Mljekarski list 10-1980

17.

stočarska

izložba

»Bjelovar

80«, održana

u

Brezovcu

5. i 6. IX

1980.

gođine

BJELOVAR

— DOMAĆIN

17. STOČARSKE »BJELOVAR 80«

IZLOŽBE

potoka podgorju Bilogore, Bjelovar jesmješten jugozapadnom Česme.

Nalazi se i području pritoka Plavnice, Bjelovacke (Belovacke) C i go od klime godišnjom prosječnom temperaturom 12,3 dnojoevropske od 916 oborina množinom dišnjom od a se iz 18. st. zauzima Gradsko grad površinu 0,5km, današnji jezgro oko stanovnika 24.000 od te na predstavlja najprostire površini 26,6km', zavale. veći gradlonjsko1420. kao selo dokumentima U g. se ilovske Bjelovar prviputspominje pisanim Na karti u sajmovi. župi, kojem održavaju starohrvatskoj Rovišćanskoj kao selo Belovac.

Glavača iz 1673. g. označen Hrvatske je Stjepana odredbi 1756. g. po suvremenog Izgradnja Marije započela Bjelovara je već 1650. g. na Filipa Becka, mjestugdjeje generala Terezije prijedlog nastali izveden zaNovo po grad je urbanističkoj stajalo vojničko utvrđenje.

Meulicama i središtu misli okomitim grada. pravilnim glavnim trgom Teiz doba ističu se crkva arhitekturom baroknom sv. đu zidanom osnivanja, kasarna iz uzdiže zvonikom pročelja, glavglavnog koji rezijetipičnim i samostan nom trgu s arkadama pijarista. između

na

na

sre-

s

mm.

sa

se

u

na

u

s

s

na

se

s

Sa

stočarske

izložbe

u

Bjelovaru iz Aus-

obrtnika, najviše vojničkog: grada Promjene i uzrokvale i su i Češke, pravom promjene uopćepolitičke promjene trije 1772. g. statusu gradska općikomunitet«, tj.

Bjelovar »vojni grada. je postao centraltada bila u. na s pod kojaje povlasticama Vojnojkrajini, posebnim u

dolaskom

strukturi

u

nom,

bečkom

upravom.

tadašnji Pjesnik političar, zastupnik Bjelovara, 1874. g. slobodnim i Ivan Mažuranić ga kraljevskim gradom. proglasioje i

146

narodni

hrvatski

ban

Bjelovar jeregionalni lonjskoPodravine. bio samo vale i bilogorske vojnički sjedište Najprije je centar, ilovske križevačke neko i đurđevačke i a vapukovnije (regimente), vrijemesjedište Od 1873. g. raždinskog generalata Vojnekrajine. razvojačenja Vojnekrajine bio a zatim pa do 1924. g. Bjelovar bjelovarskoje sjedište županije, kotara.

Danas čine i što sjedište jesjedište općine zajednica općina ju općine: križevačke Grubišno Čazma, Koprivnica, Križevci, Bjelovar, Virovitica, Garešnica, Polje, Daruvar i i i usPakrac,sjedište odgovarajućih upravnihdruštvenotanova. političkih Iz osnovnih obrta začeli u 18. st., od prve su se su koji polopostupno vice 20. st. razvila obrtnička i male tvornice brojna poduzeća prehrambenih, metalnih današi Nosioci građevinskih, kožnih, kemijskih, drugihproizvoda. aktivnosti su: njeznačajne privredne i PPK »5. poljoprivredi prehrambenoj industriji maj«,»Sirela«, Gotovo

od

svog

osnutka

centar

za-

se

—

u

»Koestlin«

—

—

—

Krava

Birta« DI i ŠG»Česma« drvnoj industriji»Mojica u i »Intermont« graditeljstvu »Bjelovarske ciglane«, »Tehnogradnja« SOUR »UMIB« u metalnoj industriji

u

šumarstvu

»Pauna«

i

uzgajača

Saboleka izložbe

iz Starčevljana

»Bjelovar

proglašena

je šampionkom

80«

opićne Bjelovar bogatstva predstavljaju poljoprivredne površiObradivo učesne, kojeobuhvaćaju 66,6postoukupnihpovršina. zemljište u sa tvuje 87,2 posto ukupnimpoljoprivrednim površinama. ekološki ratarskih za kukuruza i Povoljni uvjeti uzgoj kultura, posebno veliki udio livada obradivim u indikator su 30,7posto površinama, snažnoj u ovog stočarskoj kojapostojipoljoprivredi orijentaciji, područja.

Prirodna

147

najznačajniju poljopredstavlja bjelovarsku općinu individualnih vrelo i posto).

