Mljekarski list 9-1979

GOD.

ZAGREB

XVI

RUJAN 1979.

| KOOPERACIJSK:

Stočarskou

-

--.-

.—

—

a

sajam GornjaRadgona

18—26.

—

_.

a

_-

..

_—o—_

-—-

VIII -

1979. .---

._

Ck Mute

s

b

..*

A

STOČARSKO-POLJOPRIVREDNA

IZLOŽBA

Gornjoj Radgoni je izložba veličini po stočarskokojaje svojoj druga sajamska priredba veliki poljoprivrednog sajma našoj zemlji.

Sudjelovao je brojizlagača poljoprivredna iz naše i inozemstva. tako upoznati zemlje Posjetioci mogli najnovijim i poljoprivrednim drugimproizvodima strojevima koji potrebni i stočarskom izložbom menom gospodarstvu kućanstvu, simentalskog goveda, izložbom nastambama i dr. i svinje goveda svinja, Na izložbi veliki udrustočarskoj simnetalskog govedasudjelovao broj je ženih i radnih izložili 97 Tako poljoprivrednika organizacija koji grla. je bikova bila grupa vlastite krava životnu plemenitih proizvodnje, kolekcija bikovskih krava zatim biku po kolekcija majki, kolekcija proizvodnju, goveda »Kazimir-R mlađih kri1126«, kolekcija krava, kolekcija prvotelki, kolekcija simentalac »rdečim« i bređih krajukolekcija žanoggoveda junica mjenjenih prodaji.

U

održana

od

18.

do

26.

VIII.

1979.

g. tradicionalna

u

su

se

s

su

u

suvre-

za

su

za

s

Izložena

simentalska

na

na-

goveda u

G.

Radgoni

prisutnim prof. predsjednik je odabrao i izloženih prilagodio grlakojeje gledaocima zanimljivu ocjenu kod i pravca goveda svijetu. simentalskog razvoja ocjeni svojoj krava Veliko mb 545 iz KŽK posjetilaca pobudila Kranj zanimanje je 8 10 otelila se života stara i pogon proizvela kojaje godina, Poljče, je puta Maximalna masti.

47.895 i 1.883 kg.mlječne proizvodnja mlijeka kg.mlijeka Z. M. 7.288 bila kg. laktaciji je jednoj Počasni

akademik

dr

Belić

održao

20. VIII.

sam

u

nas

—

za

u

130

PRIMJENA

NUSPROIZVODA

ULJARSKIH

U ISHRANI STOKE

<

Prijesvakogobjašnjenja nastojat prikažemredoslijed uljarskih kultura i obimu po njihovoj zastupljenosti prerade uljarskoj industriji.

Prvo i znatno vodeće zauzima mjestu na mjesto suncokret, drugom je zatim klice od bundevske arašid uljana repica, slijede kukuruza, koštice, soja, i ostale važne kulture neznatne) manje (gotovo uljarsku industriju.

Prema ovako kultura i kolipostavljenom redoslijedu uljarskih logičan je činski kiselina.

Sačma suncokreta po slijed nusproizvoda: sačma,ljuska, trebala dobiti i i nebi naziv gotovo vrijednosti, svojoj primjeni potrošnji faktori nivo da gore navedeni proizvod, jer je podigli taj njom kao treba količinska računati Ni sačme suncokreta proizvodom. proizvodnja što da iz Tvornica neznatna, uljaZagrebgodišnje nije ie vidljivo podataka 25.000 7.000 2.000 tona tona i oko tona masne proizvede ljuske sačme, kiseline.

Po 100.000 tona približnoj procjeni našoj zemljivroizvede sačme što važru suncokreta, predstavlja proteinsku komponentu, koja teško dade bilo kompenzirati kojomdrugom komponentom(komponentama) kako tako i Iako stočarska po hranjivoj vrijednosti financijski. je proizvodnja krize i uspone, sačma suncokreta bila konstantno defidoživljavala svoje je artikal. citaran Ovo da naših preje znak, prerađivački kapaciteti uljara odnosno višak suncokreta bit će izvezen maleni, vanjskotržište, tim i dio bi ostao domaće da suncokret kod nas presačme,koji tržište,je rađen.

Sve bi sačmu to da trebalo racionalno odupućuje trošiti, uvrstiti tvornica pravilno je pojedine Zahvaljujući recepture. ekspanziji stočne hrane i ovako kao što pravilnoj tehnologiji vrijedna komponenta je sačma dobila i pravu primjenu. suncokreta, vrijednost jesvoju ispravnu Pored ovako načina i to da manje pozitivnog uporabnog je postoji onajdrugi, sačmu troše neracionalno, organizacije miješaju je jošjednomkomponentom: ili je stoci način i i rasipaju ovako: daju taj umanjujunjenuvrijednost hranivo. vrijedno račionalnije Zakonski također idu da sačma suncokreta propisi prilog što do sada bila minimalna i to: koristi, time, je propisana vrijednost proteina vode 8%. masti celuloze do-' 33,5%, 12%, 19,5%,pepela 3%, Sadašnji propisi da sačma i navedene da zvoljavaju, proizvodiispod vrijednosti time, ostalih biti »niži deklaraciji pored kvalitet«. podataka Ovu i da navodim radi toga, što data mogućnost pozitivnost je mogućnost, može sačme kvaliteta od uljarska industrija prićiproizvodnji različitog 15—44%% S ovakvim rasponom proteina. proteinske vrijednosti (kvalitativnim velika asortimanom) postoji mogućnostpravilnog komponiranja gotovo vrsti od onih nisko do mješavine proteinskih smjesa goveda najfinijih telad itd. Osim uštede popiliće, odojke, mogućnost togapostoji transportu, što će i farme uzimati sačmu više dok peradarskesvinjogoiske proteina, farme i sačmom ima više celuloznih vlamogu govedarske zadovoljiti koja nižu Svakako kod biti i adekvatna mora toga kana, proteinsku vrijednost. ću

