Mljekarski list 11-1980

Sve

se

više

mlijeko

i mlječni

proizvođi

namirnica

upotrebljavaju kao osnovna (sa jesenskog zagrebačkog

sirovina

velesajma).

za

proizvodnju

drugih

PROGENO

PROGRAMA TESTIRANI BIKOVI IZ UZGOJNOG SIMENTALSKU PASMINU ZA DOMAĆU

započela koja je linije najpoznatije slijednik je elitnim našim Hb K-90 sinom Hektusovim bikom, nastavljena 498, Hayem HazHB K-168 Helmutom bikom elitnim sinom, 3812, Hayevim dalje kod

Hazdrubal

»H«a

nas

a

ocem

drubala.

Josipa Predavca, uzgajača kroz je prosjeku majkaproizvela

Mb

Biserke

uzornog

815.

majke masti.

6026 8 laktacija kg mlijeka 3,72% nivo Maksimalna. dostigla je proizvodnja 305 dana. masti laktaciji standardnoj od

iz

Buhin

staji jeoteljenOva bikovska

Hazdrubal

u

u

sa

od

8438

kg mlijeka 3,94% i

u

u

Hb

Hazdrubal

4598

'

proProgeni' testna koji obavljen je randman te 1461 imali gr toplih polovica. dnevnogprirasta 58,89%klasu sjeku tim da nakon maksimalnu Bikje svojoj (IA) postigao kategoriji i klasu da ima osobine testa progenog najvišu mliječnosti uvjete postigne iz bikova. testa, testiranih u podatke performance Respektirajući kategoriji već kao i sam ga program uključilaje Komisija uzgojni porijeklo razvoj zavoda vlasništvo Bik Središnjeg oplodnju. je mladog usmjerenu domaćih i Zagreb. životinja množavanjeuzgoj 3251 više interesantne Hb K-142 Gabora po osobinama Slijednik jelinije 1747 gr testa kako dokazao i što tovnosti performance periodu je Glavni osobine

.

tovnosti

na

12

sinova

su

u

s

u

na

za

za

u

sa

u

162

—

a

bt

ta

raz-

Glavni

dnevnogprirasta

tako

isto

i

K-211

Hb

4676

periodu testu 12 sinova imalo dnevni od 1516 gra Glavnog je prosječni prirast randman bio Jadranka Mb vlasništvo 60,19%. je poMajka,Glavnog, 538, je stočara iz Predavca kroz 12 znatog BujgerVlade, proizvela je prosjeku 5270 dok maksimalna masti, iznolaktacija kg mlijeka 3,92% je proizvodnja sila 10.

6810 masti. laktaciji kg mlijeka 4,03% u

progenog

testa

osobine

na

tovnosti.

U

ovom

u

sa

u

sa

Hitri

K-226

Hb

4769

163

program respektirala jenjegove uzgojni Komisija mladogbika, iz testa, te oplodnju uključila usmjerenu Glavnog je performance podatke kao bikovskog Srediklasom maksimalnom Glavni (IA). ocijenjen kategoriji je svojoj bika. vlasnik zavod ovog šnji je bika i od interesantnih Jedna programa je linija linija našeguzgojnog kod Horex proHb 4042 K-176 koja linije njemačke slijednika Huga 4767 i Hitri 4769. Hitri Harabri progeno sinovima testiran je dužuje njegovim dnevni rezultate. dobre 12 sinova te prirast Prosječni jepostigao bio čak randman 1425 gr iznosio 61,94/. polovica je toplih je Herl vlasništvo iz iz Predavca Hitri također Marije. staje, poznate potječe kroz 9 817 Svilenka Mb proizvela laktacija prosjeku je Njegovamajka 7. lakmasti. Maksimalnu 4353 postigla je proizvodnju kg mlijeka 3,72% 305 dana. kroz masti i 5718 kg mlijeka3,51% taciji vlasniklasom maksimalnom Bik (IA) ocijenjen je svojukategoriju zavoda. štvo jeSredišnjeg Kao

za

u

oca.

u

nas

se

veoma

na

a

u

u

sa

sa

a

za

Buli

K

239

Hb

41897

4043, potječe oplodnje produkt usmjerene vlasništvo Hilde 913 i osobine bika majke mliječnosti pozitivno testiranog krava mlađa kao iz Đure stočara postigla je Hrgovljana, Maljak poznatog masti. i 5455 od tri prve kg mlijeka 4,01% proizvodnju prosječnu laktacije 10 sinova kod Buli tovnosti osobine testu U progenom propostigao je iznosio randman od 1545 gr dnevni 61,21%. je polovica toplih prirast sječni klasom maksimalnom Buli slično (IA) svoju ocijenjen prethodnim je zavoda. vlasništvo je Središnjeg kategoriju, Buli

od

kao

oca

Bene

K-177

Hb

na

u

na

a

za

a

164

SILIRANJA STOČNE

POSTUPAK Osnovni

radni

zahvati

HRANE

spremanja Kod silaže načelo da treba spreosnovno spremanja postoji biljnu miti silos što kraćem vremenskom Za ovoga razdoblju. ispunjavanje načela uraditi potrebno je slijedeće: želimo silirati treba usitniti i biljku koju pokositi, pokupiti, treba biljnu dopremitisilos, treba dobro i bilju temeljito (sabiti), nagaziti dobro treba odmah sabijenu pokriti.

