GOD.
ZAGREB
XVI
RUJAN 1979.
| KOOPERACIJSK:
Stočarskou
-
--.-
.—
—
a
sajam GornjaRadgona
18—26.
—
_.
a
_-
..
_—o—_
-—-
VIII -
1979. .---
._
Ck Mute
s
b
..*
A
STOČARSKO-POLJOPRIVREDNA
IZLOŽBA
Gornjoj Radgoni je izložba veličini po stočarskokojaje svojoj druga sajamska priredba veliki poljoprivrednog sajma našoj zemlji. Sudjelovao je brojizlagača poljoprivredna iz naše i inozemstva. tako upoznati zemlje Posjetioci mogli najnovijim i poljoprivrednim drugimproizvodima strojevima koji potrebni i stočarskom izložbom menom gospodarstvu kućanstvu, simentalskog goveda, izložbom nastambama i dr. i svinje goveda svinja, Na izložbi veliki udrustočarskoj simnetalskog govedasudjelovao broj je ženih i radnih izložili 97 Tako poljoprivrednika organizacija koji grla. je bikova bila grupa vlastite krava životnu plemenitih proizvodnje, kolekcija bikovskih krava zatim biku po kolekcija majki, kolekcija proizvodnju, goveda »Kazimir-R mlađih kri1126«, kolekcija krava, kolekcija prvotelki, kolekcija simentalac »rdečim« i bređih krajukolekcija žanoggoveda junica mjenjenih prodaji. U
održana
od
18.
do
26.
VIII.
1979.
g. tradicionalna
u
su
se
s
su
u
suvre-
za
su
za
s
Izložena
simentalska
na
na-
goveda u
G.
Radgoni
prisutnim prof. predsjednik je odabrao i izloženih prilagodio grlakojeje gledaocima zanimljivu ocjenu kod i pravca goveda svijetu. simentalskog razvoja ocjeni svojoj krava Veliko mb 545 iz KŽK posjetilaca pobudila Kranj zanimanje je 8 10 otelila se života stara i pogon proizvela kojaje godina, Poljče, je puta Maximalna masti. 47.895 i 1.883 kg.mlječne proizvodnja mlijeka kg.mlijeka Z. M. 7.288 bila kg. laktaciji je jednoj Počasni
akademik
dr
Belić
održao
20. VIII.
sam
u
nas
—
za
u
130
PRIMJENA
NUSPROIZVODA
ULJARSKIH
U ISHRANI STOKE
<
Prijesvakogobjašnjenja nastojat prikažemredoslijed uljarskih kultura i obimu po njihovoj zastupljenosti prerade uljarskoj industriji. Prvo i znatno vodeće zauzima mjestu na mjesto suncokret, drugom je zatim klice od bundevske arašid uljana repica, slijede kukuruza, koštice, soja, i ostale važne kulture neznatne) manje (gotovo uljarsku industriju. Prema ovako kultura i kolipostavljenom redoslijedu uljarskih logičan je činski kiselina. Sačma suncokreta po slijed nusproizvoda: sačma,ljuska, trebala dobiti i i nebi naziv gotovo vrijednosti, svojoj primjeni potrošnji faktori nivo da gore navedeni proizvod, jer je podigli taj njom kao treba količinska računati Ni sačme suncokreta proizvodom. proizvodnja što da iz Tvornica neznatna, uljaZagrebgodišnje nije ie vidljivo podataka 25.000 7.000 2.000 tona tona i oko tona masne proizvede ljuske sačme, kiseline. Po 100.000 tona približnoj procjeni našoj zemljivroizvede sačme što važru suncokreta, predstavlja proteinsku komponentu, koja teško dade bilo kompenzirati kojomdrugom komponentom(komponentama) kako tako i Iako stočarska po hranjivoj vrijednosti financijski. je proizvodnja krize i uspone, sačma suncokreta bila konstantno defidoživljavala svoje je artikal. citaran Ovo da naših preje znak, prerađivački kapaciteti uljara odnosno višak suncokreta bit će izvezen maleni, vanjskotržište, tim i dio bi ostao domaće da suncokret kod nas presačme,koji tržište,je rađen. Sve bi sačmu to da trebalo racionalno odupućuje trošiti, uvrstiti tvornica pravilno je pojedine Zahvaljujući recepture. ekspanziji stočne hrane i ovako kao što pravilnoj tehnologiji vrijedna komponenta je sačma dobila i pravu primjenu. suncokreta, vrijednost jesvoju ispravnu Pored ovako načina i to da manje pozitivnog uporabnog je postoji onajdrugi, sačmu troše neracionalno, organizacije miješaju je jošjednomkomponentom: ili je stoci način i i rasipaju ovako: daju taj umanjujunjenuvrijednost hranivo. vrijedno račionalnije Zakonski također idu da sačma suncokreta propisi prilog što do sada bila minimalna i to: koristi, time, je propisana vrijednost proteina vode 8%. masti celuloze do-' 33,5%, 12%, 19,5%,pepela 3%, Sadašnji propisi da sačma i navedene da zvoljavaju, proizvodiispod vrijednosti time, ostalih biti »niži deklaraciji pored kvalitet«. podataka Ovu i da navodim radi toga, što data mogućnost pozitivnost je mogućnost, može sačme kvaliteta od uljarska industrija prićiproizvodnji različitog 15—44%% S ovakvim rasponom proteina. proteinske vrijednosti (kvalitativnim velika asortimanom) postoji mogućnostpravilnog komponiranja gotovo vrsti od onih nisko do mješavine proteinskih smjesa goveda najfinijih telad itd. Osim uštede popiliće, odojke, mogućnost togapostoji transportu, što će i farme uzimati sačmu više dok peradarskesvinjogoiske proteina, farme i sačmom ima više celuloznih vlamogu govedarske zadovoljiti koja nižu Svakako kod biti i adekvatna mora toga kana, proteinsku vrijednost. ću
da
u
za
masna
nus-
su
na
cca
se
sa
cca
u
se
cca
veoma
se
su
sav
na
a
s
za
nas
ovo
na
nosno
č E
JE
iN
i
u
a
s
samu
na
u
se
s
se
s
u
mora
u
za
sve
za
u
s
se
sa
a
cijena.
