Mljekarski list 1-1980 by Hrvatska mljekarska udruga

ZAPAŽENA

Stočarski

65. OBLJETNICA

selekcijski proslavio je prosinca službe stočarstvu Hrvatske. Tom obljetnicu djelovanja selekcijske prilikom uručeno i SFR mu Broza je odlikovanje predsjednika Jugoslavije drugaJosipa centar

Hrvatske

27.

1979.

65.

Tita.

u svečanoj akademiji tog prosinca prostorijama su radse upravljača gradaZagrebaokupili mnogobrojni društvenostočarski iz svih naše kao i sami politički nici, stručnjaci krajeva zemlje poljoprivred-

dana

27.

Kluba

samo-

a ma do Bo

nici-stočari.

des

ma . a

Učesnici

proslave

65.

obljetnice

rađa

službe Hrvatskoj Stočarsko selecijske u

Jugoslavije drug Josip seBroz Tito odlikovao je Stočarsko 65. SRH u povodu lekcijski centar Predsjednik

SFR

obljetnice

Ivan TomičeStočar-proizvođač drug vić iz Žabna, čestitao seje Stočarsko centru Jekcijskom

rada

Poljoje Hrvatske inž. centra privrednog drug Novak Stočarski sastavu čijemje Izrazio dobrocentar. selekcijski je došlicu svim i zamolio inž. prisuinim Auslendera svečarukovođenje radu selekReferat sjednicom. službe cijske Hrvatskoj podnioje direktor inž. Zatim te službe Caput. uručeno Tita iz odlikovanje je druga ruku kopredsjednika republičkog miteta SR Hrvatske poljoprivredu inž. nakon Strbašića, togapročitajepozdravno pismopredsjedniku Brozu Titu. Republike Josipu Proslavu

direktor

otvorio

nom

Mnogobrojni pozdravili gosti kraćim i čestislavljenika govorima tali 65. i viobljetnicu dobijanje sokogodlikovanja. su

Direktor

Stočarskog tra SRH,

selekcijskog mr Caput

cen-

stoke i najvažnijih događaja uzgoju selekciji Hrvatskoj: Kronologija matično Višem 1898. prvo gosporasplodna knjigovodstvo goveda u

darskom

učilištu

Križevcima.

Gorici.

udruga Velikoj marvogojska krava kontrole udrugama. mliječnosti početak UDRUGA

1906.

prva

1907.

1913.

osnovan

SAVEZ

Ivanu

Žabno.

Sv.

Za-

goveda rasplodnih

kartoteka

matična

centralna

formirana

1939.

MARVOGOJSKIH

HRVATSKIH

grebu. 7.402 stanica stočarskih 13 i 89 1947. Savez ukupno objedinjujeudruga stoke. grla Križevcima. krava u s 1948. početak umjetnimosjemenjivanjem bikova. 1956. progeno rasplodnih testiranje počelo je stočarskom Zadružnom 1957. Savez udrugapripojen marvogojskih u Zagrebu. Storad 1960. stočarskog Zadružnog selekcijskiprenosiHrvatske centar čarski Zagrebu. selekcijski osnova stvorena 1965. društvenojematerijalna mjerama rad govedarstvu. uzgojnouspješniji ekonomskim računskom elektroničkom obrade 1968. podataka selekcijskih početak selekcijski programu. centru prema kompjuterskom specijalnom Hrvatske. SR 1974. izgradnjegovedarstvu Programgojidbene Osnovano goveda simentalskog uzgajača udruženje Svjetsko Zagrebu. rada 1878. 65 uzgojnoorganiziranog neprekidnog godina SERJ Hrvatske centar STOČARSKI Poljoprivredni selekcijskog Hrvatskoj. s

savezu

saveza

—

CENTAR.

LEKCIJSKI

službi

individualnom

selekcijskih područnih govedarstvu: 31.000 krava 14.000 125 sektoru organizacija, uzgajača uzgojnih pod kontrolom; krava. 10.000 12 OUR-a sektoru društvenom ukupno sektoru društvenom 14 u svinjogojstvu: organizacija uzgojnih sekindividualnom i 13 krmače 16.603 sa organizacija uzgojnih —

—

toru

667

krmača.

svinja izgradnje Programgojidbene

1979.