da

u

za

masna

nus-

su

na

cca

se

sa

cca

u

se

cca

veoma

se

su

sav

na

a

s

za

nas

ovo

na

nosno

č E

JE

iN

i

u

a

s

samu

na

u

se

s

se

s

u

mora

u

za

sve

za

u

s

se

sa

a

cijena.

Sačma

suncokreta

dosta

ostajebogata kojih pored lih lizin i Ove ističem prilično zastupljeni triptofan. dvijeposebno poštoje rast života različitih potreban lizin, održavanje triptofan.

Kombinacijom

aminokiselinama

od

su

za

a

za

131

R Fa s i

ik

Ke

d

odgovarajućih povećava punovrijednost bjelančevina, pošto poamino-kiselina hranivu iz manjkanje pojedinih jednom nadopunjujedrugih, što hrane. ujedno konverziju pospješuje amino-kiselina radi navest ću sačme gram/kg sadržaj Orijentacije kreta analiza (kemijska postocima). krmiva

se

se

u

u

sunco-

u

+

metionin

15,4 13,3 5,0 35,0 21,1

cistin

lizin triptofan argenin glicin

Druginusproizvod koji dobije prerade ljuska. jest također našla ishrani stoke kako domaćem tako i na na je svojemjesto tržištu. ishrani služi kao kabasti voluminozni dovanjskom Mljevena ljuska datak što svakako da se znači i primješavasmjese goveda poredtoga može davati stoci bez tako da stoka uzima po ikakvog primješavanja je Kao voluminozni dodatak ima dobra rado stoka volji. slijedeća svojstva: je izaziva nadamni služi kao ne tamo uzima, proljev, regulator probave, pogotovo mlada zelena krma. stoci gdje daje kod

se

suncokreta

Ona

u

u

u

za

no

se

se

Masna

kiselina

Dobije nusproizvod prerade ulja. uglavmeđutim. u ishrani stoke uvrstila nova sapunskoj industriji, tehnologija i kao Za sada kao takovu koristi komponentu proizvodnju je nju smjesa. je nekoliko tvornica stočne hrane vlastitim iskustvima i svega prema recepturi. sačma također važnu Repična predstavlja bjelančevinastu komponentu, kreće od 30—36%v.

Unatoč što čija proteinska vrijednost toga uljana r epica zauzima našem tržištu drugomjesto proizvodnji uljarica, pojavljuju male količine sačme.

Za a to jerazlog jednostavan, jepremaleni proizvođački izvozi tržište. U pa kapacitet uljarske industrije, repica vanjsko uroda kao sirovinom slučaju podbačaja suncokreta, repicom popunjavaju Sačma tako široku kao sačma proizvođački kapaciteti. repice primjenu suncokreta ili neke nisu baš ali drugekojeovdje nabrojene, zbogalkaloida, vrlo dobro kod određenih i određeni uklapa smjesa postotak primjese. sačma od vitalnih kako no, Sojina predstavlja jednu proteinskih hraniva, kao kultura našla to da soja uljarska nije svoje mjesto proizvodnji jejasno kod nas, tako i ne zrno se stočne hrane sojeuglavnom prerađuje jeindustrija osuđena da tu iz Ostale kulture komponentu isključivo dobavlja uljarske također ali tako malo da ne one daju vrijedne sačme, zastupljene, predstavizvor hraniva bi naše tržište poljaju značajniji proteinskih kojima moglo kriti potrebe. svoje Iz Mandekićevoj »Gospodarskog priručnika« se

kao

kod

Do

nedavna

nom

se

koristila

u

za

se

u

na

se

ovo

na

se

se

nema

se

uz

u

uvoza.

su

sa

OVČARSTVO

—

ZNAČAJNA

GRANA

životinja jeuvijek Nažalost tih korisnih i i kožu. pored mlijeko, kod više smanjuje, godine godinu bila korisna

Ovca

u

našem

vunu

u

132

sve

ne

samo

nas

STOČARSTVA meso, jerje iz se ovaca svojstava broj već i drugimzemljama.

narodu

davala

u

Mnogezemlje, opsežne naša, poduzimaju mjere te stočarstva. grane značajne pa

Kod

nas

se

tako

i

tom

radu

za

obnovi

ovčarstva

obnovu

ovčarstva,

najviše domaće To doniji.

Poboljšana pasminska svojstva tamošnje i našem tržištu: makedonske nikada odlipazilo janjadi dosta, postiže čnu i već sir cijenu jeunaprijed prodana, mlječni ovčiji proizvodi, posebice što pravu da to »kačkavalj« sve predstavljaju gurmansku p oslasticu. dokazuje stočarima donosi i dobar novčani prihod. u

na

uradilo

su

u

SR

ovce.

na

Makese

za-

vuna

a

I u

rezultate našoj Republici mjeredonijeleželjene obnovi ovčarstva. samo već i Republička premija kravlje jedan ovčije mlijeko od naše društvene je uspješnijih poteza zajednice.