Sačma
suncokreta
dosta
ostajebogata kojih pored lih lizin i Ove ističem prilično zastupljeni triptofan. dvijeposebno poštoje rast života različitih potreban lizin, održavanje triptofan. Kombinacijom
aminokiselinama
od
su
za
a
za
131
R Fa s i
ik
Ke
d
odgovarajućih povećava punovrijednost bjelančevina, pošto poamino-kiselina hranivu iz manjkanje pojedinih jednom nadopunjujedrugih, što hrane. ujedno konverziju pospješuje amino-kiselina radi navest ću sačme gram/kg sadržaj Orijentacije kreta analiza (kemijska postocima). krmiva
se
se
u
u
sunco-
u
+
metionin
15,4 13,3 5,0 35,0 21,1
cistin
lizin triptofan argenin glicin
Druginusproizvod koji dobije prerade ljuska. jest također našla ishrani stoke kako domaćem tako i na na je svojemjesto tržištu. ishrani služi kao kabasti voluminozni dovanjskom Mljevena ljuska datak što svakako da se znači i primješavasmjese goveda poredtoga može davati stoci bez tako da stoka uzima po ikakvog primješavanja je Kao voluminozni dodatak ima dobra rado stoka volji. slijedeća svojstva: je izaziva nadamni služi kao ne tamo uzima, proljev, regulator probave, pogotovo mlada zelena krma. stoci gdje daje kod
se
suncokreta
Ona
u
u
u
za
no
se
se
Masna
kiselina
Dobije nusproizvod prerade ulja. uglavmeđutim. u ishrani stoke uvrstila nova sapunskoj industriji, tehnologija i kao Za sada kao takovu koristi komponentu proizvodnju je nju smjesa. je nekoliko tvornica stočne hrane vlastitim iskustvima i svega prema recepturi. sačma također važnu Repična predstavlja bjelančevinastu komponentu, kreće od 30—36%v. Unatoč što čija proteinska vrijednost toga uljana r epica zauzima našem tržištu drugomjesto proizvodnji uljarica, pojavljuju male količine sačme. Za a to jerazlog jednostavan, jepremaleni proizvođački izvozi tržište. U pa kapacitet uljarske industrije, repica vanjsko uroda kao sirovinom slučaju podbačaja suncokreta, repicom popunjavaju Sačma tako široku kao sačma proizvođački kapaciteti. repice primjenu suncokreta ili neke nisu baš ali drugekojeovdje nabrojene, zbogalkaloida, vrlo dobro kod određenih i određeni uklapa smjesa postotak primjese. sačma od vitalnih kako no, Sojina predstavlja jednu proteinskih hraniva, kao kultura našla to da soja uljarska nije svoje mjesto proizvodnji jejasno kod nas, tako i ne zrno se stočne hrane sojeuglavnom prerađuje jeindustrija osuđena da tu iz Ostale kulture komponentu isključivo dobavlja uljarske također ali tako malo da ne one daju vrijedne sačme, zastupljene, predstavizvor hraniva bi naše tržište poljaju značajniji proteinskih kojima moglo kriti potrebe. svoje Iz Mandekićevoj »Gospodarskog priručnika« se
kao
kod
Do
nedavna
nom
se
koristila
u
za
se
u
na
se
ovo
na
se
se
nema
se
uz
u
uvoza.
su
sa
OVČARSTVO
—
ZNAČAJNA
GRANA
životinja jeuvijek Nažalost tih korisnih i i kožu. pored mlijeko, kod više smanjuje, godine godinu bila korisna
Ovca
u
našem
vunu
u
132
sve
ne
samo
nas
STOČARSTVA meso, jerje iz se ovaca svojstava broj već i drugimzemljama.
narodu
davala
u
Mnogezemlje, opsežne naša, poduzimaju mjere te stočarstva. grane značajne pa
Kod
nas
se
tako
i
tom
radu
za
obnovi
ovčarstva
obnovu
ovčarstva,
najviše domaće To doniji. Poboljšana pasminska svojstva tamošnje i našem tržištu: makedonske nikada odlipazilo janjadi dosta, postiže čnu i već sir cijenu jeunaprijed prodana, mlječni ovčiji proizvodi, posebice što pravu da to »kačkavalj« sve predstavljaju gurmansku p oslasticu. dokazuje stočarima donosi i dobar novčani prihod. u
na
uradilo
su
u
SR
ovce.