SADA

Hrvatskoj.

JE VRIJEME SILAŽE ku-

je upozoravali godinu proteklu cijelu zimsku olakšati će i krmivo muzare silaža kuruzna mjeri znatnoj vrijedno i ishranu mlijeka. proizvodnju goveda pojeftiniti kukuruznu silažu muzare, redovito »Đakovo« PIK Tako svoje priprema do od kasne krmivo i im proosnovno to iz kraja jeseni je godinu, godine i spremanja. tehnologiju Imaju svojuposebnu ljeća. dva silosa, »Slaščak« Tako položeća zapazili ekonomiji njihovoj između tvrdom sadržine. 60 od svaki vagona zemljištu Postavlja približno traktorima teškim dobro što Nakon se slame. dva gornji ogromna ugazi stoga silaže su se pokrivali slojeve gornje Prije pšenicom. zasije sloj površinski koliko nisu bili toliko ali ni zadovoljni jednim folijama, plastičnim zemljom, nikne i stvori odlično Ona po površini zasađenom silosa, t epih pravi pšenicom. kao Sve i nema svako puno otežava otpadaka. jeupotrebljivo ishlapljivanje 1979.

Kroz

naše

smo

stočare

smo

odlična

hrana

muzarama.

Zimska

ishrana

Visokoproduktivne

Zato

silosima

muzara

muzare

kukuruznom

silažom

PIK

»Slaščak«,

gospodarstvu

PIK

Đakovo

—

Đakovo

znatno mnogobrojne stočare, položenim manjim zaštiti pokušaju gornji sloj zasijanom pšenicom.

molimo

naše

»S«

BENURAL

STOČNOJ

DODATAK

—

HRANI

homogenikojemje stabilnost Benalom. Benal uree, mineralnom zirana osigurava komponentom fermenta i aktivnost stvara ureaze, postepeno osigurava povoljne uvjete baksintezu u prema potrebama amonijaka buragupreživača oslobađanje aminokiselina sintezu Sumpor dajegrađu bakterijsku terijskog proteina. i otklaracionalno uree to i metionina iskorištavanje omogućava cistina, životinja. otrovanja njaopasnost fizikalno fiziološkom i fosfor kemijomjeru, povoljnom koji Kalcij Benala ska iskorištavanje. njihovo potpomažu svojstva fiziološkim mineralni dodatak Vitaminsko prepotrebama kojiodgovara i živača rastu proizvodnji. Indikacije: hrani kvalitetnih biološki dopunaproteinpreživača, proteina Zamjena deficita potreba preživačakalcijem, hrani, potpunozadovoljavanje skog i mikromineralima. vitaminima fosforom, stočnu hranu dodatak Benural okoštavanje, podstiče: intenzivniji rast, krava i i masnoće junica, jalovost sprečava: mlijeka, mliječnosti povećanje i avitaminoze. tetanije paralize, hipokalcemije, Benural

»S«

fizikalno

urea

vezana

sumporom

sve

kemijski vlaga sir. proteini kalcij sastav:

Fizikalno

fosfor urea

maks. min. maks. min. maks.

10,0% 60,0% 7,0% 3,5% 22,0%

sadrži:

i.j. 24.000 i.j. 40mg

160.000

vitamina

BHT

antioksidant

800

480

160

800

1,6mg g 1,6 g NA

dobro

pomiješenmljevenim

800

Upute upotrebu: za

Benural

dodatak

stočnu

hranu

taricama

(kukuruz, ječam,dr.)

teladima

i to:

daje

ži-

tovu

(100- kg tjel. težine) tovu junadima 200 (200- kg tjel. težine) rasplodnoj junadi 500 kravama mliječnim jagnjadima ovcama

ili 100-200

dnev.