Ovi radovi bilo vrste predstavljaju temelj organizaciji spremanja koje silaže ili Da bi ovi radovi sjenaže. uspješno izveli, potrebni silo prostori, i oprema linije spremanje silaže, dobra organizacija rada, stručno iskustvo rade procesu ljudi koji spremanja silaže, vremenske povoljne prilike. kod

silaže

masu

u

u

—

masu

—

u

masu

—

masu

—

u

se

su:

—

za

—

—

u

—

—

Krmne

kulture

Jesen

obiluje

krmnim

i kvalitetna

sna

koje

mogu

spremati

kulturama

od

se

za

silažu

kojih se

silaža.

u

može

jesen vrlo ukuspravljati

Prije je najznačajnija može različite načine stanašegpodneblja konzerviranom spremati što ovisi tome vrsti stočarske svega nju, prije kojoj proizvodnje jenamjeAko silažu zato da bude osnovni voluminozni obrok spremamo njujemo. ishranu i tada od kukuovaca, pa krava, starije teladi, junadi, krmača, možemo dobiti silaže: slijedeće kultura

svih

kukuruz.

to

se

Ova

ratarska

na

kultura

u

o

ona

za

ruza

Kukuruzna

—

silaža

Kukuruzna

biljke

čitave

biljka klipu je to suhe tvari od štanoj zriobi, odgovara sadržaju biljne biljke 30— što će reći da vlade odnosno kada kod više od 50% 65— jesadržaj 35'/o, klica crni Kvalitetna silaža može dobiti pojavi sloj.70%, kombinacijom zelene kukuruza otkosom cijele biljke sojom, zadnjim djetelinsko-travnih i sl. smjesa za

ovu

silažu

se

sprema

kada

zrno

na

u

vo-

a

se

na

zrnu

se

mase

Silaža

—

sa

od

kukuruzovine

neiskorištene našim Značajne ostaju poljima nakon ili U SR kombajniranja klipa.

Hrvatskoj godišnje proizvede oko t kukuruzovine momentu berbe sadrži oko 500.000 t 1,500.000 koja hranidbenih Do danas nađeno jedinica. nije uspješno rješenje korištenje tako da ogromne količine tvari neiskorištene. kukuruzovine, hraljivih ostaju količine

kukuruzovine

na

zrna

se

u

za

Silaža

od

kukuruzovine

stočnog kelja ovih krmiva kvalitetna mogu se Kombinacijom dobiva silaža, miješati različitim 2:1 Po omjerima (3:1, itd.). svojoj hranjivoj vrijednosti —

i

a

u

se

ove

165

kombinacije silaža nižim odgovaraju biljke.

silaže

vrijednostima

kukuruzne

šećerne

lišća

čitave

glava lišća trećine i kukuruzovine trećina li dvije usitnjene Pomiješa jedna kukuruzovina dobra silaža.

Osim dobiva šećerne se repe, kombinacije što oko bude silažne silirati da vlažnost može i ove 65%, Kukuruzovina melase. ili vode predstavlja razrijeđene postiže dodavanjem niska suviše to 20—30%% oko voluminozno krmivo suho vlažnosti, je kuZato fermentabilnih to i ugljikohidrata. niskog sadržaja vlažnost, sadrže krmiva kuruzovini (šeugljikohidrata dovoljno koja dodaju i ćera)vlage.

Silaža

—

kukuruzovine

od

i

i

repe

se

ove

se

mase

sama

se

a

sa

se

uz

ona

sva

kukuruzovine

Silaža

—

silažu

Ovu

—

mogu

jedne

trećine

rana

od

ćerne

repe.

i

šećerne

rezanaca

repe

blizini

poljoprivredni proizvođači spremati trećine i kukuruzovine dvije usitnjene u

šećeše-

rezanaca

krumpira i trećina kukuruzovine trećine Uzima dvije usitnjejedna usitnjene ishranu). kvalitete, kojinije ljudsku (slabije krumpira Silaža

—

kukuruzovine

od

i

se

nog

za

Silaža

—

kvalitetnu

Predstavlja mrkve. stočne njene Silaža

—

od

dobiva

silažu, a

s

se

lišćem

miješanjem jedne

trećine

usit-

dajeprekiselu

i silaža

ali

zrno

za

sprema

silaža

kvalitete.

kukuruza, je slabije sirak zriobi. silažu kada Ranije spremljen je voštanoj

kao

Priprema se

mrkve

sirka

se

Sirak

i stočne

kukuruzovine

od

dobivena

u

silažu.