na
Makese
za-
vuna
a
I u
rezultate našoj Republici mjeredonijeleželjene obnovi ovčarstva. samo već i Republička premija kravlje jedan ovčije mlijeko od naše društvene je uspješnijih poteza zajednice. Zatim, stočarskozadaću neka domaće Paška znatno ovca mjereimaju poboljšati svojstva selekcijske to bila stočara i jepoboljšala proizvodnju mlijeka, je želja tamošnjih poljodelako sir«. poznati »Paški privredne zadruge kojaproizvodi i Kordun da ovčarLika, Slavonija, Banija imaju potrebne uvjete stvo obnovi i stočarstva! grana postane značajna našeg
određene
su
ne
za
u
za
ovce.
a
na
sve
se
Z. M.
MEĐUNARODNA
SMOTRA
FOLKLORA
tradicionalna Međunarodna smotra Prošlog mjeseca je Zagrebu folklora i naši Osnokojoj sudjelovali brojni stočarimlijeka. vni i zadatak te već i poznate jedini cijelom svijetu proizvođači priredbe je prikazati izvorne i narodne kulturne baštine. nepatvorene da svaka kulturna poznato Općeje tradicija određenog krajaposjeduje to i za osamdesetak grupa, sudionika posebna obilježja,vrijedi ovogodišnjih Međunarodne smotre folklora iz naše i rajrazličitijih krajeva zemlje svijeta. održana
na
u
su
u
a
133
smotri
jednu najvećih predstavlja izvornih i mnoge te folklora običaja druge njegovanje svijetu,potiče foklora da ta smotra obilježja natjecateljska Značajno je nekogkraja. već smislu grupe vrijednim smatraju jednako dobar-boljii čuva narodnosti naših stvaralaštvo folklorno da svrhom njeguje. najbolji Međunarodna
Zato
od
folklora
smotra
na
u
u
nema
sa
se
sve
se
Međunarodna
folklora
smotra
1979.
Zagrebu
u
godine.
TrguReputrenutku, je sudionika mimohod i otvarala blike svečano nošnjama trajao raznobojnim taj nude narodnih Dolac tržnici satima, dotle nošnji preprodavačice obližnjoj je da se znači to bakinih iz izvučenu narodnu staru škrinja, nošnju kupcima narodno i uništava time od Smotre osiromašuje foklora, jer djeluje suprotno kraja. blagoodređenog I u
dok
istom
Međunarodna
se
folklora
smotra
na
u
na
a
se
DIJELOVI
REZERVNI Doznali nabaviti
smo,
rezervne
ZA
Rezervni
134
UREĐAJE AG
»Westfalia
Separator« uređaja SR kod zadruge»Sloga« Kranju, dijelove Kmetijske
da
vlasnici
muznih
mogu
u
Slovenija. ili osobno
naznaku
pismeno dinare. dijeloviprodaju
Obratite
MUZNE
se
se
za
uz
i naziva
broja
rezervnog
dijela.
3,2% 3,3% 3,4% 3,5% 3,6%/0 3,7% 3,8% 3,9% 4,0% 4,1% 4,2%
đačima "o
3,776
“3,894
'
X:
će
se
mlječne
4,476
4,615875
masti
osnovna
3,3% 3,4% 3,50 3,6% 3,7% 3,8% 3,9% 4,0% 4,1% 4,2% 4,3%
3,894 4,012 4,13 4,248 4,366 4,484 4,602 4,72 4,838 4,956 5,074
cijena
premija 1,2375 1,275
1,38125
1,35 1,3875 1,425 1,4625 1,50 1,5375 1,575 1,575
.
-
5,0355 5,175375 5,31525 5,455125 5,595 5,734875 5,87475
\
1 litru za isplaćivati niže mlijeka
>
4,15575 4,895625
<
masti:
%% mliječne
Uredba
4,012 4,13 4,248 4,366 4,484 4,602 4,72 4,838 4,956
.
0,70 0,721875 0,74375 0,765625 0,7875 0,309375 0,83125 0,853125 0,875 0,396875 0,91875
navedene
prema cijene
UKUPNO
DINARA
5,1315 5,287
5,4425
5,598
5,7535
5,909 6,0645 6,22 6,3755 6,531 6,649
kaznu od 1.000 do 5.000 opisuje dinara ako proizvođač individualni Prekršaj u mlijeka cilju ostvarivanja tuđe kao mliiz premije isporuči jeko mlijeko vlastite proizvodnje. Nova na cijena mlijeka 1979. g. stupa snagu 7. kolovoza pr
i novčanu
za
ZM
foli-
plastičnom silos nakon gaženja neki Položeni u Tako predmeti. se ili drugi nabaca stavljaju zemlje auto jom koju gume. stare upotrebljavaju uspješno silažom Bavarskoj kukuruznom primuzarama obrok treba
dobrog
se
se
na
sastaviti
treba
Kako
kazat
ćemo
u
s
dnevni
tabeli:
silaža
Kukuruzna suhe
s
kg kg kg
tvari
Sijeno (šrot) s oja Mljevenatvari Mineralne
itaminom
eka
mlij proizvodnja
dnevna
Krmivo 25%
»zatvoriti«
se
s
A
35
5
5
4
3
2
1
1
3
3
E:
200
250
30
25
200
150
g
i D
39
35
250
NEPLODNOST
UZROKUJU BOLESTI KOJE
djevičanprečvrsta slabo npr. razvijena od rođenja odstrase opna još pravilnosti drugom nemoguće, U prvom jeizliječenje ska slučaju ili
rodnica a
u
opna.