(61,8 poljoprivrednika prihoda privredeglavno i hladnokrvnih simentalskih »belgijskih« konja visokoprogoveda, Uzgojem ima važno mesnatih duktivnih po. mjestou ;BRogorsko svinja, područje i Hrvatskoj. dravskoj regiji nakon što se domaće križevačkom 1905. na govedooplepodručju, godine i rastu znatno menjivanjempinogavskom popraviloveličini, pasminom simentalskom sa ostalim se ljeppasminom, prišlo oplemenjivanju svojstvima, i tovnosti. muznosti te veće i oblika, bržegrasta, šeg savršenijeg našem osnovana 73 na prva 1908. od području je godine Prije godine i prvorazredsimentalcaproizvodnju čistokrvnog zadruga uzgoj. vogojska uz individualne s troge nog Novoj selekcije primjenu materijala rasplodnog <

stočarstvo

Za

granu

ovo

u

s

mar-

za

u

Rači.

Sa

stočarske

izložbe

u

Bjelovaru

razvijenih ubrajamo jedno najjače Bjelovar općine Područje Na fonda. i kvaliteti i po stočnog brojnomstanju vatskojJugoslaviji i fonda fonda nalazi se danas konja goveda, 11,2 posto 23,3posto području fonda Bilogorskoregibrojateritorija utvrđenog svinja 25,4 posto fonda svifonda i fonda odnosno konja 5,6posto goveda, 1,8posto 5,0posto podravske je, Sa SRH-e. od ovog područja snabdjevaju teritorija broja: nja utvrđenog to i i društvena: mnoga našoj drugimrepublikama, prvenstvegospodarstva govedima: rasplodnim u

od

u

Hr-

ovom

se

u

no

148

:

T

rezultati, zahvaljujući organiziranom postižu zapaženi sektora vlastitim tovilištima i stoke u s individuvu društvenog kooperaciji i stočni fond Takva alnim proizvodnja daje proizvođačima. organizirana 11.621 to"7.873 20.840 tona stoke žive vage i to: za klanje goveda svinja tone, 4 tone. i ovaca iznosi 344.610 1.344 tone nu, peradi Proizvodnja mlijeka hl, 54 komada. proizvodnja jaja milijuna 1969. fond stočarske izložbene osnovan regije godine jeSamoupravni Ovim Fondom komori smo osigurali Bjelovar. regije Bjelovar priPrivrednoj izložbi na a to znači stalnost uzgajačima mogućnost održavanja regiji, javnog bili stočari u Bjelovarski uvijek znanje uzgoju. priznavanja njihovo što stočarskim u različitim da na pokažu uzgajaju manifestacijama spremni V. Gorice To od i NovogSada,Varaždina, drugdje. stajama, Zagreba, svojim donosilo im niz »šamkvalitetnim i govedima rasplodnim je znanje ljubav titula i zlatnih medalja. pionskih« U

stočarstvu

to-

se

a

za

su

za

za

Na

čarske

—

Bjelovarskoj regijiperiodu 1969— stočari su: izložbe, Bjelovara osvojili 1980., u

kod

god. JAGODA 1970. god. JAGODA 1971. god. JAGODA, 1974. god. SVILENKA — *

kada

se

održavaju

sto-

krava:

1969.

kod

od

522, VILKA

Predavac 131 BUJGERA, mb.

VILKA Predavac 131: BUJGERA, mb. 522, VILKA Predavac 131 BUJGERA, mb.

Sasovac 1 2091, NIKICE VRBANA,

mb.

junica:

Predavac 139 pb. 5994, VLADE god. JELENKA BOSNACA, 1973. god. SLAVUJKA Sasovac pb. 13039, NIKOLE VRBANA, 1974. god. CIFRA 36 Babotok pb. 23515, FRANJE 1976. god. ELITA Bobotok 36 pb. 3139 FRANJE 1972.

1

VELIČANA, VELIČANA,

149

Predavac 131 BUJGERA, pb. 6559 VILKA Predavac FRIDRIH, pb. 6861, MARIJE mb.

SABOLEK, 888, DRAGANA

god. PALMA 1979. god. BALERINA 1980. god. PALMA 1978.

178

Starčevljani 1980. g. u selu izložbi održana 5. i 6. bila rujna ovogodišnjoj. kojaje. nalazi blizini koji neposrednoj Bjelovara predvedeno je:

Na Brezovec

se

108

43

u

rasplodnih

krava

8

krava

proizvodnjom mlijekapotomaka 124 rasplodne junice 11 bikova rasplodnih životnom

s

i

ukupno

251

Kravom

šampionkomproglašena Dragana je Sabolek iz 4. XI. 43 StarčevljanakrajKapele, B jelovar. o pćina Oteljena je 1973. i do sada imala 5 teladi.