Od

kukuruza

se

mogu

dobiti

ove

silaže

visoke

vrijednosti. energetske

prekrupljenog kukuruznog 35% nakon odmah Kukuruzno prekombajniranja (oko vlage) mlinovima čekićarima i kao silira. Predprekrupa (melje) krupljuje hranidbene tov hranu visoke stočnu pravrijednosti teladi, junadi, stavlja obrok krave ili kao energetski superkonperadi, dopunski sadi, Silaža

—

od

zrna

zrno

se

se

u

za

muzne

uz

centrat.

komušinom

klipova prekrupljenih kukuruzne od silirane silažu niže hranidbene prevrijednosti Predstavlja više hranidbenih dobivamo ali zato po zrna, hektaru, jedinica jer krupe količine iskosadrže i i oklasak silaži koristimo značajne koji komušinu, evoj Silaža

—

kukuruznih

od

s

u

ristivih hranidbenih Silaža

—

Ovu rača

166

vrstu

kukuruza.

tvari.

prekrupljenih

kukuruznih

od

silaže U

tom

ako

spremamo

slučaju se

bere

se

klipova beubiru pomoću klipovi strojno, tj. bez komušine. kukuruzni klip bez

komušine

kojiutječu procese siliranja Sam složeni anaerobni proces proces siliranja predstavlja biokemijski encima ili bez bakterija (proces prisutnosti kisika)kojemu djelovanjem razlažu tkiva šećeri do kiseline. biljnog mlječne kiselina Stvorena baktericidno ima i mlječna djelovanje sprečava razvoj bi encima drugih nepoželjnih bakterija, koje pomoćusvojih moglerazgraditi tvari hrani. kiselina ima uloprema organske Mlječna tome, konzervirajuću i hrane kvaliteti. gu održavanjučuvanju spremljene njezinoj prirodnoj faktori: Na procese slijedeći siliranja utječu Faktori

na

u

se

u

u

u

vlaga masi ima odnosno količina suhe tvari znatan Sadržaj vlage, silažnoj sadrAko silirane tok procesa i količinu siliranja je utjecaj pravilan takva krmiva će vrlo teško siliiznad masi 80%, biljnoj žajvlage zelenoj Za pomlječnognormalnog vrenja rati, jer prevlažna.odvijanje masi dodati krmiva trebno suha biljnoj je takvoj (prekrupa žitarica, kiselinskog ili ostaviti. da tualno Kako provene sijeno, kukuruzovina) je god vlažna isto tako teško teško silirati suviše krmiva, je mlječnoje sadrže 25% Takva krmiva silirati krmiva ispod vlage. kiselinskimprekoja vrenjem što navlažiti vodom.

Ovo navodim ih suha i potrebno je zato, posljedmože kod ili ako takva pa dogoditi prekrupe nje kukuruznog klipa, može doći do teškoća oko prekrupa navlaži, siliranja.

—

u

mase.

na

se

u

su

even-

na

suncu.

su

se

ovo

zrna

se

ne

temperatura oslobađa procesu Temperatura jestupanj topline koja biljke disanja i znak da dobro Prema tome, stupsilažnoj sabijena. masi, ujedno je je masi.

Ako silakoličinu zraka (kisika) silažnoj reguliramo njemsabijenosti veća količina tada dobro žna zraka, nije sabijena, je njojprisutna da će doći do aerobne to i je predznak razgradnje (oksidativne) značajnog silaži. Silažna treba i dobro hranjivih vrijednosti gubitka temeljito osobito zidove silosa! nagaziti, —

se

u

u

ona

u

a

u

masa

u

se

masa

uz

Osnovne

kod

spremanja biljke Usitnjavanje biljne kukuruzne danas Usitnjavanje biljke provodi poljupomoćuspesilo tehnički nazivamo proces cijalnih kombajna,ovaj usitnjavanja kombajzelene silažne Kukuruznu treba vriniranje biljku kombajnirati kišnih silos unosi treba dana,jer nepotrebna vlaga.

Kombajniranje jeme i po otežava i rad mehaizbjegavati blatnjavom zemljištu, jer kretanje uzrokovati i može i kvar. Dužina nizacije njezino oštećenje usitnjene (kombajkukuruzne treba biti između do 3 Ovako biljke nirane) 1,5 usitnjena biljna lakše i će silosu. Kukuruzna bolje sabijati biljka kombajnira Za iznad individualna silažu visini 8—12 obzizemlje. gospodarstva, veličine kukuruznom površina pod silažom, zadovoljavaju potpuno nošeni ili silo domaća polunošeni kombajni kojeproizvodi industrija poljoprivrednih silaže tako da komstrojeva.

Linija spremanje jeorganizirana kreće traktor i bajn prikolicomkoju prihvaća usitnjena biljna silos. Na odmah velikim kukuruzom silažu prevozi površinama pod (na upute

silaže

od

čitave

kukuruza

mase

—

se

na

a

ne

mase.

za

u

se

ono

cm.

masa

se

na

rom

u

se

za

cm

s

na

za

s

u

se

u

se

uz

masa

za

167

kombajnivelikog radnog traktor učinka.

U nalaze i prevoz prikolicomprijem silos. Prema vrši do biljne udaljenosti polja gdje kombajniranje kukuruzne da bi za prevoz silosa, određuje brojprikolica usitnjene biljke, što iskoristio rad kombajna. potpunije U dolazi do i i protivnom zastojausporavanja kombajniranjapunjenja silosa. Za koristiti istovarne ili prevoz mogu biljne prikolice kiper Jedan ili izbor brži istovar prikolice. drugi prikolica omogućava biljne društvenom

sektoru) također tojliniji koriste

se

samohodni

krmni s

se

mase

za

u

se

se

se

mase

se

mase

u

silos.