ni
operacijom.
kod
povrede neplodnosti, utoliko može otstidni Stidnica ili činu, je te čine zapreku s polnom onezarasle, nepravilno kod strane p oroda baleganja nijeg način unutarnje i otvoren i taj zadržava vor izaziva djelomično nečist ulazi dublje rodnicu, gdjese i matersame čisti. sluznicu stajska i Balega materičnog sluznicu grla može otvor da prijeći svrhu ima koja upalu, omogućiti, koji putem, se Bolest operativnim nice. liječi zatvoren. stidnice bude to čvoopetpravilno često Vrlo bolesti. zarazne je razne su česti uzrok Vrlo neplodnosti Kod onih bolesti se obično prilikom koje na do plodilima. dolazi rasti i mjehuričasti osip žensku, ili obrnuto muške zaražene životinje od čvoprenesu klitorisa blizini pripusta pojave rodnice, (dražice) sluznici Na stidnice. sluzavo gnojnim i otečenja pokrivena sluznica jezacrvenjena Sama dio rići ili mjehurići. donji onečišćen kojimje gnojni iscjed, Iz stidnice se cijedi drži ispruženoga, je ili jer ga naslagama. maše repom živo Krava stidnice. Kada okolina i bopa i mlijeka. manje nemirne, daju su jedu Krave manje rodnici peče. uništeno rodnici češće ali steone, sjeme ostati je mogu lesne krave pripuste, u
biti uzrok
se
na
koliko
su
ra-
s
u
na
na
na
se
u
re-
u
se
u
rodnice
ispiranjem Liječenje rodnicu, sadrže koji štapića ijanjem vrši
se
u
mokraće Nakupljanje u
zara
u
rodnici
sJešca unište
se
raskužnim
u
raskužna
može
sredstva.
stezajuća
Mokraća
neplodnosti. razlog Sjemeoplodnju. kojaspriječava
biti
sluznice,
upalu rodnici.
i izaziva
već
rodnici
blagimi
ili stav-
sredstvom
se
najčešće materičnog grla, nastaju dok duže i vremena neplodnost, izazivaju traju
maternice
Bolesti
bolesti
da. Te
liječe.
kod
i
poslije izpotpuno
ili
poro-
ne
se
jaje jajnika kojomputuje jajovoda. cijev, može biti uzrok redovito biva Uslijed upala neplodnosti. oplodnja, igdje sluznice ili kanal zatvoriti može srašćenja uslijed potprolazno jajovoda iz
Tanka
Bolest
u
materični
rog, sluzni-
se
ce
(puno
zatvoriti.
period, potrajati dulji koje jajnika. jaja, Nedozrijevanje slabiti uzrokovano može To to za neplodnost vrijeme. nedozrijevanje uzrokuje često ishranom zimi, zbogslabe ishrane, bom negibanja, opaža životinje, U te bolesti bri mračnim boravka te neprozračnim stajama.proljeće stalnog i kreću hrane dođu suncu. čim pašu, gdje bolje nestaju, životanje ženka ili da (To tom, da goje uopće goni jajnika očituje mirovanje i odstrani Ova te pravilnim držanjem nepravilnost tiho, pregleda. njenje hranjenjem životinja. se neplodnost, očituje neprestaim Nimfomanija kojauzrokuje jebolest, i su uslijed jako toganeupotrebgonjenjem,kojevrijeme životinje cista/ Uzrok rad. Krave jestvaranje tojanomaliji dajumanjemlijeka. ljive hordakle bolest tekućina ili kašasta je tvar) jajniku, kojoj (šupljina, je uzrokovana naravi. Bolest monalne posebnih oboljenja nastajanjem jeponekad kod tuberkuloze npr. jajnika. jajnika ciste ili vrši jajnika odstranjivanjem operativnim Liječenje zgnječenjem da česti uzrok porodaje žutogtijelajajniku poslije putem.Zaostajanje takve Kod ženka poslije poroda životinjenastupi gonjenje tjera. Bolest vrstu liječi odstranjenjem životinje. maku,uobičajenom pojedinu tijela. žutog treba će tražiti Kod koji spomenutih oboljenja pomoćveterinara, pojave potrebno liječenje. poduzeti kroz
može
Bolest
se
a
u
se
na
se
na
zo
ne
se
u
se
se
a
nemirne
za
za
na
u
se
se
u
u
ne
ne
raz-
se
za
ŠTEFICA I STJEPAN HRŽIĆ Sela
Dugog Rugvici sabiralište posjetili tamošnje druSabiračica mlijeka je mlijeka. već Štefica Hržić koja punih garica Dnevno 14 mlijeko. godina preuzima to 800 i do sabere litara, nije U
selu
u
blizini
smo
a
se
mala mati
količina. uzorke
redovito
uzi-
kontrolirati
ki-
Treba
mlijeka,
i
stupanj ŠteficaStjepan selost, čistoću mlijeka. livada oranica i 10 u suprugom obrađuje jutara Štefica Stjepanom Pod stočnim samo i tri krave nalaze im se keljomimaju jednajunica. staji Imali »da su reklo tek toliko da bi ga posjeduju«! 10 hvati poteškoća Z. M. više zasaditi. iduće znatno ali će ga zato nabavkom godine sjemena laktodenzimetarski
