijeka područja, izgradnji, adapi nabavci i kreditiza svojih objekata proizvodnju mlijeka, tacijiopremanju 1978. naredno i u junica godini p.an razdoblje. ranjurasplodnih Upoznat će radom i kao i programom poslovanjem mljekarske industrije, razvoja naredno razdoblje. iste, Proizvođači toku 1978. više od 10.000 litara koji isporučili godine ovisno kvaliteti će se mlijeka, (masnoći), dodijelit posebne premije.

Proizvođačima sa isporučenih: litara 10—14.999 din po litri do masti 3,6%mlječne 0,05 din po litri masti 0,10 preko3,6% mlječne litara din po litri do masti 15—19.999 3,6% mlječne 0,11 din po litri masti preko3,6% mlječne 0,16 20.000 i više litara din po litri.

0,20 i Ovakav vid pa pokazao stimuliranja drugimpodručjima kao oblik krava i sa broja kooperanatapovećanjem broja njihovom povećanja količine što time i po ishranom, omogućava isporučene proizvodnju kravi, S. B. mlijeka. naći

će

se

na

u

za

se

sa

za

su

u

o

ovom

na

se

na

a

24.DANIH! UTVRĐIVANJE BREĐOSTI KRAVA VEĆ TI stočarstvom kao i U Velikoj Britaniji drugimzemljamarazvijenim dan nakon 24.-ti bređosti krava metoda dena utvrđivanje jelaboratorijska dodokaza bređosti krava analizu Za tu protrebno je pripusta. laboratorijskuTočnost rezultata 80% odšto iznad uzorak staviti je je laboratoriju mlijeka. bređost. tako stočarima ličan pokazatelj s

u

za

za

124

ranu

uve-

O

načinu

tom

ispitivanja drugim stočarskou imenom »Milk Board« ganizacije Velikoj Britaniji pod Marketing govorio je mljekarske Društvu i tehničara SR Hrvatske T. J. Arnott g. inžinjera stručnjak poznati te Poslovna su organizacije.

Taj zanimljiv sastanak o rganizirali zajednica stočarstvo iz Stočarsko SR centar Hrvatske i Britanski konZagreba, selekcijski zulat iz Zagreba. kao

i

zadacima

or-

u

za

ZM

KORISNA

KNJIGA

O GOVEDARSTVU

iz izdala Školska i nadasve korisnu knjiga Zagrebanedavno je potrebnu i osnove od dr. Branimira knjigu»Govedarstvo konjogojstva« Đurašina, dipl. inž. agr. nastave školsko obrazovanamijenjena jeprogramima usmjereno da će ta stručna biti i vrlo štivo nje.

Vjerujemo knjiga zanimljivo mnogobrojnim proizvođačima mlijeka. obuhvaća ekonomiku Knjiga svojimpoglavljima govedarstva, porijeklo i i eksterijer goveda, tipove pasminegoveda, razmnožavanje goveda, selekciju goveda, tehnologiju proizvodnje mlijeka, tehnologiju podmlatka, proizvodnje i mesa tehnologiju proizvodnje goveđeg mjere unapređivanje govedarstva. obuhvaća muzara Poglavljetehnologiji proizvodnje mlijeka prehranu osvrtom krmiva i krmna osnova Zatim prehrani goveda. opisuje krava tvarima te hranidbeni i konmiranje obroka, potreba hranjivim omjer obroka. centracija Korisni krava kao i onih tek i savjeti prehranu suhostaju oteljenih krava i i onih te pripremi razdoj (avans) razdoju, laktaciji. punoj i anatomsku vimena i fiMlječnostmuzenjeobuhvaćaju građu muzenja, i te način sam i poziologiju stvaranjaizlučivanja mlijeka muzenja.

Opisanje jam laktacije. kao sirovina i obuhvaća sastav koloPoglavlje mlijeko proizvod mlijeka, stralno fizikalna mlijeko, svojstva mlijeka, mikroorganizmi mlijeku, postupak i mlijekom poslije muzenja, poterizacija sterilizacija mlijeka, pogreške mlijeka i i završava prije poslije muzenja, sakupljanje prijevoz mlijeka.

Poglavlje nastambi krave muzare. opisom iznosi 110.— dinara i Cijenaknjige preporučujemo ju proizvođačima.

Zlatko MAŠEK a

za

u

za

o

s

na

u

se

nor-

u

su

za

u

za

u

u

a

u

s

za

UZGOJ

RASPLODNIH BIKOVA DOMAĆE SIMENTALSKE PASMINE

—

"U 1974.