Gaženje i istovarena odmah tankom poravnava Dopremljena biljna silo unutar i dobro i zatim brzo sloju Gaženje prostora gaziti. biti da bi što istisnuo zrak iz i temeljito potpunije biljne taj način stvorili anaerobni horizontalnim silosima potrebni Gaženje uvjeti. ih i trenč traktorom ili silosima) (zovemo obavlja najtežim gusjeničarom. biti unutar kako bi navozila Njihovo kretanje isključivo silosa, kotača zelenu na i razni zemljapreko Nanošenjem zemlje štetni Silo tzv. pune mikroorganizmi.tornjevi pomoću puhalica transport krme silos ili U silo pomoćusilosječkara. tornjevima manjih kapaciteta zelenu ili alatki sabijaju ljudi gaženjem pomoćuspecijalnih (vibratora).

U ovim silosa zelena vlastite pa tipovima sabija uslijed težine, truda mnogo nijepotrebno njezino gaženje. silažne

—

mase

se

masa

se

u

mora

mora

se

mase

na

u

se

mora

se

masu.

ne

unose

se

se

za

u

masu

masa

se

sama

za

Pokrivanje Nakon i kukuruzne silažne mase izvršenog punjenja sabijanja pristupa odmah silosa. pokrivanju Bez obzira trenutne bi trebalo dozvoliti razloge odgađanje pokrisilosa. Trenč silosi vanja pokrivaju polivinilnim folijama koje serijski širini od 4 Ako takvim u proizvode gospodarstvoraspolaže folijama, koristiti vreće i sl. Važno mogu da kod plastične je upamtiti prekrivanja silažne treba i zidove pomoćuplastične folije prekriti vanjske silosa, inače da vode od kiše ili silažnu postoji opasnost topljenja snijega prodru i izazovu i silaže ili zidove silosa. trulenje kvarenje Na različiti čvrsti plastične folije stavljaju predmeti (vreće pijeskom, stare automobilske Na i gume zaštii sl.). tajnačin učvršćujefolija ujedno od ili ćuje vanjskih oštećenja.

Nijepoželjno stavljatifoliju zemlju pijesak rastresitom velika da to nađe silaži u jerpostoji stanju, opasnost prilikom iz silosa. Silaža bi našli strani uzimanja kojoj predmeti (zemlja, pijekamen i može kod i oštesak, sl.) prouzrokovati probavne smetnje životinja Veliki trenč i više od organa. ćenjanjihovih probavnih silosi, kojiprimaju 100 vagona silažne mase, Smatra da preponegdje uopće pokrivaju. ovako velikih silosa veće troškove što iznosi nego krivanje iziskuje vrijednost silaže Silo pokvarenog vanjskog sloja (5— cm). tornjevi prekrivaju ili sličan način kao što trenč pokrovnompločom jeopisano prekrivanje 8 silosa.

Jednom i dobro silaža može i duže spremljena prekrivena, trajati (preko godinudana). silažne

—

mase

se

na

ne

se

se

m.

ne

s

se

mase

u

masu

uz

se

s

se

na

u

se

u

se

se

ne

se

se

na

vre-

mena

168

Gubici

—

kod

Gubici

kod

iznad

30%

suhe

mogu

se

svesti

siliranja ali ako kukuruznu spremamo siliranjaneizbježni, biljku tvari tehnike i pomoćpotrebne mehanizacije opisane rada, su

uz

minimum.

na

pokazatelji, gubici orijentacioni tehnici u pridržavamo iznijetih principa siliranja.

Ovi

su

a

biti

mogu

znatno

ako

manji

se

Naknadno

vrenje silosa na kod silaže Naknadno otvaranja (fermentacija) javlja vrenje ishranu silaže dnevnu i kod duže vrijeme,djelomičnojavlja izuzimanja zraka dolazi Do ovog proces) zbogprisutnosti (aerobni životinja. vrenja masi.

Zrak masi kvasaca i silažnoj (kisik)silažnoj uvjetuje oživljavanje kiseline i tako kojirazgrađuju plijesni ugljikohidrate, proteine, organske nakon kratkom Zato silos odmah pokriva izazivaju gubitke. silaže iz silosa. koguzimanja —

se

a

za

se

u

u

u

vremenu

Kvaliteta

—

sva-

se

silaže

Pod

kukuruzne

biljke

poželjnom biljke podrazumijevamo ima kiselosti žutozelenu koja povoljan stupanj (pH3,8 4,2), boju, u sitnjenu strukturu i miris alkoholno voćno i da na ima visoku kojipodsjeća vrenje hranidbenu HJ i sir. vrijednost (preko 0,30 1,4%prob. proteina).

Kvaliteta silaže se: određuje i a)organoleptičkom ocjenom(okus, boja miris) analizama. b)kemijskim Na standardnih analiza i kemijskih probavljivosti koeficijenata izračunava hranidbena silaže. vrijednost kvalitetom

silaže

kukuruzne

onu

—

osnovu

se

Siliranje prekrupe kukuruznog klipa Suvremenim i izborom visokorodnih kukuruza agrotehničkim mjerama danas i viši od 100 mtc hektaru.

Takvi po postižu prinosi kukuruznog tako davno bili ratarske kod ne prinosi proizvodnje.