Na
slici:
i
Hržić
a
sa
se
s
137
SELO BIŠKUPEC U
blizini Zeline
neposrednoj Biškupec poznato Zato to selo i »mala Švicarska« stočarimamlijeka. nazivaju jer stočarska tako dobro kao i Švije proizvodnja razvijena onoj»pravoj« proizvođačima carskoj! Za naše selo to i po načinu mljekarstvoje sabiranja mlijeka. poznato Premda sabire kući Marice sabirališta pravog mlijeko Zajec i pravog sabirača. Svi dužni donositi i zdravo i doneispravno mlijeko šenu količinu sami sabirnu listu mlijeka proizvođači upisuju kojajeobješena zidu sabirališta. Svima i svi jednako vjeruje odgovorni! nalazi
se
selo
vrsnim
po
u
i
se
u
ono
nema
su
u
na
se
žaa a2žai DTI
$ Asa &4€
su
dusi, aa ira #4 Fat: $ axa MAGLA Masi MARA Onoga BaBa donna Miško Ni ža, o ta H “dna “ostat. nažića ača sera dz hoda toča nmi ova? FMG SAA odi Midas Pai H FIFE. PVE BAI? era Sčevu SMAO MeŽes Mahan Paka rr dantei Pr ant Pare rete Pure ŠK: Paid PM žiži i
24% g
*
ec
2
“ia
E
e
s
“E
tr
+
ZA
Ž
mlijeka.
upisuju svoje
litre
sami
Proizvođači
Škrljak približno mlijeka Pečenko 27 Marica 35 litara, Vika Zajec Zajec čijoj Stjepan litara, 25 litara. kući sabire mlijeko selu vrlo dobre kakvoće... rekao u Mlijeko Biškupec je drug je Nikola »Dukat« iz Kamo Balen, dugogodišnji tehnolog mljekari Zagreba. li sreće da našem što više sela kao Naje otkupnompodručju Biškupec. iz dana od žalost, proizvodnja mlijeka smanjuje dan, jedan glavnih niska bio Od kolovoza ta razloga je... otkupnacijena! polovice je cijena onim »robnim« će 1,00 dinar pa proizvođačima0,50 dinara, povećana nisku to brzo Nekada baš dosadašnju otkupnucijenu. popraviti je 17 kanti selu dnevno i do to 700 litara isporučivalo mljekari jepribližno 10 danas Z. M. upolamanje. mlijeka, Trenutno
najviše
Nada
donosi
litara, zatim u
a
—
—
40
—
se
—
nam
u
na
se
za
u
a
a
za
se
a
a
138
samo
—
u
ovom
4x H sa predstavljaju Središnjeg Četiri početnim U.O. to Centar domaćih voda Križevci, životinja, razmnožavanje iz HABAKUK i potjeću jednestaje HENRI,koji HAZDRUBAL, HAJDUK, Kuća Buhina Buhina iz dugutradiciju Bjelovar. Predavca, Josipa gajača ušla staMaza krava već prvo u nabavljena Simentalca, je č istokrvnog uzgoju tri »bikovske tri nalaze Danas 1968. Joška se krave, staji njegovoj godine. ju stanici nalazi sin bika TARE bikovi od Tesnoj 4xH, potječu majke« kojih
bikove
»H«
slovom
imena
za-
za
su
a
za
uz-
nema
u
u
se
a
u
Varaždin.
simentalsku
riječi Beca,predstavljaju Biserka, sinova. tako i kako po po proizvodnji njihovih prirastima mlijeka, pasminu ili pro49.651 8 Biserka da Za istaći mlijeka kg. proizvela laktacija je je, 4 6.206 masti, dok sinovi mliječne kg.mlijeka laktaciji1.500 sječno svakoj dnevno. stanici grama prirasta preko postižu testnoj isto tako već dobar i »Joško« priznagoveda, je uzgajač poznat je Landraca. ti uspjeh jeuzgoj Posljednji njemačkog rasplodnih svinja uzgajač U.O. Križevci. Centru 2 nerasta za prodaja da i mora se Uz spomenuti,je goveda svinja, zalaganjeuzgoju svoje svake Naime robnu »SIRELINE« korisnik dovni godiproizvodnju. premije 12.000 litara. od tri krave viška preko mlijeka proizvede tržnog B. dipl. Majhen, ing. Maza
i
u
pravom
smislu
u
u
sa
u
ne
samo
1
re-
u
za
ne
POBOLJŠAJTE
HIGIJENU mli-
i sabirači
Mnogiproizvođači čistoće jekazaboravljaju nazivamo higikoju mljekarstvu kanSav jenom! pribor mužnju nakon treba ticama mlijeko rada i mljemlijeka isporuke šenog Dobro kari je temeljito oprati. otvorom okrenuti prema posude Ako dan da zemlji iscijede.je i prema okrenite otvor čan i od Samo mogu — posuda mlijeka dobrogzdravog dobri uništava Sunce proizvodi. mnogobrojne proizvesti mlječni bakterije. ih Mi šta to čistoća i Svi naši higijena. jošjednom proizvođači znaju je da uzrečicu: ta staru isporuku mlijeka mljekarsku je podsjećamo sebi da to što bi uradio treba stočar uraditi mlijeko priprema mljekari Od i i sebi nego Ne mlijeka djeci. dobrog zdravog svojoj potrošnju! dobri dobiti i zdravi mogu proizvodi. mlječni a
osnove
na
u
za
s
zavr-
za
sve
s
sun-
se
se
suncu.
na
a
onu
sve
za
ono
samo
za
se
2.