7,0% dnev. ili 200-400 g 5,0ili 300-600 dnev. g 5,06,0%o ili 30- 60 dnev. g 5,07,0%o ili 40- 60 dnev. g 5,06,0%o 6,0%o ili 250-500

dnev.

hrani

i kvaliteti

žita-

osnovnoj hranu, mlii tovu rica rasplodu, (junadi preživača podmiruje potrebe pravilu i do 20'1 krava ovaca) jagnjadi dnevno, mlijeka prosječno koje doje ječnih teladi i vii mikromineralima. vitaminima Mladoj fosforu, kalciju, proteinima, davati dodatka Benural kravama soko manju pored preporučamo mliječnim iz sačme. količinu kvalitetnih proteina hranu stočnu dodatak Benural količinu dnevnu podijeliti Preporuča davati žitaricama ili po volji ili više obroka dva pomiješano mljevenim (adlibitum). dobro svakodnevno davati dodatak Benural treba promješati, Smjesu bez dužegprekida. treba davati u hranu stočnu dodatak Benural suhojsmjesi. i zračnom suhom čuvati treba dodatak Benural mjestu. 3 Rok mjeseca trajanja: Benural

dodatak

ovisno

stočnu

sve

Kontrola

INA

kvalitete:

—

KUTINA

PETROKEMIJA

fakulteta

Veterinaskog govedarstvo 50 Težina pakovanja: kg PETROKEMIJA KUTINA INA Proizvođač: Služba proizvoda kemijskih prodaje 17 Metanska 41320 KUTINA, dinara. 1 »S« Benurala kg 7,80 Cijena Centar

Zagrebu

—

ODLIČNE POSTIGLO NATJECATELJA STOTINE DVIJE REZULTATE, A KAKOJI BI BILIREZULTATI DA SE NATJECALO DVIJE TISUĆE NATJECATELJA!? Čepelovcu (1968— zborovanje kukutakmičara 1979) 12. Na proizvodnji visokoj zboravanju ČEPELOVAC 1979. 14. održanom i Čepelovcu ruza, okupilo prosinca mlijeka pšenice i i 130-tak pridruštvenopredstavnika poljoprivrednika naprednih iz vrednih Koprivnice Bjelovara, Siska, Zagreba, Kutine, Đuđevca, političkih organizacija Ferdo Hrvatske. i p redsjednik Tomica, zborovanja Pokrovitelj drugihmjesta 12. vrlo na Đurđevac uspjelom prisutne pozdravio je općine skupštine Podravine. poljoprivrednika naprednih zborovanju i kukuruza i O rezultatima mlijeka., takmičenjaproizvodnji organizaciji kroz Ferdinandovac, Đ urđevac, zadruge poljoprivredne organiziranim pšenice referat inž. Podravski i Kloštar D urišević, Marijan p odnio j e Virje Kalinovac, drunaše visoke važnosti stručno poljoprivredi proizvodnje izlaganje iz Centra Karakaš inž. Ivan štvo održao nauke poljoprivredne primjenu je iz Zagreba. i iskustva diskusiji bogatoj iznjeli pitanja prijedloge, Svojemišljenje, inž. Ivurek Ljubić Josip Podravski), (Kloštar Krupski Mijo (Virje), Stjepan inž. Barusić Ivan inž. (Čepelovac), Drago Josip (Kalinovac), Franjić (Virje), Pecek inž. Zvonko inž Klos (Zagreb), (Kutina), (Đurđevac), JosipKašljević Kovačev Luka Fucak Horn Zdenko (Kalinovac), (Đurđevac), (Bjelovar), Mijo 12.

—

sve

završnu

zborovanju riječ istakao, je Tomica, k oji je rezultati govore, borbi da bi učešćem visoke postignuti masovnijim prinose daleko više kukuruza i postigli mlijeka, pšenice. takmičari 1979. bili su; Ivan Manolić Najuspješniji godini (Severovci) litra tri Barusić u proizvodnji mlijeka (15.131 (Čepelovac) krave, Josip kukuruza a bio Ivan Manolić proizvodnji mtc/ha) pšenici (104 najuspješniji je 56 mtc/. (Severovci) a

12.