Međutim, visokorodnih hibrida duže takav kukuruz se pojavljujeproblem vegetacije jer trenutku berbe sadrži visok kao takav tehnički pa nepopostotak vlage, je desan duže skladišnim došao čuvanje prostorima.

Ovajproblem je čito do kada vremenskih izražaja zadnjih godina, jezbognepovoljnih prilika kukuruz sadržavao visoki i vrlo često postotak vlage uslijed plijesni kvario, što izazivalo velike štete. Uz je pojedinim gospodarstvima materijalne nedaće vezali i od ćemo samo prirodne drugiproblemi kojih spomenuti neke: mali sušara i skladišnih slaba kukapacitet silosa, organizacija otkupa nafte i dr. kuruza, neprihvatljive otkupne cijene, cijene porast Već i ovi razlozi tražili su neka tehnološka djelomični druga rješenja oblasti stočne kao obrok i i spremanja hrane, jeftiniji proizvodnji mlijeka zrna

—

ili

se

zrna

su

samo

san

u

za

u

naro-

se

ove

su

se

u

u

mesa.

Siliranu ska

prekrupu kukuruznog klipa ubrajamo visokoenergetakonzervirana hranidbu domaćih krmiva, pogodna životinja. ili

u

za

—

Tehnika

siliranja

Što su opaske koje se

one

zrna

tiče

teoretskih

rečene

u

oko

spremanja početku.

osnova

ove

vrste

silaže, vrijede sve

169

Zato

ćemo

više

osvrnuti

tehniku

Nakon

spremanja prekrupe. kukuruz ubran što ili 35 %/o je klipu sadržajem vlage (30— najtreba usitniti čekićaru. se na prije (prekrupiti) Ovajpostupak provodi 40%/), radi već što time dobivamo biološki samo supstrat krupnoće čestica, zbogtoga u kojemuje mlječnovrenje najintenzivnije.

Tako kiselina od stvorena služi kao konzervans mlječna medij) (zaštitni kiselinsko i time silaže. mikrobiološki procesa nepoželjnih sprečava kvarenje čekićara učinak oko Radni ovih čekičara velik i kreće kod je manjih kod ili od većih oko 8.000—12.000 88—1.800 kg/sat, kg/sat kukuruznog 600—10.000 im sat. vrlo mogu kg klipa Konstrukcija je jednostavna, ili traktorske kardanske osovine. pokretati strujom pomoću Kom ili nikaspremanja vlažnog prekrupljenog klipa dodaju kve silažnu ili ima važnu drugekomponente Vlaga klipa ulogu Što kvalitetu ili siliranog materijala.jesadržaj vlage klipu manji, silaže to vrijednost veća, gubici uslijed ocjeđivanja jehranjiva manji. kukuruzno iil odmah dok gaze u silosu, klip Prekrupljeno silos odmah dobro nakon već način. pokriva punjenja završenog opisani Ivica Katalinić Dipl. ing. se

u

na

zrnu

same

sa

se

ne

se

se

zrna

a

na

se

zrna

u

masu..

ne

se

zrna

na

u

zrnu

a

zrno

se

se

na

DOMAĆI

KOLAČI IPAK SU NAJBOLJI drži

brak.

kuhinja je poljoprivrednici Podravini, Prekodravlju, Međimurju, Prigorju, Moslavini, Zagorju, Zato da već našim selima po Slavoniji. nijenepoznato, godinama održavaju i slično. prve kuhanja, šivanja, krojenja, pružanja pomoći tečajevi domaćica drži »tri badava Ako Ne kaže da dobra hiže«. voglapri ako žena znade kodobro žena dobro svi kuha, zadovoljni.

Pogotovo dođe, da

Poznato

dobra

u

mnogome

To

znadu

i naši

u

se

—

se

su

Domaćice

170

Mičetinca,

Severovca,

Miholjanca,

Peski

i Đurđevca

na

izložbi

kolača

rekla

je

Mardica Da

—

teško

li

budžetu?!

kućnom

je »šparung« iz Miholjanca.

Filipović Koliki

mašinu.

ristiti i šivaću

je

to

u

kako

nam

biti domaćica?

i ku-

oko

kući

majkice brigu peći od mlai mladih i mladih No ima vode. hače kojemoraju domaćica, djevojaka kući i voditi ostale dosti sve kuhinju? brige Sto tu je najteže? reći sebe. može ni to zapravo Biti dobra Naime, jedna kuharica, život i uči kolača hrane se i mnogo cijeli pečenje još toga kuhanje pojedine svaku velika To Kuhati to domaćicu, briga znati, jeumjetnost. je družina Dok kuće ni artikla kod ako nemaš trgovini! je pojedinih pogotovo, Zato domaćicama i te onda i dobro nahranjena, je zadovoljna. je da i što kako što kakova i »spraksati« jelo briga, prije bolje odgovornost kada

lako

je

mladima

Nama

—

naše

u

u

uz

—

za

ne

—

se

ne

za

zna.

a

u

na

nama

nam

se

bude

i ukusno.

raznovrsno

domaćica?

Takmičenje kao što Ima gdje Đurđevcu, je »Picokijada« ponegdje primjera, malo.

Još takmiče.