IV iznosila je mlijeka Proizvodnja laktaciji 7.927 litara laktacionih dana iznosio mlijeka3,66%mlječne je masti, broj 290. Na ovakvih »E« rezultata krava »Pauna« klasu svrstana u je temelju je mb.

»Pauna«

888

stočara

u

s

a

BM—80.

junicama najboljom jeproglašena

uzgajačaTome Kovačevića iz Đurđevca. stočara Na izložbi bilo izloženo 13 31 tovna zatim je rasplodnih svinja, svinja, 12 krmača landrace imale su prarasplodnih švedskog prosjek oprašene koje sadi komada.

20,6 komada, othranjene prasadi 18,0 bila 75 izložila 9 Konjogojska udrugaBjelovar jepredvođena je konja, »Ideal d' pastuhom (ArdeHargi«-2, dorat, hladnokrvnjak pasminebelgijski Branko držalac vlasništvo a Škoje Konjogojske nac), udrugeBjelovar 75, je Među

»Zita«

pb.

13489

a

a

iz

Nove

Rače.

potomke.

Bjekonjapredstavlja njegove području deset muških nalazi u u rasplodnjaka nabavljenih Belgiji (Arpriplodu osnovica i služe kao za poboljšanje domaćeghladnokrvnjaka. pasmina)

Ostalih lovara denska

Danas

8

POMAŽE

I KONJ

RAZVOJU

se

na

MLJEKARSTVA domaćinstava

trak-

KLOŠTAR je (A.T.) i torskom međimurskim, zagorskimprivučom,jošuvijek podravskim, susrećemo zapregu. konjsku prometnicama gorskim on I mljekarstva.

Naime, jenajprikladniji konjpomažeunapređenju i masitna kada i (prijevoz)osrednjem je pitanju »foringa« najjeftiniji, Poiz Kloštra kaže nam lom MirkoŠpanić, poljoprivrednik gospodarstvu, dravskog.

A hrana konja?

PODRAVSKI

Iako

—

sve

više

s

na

—

na

u

i

za

—

lako.

je livadu skoggnoja vimokukuruzkući. doveze jalovac.

—

to

Bar

na

150

stajpolje, nastojimo kao kada Dok mi radimo ili mekotu. u pljepolju, sada, krmivom i sa Konjsenajedeopetnaszajedno zelenim Kada

krećemo

na

odvesti

i nešto

Mirko

i Roza

Španić

vraćaju

se

s

polja

uz

konjsku

zapregu

ili traktor?

Konj

—

Na tramalom posjedu zemlje isplati. kad No kada Ni ktor »zaprejekonj jeftin, jeskup. konjnije pogotovo je staji. kakovih većina žen« onda i rentabilan i za on praktičan gospodarstvo, je je Tko

—

ima

tu

mnogo

se

traktor

u

.u

Podravini.

popoljoprivrednici Mnogi orijentirali, dok i obavi za oslju(oranje, sjetva kombajniranje slično) mehanizacija,je rentabilan i tale ratarstvu, stočarstvu pa mljekarstvu jošuvijek poslove konj. su

se

da

već

im

teže

radove

na

u

POSTUPAK KRAVE VOLE ČISTOĆU, LIJEP

| UREDNU

Ima mnogo

ISHRANU

po koji poznati uzgoju stočara, (A.T) simental« ima u stoke »domaći kojeg najvišesjevernom rasplodne kvalitetne iz Đurđevca.

Kovačić Nai Tomo Hrvatske.

Među takove SR ubraja dijelu kako šli pere rep: ga u staji, mladoj junici čistoće, krava također dobiva Domaća Ako ljubimac je životinja onda i ako dovito ako se s na hranu, njom lijepo pazi čistoću, je postupa kako od već dobar dio kaže svi u Đurđevcu ga posla obavljen, Tomek, milja zovu. visokom muznošću? dosta Vi ste junica uzgojili rasplodnih

ĐURĐEVAC

—

su

se

smo

re-

—

se

ja

—

s

151

tele

dobrogporijekla. tehzdravom hranom i surađivati s stručnjacima veterinarima, (agronomima, onda neće ni ničarima i izostati. uspjeh drugim) Tko će nasljediti? mi i završili fakultete i Sinovi su (Luka Vinko) (medicinski prirodoali...