Programomgnojidbene izgradnjegovedarstvu godine krava 270 bikovskih počelaje p.anskaoplodnja (cca majki) Hrvatskoj, bikova spermom visoka i visokog genetskog potencijala mlječnostprirast skladu

s

u

u

—

mesa.

Prva

muška

telad

stigla je

u

stanicu

Varaždin

u

trećem

mjesecu

1975.

godine.

31. XII 1978. stanicu ušlo 171 muško tele iz Zaključno godine je se vlastiti rast od do te usmjerene oplodnje, gdje prati 120365dana, rezultate proizvodnosti majke,uzgojne spov rijednosti ocjenjuje tog rasplodna tog sobnost od bikova. svakog uzgojenih sa

u

se

125

p

čega je ocijenjenih 63 bika Centre 48,10% oplodnju umjetnu bikova 40 za 30,53% pripust prirodni 27 bikova 20,61% klanje 1 bik 0,76% uginuo iznosila bikove navedene je: cijena postignuta Prosječna % din 35.300 Centre za 48,6 umjetnuoplodnju %/o din 18.125 24,9 prirodni pripust %o din 13.734 za 18,9 klanje %o 5.564 din 7,6 (OZ) uginu.og dinara 25.575 100,00%o Prosječno: 11

U

grupa

izašao

iz stanice

131

od

bik

u:

za

—

—

za

—

—

za

za

—

za

—

—

za

—

____________/_/—_—_—_——_———————————————————

Troškovi

iznosili su:

testa

dinara

4,422.565 dinara 3,350.379

realizirano dinara 1.072.156 razlika: = Negativna sredstvima; koja pokriva dinara 967.186 fond Samoupravni suzb. stoč. za Zaj. dinara 105.000 zaraze dinara 1.072.186 Usupno su 63 bika za Centre za Za uzgajače premije dodijeljene oplodnju umjetnu od su od po 10.000 dinara, čega dodijelili: dinara 603.000 fond Samoupravni dinara 27.000 Centri oplodnju umjetnu min E I dinara 630.000 Ukupno: fond 1,570.156 dinara.

Samoupravni Sveukupno toku ove u će U testu nalazi 40 bičića godine. ocjenjivati koji još se

—

—

-

—

za

-—

s

se

se

krava

osjemcnjivanja Programplanskog 1930.

1. III 1979.

do

za

28. II

period

Ned.

broj

Ime

bika

krava

KB

Vlasnik

bika

Broj

Križevci

30

1.

HELMUT

3512

2%

ZLLOT

5134

3.

PLASTIHNK

Uvoz

sperme

49

9154

Uvoz

sperme

40

Uvoz

sperme

5.

QELD

4104

NHNASELBECHE

4109

Uvoz

2187

sperme

37

6.

MANI

4737

Uvoz

sperme

31

7.

SALI

4731

Uvoz

sperme

37

8.

SLIM

5087

Osijek

4.

37

Ukupno: Navedenih

295

krava

nalazi

se:

1. PIK

Vinkovci

54

kom

2. PIK

Đakovo

22

kom

49

kom

46

kom

3.

Općina 4.

OpćinaBjelovar Vrbovec

295

Općina 6.

OpćinaKoprivnica 7.

S:.

Općina Požega 8.

Nova Gradiška Općina 9.

Velika Gorica Općina 10.

OpćinaČazma 11.

Križevci Općina 12.

OpćinaPetrinja 13.

Sisak Općina 14.

Daruvar Općina 15.

Grubišno Općina Polje 16.

Karlovac Općina 17.

OpćinaZaprešić 18.

Garešnica Općina 19.

Novska Općina 20.

OpćinaLudbreg 21.

OpćinaČakovec 22.

Ivanić Grad Općina 3.

OpćinaKostajnica 5.

Đurđevac

23

kom

16

kom

14

kom

10

kom

10

kom

8 kom 8 kom 1 kom

7 kom 5 kom 4

kom

2

kom

2

kom

2 kom 2

1 kom 1 kom 1 kom 1 kom

295

Bikovske

majke

nalaze

2 kombinata

kom

kom

području općine Ovako sinhroniziranom držaoca akcijomproizvođača krava,stručnjaka centara veterinarskih stanica naučnih i selekcijske službe, umjetnuoplodnju, time pa institucija, poomogućena jeproizvodnja rasplodnih bikova, prestaje treba uvoza bikova. se

na

i na

21

u

SRH-a.

za

S. B.

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR Red.