No kolektiva to aktivi žena i tvorničkih uvijek je pojedini kulinarskih domaćih kvalitetnih na priredaba. premalo daje popularizaciju Time turistički i više bi trebali domaćicama Tu radnici. ugostiteljski pomoći da ulaže veliki trud bi se bar malo »honorirao« svake napor domaćice, koja dobro »štrukle ili slične kolače znade recimo napraviti! speći« bi bez naših čuli slično Možda bi i mišljenje domaćica, kojih drugdje stolovima bilo dobrih ručkova i večera poljoprivrednika. našim —

se

u

—

se

ne

na

A.

T.

VESELIĆI IZ SIČICA stočare posjetili uzorne 10 krava. od 20 Branka. i sina mu Veselića Posjeduju goveda kojih je Josipa količini od 17 silaža i to kukuruzna spreme koju govedaje Temeljprehrane

Sičice

selo

su

u

blizini

Gradiške.

Nove

Tu

smo

u

i

i

i

a

o

-

.a

2

do

8 vagona.

Kukuruznu

silažu

nenadoknadivom

smatraju njihova Ove više će Veselići da goveda. godinejoš jespremiti, jer smatraju nju može davati stoci i velikih ljetnih žega. olakšava i Pregonski pašnjak prehranu povoljno djeluje blizini stoke. Nalazi stoke pa zdravlje gospodarstvajepuštanje pašnjak hranom

za

se

za

muzara

se

na

u

u

olakšano.

znatno

Golemi

troškovi

stočne

trebaju uvjetovati

i višu

biliteta.

hrane, dijelova mehanizaciju rentamlijeka. cijenu Sadašnja cijena je granici nafte

i rezervnih

za

na

mljekari Mlijeko isporučuje »Slavija«StarogPetrovog

Sela.

iz

IVAN VELIČAN IZ LIPOVOG Ivana

Veličana

Z.

M.

BRDA

Gospodarstvo isporučuje približno 11 2 i 1 tele. Uz dobro livadmuzara, jeka.

Posjeduju visokojunice sko zelenu krmu i kukuruz stoku i krmnim sijeno, sjeckani prihranjuje smjemlječnih sama muzare. i kukuruzne bez Priprema proizvodnju silaže, nje za

se

Ivan

dnevno

125

za

Veličan

litara

mli-

a

iz Lipovog

Brga

jeftinesigurne proizvodnje mlijeka. je gradi to znači da će biti blizini i nadkrionajpoložeći smješten staje toranj 33.000 litara »Sirela« iz mlijeka mljekari Godišnje isporučuje Bjelovara. i

nema

a

Već

odlučio

da

silo-

ne

u

ven.

2. M.

172

zeka, I... _B[TJEULIOJU| *plos PUJWOđBEN 159) -..QjX.X.X.X.X/X.........

1899 1593 ———————————————————————— ISNIP TAIđ 'dOp 'dOp >> ia -— *086€T ZIKO 0850 ZPSO Oz€gcg€O T9Z000 LO 1690 £g90 L09%0 IPO6980. q Ć MOTIVLHVAN rk 0 s

.

š

.

.

a

.

—

—

-Ć

_

iga ZTTFI #6'96T STU STEG LOSI Z912 SPOT €LZ8 GO'ESI 19'87P 6686[ LGELI #€'96 An — ri — — — — — ofuprefugIA III Anu COT68 £0TPOT107.

66 66 90TCOTĆ%00+ 88.

SB ZIToOTO0+ 16 — ar VS T00+ po7xy aje ONQAFTNVZ 8000+100000 8000+ 600+ 000000TO'0 1000+. ise 1000+. %/e — — -.

va g0 £87 £62 87 LS0 0807+ €FT 04 89T WET € Z7 £ exlIzeu 15PUI 8x1a — £T'0 — €L + + + + + + + + Bi LVNA — — _

o

ONo[ITUI €L g & CH $ *#OVEHZI 8x IZI+ £ TP+ H+ 08 ZL+ 06T+ + £ — — €g i H33X — — oSLE VAONIH JSBUI Z8E9 PE SLE ZLEPE IgEI8€088TILE žLe TE %/o 1s0uzofr1Tu o

o

-

-

o

OOPSTI 808ZT 8922I €96ST OZGVET OTLZI 9062I OG98ZIS OTILSZI PGOPI SLOZI OBLSZI 7seur_ O'8IT 8x ILSONQSfTIM — eug»(so1q o

o

o

o

o

—

-—

O

O

o

-—

oxofITui TELE BILE O€GE SEFE SPRE POPE 19 GGEE SEBE LLTb IŽIE “Z6€E I8€ 8x € ISZL

£s 11322 forg GS 8 9

INZDOUd tla SN 1

€H “u

LE

67

87

£7

LT

GT

"I

OT

L

Z6£8108T£0Z0206T#81A 6LT18TXI LLT£8198-201% X M 0 X M G6TXI XI 31 XI 997# 692% #08 A S$S$ ZE€P 3I 9€7P #0?