Ja imadem šestero unučasve slovnomatematski) još nijeizgubljeno. di. da će možda i za fakultet. No Vjerujem kojiopredijelitipoljoprivredni to Nek dobro dok narastu neka ne se sarno jenjihova stvar, moja. uče, se će Ako to bude i tu za daopredjelezvanje, koje voljeti. poljoprivreda, —

Treba

zdravo

dobiti

od

Paziti

na

ishranu

...

se

sa

vas

—

—

se a

Tomek

Kovačić

a

pere

junici rep

iako

će još koji mjesec

ne

na

sajam

kajvučiti, uvijek zadovoljni vrijedan Kovačić, jedan uzornih Podravine.

O tome odlimnoge poljoprivrednika svjedoče diplome, i kovanjaprizanja. uredi kravama i Ostavili zatim žuri smo ga da brzo repove, junicama limene DVD-a također vrlo marglazbe probu Đurđevac, glazbenu gdjeje članova. od i ljivjedan najstarijih nas

ima

kaže

i

Tomo

od

a

na

SVATOVSKE ĐURĐEVAC

IGRE UVIJEK SU ZANIMLJIVE

(A.Turković) Poljoprivrednici slobodno Jedni te bave nekim svoje vrijeme. čitaju knjige, drugi sportom, neki hobi izrada ručnih rado(rezbarstvo, imajusvoj slikarstvo, kiparstvo, i No sada se često koriste da obavi svadba stana sl.). dugiljetni dani, —

neobičan

na

se

va

152

se

način

koris-

rinski

način.

vanje) pa

se

Tu

su

hrana

i ne

pomogle pokvari.

i »kištre«

u mnogome

(škrinje za

duboko

smrza-

obitelj, rođaci, iskoristi, prijatelji susjedi da Malo Za malo našale. povesele, razgovore, i zapjevaju, zaplešu jedno. šale obično svadbi nađe bez bi svadba se u par svakoj izvoditi, njih, kojih bila »karmina« nakon sahrane To obično su (sjedeljka mrtvog). »šalikaši«, ali sve svašta. kojima smijete reći, koji »prišiju« izvesti i svatovske i Oni znaju poznate nepoznate igre šale, kojima obično netko »nadrba« ali svi Tu smiju. brojenje zvijezda, igre: prodaTako kod i Pesmo jadeve, mlina, kušuvanca, skakanje prekgunja. obitelji Vuković Kotu ra snimili svatovsku u Daljnem (Đurđevac) igru:»prodaja želve (kornjače)«.

Svadba

da

se

se

nađu

i

sva

za-

se

vama

u

se

Svatovska

su

igra kod

Vukovićevih

u

Daljnem

Kotu

pojedi»prodaje izražaja tonih Kada »želva« vodi a se »kupaca« glavnuriječ »prodavač«. proda, prije No koritom vode i ali u dobro sve ga je polijana(!). najboljem opipana izvrsno kada i završi. Tako redu Radman,(B.Vuković), (želva) je ovajputa, bili najmlađi. obavili posao.

Vuković i ostali dobro su Najzadovoljniji (kupac) šali.

Kao i inače i bio A to svatovskoj svakoj izvedenoj cilj. je Kod

te

želve«

dolaze

s

do

duhovitosti

i doskočice

se

153

POVEĆAJMO

SJETVU PŠENICE

poziva poljoprivrednike, i društvenom interesu.

Pomasovno svom poteškoća pristupe sjetvi pšenice trebno SR 355.000 hektara i tako Hrvatskoj je zasijati pšenicom doprinjeti bi urod tih uklonio pomjeramastabilizacije jer prosječan pšenice površina Zadružni

Hrvatske

savez

da

sve

nizu

unatoč

u

u

s

trebu

iz inozemstva.

uvoza

agrouvjetima tajplan pšenice berba kukuruza kasni dano ova ostvariv, jesen nijeredovna, punimjesec tehničkim i kasni toliko dana.

Zato će se naći a time pšenice sjetva pšenice sjetva krizi će velikim moći vremenskoj koja jedino poljoprivrednika naporima U

redovnim

uroda

lako

bi

bio

za

na

za

u

se

svladati.

je razlog, pokušava poziv sjetvu što više kao i onih sorti ne zaosigurati umjetnih gnojiva, sjeme pšenice koje veću količinu mineralnih da se htijevaju gnojiva.

Preporuča dalje, pšenica bio oranicama šećerne na repe gdjejeprije usjevleguminoza, krumpira, sije tla i redovito tvarima. to tlo bogatija hranjivim dr., Bolje pripremljeno brazde i odvod voda ublažit će nedostatak mineralpripremljene stajaćih nih toliko i neće urodu osjetiti krajnjem gnojiva pšenice.