M.
139
JOŠ JEDAN
»MILKOTESTER«
nedavno Poljoprivredna zadruga»Gornja Dugog je nabavila aparat masti »Milkotesterodređivanje sadržaja mlječne mlijeku -Minor«. Pomoću može desetak sekundi odrediti svega tog aparata %"o masti. To velika određitoga mlijeku mlječne je prednost aparata *-tka masti načinu metodi »Gerbera« prema po vanje mlječne dosadašnjem bilo i mnogo kojuje potrebno kemikalija drugogpribora. U Posavina« laboratoriju poljoprivredne zadruge » Gornja koji j esmješten zatekli u selu Danicu Kolarić. Tu redovito Rugvici drugaricu analiziraju uzorci tisuća kao i 29 sabirnih mlijeka kooperanata, njihjemjesečno jedna mjesta. Posavina«
iz
Sela
za
u
se
za
u
za
za
smo
se
a
Laboratorij»Gornja PZ
Posavina«
u
Rugvici
BROJ GOVEDA Prema
i 229 najnovijim podacima (1975), svijetu je milijarda od u: milijuna goveda, toga 150 Evropi (bezSSSRmilijuna 110 SSSRmilijuna a) Americi 150 Sjevernoj u milijuna i Americi 270 Srednjoj Južnoj milijuna 355 Aziji (bezSSSRmilijuna 150 Africi a) milijuna i N. Zelandu 44 Australiji milijuna U te bilo od ili našoj zemlji je godine 5,872.000 goveda 54,4% 3,195.000 toga krava i bređih junica. 140
statističkim
u
prema Brojgoveda
republikama:
ili
Srbija Hrvatska Bosna i Hercegovina Slovenija Makedonija Crna
45,1%/0 17,7% 18,7%/0 9,5% 5,9% 3,1%
2,648.000 1,041.000 1,097.000 555.000
348.000
Gora
183.000
5,872.000
100% Z.
KOJLJOIRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR Promet Red.
broj 1.
Ime
proizvođača Vlahek
L.
Čarlek
2.
3.
S.
—Kostiha
S.
Kupac
Hodošan
junica
ZK
Kralj.
Ljudevit
7.
Galjerl.
Vrbovac
9. 10.
11. 12.
13. 14.
—
Sabo
S.
M.
J. — Nejedli J. —
Nejedli Fuček JS.
—
Tomica
bik
s.
Kapela Severin D.
Kovačica
D.
Kovačica
Đurđevac
F.
Pinlava
bik
Dežanovac
Podbrežnički
J.
kooperanata
Kategorija pb.
6.
8.
R.J.STOČARSKI
Selo
Žavnica
A.
Domović
proizvođača
stokom
Oporovce junica junica Cirkovljani
M.
Hižman
4.
5.
i prezime
rasplodnom
—
krava .m.
tele
krava
— ž. tele — bik _ krava
Đurđevac
bik
Daruvar
bik
19325 PZ
N.
.
3264
Matričić Baner
H.,
Vel.
Miletinec
MI
»Zdenka«,
10264 —
Vet.
Zdenci
sE
1784
250
st. Varaždin
MI
»Zdenka«,
Vel.
Zdenci
V., Ilova
Petres
2538 13097
P.
Bukovje
G.
Vel.
299
|
z
19158
3688
Marof
»Sloga«
18907
4418
bik
M.
.
L.,
Ivanković Turanovac
13084
Alemanja Slav
10260
M.,
Pivnice
Slijepčević M., Renovac
15.
—
Domović
F.
Dežanovac
bik
16.
Šutić
M.
Narta
17.
Šutić
M.
Narta bik Rešetari bik Vrbova bik Bodovaljci N. Gradiška junica = junica
18.
—Piljužan M.
19.
Sorić
20.
21.
22. 23.
S.
—
Bošnjak
A.
Mihanović
Lukić
Bujger
junica
M.
S.
V.
Daruvar
bik
Predavac bik
4426
10142
Rajić M., Jesenaš Stojisavljević Ivančani
10138
4109
.
Vet.
a
9609
10111
6899
Gradiš.
st. N.
9625
3826
N.,
u
Vuković
S.,
Jaružani
94
Baner
H,,
V.
Miletinac
SIZ
S. O.
Kutina
141
e
...__o—»o..m
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
24.
Vinković
25.
Škoje I. Župić
26. 27. 28. 29.
30.
31. 32.
S.
Mirilović
J.
—
Mikulaj
S.
Carb.
=
I.
Posavec Peić
Kategorija
Grginac
m.
Rača
pb.
Kupac
tele
3211
Vet.
m.
tele
16154
.
Međurača
m.
tele
4555
s"
Sjeverovac
m.
tele
728
.
Žavnica
m.
tele
3431
.
Vrbovec
m.
tele
7485
“
Dužica
m.
tele
113
“
m.
tele
6656
_
Brestača
I.