CUVHWHD P? 992€ £#0% 82I$ NOMNQIH NIGSAH T0ZP € "IZUGH OHMNIS NIGNH ONN NIA NOĐH SVVH ONIH ONIN $ "IIN US UH 173

ALKOHOLIZAM Pred

BOLEST KOJA DOISTA ZABRINJAVA

—

određeno

vrijeme okupilo Zagrebu alkoholičara iz Bio Na deseti sastanak. to liječenih cijele zemlje. je njihov tome društvenih od velikih skupu stručnjacima raspravljali jednom su

zala

se

sa

tisuću

klubova

članova

o

kroničnom

—

oko

u

alkoholizmu.

Rasprostranjenost zabrinjava. togaporoka Jugodanas ima oko 500.000 kroničnih slaviji alkoholičara, premda njihov točan da ih čak više od 200.000. ima broj.

Pretpostavlja Hrvatskoj vodeći medicinski to Upotrijebiliriječ porok, premda stručnjaci čvrsto i da alkoholizam bolest. kad vidite područje neopozivo uvjereni je Zato, ulici kako odmah tetura, pijana čovjeka nemojte smijati, jer možda kao nekome tko od bolestan pa je jepotrebno liječenje, boluje tuberkuloze ili raka, gripe. doista

Smatra

se

se

se

da

ne

u

zna

u

smo

su

na

za

mu

on

se

mu

TKO JE KRONIČNI ALKOHOLIČAR? Alkoholičarom

danas

priznatoj definiciji pitanje alkoholizma Odboru mentalno zdravstvene zdravlje svjetske organizacije, osoba smatra ona uzima alkoholna kod ovikojaprekomjerno pića, koje je sniost alkoholu da izaziva duševne ili znakove tolika, poremećaje oštećenja i bolesnikov remeti odnos i prema fizičkog psihičkog zdravlja, drugimljudima i ekonomsko Ova da kaže kronjegovo socijalno stanje. definicija, dakle, je nični alkoholičar kod znaci duševčovjek kojeg počinju javljati tjelesnog, i nog socijalnog propadanja.

Alkoholizam našem društvu nanio od razorenih do. mnoga je zla, obitelji i od narušavanja zdravlja brojnih invalidnosti, odpadanja produktivnosti rada, do velikih sredstava naše i gubitka zbogliječenja.

Doajen alkohologije predklinike alkoholizam i ostale ovisnosti Klistojnik neurologiju, psihijatriju, ničke bolnice »Dr Mladen dr Vladimir Stojanović« Zagrebu, prof.

Hudolin, rekao: »Od više ali to znači da jednomje vjerojatno piju Francuzi, više alkoholičara.

To ovisi kad tvrdim imaju distribuciji, potrošnji.

Danas, da imamo da mislim previše alkoholičara, apsolutno previše pijemo, ja alkoholičar toku života deset radnih Ako svog mi slijedeće: izgubi godina. imamo tisuća to znači dva Hrvatskoj dvjesto alkoholičara, milijuna radnih okviru Toliko nepovratno godina, jednegeneracije, izgubljenih! trebalo da od to što danas.« ječovjeku postane majmuna je ovom i dat novi zamah Zahvaljujući cijenjenom stručnjaku, je borbi alkoholizma.

O tom vodi velika nas protiv problemu Postoji briga. ustanova mnogo već 250 kojima liječe alkoholičari, Hrvatskoj djeluje klubova alkoholičara.

Nedavno Hudolin kaliječenih profesor je televiziji kako svrha tih klubova da vrate da je čovjeka društvo, stvaraju društva društvu. se,

u

prema

Pododbora

za

za

a

o

se

za

u

nas

ne

o

na

u

u

—

u

—

vrsnom

se

u

se

u

a

u

na

zao

u

a

ne

se

u

Glavnu

Nakon ulogu liječenju igra pacijent. usta ući ni alkohola.

A mi, izliječen, njegova smije kap koji više ni čašicu. govojokolini,smijemo ponuditi jednu Bilo bi divno kad bi smatrati i nemoralnim počelo nepristojnim nakon što ga odbio! nekoga piće jejednom

alkoholizma

u

u

ne

ne

što

sam

smo

u

mu

se

na

Dr.

174

Ivo

Belan

je nje-

siliti

LJUBITELJIŽIVOTINJA DUŽE ŽIVE lijekove, Najbolji recept srčanog kućni će domaću težinu kontrolirati i životinju, koja postati kupiti tjelesnu dobru da izgleda imajuspecijalno životinje Ljudikojiposjeduju ljubimac. bolnici nakon kritičnu da srčanog šansu prvu zbog liječenja godinu prežive infarkta ili pectoris. angine da već kliničke koji ljudi psihologijeotprije znaju Ispitivačipolju doznati da li češće žrtve srčanih žive sami bolesti, ali oni su htjeli živjeti Jenakon kod i ima liječenja. bolesničkog nekogutjecaja oporavak kuće, da čini veliku kućnu dan oblik društva posjedovati životinjupokazalo kuće imali kući ili oko nisu razliku.

Od 92 srčana bolesnika koji životinju, U nakon umrlo 11 ih unutar drugomispitihospitalizacije. jednegodine je 3 nekom kuću samo od 53 su živvtinjom, koji dijelili svoju vanju, pacijenta bila ili kreDa li kod stvar umrla tom toga ljubav periodu. je najvažnija ili bilo vezi sa kojeje tanje igranjem svojim životinjama izvođenjem bili iz Kad vlasnici pasa grupe, isključeni ispitivane ispitivanjih šetnju? držali našli da či su i kod su znatnije koje iziskuju ljudi koji životinje je kao što bio veći broj onih i koji preživjeli kretanje, mačke, pticegušteri, nakon prvu godinu hospitalizacije.