održao

Ferdo

poljoprivrednika

Podravine

sa u

Natjecatelji

i gosti 12. zborovanja

naprednih

Čepelovcu

Najuspješniji takmičari: MLIJEKO 1. Ivan

Manolić

(Severovci) 2. Luka Fusić (Đurđevac) 3. Tomo Prelec (Čepelovac) 4. Tomo Kovačić (Đurđevac) 5. Bobovčan Stjepan (Đurđevac) 6. Vranić Josip (Đurđevac) 7. Grivić Mijo (Virje) 8. Ivurek Stjepan (Virje) 9. Fuček Franjo (Đurđevac) 10. Barusić (Čepelovac) Josip 11. Luka Šostarec (Đurđevac) 12. MarijaDjeri(Budrovac) Ostali

takmičari

(3krave) 5.030 (3krave) 4.869 (5krave) 4.697 (2krave) 4.689 (2krave) 4.436 (2krave) 4.368 (4krave) 4.319 (4krave) 4.241 (2krave) 4.235 (8krava) 4.143 (2krave) 4.115 (4krave)

15.131

5.044

15.089 14.607 9.393 9.373 8.871

17.475 17.277 8.481

33.878 8.286

16.463

postigli prosjek mlijeka po

305

dana

ispod

4.100.

KUKURUZ

(Čepelovac) 104,00 Josip 488 BC-SK 2. Šimun Bošnjak 96,47 (Ferdinandovac) ZG-SK 61 Mirović 83. Vlado (Đurđevac) 95,80BC-SK 388 Ferenčić 4. 95,20 (Virje) Stjepan 483 BC-SK Maletić 5. 94,47 (Ferdinandovac) Stjepan 488 BC-SK Kenđelić 6. 93,36ZG-SK (Ferdinandovac) Stjepan 502A Lauš 7. 91,17 Podravski) (Kloštar Sosip 488 BC-SK Bušić 8. Mirko 91,03 (Virje) ZG-SK 502 9. Mirko 90,55 Cepetić (Virje) visokih kod kukuruza su Ostalih 142 takmičara postigli proizvodnji prinosa ha. od 90 mic po manjeprinose BC-SK

Barusić

488

PŠENICA

Manolić

Ostalih

Libelula

56,00 52,50 51,10 51,00 50,30

(Severovci) Hodalić 2. Ivan (Đurđevac) Klaić 3. Miljenko (Durđevac) Krančev 4. Željko (Đurđevac) Grivić 5. Valent (Ferdinandovac) 1. Ivan

Libelula Libelula Bistra

natjecatelja postiglo jemanjeprinose od

Libelula

mtc/ha.

dodijeljene druge Najboljim INA-PeSIZ su poljoprivrede Đurđevac, unapređenje grade, koje osigurali »Sirela« Hrvatske centar Bjelovar, Poljoprivredni Zagreb, trokemija Kutina, Pito»Borik« i PD Institut bilja Zagreb Sisak, oplemenjivanje »Radonja« i rekorderima

takmičarima

novčane

na-

+...

mača.

bile

zborovanja su koje gorskog mjestaČepelovac, Domaćin

12.

iz bilo-

društvenoorganizacije obavili. zadatak vrlo dobro svoj političke A.

ZIMSKA | PROLJETNA

OBRADA

Turković

TLA

agrotehničke mjere poljoprivredi, spada najvažnije No pa stoga posebnu pažnju. posvetiti mjeri agrotehničkoj tojvažnoj voditi računa osobito važno tlo orati i nego prevrtati, je nijedovoljno rezultate. želimo ukoliko dubini te željene postići oranja, oranja, ilo dovodimo takvo zima i tla proljeće) stanje Obrađivanjem (jesen, rast čitav i da stanište bude da utječe usjev najpovoljnije povoljno i dok već i i cvatnje vrijeme biljke, sjemeklije, rasta, razvoj kulture. dotične dozrijevanja obai zimsko Ako duboko Od jesensko oranje. oranje značaja je posebnog do ostati će nam zime ili vimo proljetne dovoljno jesen početkom hraniva će tlu da se dovoljno koja proljeće mladojbiljci razgradi sjetve, i zimskih toku zime će se od Osim biti nakupiti jesenskih pristupačna. toga akumulira važna se oborina tlu, kojaje dovoljno vlagekoja snijeg) (kiša, dok sušnim svakako će biti rast svake najdragocjenija periodima biljke, Obrada

tla svakako

moramo

samo

vremenu

rano

ono

samo

vremena

dovoljno vlage,

biljka

prinos.