Zatim, stočarskozadaću neka domaće Paška znatno ovca mjereimaju poboljšati svojstva selekcijske to bila stočara i jepoboljšala proizvodnju mlijeka, je želja tamošnjih poljodelako sir«. poznati »Paški privredne zadruge kojaproizvodi i Kordun da ovčarLika, Slavonija, Banija imaju potrebne uvjete stvo obnovi i stočarstva! grana postane značajna našeg

određene

su

ne

za

u

za

ovce.

a

na

sve

se

Z. M.

MEĐUNARODNA

SMOTRA

FOLKLORA

tradicionalna Međunarodna smotra Prošlog mjeseca je Zagrebu folklora i naši Osnokojoj sudjelovali brojni stočarimlijeka. vni i zadatak te već i poznate jedini cijelom svijetu proizvođači priredbe je prikazati izvorne i narodne kulturne baštine. nepatvorene da svaka kulturna poznato Općeje tradicija određenog krajaposjeduje to i za osamdesetak grupa, sudionika posebna obilježja,vrijedi ovogodišnjih Međunarodne smotre folklora iz naše i rajrazličitijih krajeva zemlje svijeta. održana

na

u

su

u

a

133

smotri

jednu najvećih predstavlja izvornih i mnoge te folklora običaja druge njegovanje svijetu,potiče foklora da ta smotra obilježja natjecateljska Značajno je nekogkraja. već smislu grupe vrijednim smatraju jednako dobar-boljii čuva narodnosti naših stvaralaštvo folklorno da svrhom njeguje. najbolji Međunarodna

Zato

od

folklora

smotra

na

u

u

nema

sa

se

sve

se

Međunarodna

folklora

smotra

1979.

Zagrebu

u

godine.

TrguReputrenutku, je sudionika mimohod i otvarala blike svečano nošnjama trajao raznobojnim taj nude narodnih Dolac tržnici satima, dotle nošnji preprodavačice obližnjoj je da se znači to bakinih iz izvučenu narodnu staru škrinja, nošnju kupcima narodno i uništava time od Smotre osiromašuje foklora, jer djeluje suprotno kraja. blagoodređenog I u

dok

istom

Međunarodna

se

folklora

smotra

na

u

na

a

se

DIJELOVI

REZERVNI Doznali nabaviti

smo,

rezervne

ZA

Rezervni

134

UREĐAJE AG

»Westfalia

Separator« uređaja SR kod zadruge»Sloga« Kranju, dijelove Kmetijske

da

vlasnici

muznih

mogu

u

Slovenija. ili osobno

naznaku

pismeno dinare. dijeloviprodaju

Obratite

MUZNE

se

se

za

uz

i naziva

broja

rezervnog

dijela.

3,2% 3,3% 3,4% 3,5% 3,6%/0 3,7% 3,8% 3,9% 4,0% 4,1% 4,2%

đačima "o

3,776

“3,894

'

X:

će

se

mlječne

4,476

4,615875

masti

osnovna

3,3% 3,4% 3,50 3,6% 3,7% 3,8% 3,9% 4,0% 4,1% 4,2% 4,3%

3,894 4,012 4,13 4,248 4,366 4,484 4,602 4,72 4,838 4,956 5,074

cijena

premija 1,2375 1,275

1,38125

1,35 1,3875 1,425 1,4625 1,50 1,5375 1,575 1,575

.

-

5,0355 5,175375 5,31525 5,455125 5,595 5,734875 5,87475

\

1 litru za isplaćivati niže mlijeka

>

4,15575 4,895625

<

masti:

%% mliječne

Uredba

4,012 4,13 4,248 4,366 4,484 4,602 4,72 4,838 4,956

.

0,70 0,721875 0,74375 0,765625 0,7875 0,309375 0,83125 0,853125 0,875 0,396875 0,91875

navedene

prema cijene

UKUPNO

DINARA

5,1315 5,287

5,4425

5,598

5,7535

5,909 6,0645 6,22 6,3755 6,531 6,649

kaznu od 1.000 do 5.000 opisuje dinara ako proizvođač individualni Prekršaj u mlijeka cilju ostvarivanja tuđe kao mliiz premije isporuči jeko mlijeko vlastite proizvodnje.

Nova na cijena mlijeka 1979. g. stupa snagu 7. kolovoza pr

i novčanu

za

ZM

foli-

plastičnom silos nakon gaženja neki Položeni u Tako predmeti. se ili drugi nabaca stavljaju zemlje auto jom koju gume. stare upotrebljavaju uspješno silažom Bavarskoj kukuruznom primuzarama obrok treba

dobrog

se

se

na

sastaviti

treba

Kako

kazat

ćemo

u

s

dnevni

tabeli:

silaža

Kukuruzna suhe

s

kg kg kg

tvari

Sijeno (šrot) s oja Mljevenatvari Mineralne

itaminom

eka

mlij proizvodnja

dnevna

Krmivo 25%

»zatvoriti«

se

s

A

35

5

5

4

3

2

1

1

3

3

E:

200

250

30

25

200

150

g

i D

39

35

250

NEPLODNOST

UZROKUJU BOLESTI KOJE

djevičanprečvrsta slabo npr. razvijena od rođenja odstrase opna još pravilnosti drugom nemoguće, U prvom jeizliječenje ska slučaju ili

rodnica a

u

opna.

ni

operacijom.

kod

povrede neplodnosti, utoliko može otstidni Stidnica ili činu, je te čine zapreku s polnom onezarasle, nepravilno kod strane p oroda baleganja nijeg način unutarnje i otvoren i taj zadržava vor izaziva djelomično nečist ulazi dublje rodnicu, gdjese i matersame čisti. sluznicu stajska i Balega materičnog sluznicu grla može otvor da prijeći svrhu ima koja upalu, omogućiti, koji putem, se Bolest operativnim nice. liječi zatvoren. stidnice bude to čvoopetpravilno često Vrlo bolesti. zarazne je razne su česti uzrok Vrlo neplodnosti Kod onih bolesti se obično prilikom koje na do plodilima. dolazi rasti i mjehuričasti osip žensku, ili obrnuto muške zaražene životinje od čvoprenesu klitorisa blizini pripusta pojave rodnice, (dražice) sluznici Na stidnice. sluzavo gnojnim i otečenja pokrivena sluznica jezacrvenjena Sama dio rići ili mjehurići. donji onečišćen kojimje gnojni iscjed, Iz stidnice se cijedi drži ispruženoga, je ili jer ga naslagama. maše repom živo Krava stidnice.

Kada okolina i bopa i mlijeka. manje nemirne, daju su jedu Krave manje rodnici peče. uništeno rodnici češće ali steone, sjeme ostati je mogu lesne krave pripuste, u

biti uzrok

se

na

koliko

su

ra-

s

u

na

na

na

se

u

re-

u

se

u

rodnice

ispiranjem Liječenje rodnicu, sadrže koji štapića ijanjem vrši

se

u

mokraće Nakupljanje u

zara

u

rodnici

sJešca unište

se

raskužnim

u

raskužna

može

sredstva.

stezajuća

Mokraća

neplodnosti. razlog Sjemeoplodnju. kojaspriječava

biti

sluznice,

upalu rodnici.

i izaziva

već

rodnici

blagimi

ili stav-

sredstvom

se

najčešće materičnog grla, nastaju dok duže i vremena neplodnost, izazivaju traju

maternice

Bolesti

bolesti

da. Te

liječe.

kod

i

poslije izpotpuno

ili

poro-

ne

se

jaje jajnika kojomputuje jajovoda. cijev, može biti uzrok redovito biva Uslijed upala neplodnosti. oplodnja, igdje sluznice ili kanal zatvoriti može srašćenja uslijed potprolazno jajovoda iz

Tanka

Bolest

u

materični

rog, sluzni-

se

ce

(puno

zatvoriti.

period, potrajati dulji koje jajnika. jaja, Nedozrijevanje slabiti uzrokovano može To to za neplodnost vrijeme. nedozrijevanje uzrokuje često ishranom zimi, zbogslabe ishrane, bom negibanja, opaža životinje, U te bolesti bri mračnim boravka te neprozračnim stajama.proljeće stalnog i kreću hrane dođu suncu. čim pašu, gdje bolje nestaju, životanje ženka ili da (To tom, da goje uopće goni jajnika očituje mirovanje i odstrani Ova te pravilnim držanjem nepravilnost tiho, pregleda. njenje hranjenjem životinja. se neplodnost, očituje neprestaim Nimfomanija kojauzrokuje jebolest, i su uslijed jako toganeupotrebgonjenjem,kojevrijeme životinje cista/ Uzrok rad. Krave jestvaranje tojanomaliji dajumanjemlijeka. ljive hordakle bolest tekućina ili kašasta je tvar) jajniku, kojoj (šupljina, je uzrokovana naravi.

Bolest monalne posebnih oboljenja nastajanjem jeponekad kod tuberkuloze npr. jajnika. jajnika ciste ili vrši jajnika odstranjivanjem operativnim Liječenje zgnječenjem da česti uzrok porodaje žutogtijelajajniku poslije putem.Zaostajanje takve Kod ženka poslije poroda životinjenastupi gonjenje tjera.

Bolest vrstu liječi odstranjenjem životinje. maku,uobičajenom pojedinu tijela. žutog treba će tražiti Kod koji spomenutih oboljenja pomoćveterinara, pojave potrebno liječenje. poduzeti kroz

može

Bolest

se

a

u

se

na

se

na

zo

ne

se

u

se

se

a

nemirne

za

za

na

u

se

se

u

u

ne

ne

raz-

se

za

ŠTEFICA I STJEPAN HRŽIĆ Sela

Dugog Rugvici sabiralište posjetili tamošnje druSabiračica mlijeka je mlijeka. već Štefica Hržić koja punih garica Dnevno 14 mlijeko. godina preuzima to 800 i do sabere litara, nije U

selu

u

blizini

smo

a

se

mala mati

količina. uzorke

redovito

uzi-

kontrolirati

ki-

Treba

mlijeka,

i

stupanj ŠteficaStjepan selost, čistoću mlijeka. livada oranica i 10 u suprugom obrađuje jutara Štefica Stjepanom Pod stočnim samo i tri krave nalaze im se keljomimaju jednajunica. staji Imali »da su reklo tek toliko da bi ga posjeduju«!