Društveni će sektor 105.000 približno godine hektara, prizasijati vatnom 225.000 stručhektara.

Svi posjedu predviđena jesjetva raspoloživi i zadružnih i društvenih će ponjaci potrebni strojevi gospodarstava pružit trebnupomoćpoljoprivrednicima.

I hranite stoku već što ne jošnešto, pšenicom svoju hitnije ju isporučite To dužnost i mjestima otkup. je svakogpoljoprivrednika doprinos mjestabilizacije. da će samo u Vjerujemo proizvođači mlijeka pokazati primjerom sjetvi i uroda. nego prodaji pšenice ovogodišnjeg To

i

da

Zadružni

Hrvatske

savez

uz

za

se

su

a

s

za

se

u

ove

a

na

na

za

rama

ne

u

I KADA

SE IGRA I ZABAVLJA NE TREBA ZABORAYITI ŽRTVE NOB-a

proslava prigoda, praznik, pušta dale živote da se su novi koje žrtava, uvijek svoje objekat, jeprilika, sjetimo Tu uživamo. mi već 35 se godina omladina, pioniri, poljoprikoji dobrobit, i vrednici spomenokupe posjete Kalinovca i Drenovice i ove Omladinci iz obilježja. Čepelovca, godine Mičetinca, Domaćin bio Mičetinac turnir nogometu. pospomen je odigraliljetni SUB NOR-a Đurđevac.

Omladinci turnira odbor krovitelj Općinski prije Mičetinskom Jarku osnovan spomen (gdje obilježja položili je prvi vijence Okružni NOO Kovačićevom bila »baza« Bjelovar, brijegu, gdjeje podravskog i NNO-a okolnih odreda i te na mjesta kalničkog partizanskog pojedinih mjeterora žrtve i u groblje Mičetinac, fašističkog gdje pokopane drugovi domovine ovom pali oslobođenje kraju.

Svaki

ili

državni

kada

se

u

neki

pogon

za

a

u

su

su

na

u

sno

su

i

za

154

u

'

omladinaca

Delegacija

polaže

vijenac

spomen-kosturnicu

na

mjesnom

u

groblju

Mičetinac

par najljepših igrališta. jepred je jednom bilo raznih žabokrečina i zagodina smetište, mjesto stvaranje baruština, raznih bolesti. Danas omladina iz raznih tu raste tu se trava, djetelina, okuplja Podravine i to i mljekarski mjesta bilogorskog kraja, mještani poznatiji Martin slobodno kako rekao u nam Petrović, proizvođači vrijeme posjećuju, je od Podravine. radnika jedan poznatih društvenoA. T. političkih Turnir

—

održan

Tu

od

na

za

a

sve

NISU ZABORAVILI SVOJ ZAVIČAJ posebdjeluje milijunskom graduZagrebu DrušDruštvo vezanih nih društava Zagoraca, Ličana, provincije: pojedine »Podravec društvo desetak u Podravec i sl. Već tvo djeluje godinauspješno većinom nekoliko stotina porijekčlanova, Zagrebu« kojemje učlanjeno kratkom Evo što smo lom iz razgozabilježili podravskoregije. od osnivača »Podravca« voru sa Zagrebu: jednim MatijomGrgacom, bilogorske oko 50.000 Ako da živi u onspomene Podravaca, podatak Zagrebu da čudo što društva. nije osnivanje našeg inicijativa jepokrenuta nekoliko

U

(A.T.)

ZAGREB

—

za

u

u

u

se

—

za

—

Kakove

su

aktivnosti

»Podravca»?

gdje prostorija. jest mjesta, Najvažnije je malo Tu »Podravca« članovi i mogu posastajati. popriča, ljubitelji šaha ili izvrši kakav o nedogovor pokoja partija odigra pijekojakavica, i slično. kojakciji —

nam

bilo doći

do

To

vlastitih

se

se

se

i

155

sekcija?

Svake društvo i seksve aktivnije godine je brojnije.

Postoje pojedine i Društvom rukovodi odbor i grupe. muzičkodruge sekcijama cije: Martina iz radnika pod predsjedanjem društvenoBerte, poznatog dramska, da mu i mi ostali članovi Jasno odbora.

Virja. pomažemo političkog neke Spomenite akcije? nekoliko rodni Organizirali kraj:Virje, Koprivnicu, posjeta Kalinovac i Podravine.