nedostatka

vlageje

posljedica tog

kao

nema

slabi

potrebna biljci nepristupačnog je vlaga, rastvaranje dolazi do i aktiviranja hraniva, čijim utjecajem toplinamikroorganizmi, zrak, obradom zimskom i biljci dostupna. Upravo potenrastvaraju postaju koristi od velike neiskorištenih ciramo biljnih ostataka, koja rastvaranje naredne godine. usjeve nakon kiša dobro ili obilnijih zimskogoranja stajski je Prije jesenskog razbacati tlo krumpir), okopavinama (kukuruz, gnojiznijeti namijenjeno Ovakvim dubinu 20—25 i zaorati cm. se ga oranjem postavlja biljna moći će i odakle tla će biti hrana korjenje najvažniji usjeva onajsloj koji naredne koristiti hranu godine. najbolje to humusnu ima vrlo važnu zemlju osobinu, Stajski gnojrazgrađen kao i borba suše. Rastvoreni vlagu spužva, gnoj najupija pri je sušiprotiv će vlažiti okolnostajski ima tlo. Tlo redovno koje gnoji uvijek većoj polako neredovito tlo sebi nego više i duže se koje gnoji. vlage Takav razviti i Što i tlo to će korijen bolje razgranati. usjeva je rahlije će se više moći će bolje uslijed čega biljka primati hraniva, korijen razgranjen očekivati samim tim možemo i više veću i stvarati stabljiku lišća, razvijati i veći prinos. dobivamo tlo i i zimu Orući pa grudvastogrumenljivo rasipa jesen tla tla. Mrvičasta strukturu dobru mrvičastu najpovoljnija jer uspjeve rahle i sadrži mrvice svaka mrvica se gruudružuju stvaraju krupnije vodu, količinom strukture tlo takve vlagekoja rahlo, dovoljnom postaje dice, do od pa perioda. najkritičnijeg sučnog traje klijanja teška često naših tala Kod obrade projavlja jedan koja uglavno odreodrezane kao što ih zimi isto tako da brazde ostanu to blem, je strane. i zima tala teških strane zali. To blagih druge jedne jeposljedica da brazde razmrvi i bude često Smrzavica pa jestoga usitni, dovoljno jaka brazde da tlo nakon takvogdubokogoranja laganopobranati, uputno da računa Pritom i usitne. ali moramo donekle razmrve voditi previše zraka i oborina tlo bi usitnimo zamuljilo uslijed djelovanja pristup tlo, jer svakako što tom nepoželjno. slučaju jeonemogućen, je dubokim zimskim oranjempostižemo: Ukratko, tlu odnosa vodo-zračnih regulaciju što fizičkim tala dobrim mrvičastih strukturnih svojstvima, stvaranje da ukorijeni duboko, tj.bolje korijenu razvije "ujedno omogućuje korova svijetlo, hranu, oduzimaju mjesto, drugimbiljkama uništavanje koji hraniva

ona

tlu

sve

smo

—

vodu

itd.

proljetno nijepotrebno dobrogjesenskogzimskog oranja, onda obradimo zimi tlo štetno. Ukoliko vrlo jeproljetno dapače ali je tom oranje, biti vrlo Dubokim proplitko. slučaju neminovno, oranje iz tla. vode količina ogromna oranjemgubi ljetnim dubinski izbaci osuše brazde Ako sloj proljeće donji, površinu, i i tiče Što razgraddijelovanja vjetra ispari. vlagauslijed postepeno rok da to hraniva, jeprekratak pohranjena nepristupačna njebiljnih tlu rastvore i hraniva biljci pristupačna. postanu daleko obrada tla sitU i proljeće povoljnija kultivatorom, tanjuračom je i

ovako

Nakon

ono

mora

sunca

nilicom.