10 hvati poteškoća Z. M. više zasaditi. iduće znatno ali će ga zato nabavkom godine sjemena laktodenzimetarski

Na

slici:

i

Hržić

a

sa

se

s

137

SELO BIŠKUPEC U

blizini Zeline

neposrednoj Biškupec poznato Zato to selo i »mala Švicarska« stočarimamlijeka. nazivaju jer stočarska tako dobro kao i Švije proizvodnja razvijena onoj»pravoj« proizvođačima carskoj!

Za naše selo to i po načinu mljekarstvoje sabiranja mlijeka. poznato Premda sabire kući Marice sabirališta pravog mlijeko Zajec i pravog sabirača.

Svi dužni donositi i zdravo i doneispravno mlijeko šenu količinu sami sabirnu listu mlijeka proizvođači upisuju kojajeobješena zidu sabirališta.

Svima i svi jednako vjeruje odgovorni! nalazi

se

selo

vrsnim

po

u

i

se

u

ono

nema

su

u

na

se

žaa a2žai DTI

$ Asa &4€

su

dusi, aa ira #4 Fat: $ axa MAGLA Masi MARA Onoga BaBa donna Miško Ni ža, o ta H “dna “ostat. nažića ača sera dz hoda toča nmi ova?

FMG SAA odi Midas Pai H FIFE. PVE BAI? era Sčevu SMAO MeŽes Mahan Paka rr dantei Pr ant Pare rete Pure ŠK: Paid PM žiži i

24% g

*

ec

2

“ia

E

e

s

“E

tr

+

ZA

Ž

mlijeka.

upisuju svoje

litre

sami

Proizvođači

Škrljak približno mlijeka Pečenko 27 Marica 35 litara, Vika Zajec Zajec čijoj Stjepan litara, 25 litara. kući sabire mlijeko selu vrlo dobre kakvoće... rekao u Mlijeko Biškupec je drug je Nikola »Dukat« iz Kamo Balen, dugogodišnji tehnolog mljekari Zagreba. li sreće da našem što više sela kao Naje otkupnompodručju Biškupec. iz dana od žalost, proizvodnja mlijeka smanjuje dan, jedan glavnih niska bio Od kolovoza ta razloga je... otkupnacijena! polovice je cijena onim »robnim« će 1,00 dinar pa proizvođačima0,50 dinara, povećana nisku to brzo Nekada baš dosadašnju otkupnucijenu. popraviti je 17 kanti selu dnevno i do to 700 litara isporučivalo mljekari jepribližno 10 danas Z. M. upolamanje. mlijeka, Trenutno

najviše

Nada

donosi

litara, zatim u

a

—

—

40

—

se

—

nam

u

na

se

za

u

a

a

za

se

a

a

138

samo

—

u

ovom

4x H sa predstavljaju Središnjeg Četiri početnim U.O. to Centar domaćih voda Križevci, životinja, razmnožavanje iz HABAKUK i potjeću jednestaje HENRI,koji HAZDRUBAL, HAJDUK, Kuća Buhina Buhina iz dugutradiciju Bjelovar.

Predavca, Josipa gajača ušla staMaza krava već prvo u nabavljena Simentalca, je č istokrvnog uzgoju tri »bikovske tri nalaze Danas 1968.

Joška se krave, staji njegovoj godine. ju stanici nalazi sin bika TARE bikovi od Tesnoj 4xH, potječu majke« kojih

bikove

»H«

slovom

imena

za-

za

su

a

za

uz-

nema

u

u

se

a

u

Varaždin.

simentalsku

riječi Beca,predstavljaju Biserka, sinova. tako i kako po po proizvodnji njihovih prirastima mlijeka, pasminu ili pro49.651 8 Biserka da Za istaći mlijeka kg. proizvela laktacija je je, 4 6.206 masti, dok sinovi mliječne kg.mlijeka laktaciji1.500 sječno svakoj dnevno. stanici grama prirasta preko postižu testnoj isto tako već dobar i »Joško« priznagoveda, je uzgajač poznat je Landraca. ti uspjeh jeuzgoj Posljednji njemačkog rasplodnih svinja uzgajač U.O. Križevci.

Centru 2 nerasta za prodaja da i mora se Uz spomenuti,je goveda svinja, zalaganjeuzgoju svoje svake Naime robnu »SIRELINE« korisnik dovni godiproizvodnju. premije 12.000 litara. od tri krave viška preko mlijeka proizvede tržnog B. dipl.

Majhen, ing.

Maza

i

u

pravom

smislu

u

u

sa

u

ne

samo

1

re-

u

za

ne

POBOLJŠAJTE

HIGIJENU mli-

i sabirači

Mnogiproizvođači čistoće jekazaboravljaju nazivamo higikoju mljekarstvu kanSav jenom! pribor mužnju nakon treba ticama mlijeko rada i mljemlijeka isporuke šenog Dobro kari je temeljito oprati. otvorom okrenuti prema posude Ako dan da zemlji iscijede.je i prema okrenite otvor čan i od Samo mogu — posuda mlijeka dobrogzdravog dobri uništava Sunce proizvodi. mnogobrojne proizvesti mlječni bakterije. ih Mi šta to čistoća i Svi naši higijena. jošjednom proizvođači znaju je da uzrečicu: ta staru isporuku mlijeka mljekarsku je podsjećamo sebi da to što bi uradio treba stočar uraditi mlijeko priprema mljekari Od i i sebi nego Ne mlijeka djeci. dobrog zdravog svojoj potrošnju! dobri dobiti i zdravi mogu proizvodi. mlječni a

osnove

na

u

za

s

zavr-

za

sve

s

sun-

se

se

suncu.

na

a

onu

sve

za

ono

samo

za

se

2.