Već su Pitomaču, Đurđevac, Hlebine, drugamjesta tradicionalne marzinske naše društvo stuzabave, koje organizira početkom Društvo ima tamburašku se denogmjeseca. sekciju, svojuposebnu gdje bazi muzicira uče i domaće i kola. U i amaterskoj plesovi pjesme, planuje izdavačka Društvo »Podravskom aktivnija djelatnost. uspješno sudjeluje zborniku« kombinata »Pokojipokreće MuzejgradaKoprivnice podršku dravke« i komuna: i Tu podravskih triju Đurđevca, Ludbrega Koprivnice.je i oko i Kalipomoć organiziranja otvaranja zavičajnih muzeja(Grabrovnica, i novac, Virje, Đurđevca, Koprivnice drugih mjesta) —

Društvo

ima

nekoliko

—

..

—

smo

—

u

na

u

uz

Članovi

—

A

društva

»Podravec

iz Zagreba«

u

posjetu

muzeju

u

Virju

članovi?

još pohvaliti.

Naime, još naše društvo učlanilo. To će nam svog lja rodnog kraja, koje nije biti od zadataka u cije jedan najvećih slijedećem razdoblju.

—

156

Tu

se

ne

možemo

ima

nažalost

ljubiteakostale

dosta uz

gradovima koji autobusa, to da su: ako »zagrenećete se i prognozirate, prevariti, Podravine, mjestima snimio za i ih Tako Podravci. bački« Š obak vrijefotograf Marijan poznati je Hlebiu ste ih naći galeriji Mogli Virju. muzeju zavičajnom posjeta školi u u kombinata filmskoj dječjoj nama, »Podravke«, posjetu razgledanju tvrStare ili Kalinovac gradske razgledanju Grabrovnica, Pitomači, muzeju mosta klasu« »Zlatnom Otrovanec, ili Đurđevcu u đave u razgledanju posjetu poili u kod Dravi posjetu kojemnaprednompoljoprivredniku Kepaša članovi društva dio to Evo samo dravskim kojeprovode akcija, je mjestima.

SR u stalno oni su iz Podravec nastanjeniglavnomgradu Zagreba.

Naime, ih rodni češće i ali.ih srce sve kraj, koji privlači Hrvatske, jošuvijek naiđete

Ako

na

znadu

grupu

krstariti

dan-dva

u

u

me

u

na

za

u

vežu

mnoge

uspomene.

'

CIJENI MLIJEKA

OTKUPNOJ O ZAJAMČENOJ U 1981. GODINI

ODLUKA

objavljena je godine rujna dinara od po »Odluka masnojjedinilijeka2,50 (zaštitnoj) cijeni zajamčenoj imati masti sadrži da će nici. To zajamčenu 3,6%mlječne mlijeko koje znači, litru. dinara od 1 cijenu 9,00 1. od tek i će Ta snagu siječnja primjenu mlijeka stupit cijena zajamčena 1981. godine. i sadrži 1981.

Odluka o godinu mlijeka cijeni zajamčenoj Spomenuta od treba sadržavati kakvoće mljepostatka najnižeg počevši mlijeko koje uvjete da ne sadrži sadrži da čne lijekove nečistoću, grubu težine, specifične masti, i 1 sata od dužu modrila da ima i zaostale metilenskog antibiotike, redukciju U

»Službenom

listu«

SFRJ

br.

54

od

29.

1980.

o

za

na

za

ne

56

i dr.

minuta

će

broju»Mljekarskog opširnije 1981. godinu. mlijeka cijeni zajamčenoj U

lista«

narednom

se

novoj, izvjestiti o

za

EKCEM do-

kojoj bolest. spola, ljude jenajčešća alerrezultat kao kožna neifektivna bi. To koja javlja reakcija, jeupalna, tvari neutralne inače osoba. Ta nekih kod kože postoji preosjetljivost gične kožnim nikakvim većina ili promjenama. reagira ljudi koje podražaje, koži zoekcematozne faktori to promjene izazivaju koji v anjski Tvari, jest ekcemakontakt dođe sa Svaki ili vu se koji alergeni ekcematogeni. čovjek obično Oboli samo oboli od ekcema. nasljedno prekoji je onaj togenom samo ekcem. nego ne da lako Dakle, nasljeđujeekcem, dobije disponiran Zahvaća

kožna

Ekcem

oba

u

bilo

se

na

na

ne

na

u

ne

se

157

sklonost

alergijskom

načinu

reagiranja Tako,dijete roditelja koji od bronhalne astme može dobiti ekcem i dobi. u ju najranijij životnoj faktori ekceme inVanjski kojiizazivaju profesionalne suvremenoj zanatstvu i vrlo U svaka stvar dustriji, drugimprofesijama brojni. pravilu može ću samo neke: imatiekcematogeno na svojstvo.