sva

uništi

grudice, pretvori sloj gornji 'Tanjuračom tlo odlično te sjetvu. pripremi korov, potpuno tla obrada da možemo pravovremena Iz svega značajna ovoga je zaključiti biološke i da ona kemijske fizičke, utječe povoljno mjera, agrotehnička naš i tim samim života s veukupne c ilj glavni bilja, kulturnog uvjete to i obrade prinos. proizvodnje, ježeljeni inž. Vera dipl. Volarić, tla i

razrahli

sitne

EKSKURZIJA

STRUČNA

otkup Proizvodnja »Kooperant«, »DUKAT«, organizacija stručnu dvodnevnu ekskurziju godine organizirala je krajemrobne mlijeka, općina područja mlijeka proizvođače po Sloveniji kooperante Kutina i Ivanić-Grad. (izlet) putovanja Novi Cilj Jastrebarsko, Samobor, Zagreb, udrunačinom s te robnim bio upoznavanje mlijeka, proizvođačima jeposjet slovenskih poljoprivrednika. živanja sistemu Poljoposjet gospodarenja, mlijeka pašnoProizvodnja »SIP« tvornici te Šemzadruzi strojeva poljoprivrednih Mozirje, privrednoj košnom veliko interesiranje su 25. slavi pobudili upravo osnutka, godišnjicu koja peter, sudionika ekskurzije. i

OOUR

Radna

ove

Pašno-košni

sistem

privukao da

je posebnu

pozornost

»dukatovci«

kooperanata do

vremena

praksa jepostala izlete stručne z nanja njihova proširenja cilju upriličuju svojekooperante veće mlijeka. proizvodnje još ciljem Već

stalna

vremena

sve

toku

imali su studenog mjeseca kooperanti prilike prisustvovati na nove Žitnjaku Zagrebui otvorenju te mljekare, najsuvremenije vrste u 264 će Evropi. Mljekara vrijedna milijuna dinara, proizvoditi godišnje 250 tisuća tona mlječnih proizvoda. Nova dinara te interes po cijena mlijeka (1,67 masnoj jedinici), povećanje 1980. i dobro kod otkupamlijeka dalje, posebno kooperanata, je primljeno im to i rentabilnu jer omogućuje sigurnu proizvodnju. Ivica Novosel, dipl. ing.

»dukatovi«

DOBAR :

LIJEK PROTIV PROLJEVA

»STYPTURAL« Mnogi upotrebljavaju lijek kojeg proizvodi tvornica »BYK GULDEN« iz SR poznata lijekova KonstanzNjemačka, našu »FABEG« iz zastupnik je zemlju Beograda. a, se kod raznih Spomenutilijek »Styptural« daje životinjama probavnih kod krvavih raznih hranom ili kod smetnji,posebice proljeva, trovanja upala različitih uzroka. crijeva veterinari

me Odraslim

kozama i ovcama, govedimadaje vrećice, svinjama 1/4 do 1/2 vrećice. vodi i dati flaše ga Lijekjepotrebno otopiti pomoću čiji otvor nad stočare da se kod stavljamo jezik. Upozoravamo zaljevanja lijeka držati i u biti tako samo jezik smije šupljini usnoj slobodan, jer može slobodno Ako se drži rukama životinja gutati. jezik ž ivotinje gutanje tekućine i ona može krenuti krivom je onemogućeno smjeru. U težim nakon slučajevima potrebno j e dozelijeka spomenute ponoviti dana. jednog se

mora

DJETETA« TRAJE | DALJE!