U čeneka još koja čitavoj ovojstvari, međutim, postoje nejasna pitanja već U bilo bi korisno one kajuodgovore.međuvremenu, koji pacijente da nađu ili neko društvo bilo formi mačkice maju, voljeno malogpsića, ptice. redovno

biti: uzimati

može

bolesnika

za

—

u

su

na

sam

na

se

—

—

u

sa

su

u

u

sa

sa

su

u

ne

su

su

ne-

za

u

—

Ivo

Dr.

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR —

PRODAJA

RASPLODNIH

JUNICA U

Red.

Ime

1.

Kučak

prezime

i

br. proizvođača

2.

Aurer

3.

Kaić

NA

Virje

Antun

Kategorijapb. junica

Kalinovac

Bolto

1980.

GODINE

KOPRIVNICI

Selo

Stjepan

STOČARSKI R. J.

5. LISTOPADA

SAJMU

Belan

3

<

"

10230

Kupac — »Podravka«, Koprivnica

Tuzla

4249

PTK

4242

»Podravka«, Koprivnica

4.

Dautanec

5.

Biruš

Luka

6.

Holer

Tomo

7.

Topolčić

8.

Stjepan

Blaž

Račan

Ivan

9.

Šimunić

Mijo

10.

Juranić

Franjo

11.

Juranić

Franjo

'

»

E,

"

Đurđevac

4220

(o »

S

,

e":

=

a

=

Virje 2

42170

i

"

PTK |

»

13697 13650 13619

m

"

"

13642 10282

Tuzla

MI

10234

=

»Zdenka«,

Lipik

"

175

= proizvođača

br.

_

Kupac Kategorija pb. gonga JA angsr aook

Selo

or"?

12.

Juranić

13.

Vedriš

14.

Šimun

17.

Jilk

18.

Stjepan

Pašica Pašica

Martin Martin

Kertez

Martin

24.

Kertez

Martin

25.

Petričević

26.

Gal

27.

Parag

28.

Švegović

"

.

.

.

»

"

»

Stjepan Đuro

Đuro

30.

Petras

Ivan

31.

Gođek

Ivan

32.

Sekulić

Stevo

33.

Šafran

Franjo

Šafran

Franjo

Kuzmić

Valent

Kovačić

Bolto

»

=“

m

n

Molotan

Mijo

38.

Gašparić

Stjepan

39.

Habijanec

40.

Zagorec

41.

Matiša

Ivan

42.

Kovač

Stjepan

43.

Kovač

Stjepan

44.

Prvčić

Nikola

45.

Jakupić

Stjepan

46.

Ciganek

Drago

47.

Vujčec

Franjo

Stjepan Josip

i odgovorni

176

SOUR

»

pretplata »Vjesnik«

»

.

“

za —

>

»

MI

»Zdenka«,

10607

PTK

Tuzla

10664

PTK

Tuzla

10378

MI

»Zdenka«,

5386

PTK

Tuzla

5369

MI

3145

PTK

Lipik

»

i

Tuzla

3235

MI

»Zdenka«,

3275

PTK

Tuzla

Lipik

.

=

MI

Lipik

»Zdenka«, "

5229

PTK

Tuzla

5201

MI

»Zdenka«,

5268

PTK

Tuzla

5272

»Podravka«, Koprivnica

5254

MI

10700

PTK

10588

>

»Zdenka«,

Lipik

Z

Lipik

»Zdenka«, Lipik Tuzla "

ODBOR

Zlatko

Mašek

dipl

Uprava

vet, i uredništvo:

privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka 4 dinara

za

OOUR,

Lipik

"

5261

"

»

TiM,

»

10587

5186

p

»

urednik

»

»

2901 5226

=

UREDNIČKI

"

3231

»

SRH. radnika mlj ekarskih 440-476.

Ilica 31/III, telefon

Udruženje

a

Tisak:

.

Ivanec Gotalovo Gola

Tuzla

5408

5

"

Glavni

Mjesečna

vo

»

Uređuje i izdavač:

»

s

PTK

10438

-

»

10592

Lipik »Zdenka«,

10870

ži

"

MI

10695

junica

_

10648

10625

»

Torčec Drnje Hlebine Koprivnica Bregi Bregi

»

10536

.

“

:

10631

»

Novigrad Vladislav Drnje

37.

Vlasnik

10665

10619

.

P.

m

10730

»

Novigrad

Tuzla

10646

.

Gola Gola Novačka Gola Novačka

Stjepan

Vedriš

36.

»

"

Josip

29.

35.

pa

Otočka

23.

34.

Đ"

=:

Franjo Šestak Drago

PTK

10585

2

Ivan

Pobi

20.

22.

Slavko

Lukcin

19.

21.

Nikola

10158

=

Gola

Franjo

Šestak

16.

zA

Franjo

Vedriš

15.

Mijo

Zagreb,

Avenija

Bratstva

Zagreb

8 dinara

i jedinstva

4