Spomenut primjer ment kod i lak kod fiksaciona tekućina kod zidara, terpentin ličilaca, fotograrazni kod deterdženti kod kozmefa, lijekovi medicinskog osoblja, domaćica, tička sredstva lak kod frizera kozi (boje kosu, nokte, šamponi, šminke) sintetičko kod itd.

U inmetičara, rublje, umjetnagnojiva poljoprivrednika kontakta raznim dustrijski razvijenim zemljamamogućnost alergenima je česta i osobito ako slaba tehnička zaštita radu. na neposredna, je Po ekcem može imati akutni i kronični oblik. U akutnom obliku izgledu, koži kroz nekoliko faza: zatim i prolaze promjene crvenilo, pojava prištića koža kraste i mjehurića.

Pucanjemmjehurića vlaži,sušenjem nastaju ljuskavost.

Kod oblika kraste i Koža zakroničnog prevladavaju ljuskavost. je i istaknuti da se ekcem ne mora debljalahrapava.

Valja smjestiti kontakata može i ostale na nego mjestima uzročnikom, proširiti dijelove kože. ekcema rukama ili na uzročni faktor Najčišća lokalizacija je licu, gdje dođe izravno ili bude Ekcem može donijet prstima. trajati mjesecima, godinakože.

bolu-

u

su

ce-

za

za

s

na

a

samo

s

ma

ai

čitav

na

se

život.

LIJEČENJE

U

—

PRVOM

REDU

UZROČNO

liječenje lijekova koji smirivanju upalne biti redu to treba prvom reakcije.

Međutim, liječenje uzročno,jest ukloniti uzročni ili ako to i mestojati faktor, nijemoguće, provesti planski todički zaštitne Nekad će iz higijenskomjere. uklanjanje pacijenata takve to biti efikasna Od tehničke okoline, jest promjena zvanja, jedina mjera. općih i individualnih zaštitnih dolaze obzir zaštitna higijenskomjera rukavice tehničkih odijela, pregače, (kada rukujedeterdžentima, otapalisapunima, kad se rade domaćinski i ma, radovi odipovrtlarski itd), mijenjanje radnog itd. Rukavice treba kad nositi hladni zimski osobijela pušu vijetrovi, valja to obratiti to da ruke dobro na osuše nakon Kod već pažnju pranja. priekcema trebalo bi čak i sapun i čistiti kožu slanom a izbjegavati sutnog vodu, soli vodom litre ili pola (žlica vode) uljem.

Ponekad emocionalna i stresovi ekcem.

Pribrige napetost, pogoršavaju to metode želimo kože mjenadesenzibilizacije, jest kojm smanjiti osjetljivost određene nekim samo Profenokse, pokazala slučajevima uspješna. sionalne kožne bolesti čine 50—70 svih tih a od posto profesionalnih oboljenja, kožnih ekcem bolesti, profesionalni jenajčešći.

Za

ekcema

ima

niz

služe

mora

kožne

u

na-

u

se

se

na

na

se

u

Dr 158

Ivo

Balen

MLIJEKA U PREDAVCU

MNOGO

stočarsko

jenajpoznatije sabiZato selo u blizini Bjelovara.

Bosanac račica mlijekadrugarica ruke svakodnevno ima pune posla. brine za desetak Već se godina njePredavac

nadzire

Svakodnevno

kakvoću.

govu

ali dok

ispravnost njegovu kanticama u proizvođača. je još kada i odlučna Stroga je je pitakakvoća Takav treba mlijeka. nju biti svaki sabirač mlijeka.

Bosanac! Čestitke drugarici čistoću

i

u

Sabiračica

ZM.

—

mlijeka drugarica

selu

u

Predavcu

Bosanac

POLJOPRIVREDNI ČENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR —

rasplodnih

Promet

junica

prezime proizvođača Ime

Red.

broj

i

Lidija

1. Porkulabić

na

Selo Rakovec

sajmu

u

Novoj

Kategorija

Raži, 10. rujna Broj grla 7431

1980.

Kupac PIK

»Peć«

Kooperacija, 2. Car

Nikola

3. Holinka

Veno

4. Domović

Kazimir

Haganj

3518

Pehovac

0644

Dežanovac

4538

5. Čižmar

Blaž

Stražanac

5039

6. Hodalić

Ivan

Frančine

13608

Ivan

Đurđevac

13751

Ivan Jakopović 9. Ban Stjepan 10. Ban Stjepan

Virje Prugovac Prugovac

10227

7. Markovica 8.

Šulj Martin 12. Edišar Nikola

11.

13. Šikutić

Stevo

Župić Emil 15. Ivković Ivan

14.

16.