»GODINA

»Me-

proglašena jegodina skupštine prošla Preporukom izrade da đunarodnu svoje svijeta zemlje godinudjeteta«preporukom »Međunarodna Ta dobrobit biti programe smije godina djeteta« djece. sreći bi kako iz već završena doprinjelo trajnoj godine godinu nastavljena svijeta. djececijelog odrai i Tita Poruka jeporuka cijelog svijeta djecidjeci našoj druga da našem načine samoupravnom razne društvu, odlučujemo koji slima, sutra! treba jošbolje osigurati djeci našem svakom i čašu djetetu trebaju osigurati Mljekarestočaristočar ishranom muzara teško To dnevno. može boljom postići, nije mlijeka kooperanti rodonovih nabavkom muzara ili vrlo brzo mlijeka pak proizvodnju povećati SR visoku Hrvatskoj Mljekare mlijeka. proizvodnju kojeimaju slovljem budući i količine sagradili mogu preraditi, prihvatiti mlijeka povećane količine lakoćom tako i stare ili obnovili mogu nove pogone preraditi mlijeka. UN

Generalne

sve

nama

sve

nove

Omogućimo

čašu

mlijeka

dnevno

svakom

djetetu

svoje proizvode čuvaju pažnje djeci doprinose čist. Vime muzare biti treba i Ruke besprijekorno pribor mužnju mlijeko. i hlađeno. kroz čisto nakon osušeno. i oprano cjedilo mužnjeprocjeđeno Mlijeko To sabiralište brže što Nakon hlađenje. mlijeka daljnje predano mužnje kakvoću da stočari Mlijeko mlijeka. prirodnu smiju umanjiti poznatu znači, sadrži ako i dobro zdravo sastojke! prirodne nepromjenjene je Z. M. Stočari

ako

također

više

samo

SASTANAK

U BRAŠLJEVICI

ali MetŽumberku, općina Samobor, graničnom području općinom SR održan nedavno radni sastanak lika, Slovenija, je zanimljiv tamošnjim U selu »Dukat« održali proizvođačima mlijeka. Brašljevici stručnjaci mljekare sastanak filma proizvođačima mlijeka prikazivanje obrazovnog higiNakon filma vodila kakvoći se načinu rasprava jenimužnje. je mlijeka,

aja

1979. g., i kako isplate, cijeni novoj mlijeko kojajestupila više kako i odnose se na još povećati proizvodnju, drugimpitanjima koja otkup mlijeka. Treba da ovom »Dukat« tom prilikom istaći,jemljekara poklonila podrudinara kao cesta tom na i čju10.000,00 pomoć popravakasfaltiranje podruProizvođači to neće nikada zaboraviti! Žumberka. čju za

snagu

24. XI.

OSIGURANI U

I POLJOPRIVREDNICI

Hrvatskoj je siječnja godine osiguranje i stanovništvo. To znači da slično svoje poljoprivredno postojeće osiguindividualnih i i ranjeradnika, obrtnika, ugostitelja poljopriprijevoznika vrednici osim mirovinsko i invalidsko uživaju zdravstvenog, osiguranje. U SR ima 270.000 individualnih Hrvatskoj približno poljoprivrednika približno 800.000 članova domaćinstava. Do bila ove početka godine p opisana domaćinstva sva tom Takvih ima domaćinstava kojapodliježu osiguranju. 110.000 SR što očekivalo. mnogo nego Hrvatskoj, manje je izradi staža kao izračunai Postupak riješenja početku m irovinskog osnovice da posao. vanja plaćanje doprinosa predstavlja golem Vjerujemo će se obaviti i tako steći očekivano ipak vrijeme poljoprivrednici dugo da osim steknu i mirovinsko i invalidsko pravo svoje zdravstvenog osiguranje. od

uvedeno

ove

obavezno

sve

SABIRAČICA FANIKA HRŽENJAK Vr-

blizini

Lugu Poljanskom Fanika sabiračica bovca mlijeka je već bavi radom Tim Hrženjak. sedam godina zadovoljstvo punih PIK-a proizvođača, mnogobrojnih kao Vrbovec proizvodorganizatora tom i podrunjemlijekaotkupa Jer »Dukat«. i same mljekare čju vrlo mnogo Fanika svojeg drugarica čistoću utroši vremena radnog i sabirališta sabiranje. U

samo

dvorištu

je njenom kućici i čistojurednoj posebnoj žičane od vrata ima željezna koja zrase tako omogućuje mreže,pa nii ta toku ljeta prostorija čenje rad olakšava To kada nijepretopla. hladnjaka mlijeko. Sabiralište

Hržnjak,

Fanika

Lug

Fanika

Sabiračica

krava.

nema

ima

litara

1350

preuzme

dobru

Mlijeko mlijeka. dobar što do prosjek. 3,7 3,8% je skrenite blizini ste Ako Vrbovca,

puta

stokom

800

Lug! Poljanski Z.