Imei

prezime proizvođača

be. 12;

1. Ivković 2.

E.

ŽunaciI.

4.

Podbrežnički

56. Vlahović 6.

Vujčec

F.

I.

7. Bulić

Selo

Kategorija

pb.Kupac

Poljančani

krava

908

Nova

3. Podbrežnički

M.

Rača

.

2351 3659

S.

Kapela

ž. tele

S.

Kapela

krava

Hrgovljani Gola junica Zrinska Daruvar ma Šišćani Narta S

»

8. Moleček

V.

9. Karašić 10. Bakić

A. Đ.

11. Cvelber 12. Matelik 13. Sitek

ji

I. F.

=

a.

J.

R.J.STOČARSKI

—

Jabučeta

Kapela Predavac

»

=

"

»Zdenka«, Vel. Zdenci ma

:

924

=

957

>»

9906

:

2286

=

10015

pa

339

10055 4772

:

\

"

3399 6706

S

127

ea |

=

prezime Selo =proizvođača

Red.

Imei

be.

14. Jungvirt

Bobinac Bulinac

S.

15.

Ivančić

M.

16.

Škrbina

M.

17.

Pečar

I.

18.

Merc

J.

19.

Orač.

20.

Cinderić

Kategorija

Pisanica

V.

Trnovitica

Milandi

23.

Blažinčić

24.

Kazda

25.

Cirkvenac

26.

Radetić

M.

27.

Matešin

I.

28.

Tkalčević

29.

Cvelber

J.

Jabučeta

30.

Lukarić

A.

31.

Kocijan

M.

Bulinac

32.

Šlezinger

Đ.

34.

35.

M.

Lj. S.

I.

36.

Novotni

37.

Ferinović

38.

Debač1I.

I.

junica

A.

L.

40.

Grubačević

41.

Kral

42.

Lukić

43.

Košćak

V.

Lj.

Pavković

S.

45.

Stanković

I.

46.

Pečar

47.

Koščević

389

»

6408

m

=

>

ža

»

:

a

»

»Dubrava«

PZ

10008 4225

S

»

»

15447

>

2173

»

24544

.

“ ,

»

»

5545

i

9699

=

Križevci

TP

24629

_

OOUR

Kooperacija a

Z

2969

»

15318

“a

Obučar

15443

Ma

Zdenčec

J.

>

15569

Z

s.

»Sirela, Bjelovar

4212

_

Kupinovac Kozarevac Pripelica

D.

i

3370

S

Virje Habijanci

44.

5633

4393

.

m

Ljudevit

Lj.

»

2187

=

—

S.

775

4362

S

Pisanica

ši

4744

»

Žabno

V.

"

10033

»

St. Rača

39. Kuruc

2256

PR

Daruvar Dautan

M.

»

5017

.

Rača

Nova

»Sirela«, Bjelovar

545

m

Zdjelica

“a

936

a

Međurača

Mabalija

>

s

Bulinac D.

4447

1423

a.

V, Pisanica

S.

_

>

Kovačevac

J.

Župić

krava

Bojana

S.

2208

2235

m

22.

33. Ivorek

o.

Festinac Kozarevac Bjelovar Rovišće Pavlovac Novigrad Narta

I.

=

-

N.

>

4420

7

Bedenik

21. Stanković

4394

S

V. Pisanica

S.

pb.Kupac

=

S., Podgajec

Poljak

9768

S., Čađavac 179 -

48.

Bojčić

49.

Stojković I.

50.

Glavaš

Brestovac Doljani

S.

M.

K.

Kutinica

Uređuje Glavni Vlasnik

i izdavač:

i odgovorni

Udruženje pretplata a

Tisak:

128

e.

-

NIŠRO

krava

1660

ž. tele

4115

UREDNIČKI

za

za

radnika

31/III,

telefon

»VJESNIK«

SRH.

19

M., Majur

I.,Keglevac

Sinus

23

Kaštelan

Uprava i ustanova

mlijeka TMG OOUR 3

—

Panić

i uredništvo:

440-476.

organizacije

privredne proizvođače

J., Podgajec

ODBOR

dipl. inž. Dinko

mljekarskih Ilica

Mjesečna

>

urednik

Kolarić

4931

6

dinara.

dinara.

—

POGON

VŠ

Zagreb