M.

139

JOŠ JEDAN

»MILKOTESTER«

nedavno Poljoprivredna zadruga»Gornja Dugog je nabavila aparat masti »Milkotesterodređivanje sadržaja mlječne mlijeku -Minor«.

Pomoću može desetak sekundi odrediti svega tog aparata %"o masti.

To velika određitoga mlijeku mlječne je prednost aparata *-tka masti načinu metodi »Gerbera« prema po vanje mlječne dosadašnjem bilo i mnogo kojuje potrebno kemikalija drugogpribora.

U Posavina« laboratoriju poljoprivredne zadruge » Gornja koji j esmješten zatekli u selu Danicu Kolarić.

Tu redovito Rugvici drugaricu analiziraju uzorci tisuća kao i 29 sabirnih mlijeka kooperanata, njihjemjesečno jedna mjesta.

Posavina«

iz

Sela

za

u

se

za

u

za

za

smo

se

a

Laboratorij»Gornja PZ

Posavina«

u

Rugvici

BROJ GOVEDA Prema

i 229 najnovijim podacima (1975), svijetu je milijarda od u: milijuna goveda, toga 150 Evropi (bezSSSRmilijuna 110 SSSRmilijuna a) Americi 150 Sjevernoj u milijuna i Americi 270 Srednjoj Južnoj milijuna 355 Aziji (bezSSSRmilijuna 150 Africi a) milijuna i N. Zelandu 44 Australiji milijuna U te bilo od ili našoj zemlji je godine 5,872.000 goveda 54,4% 3,195.000 toga krava i bređih junica.

140

statističkim

u

prema Brojgoveda

republikama:

ili

Srbija Hrvatska Bosna i Hercegovina Slovenija Makedonija Crna

45,1%/0 17,7% 18,7%/0 9,5% 5,9% 3,1%

2,648.000 1,041.000 1,097.000 555.000

348.000

Gora

183.000

5,872.000

100% Z.

KOJLJOIRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR Promet Red.

broj 1.

Ime

proizvođača Vlahek

L.

Čarlek

2.

3.

S.

—Kostiha

S.

Kupac

Hodošan

junica

ZK

Kralj.

Ljudevit

7.

Galjerl.

Vrbovac

9.

10.

11.

12.

13.

14.

—

Sabo

S.

M.

J. — Nejedli J. —

Nejedli Fuček JS.

—

Tomica

bik

s.

Kapela Severin D.

Kovačica

D.

Kovačica

Đurđevac

F.

Pinlava

bik

Dežanovac

Podbrežnički

J.

kooperanata

Kategorija pb.

6.

8.

R.J.STOČARSKI

Selo

Žavnica

A.

Domović

proizvođača

stokom

Oporovce junica junica Cirkovljani

M.

Hižman

4.

5.

i prezime

rasplodnom

—

krava .m.

tele

krava

— ž. tele — bik _ krava

Đurđevac

bik

Daruvar

bik

19325 PZ

N.

.

3264

Matričić Baner

H.,

Vel.

Miletinec

MI

»Zdenka«,

10264 —

Vet.

Zdenci

sE

1784

250

st. Varaždin

MI

»Zdenka«,

Vel.

Zdenci

V., Ilova

Petres

2538 13097

P.

Bukovje

G.

Vel.

299

|

z

19158

3688

Marof

»Sloga«

18907

4418

bik

M.

.

L.,

Ivanković Turanovac

13084

Alemanja Slav

10260

M.,

Pivnice

Slijepčević M., Renovac

15.

—

Domović

F.

Dežanovac

bik

16.

Šutić

M.

Narta

17.

Šutić

M.

Narta bik Rešetari bik Vrbova bik Bodovaljci N. Gradiška junica = junica

18.

—Piljužan M.

19.

Sorić

20.

21.

22.

23.

S.

—

Bošnjak

A.

Mihanović

Lukić

Bujger

junica

M.

S.

V.

Daruvar

bik

Predavac bik

4426

10142

Rajić M., Jesenaš Stojisavljević Ivančani

10138

4109

.

Vet.

a

9609

10111

6899

Gradiš.

st. N.

9625

3826

N.,

u

Vuković

S.,

Jaružani

94

Baner

H,,

V.

Miletinac

SIZ

S. O.

Kutina

141

e

...__o—»o..m

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

24.

Vinković

25.

Škoje I. Župić

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

S.

Mirilović

J.

—

Mikulaj

S.

Carb.

=

I.

Posavec Peić

Kategorija

Grginac

m.

Rača

pb.

Kupac

tele

3211

Vet.

m.

tele

16154

.

Međurača

m.

tele

4555

s"

Sjeverovac

m.

tele

728

.

Žavnica

m.

tele

3431

.

Vrbovec

m.

tele

7485

“

Dužica

m.

tele

113

“

m.

tele

6656

_

Brestača

I.