SIZ
990
bik
Gorica
M.
M.
Slanec
Selo
N.
M.
ea.
st. Varažđin
S. O.
Vrginmost 33.
M.
Slanec
34.
Slanec
M.
35.
Kekuš
R.
36.
37.
—
'
Momčilović
38.
Opačić
39.
Palinac
M.
40.
—Slanec
bik
1009
R,
M.
Gorica
bik
1020
_
bik
1010
“
bik
418
Gradec
M.
Lušćani
S. O.
Novska
bik
992
SIZ
S. O.
Petrinja
Grabovac
bik
980
=
M.
M.
Gorica
bik
1004
za
M.
M.
Gorica
bik
1022
B.
Vode
bik
444
A
Greda
bik
579
m
bik
599
Mjesna
572
MZ
Slanec
42.
Metikoš
D.
43.
Doretić
S.
S.
N.
Svinica
—Branžić
Borojević
45.
SIZ
B.
41.
44.
.
6416
bik
Roždenik
M. S.
Gorica
Dodoši
M.
Pavlović
M.
Žena
152
Borojevići
bik
M.
SIZ
S. O. Sisak
zaj. Svinio
Lovča
dom
i
VOĆA
KONZERVIRANJE
upravo vitamine velik, jer je ljudskoj Značaj Voće samo ishrani tvari mineralne i nezamjenjivi. nije čovjeka koji imamo kada nego uzimati ga obično izobilju, mjesecima, ljetnim potrebno dolazimo teže kada voća i količine uzimati važno isto tako zimi, potrebne je često vrlo i do nepristupačne. voća, cijene svježeg koristiti i ishranu i sačuvali voće da bismo ga mogli ljudsku Dakle, način Na konzervirati. zime toku ga taj osiguravamo preraditi tj. vitaminima i mineralnim svim raznoliku potrebnim ishranu, organizmu
voća
voće
ishrani
u
su
sadrži
u
u
u
su
a
u
za
moramo
sa
tvarima.
,
Navesti
ćemo
nekoliko
načina
voća:
konzerviranja
VOĆA je najjednostavniji postupak kvalitet voća. sačuva konzerviranja, prikojem najbolje biti zrelosti. Voće ovisi osobito voća Kvalitet smrznutog stupnju nešto kaberbu ali posve obavljamo čvrsto, dovoljno stoga zrelo, jošuvijek voće Nedozrelo i nakon izravnu voća od berbe smrzavanja potrošnju. snije dok naknadno može smrznuto malo ima arome, prezrelo dozrjeti, jer SMRZAVANJE
i
vrlo
ekonomičan
se
mora
o
za
ne
142
se
odmrzavanja raspadne raskaši, izbora voća sortu, Nadalje, prilikom potrebno smrzavanje jepaziti jer sorte nisu ovim Vrlo dobro jednako prikladnekonzerviranje postupkom. konzervirati izabrane sorte mogu smrzavanjem marelica, kupina, jagoda, kisele tamne kasne borovnica, malina, ribiza, trešnje, breskve, šljive, jabuke, kisele dok rezultati i svjetle trešnje, slabiji konzerviranjem postižu grožđa krušaka. Voće skinuti namjenjeno konzerviranje oprati, peteljka, odstraniti koštica i po Voće određeno potrebi isjeckati. smrzavanje uglavblanšira Iznimno i (uranja kipućuvodu). blanširaju jabuke bi inaktivikruške, koje prilikom odmrzavanja posmeđile,blanširanjem dolazi do ne niti okusa. Voće konzervirano ovim pa kajuencimi, promjene boje, zimi možemo koristiti načine: razne postupkom pripremanje kompota, voćnih sokova itd. kolača, smrzavati tvrdim se sorte i sočnim sve mogu mesom, Jabuke, koje karekterističan okus Zlatni a naginju posmeđivanju, imajupuni (Jonathan, nisu sorte Delicius). Brašnjave prikladne. konzervirati tvrdim sorte i sočnim mogu mesom, Marelice, koštica lako vadi. Voće biti posve ali tvrdo. kojima zrelo, dovoljno Plodove debelom kožicom treba sa tankom kožicom može odmah sa guliti, smrzavati. i blanširati da sačuva Mogu lijepša boja. kisele sorte i tamne Trešnje, prikladne M ogu boje. miješati krutim šećerom te omjeru1:4, p akuju kesice, smrzavaju tempeod —18*C. raturi Rok ovako smrznutih 12 trajanja trešanja je mjeseci. tamno crvene ribiz biti sorte, zreo, Ribiz, prikladne jednolično suh i neoštećen. Bobice šećerom mogu Uklanja peteljka. miješati 1:4 te isto kao i smrznuti. ovako ribiza jeru trešnje Trajnost pripremljenog je i druže od 12 mjeseci. Na isti način maline i mogu pripremati kupine, jagode. voća. voće SUŠENJE VOĆA je vrlo stara metoda konzerviranja Svježe 80—90%» od težine. gubisušenjem svoje Sušenje grožđa Ukoliko bobice i sadrže više šećera to će finalni grožđa z relije proizvod biti sorte mekanim tankom mesom, kvalitetniji. Najvrijednije grožđa kožicom i što Osušene bobice manjesjemenki. grožđane grožđice. može vršiti bez obrade. Bobice rašire Sušenje grožđa prethodne tankom drvenim Ostave ležati dok u bobice sloju pladnjevima. gornje i nakon bobice uvenu, smežuraju potamne, toga Ukupno prevrću. 10—15 dana. Ova metoda sorte sitnim sušenje traje prikladna je grožđa U osušenim bobicama 18—20% bobicama. zaostaje vode, gubi izvjesna količina šećera. način Drugi jesušenje prethodno uranjanje alkaličnu U tu svrhu koristi lužina lužine 10 grama otopinu. (30— litara Tim voštani bobica pa vode). postupkom uklanja sloj je 40 proces daleko brži. Grožđe može sušiti i se ima tu što sušenja sjeni, prednost bolje sačuva ali bobice alkaličnom boju, prethodno pofuriti moraju otopinom. 4 dana. svega Sušenje traje smokava Sušenje Smokve beru kada zelenu i kada namjenjene sušenje izgube boju, vrši drvenim zrele i sortirane objese. Sušenje pladnjevima. Zdrave, smokve se zatim hladnom da sumpore, najprije stoje mjestu izjednači nakon
woće
ili
loš
ima
okus
1
za
sve
malo
arome.