Habdija

17. Mlinarić 18. Žeđa

Mirko Ana

Valent

19. Jamšić

Miško

>

Kovačica

2112

G.

Zdjelice Ciglena

37147

4130

Međurača

4644

Poljančand G. Plavnice V. Pisanica

3686 3221

Bedenik

4634

Bedenik

4672

2396

Ivan

Bedenik

4710

21. Tanić

Đuro

Bedenik

4678

Sasovac

18323

Orlovac

16278

Tuciljevac

16248

Oslovar

23.

Ištok

Josip Josip

24. Vlahović

Filip

Peć

4338

20. Pečar 22.

OOUR

4448

G. V.

godine.

159

PO —_— Red.

Ime

broj

proizvođača

i prezime

25. Imbrišek

'

Franca

26. Modrić

Drago

27. Nemet

Jandro

28. Kramarić 29.

o ve otSeRRNMEA

Bačak

.

Martin

Mato

Paljevine Ivanska Kozlani SL Kovačica

junica junica junica junica

10601

»

10339

>

10533

=

16368

»

V,

Trnovitica

ol 30. Orač Franjo

krava

9377

V.

Trnovitica

31. Bičak

Lipovac

krava

9171

Ga

Ph

Josip 32. Jakopović Ivan 33. Rešetar

Slavko

35. Kirin

39. Oštrić 40. Nikolić

Đuro

41. Nikolić

46.

47.

48.

49.

Ivanić Edišar

Martin

Crkvenac Kos

Josip

Taritaš

Krušić

Žibrin 51. Čižmar

Đuro

Blaž

562. Međeruh

Janko

Daruvar

Čudina

54.

Bahić

55.

Kosijan

Milan

56.

Cikuša

Milorad

V.

Mirko

Ivanska Ivanska

57. Đurkija

Drago 59. Pobi Franjo 60. Čeredar Marija 61. Hodalić 62.

Hanževački

63. Kolar 64.

Josip

Javorski

Ivo

65. Hrastovac 66. Vrabec

Josip

S dd

I

a

UPI

RO.

Podrinje,

Bjeljina po

A

»

2632

-

3266

junica

3315

krava

1209

S

» » = >

10624

Loznica

485

10685

PK

Loznica

PK

5024 6286

junica

junica junica 2435 2391

Pisanica

junica junica junica junica junica

10636

krava

4581

junica

9983

junica

2698

10481 10518

3002 13596

junica junica

Majurec

_

— PK < PK — PK

1923

krava

Markovac

Ivan

10313

junica junica junica junica

Križevci Frančine Nevinac Štefanje D. Kovačica

Ivo

"

junica 3678 junica

Gola

Ivan

sA

3759

Lasovac Narta V. Pisanica

58. Modrić

' 3725 2597

krava junica

Šimljana Orlovac

53.

Đuro

.

krava 4485 krava krava 13418

Zdenci

Milan

<

0472.

Paljevine Đurđic Kalnik Stražanac V.

Nikola Ivan

50.

Daruvar

Zdjelica

Zdravko

o?

krava 9360 junica

Kupinovac G.

Boško

n

606

Đurđevac D. Kovačica

Stevo

0455 10226

junica junica junica

Ploščica

G.

Đuro

43. Pašić

Kovačka

G.

Đuro

42. Mandić

45.

N.

»H

junica 2663 junica

Gudovac

Mato

junica junica

»ZDENKA«, stanica, Pakrac

Vet.

4330

Babotok N. Rača

Drago Drago

Matajina

—

Kovačka:

D.

Ivan

37. Pavlović

44.

D.

Zdravko

36. Mikulić 38.

Mitrovica K1l Podrav.

Đuro

34. Šveda

Majur

MI

— =

3002

Loznica

Loznica

Zvornik

M. Napredak, Napredak, M. Zvornik Napredak, M. Zvornik Napredak, M. Zvornik »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar Jembri Ivan, Gradec Hrvojić Stjepan

M.

13955

Loznica

Brezovac

Šlibar

5

Mirko,

Napredak,

Vrbovec

Golubac

_— UREDNIČKI

Uređuje Glavni Vlasnik

i izdavač:

i odgovorni

Udruženje

mljekarskih Ilica

Mjesečna

pretplata a

Tisak:

160

SOUR

»Vjesnik«

urednik

za

—

za

ODBOR

Zlatko

Mašekdipl. vet.

radnika SRH. telefon 440-476.

Uprava

i uredništvo:

i ustanove

8 dinara

31/III,

privredne

organizacije mlijeka 4

proizvođače OOUR,

dinara

TiM, Zagreb, Avenija

Bratstva

Zagreb

jedinstva 4 i