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR rasplodnom

i otiđite

—

Promet

proizvođača od kreće se masti sadržaj kakvoću,

Dnevno

proizvođača

R. J. STOČARSKI kooperanata

PD...

Red.

Ime

prezime

Selo

proizvođača

br.

junica

Daruvar

Kupac

Kategorija

Kapka

Ribić

Kalenski

Korenika

Panić

Ljudevit Repinac Majur

Fruk

Ivančani

Majcan

Kral

Đ.

10.

Makvić Radetić

'11.

Oguman

12.

Crkvenac

13.

Vodopija:

14.

Mikšec

St.

15.

Janušić

Bedenik

16.

Buček

Rovišće

PIK

OOUR Brestovac

ELI »n

»n

Laminac “Narta

Trnovitica

Ljudevit

" "

Trema

Šimljani «Hrsovo Rača

» n

Aleksinac

Kooperacija n LI

»n

ELI

ELI ELI

n " LL

ELI

Promet

rasplodnom

oRed. " aIme i prezime proizvođača br

proizvođača

stokom

kooperanata

Selo

Kategorija

_—_Ž_//'''/——'—

Majcan

17. 18.

Poturica

Ivanić

19.

Bunarević

21. 22.

Dent

Đ.

Ivanić

23.

Markesina

24.

Cvjetičanin

25.

Dunđel

26.

27. 28.

Merc

Kalenski

29.

30. 31. Kovačević »

Stehec

32.

Čunko

33.

35.

Kusturin

36.

Bobovec

37.

6603

2234

ž. tele

10424

krava

1713

krava

1608

Sredice

496

Orlovac

15342

Predavac Gola

bik

6822

tele

10408 10407

krava

2157

ž. tele

6562

Virovitica

41.

Bruić

Nevinac

krava krava

42.

Sitek

Predavac

ž. tele

43. 44. 45. 46.

Kovačević Buterin

53.

M. A.

Mosti

St.

Frančić

Diklenica

Hapsol

65.

56. 57. 58. 59.

Žeželj I.

Kalinski

Gredelj

Cirkvena

Uređuje Glavni Vlasnik

i izdavač;

i odgovorni

Udruženje

Ilica

Mjesečna

pretplata a

za za

ELI

3162

331

4421

809

"»

5470

2992

3046

"»

24491

ODBOR Zlatko

radnika

telefon

Mašek SRH.

mlijeka

dipl. vet. Uprava

i uredništvo:

Zagreb

440-476.

organizacije

proizvođače

373

31/III,

privredne

535

UREDNIČKI

mljekarskih

16022

urednik

ELI

2349

po:

Bjelovar

»Sirela«,

3638

junica

tele

ž. tele

Gradec S.

920

krava

Tučec

ž. tele

Farkaševac

2342

ši

krava

Gudovac

54.

483

ž. tele

Kašljavac

929

krava

Predojević

6999

krava tele m.

Kovačica

435

51.

52.

Obrovnica Kozarevac

891

krava

Babić

49. 50.

417. 48. Mraz

1352

,»

38. 39. Maturanec 40.

6602

Srljenović

34.

3687

Dubrava

4237

Daruvar

2976

KLI

Daruvar

2191

Pisanica

15518

6459

Kupinovac Nevinac Ždralovi Rovišće

ELI

2968

Pisanica

"»

4201

Pavljani

gre saka koe

4195

Prgomelj Kupinovac Rovišće St.

Blažinčić

20.

Gudovac

— pb.

osa

i ustanove

dinara. 2.

dinara.

Tisak:

»VJESNIK«

—

OOUR

TiM,

Zagreb

16 —