na
za
se
*
se
za
mora
se
za
nom
se
ne
u
se
a
se
na
za
sa
—
ne
i
se
—
sve
se
sa
mora
a
se
se
su
—
sa
se
sve
se
u
se
u
na
su
—
mora
se
se
sa
u
om-
se
su
su
sa
sa
zovemo
se
na
suncu
se
na
se
ne
a
se
za
sa
a
na
suncu
se
uz
u
se
na
se
sa
u
a
se
.
za
se
se
se
na
a
na
se
143
narod
morskoj vodi, Dalmaciji da morsku vrelu sekunde 2—3 Smokve vodu, plod stavljaju morenje. dobili kvalitetno bismo Da nečistoća i i da ukloni mikroorganizmi. mekša i obradi voditi računa voće sušeno moramo postupku osušenog daljnjem izlazi iz U toku voća. jednolično ploda dijelova sušenja vlaga pojedinih kako *—2 da odleži nakon voće sprema pa posude dana, sušenja zbogtoga od kod voće sušeno Ako vlažnost. sprema temperature (bi izjednačila voće sušeno od kod tri 25— temperature 0— potamni, mjeseca kvari. da uskladištiti može se mnogo Pojavu dulje, 5"C potamnjivanja 30"C kao i okusa i obično vitamina, površini gubitak pratipromjenaizlučenih lošije, kvari što kristalića tanki izgled šećera, ujedno sloj javibijeli proizvoda. U
vlažnost.
se
smokve
sušene
a
u
peru
to
zove
u
se
se
o
ne
u
se
se
se
a
za
se
a
ne
a
na
na
se
VOĆNI
SOKOVI
određenu
voća, kojiimaju prirodni različite sokova koriste voćnih Za jednost. proizvodnju i oprano. očišćeno dobro biti mora zrelo, zdravo, Voćni
sokovi
sokovi
su
se
od
Sok
vri-
hranljivu vrste voća,koje
ribiza
nekojposudi stajati izgnječen litru 1 šećera i doda sok Zatim se izvrši da 1 kg procijedi previranje. Sok kada se soka. Za prestane kuhanja pobire pjena. jegotov vrijeme suhom odmah Vruć sok zatvara, te čuva mjestu. ulijeva boce, pjeniti. Dobro
očišćen
2—3
ribiz ostavimo
i
dana
u
na
se
se
se
sve
se
na
u
od
kupina Ovisno ukusu kroz mašinu cijeđenje. Opranekupine procijede od limuna. 1 te sok do 1 litru soka jednog kilogram šećera, dodaje pola Sok kada se Za sve pjeniti kuhanja pobire pjena. jegotov prestane vrijeme vruć od trenutka 30 minuta obično to ključanja. Ulijeva zagrijane je Sok
na
o
za
se
se
se
u
se
a
iboce
i odmah
Sok
od
zatvara.
jabuka Na
jabuke, kiselije najbolje je Jabuke i kriške te šećera. 75 litru soka operemo isječemo dkg dodaje Zada vode koliko toliko jabukeprekrijemo. jepotrebno tople nalijemo Sok šećerom da 'tim ih kuhamo omekšaju,potomprocijedimo.pomješamo Sok kada Sok kuhamo. i pjeniti. ulijevamo prestane je gotov zajedno i odmah boce zatvaramo. zagrijane litru soka do 1 kisele možemo dodati Ako kg jednu jabukejako šećera. Vera Volarić, dipl. ing. U
koristiti
svrhu
ovu
sočne.
i naravno
1
na
se
sve
sa
a
u
se
na
su
Uređuje Glavni Vlasnik
i izdavač:
i odgovorni
pretplata a
Tisak:
144
NIŠRO
urednik
za
za
dipl. inž. Dinko
31/III,
telefon
privredne proizvođače
»VJESNIK«
ODBOR
radnika
mljekarskih
Udruženje
Ilica
Mjesečna
UREDNIČKI
—
SRH.
Kaštelan
Uprava
440-476.
organizacije i ustanova mlijeka 3 dinara. OOUR
i uredništvo:
TMG
—
POGON
6
dinara.
VS
Zagreb