SIZ

990

bik

Gorica

M.

M.

Slanec

Selo

N.

M.

ea.

st. Varažđin

S. O.

Vrginmost 33.

M.

Slanec

34.

Slanec

M.

35.

Kekuš

R.

36.

37.

—

'

Momčilović

38.

Opačić

39.

Palinac

M.

40.

—Slanec

bik

1009

R,

M.

Gorica

bik

1020

_

bik

1010

“

bik

418

Gradec

M.

Lušćani

S. O.

Novska

bik

992

SIZ

S. O.

Petrinja

Grabovac

bik

980

=

M.

M.

Gorica

bik

1004

za

M.

M.

Gorica

bik

1022

B.

Vode

bik

444

A

Greda

bik

579

m

bik

599

Mjesna

572

MZ

Slanec

42.

Metikoš

D.

43.

Doretić

S.

S.

N.

Svinica

—Branžić

Borojević

45.

SIZ

B.

41.

44.

.

6416

bik

Roždenik

M. S.

Gorica

Dodoši

M.

Pavlović

M.

Žena

152

Borojevići

bik

M.

SIZ

S. O. Sisak

zaj. Svinio

Lovča

dom

i

VOĆA

KONZERVIRANJE

upravo vitamine velik, jer je ljudskoj Značaj Voće samo ishrani tvari mineralne i nezamjenjivi. nije čovjeka koji imamo kada nego uzimati ga obično izobilju, mjesecima, ljetnim potrebno dolazimo teže kada voća i količine uzimati važno isto tako zimi, potrebne je često vrlo i do nepristupačne. voća, cijene svježeg koristiti i ishranu i sačuvali voće da bismo ga mogli ljudsku Dakle, način Na konzervirati. zime toku ga taj osiguravamo preraditi tj. vitaminima i mineralnim svim raznoliku potrebnim ishranu, organizmu

voća

voće

ishrani

u

su

sadrži

u

u

u

su

a

u

za

moramo

sa

tvarima.

,

Navesti

ćemo

nekoliko

načina

voća:

konzerviranja

VOĆA je najjednostavniji postupak kvalitet voća. sačuva konzerviranja, prikojem najbolje biti zrelosti. Voće ovisi osobito voća Kvalitet smrznutog stupnju nešto kaberbu ali posve obavljamo čvrsto, dovoljno stoga zrelo, jošuvijek voće Nedozrelo i nakon izravnu voća od berbe smrzavanja potrošnju. snije dok naknadno može smrznuto malo ima arome, prezrelo dozrjeti, jer SMRZAVANJE

i

vrlo

ekonomičan

se

mora

o

za

ne

142

se

odmrzavanja raspadne raskaši, izbora voća sortu, Nadalje, prilikom potrebno smrzavanje jepaziti jer sorte nisu ovim Vrlo dobro jednako prikladnekonzerviranje postupkom. konzervirati izabrane sorte mogu smrzavanjem marelica, kupina, jagoda, kisele tamne kasne borovnica, malina, ribiza, trešnje, breskve, šljive, jabuke, kisele dok rezultati i svjetle trešnje, slabiji konzerviranjem postižu grožđa krušaka.

Voće skinuti namjenjeno konzerviranje oprati, peteljka, odstraniti koštica i po Voće određeno potrebi isjeckati. smrzavanje uglavblanšira Iznimno i (uranja kipućuvodu). blanširaju jabuke bi inaktivikruške, koje prilikom odmrzavanja posmeđile,blanširanjem dolazi do ne niti okusa.

Voće konzervirano ovim pa kajuencimi, promjene boje, zimi možemo koristiti načine: razne postupkom pripremanje kompota, voćnih sokova itd. kolača, smrzavati tvrdim se sorte i sočnim sve mogu mesom, Jabuke, koje karekterističan okus Zlatni a naginju posmeđivanju, imajupuni (Jonathan, nisu sorte Delicius).

Brašnjave prikladne. konzervirati tvrdim sorte i sočnim mogu mesom, Marelice, koštica lako vadi. Voće biti posve ali tvrdo. kojima zrelo, dovoljno Plodove debelom kožicom treba sa tankom kožicom može odmah sa guliti, smrzavati. i blanširati da sačuva Mogu lijepša boja. kisele sorte i tamne Trešnje, prikladne M ogu boje. miješati krutim šećerom te omjeru1:4, p akuju kesice, smrzavaju tempeod —18*C. raturi Rok ovako smrznutih 12 trajanja trešanja je mjeseci. tamno crvene ribiz biti sorte, zreo, Ribiz, prikladne jednolično suh i neoštećen.

Bobice šećerom mogu Uklanja peteljka. miješati 1:4 te isto kao i smrznuti. ovako ribiza jeru trešnje Trajnost pripremljenog je i druže od 12 mjeseci.

Na isti način maline i mogu pripremati kupine, jagode. voća. voće SUŠENJE VOĆA je vrlo stara metoda konzerviranja Svježe 80—90%» od težine. gubisušenjem svoje Sušenje grožđa Ukoliko bobice i sadrže više šećera to će finalni grožđa z relije proizvod biti sorte mekanim tankom mesom, kvalitetniji.

Najvrijednije grožđa kožicom i što Osušene bobice manjesjemenki. grožđane grožđice. može vršiti bez obrade.

Bobice rašire Sušenje grožđa prethodne tankom drvenim Ostave ležati dok u bobice sloju pladnjevima. gornje i nakon bobice uvenu, smežuraju potamne, toga Ukupno prevrću.

10—15 dana.

Ova metoda sorte sitnim sušenje traje prikladna je grožđa U osušenim bobicama 18—20% bobicama. zaostaje vode, gubi izvjesna količina šećera. način Drugi jesušenje prethodno uranjanje alkaličnu U tu svrhu koristi lužina lužine 10 grama otopinu.

(30— litara Tim voštani bobica pa vode). postupkom uklanja sloj je 40 proces daleko brži. Grožđe može sušiti i se ima tu što sušenja sjeni, prednost bolje sačuva ali bobice alkaličnom boju, prethodno pofuriti moraju otopinom.

4 dana. svega Sušenje traje smokava Sušenje Smokve beru kada zelenu i kada namjenjene sušenje izgube boju, vrši drvenim zrele i sortirane objese.

Sušenje pladnjevima.

Zdrave, smokve se zatim hladnom da sumpore, najprije stoje mjestu izjednači nakon

woće

ili

loš

ima

okus

1

za

sve

malo

arome.

na

za

se

*

se

za

mora

se

za

nom

se

ne

u

se

a

se

na

za

sa

—

ne

i

se

—

sve

se

sa

mora

a

se

se

su

—

sa

se

sve

se

u

se

u

na

su

—

mora

se

se

sa

u

om-

se

su

su

sa

sa

zovemo

se

na

suncu

se

na

se

ne

a

se

za

sa

a

na

suncu

se

uz

u

se

na

se

sa

u

a

se

.

za

se

se

se

na

a

na

se

143

narod

morskoj vodi, Dalmaciji da morsku vrelu sekunde 2—3 Smokve vodu, plod stavljaju morenje. dobili kvalitetno bismo Da nečistoća i i da ukloni mikroorganizmi. mekša i obradi voditi računa voće sušeno moramo postupku osušenog daljnjem izlazi iz U toku voća. jednolično ploda dijelova sušenja vlaga pojedinih kako *—2 da odleži nakon voće sprema pa posude dana, sušenja zbogtoga od kod voće sušeno Ako vlažnost. sprema temperature (bi izjednačila voće sušeno od kod tri 25— temperature 0— potamni, mjeseca kvari. da uskladištiti može se mnogo Pojavu dulje, 5"C potamnjivanja 30"C kao i okusa i obično vitamina, površini gubitak pratipromjenaizlučenih lošije, kvari što kristalića tanki izgled šećera, ujedno sloj javibijeli proizvoda.

U

vlažnost.

se

smokve

sušene

a

u

peru

to

zove

u

se

se

o

ne

u

se

se

se

a

za

se

a

ne

a

na

na

se

VOĆNI

SOKOVI

određenu

voća, kojiimaju prirodni različite sokova koriste voćnih Za jednost. proizvodnju i oprano. očišćeno dobro biti mora zrelo, zdravo, Voćni

sokovi

sokovi

su

se

od

Sok

vri-

hranljivu vrste voća,koje

ribiza

nekojposudi stajati izgnječen litru 1 šećera i doda sok Zatim se izvrši da 1 kg procijedi previranje.

Sok kada se soka. Za prestane kuhanja pobire pjena. jegotov vrijeme suhom odmah Vruć sok zatvara, te čuva mjestu. ulijeva boce, pjeniti.

Dobro

očišćen

2—3

ribiz ostavimo

i

dana

u

na

se

se

se

sve

se

na

u

od

kupina Ovisno ukusu kroz mašinu cijeđenje.

Opranekupine procijede od limuna.

1 te sok do 1 litru soka jednog kilogram šećera, dodaje pola Sok kada se Za sve pjeniti kuhanja pobire pjena. jegotov prestane vrijeme vruć od trenutka 30 minuta obično to ključanja.

Ulijeva zagrijane je Sok

na

o

za

se

se

se

u

se

a

iboce

i odmah

Sok

od

zatvara.

jabuka Na

jabuke, kiselije najbolje je Jabuke i kriške te šećera.

75 litru soka operemo isječemo dkg dodaje Zada vode koliko toliko jabukeprekrijemo. jepotrebno tople nalijemo Sok šećerom da 'tim ih kuhamo omekšaju,potomprocijedimo.pomješamo Sok kada Sok kuhamo. i pjeniti. ulijevamo prestane je gotov zajedno i odmah boce zatvaramo. zagrijane litru soka do 1 kisele možemo dodati Ako kg jednu jabukejako šećera.

Vera Volarić, dipl. ing.

U

koristiti

svrhu

ovu

sočne.

i naravno

1

na

se

sve

sa

a

u

se

na

su

Uređuje Glavni Vlasnik

i izdavač:

i odgovorni

pretplata a

Tisak:

144

NIŠRO

urednik

za

za

dipl. inž. Dinko

31/III,

telefon

privredne proizvođače

»VJESNIK«

ODBOR

radnika

mljekarskih

Udruženje

Ilica

Mjesečna

UREDNIČKI

—

SRH.

Kaštelan

Uprava

440-476.

organizacije i ustanova mlijeka 3 dinara.

OOUR

i uredništvo:

TMG

—

POGON

6

dinara.

VS

Zagreb