Sve
se
više
mlijeko
i mlječni
proizvođi
namirnica
upotrebljavaju kao osnovna (sa jesenskog zagrebačkog
sirovina
velesajma).
za
proizvodnju
drugih
PROGENO
PROGRAMA TESTIRANI BIKOVI IZ UZGOJNOG SIMENTALSKU PASMINU ZA DOMAĆU
započela koja je linije najpoznatije slijednik je elitnim našim Hb K-90 sinom Hektusovim bikom, nastavljena 498, Hayem HazHB K-168 Helmutom bikom elitnim sinom, 3812, Hayevim dalje kod
Hazdrubal
»H«a
nas
a
ocem
drubala.
Josipa Predavca, uzgajača kroz je prosjeku majkaproizvela
Mb
Biserke
uzornog
815.
majke masti. 6026 8 laktacija kg mlijeka 3,72% nivo Maksimalna. dostigla je proizvodnja 305 dana. masti laktaciji standardnoj od
iz
Buhin
staji jeoteljenOva bikovska
Hazdrubal
u
u
sa
od
8438
kg mlijeka 3,94% i
u
u
Hb
Hazdrubal
4598
'
proProgeni' testna koji obavljen je randman te 1461 imali gr toplih polovica. dnevnogprirasta 58,89%klasu sjeku tim da nakon maksimalnu Bikje svojoj (IA) postigao kategoriji i klasu da ima osobine testa progenog najvišu mliječnosti uvjete postigne iz bikova. testa, testiranih u podatke performance Respektirajući kategoriji već kao i sam ga program uključilaje Komisija uzgojni porijeklo razvoj zavoda vlasništvo Bik Središnjeg oplodnju. je mladog usmjerenu domaćih i Zagreb. životinja množavanjeuzgoj 3251 više interesantne Hb K-142 Gabora po osobinama Slijednik jelinije 1747 gr testa kako dokazao i što tovnosti performance periodu je Glavni osobine
.
tovnosti
na
12
sinova
su
u
s
u
na
za
za
u
sa
u
162
—
a
bt
ta
raz-
Glavni
dnevnogprirasta
tako
isto
i
K-211
Hb
4676
periodu testu 12 sinova imalo dnevni od 1516 gra Glavnog je prosječni prirast randman bio Jadranka Mb vlasništvo 60,19%. je poMajka,Glavnog, 538, je stočara iz Predavca kroz 12 znatog BujgerVlade, proizvela je prosjeku 5270 dok maksimalna masti, iznolaktacija kg mlijeka 3,92% je proizvodnja sila 10. 6810 masti. laktaciji kg mlijeka 4,03% u
progenog
testa
osobine
na
tovnosti.
U
ovom
u
sa
u
sa
Hitri
K-226
Hb
4769
163
program respektirala jenjegove uzgojni Komisija mladogbika, iz testa, te oplodnju uključila usmjerenu Glavnog je performance podatke kao bikovskog Srediklasom maksimalnom Glavni (IA). ocijenjen kategoriji je svojoj bika. vlasnik zavod ovog šnji je bika i od interesantnih Jedna programa je linija linija našeguzgojnog kod Horex proHb 4042 K-176 koja linije njemačke slijednika Huga 4767 i Hitri 4769. Hitri Harabri progeno sinovima testiran je dužuje njegovim dnevni rezultate. dobre 12 sinova te prirast Prosječni jepostigao bio čak randman 1425 gr iznosio 61,94/. polovica je toplih je Herl vlasništvo iz iz Predavca Hitri također Marije. staje, poznate potječe kroz 9 817 Svilenka Mb proizvela laktacija prosjeku je Njegovamajka 7. lakmasti. Maksimalnu 4353 postigla je proizvodnju kg mlijeka 3,72% 305 dana. kroz masti i 5718 kg mlijeka3,51% taciji vlasniklasom maksimalnom Bik (IA) ocijenjen je svojukategoriju zavoda. štvo jeSredišnjeg Kao
za
u
oca.
u
nas
se
veoma
na
a
u
u
sa
sa
a
za
Buli
K
239
Hb
41897
4043, potječe oplodnje produkt usmjerene vlasništvo Hilde 913 i osobine bika majke mliječnosti pozitivno testiranog krava mlađa kao iz Đure stočara postigla je Hrgovljana, Maljak poznatog masti. i 5455 od tri prve kg mlijeka 4,01% proizvodnju prosječnu laktacije 10 sinova kod Buli tovnosti osobine testu U progenom propostigao je iznosio randman od 1545 gr dnevni 61,21%. je polovica toplih prirast sječni klasom maksimalnom Buli slično (IA) svoju ocijenjen prethodnim je zavoda. vlasništvo je Središnjeg kategoriju, Buli
od
kao
oca
Bene
K-177
Hb
na
u
na
a
za
a
164
SILIRANJA STOČNE
POSTUPAK Osnovni
radni
zahvati
HRANE
spremanja Kod silaže načelo da treba spreosnovno spremanja postoji biljnu miti silos što kraćem vremenskom Za ovoga razdoblju. ispunjavanje načela uraditi potrebno je slijedeće: želimo silirati treba usitniti i biljku koju pokositi, pokupiti, treba biljnu dopremitisilos, treba dobro i bilju temeljito (sabiti), nagaziti dobro treba odmah sabijenu pokriti. Ovi radovi bilo vrste predstavljaju temelj organizaciji spremanja koje silaže ili Da bi ovi radovi sjenaže. uspješno izveli, potrebni silo prostori, i oprema linije spremanje silaže, dobra organizacija rada, stručno iskustvo rade procesu ljudi koji spremanja silaže, vremenske povoljne prilike. kod
silaže
masu
u
u
—
masu
—
u
masu
—
masu
—
u
se
su:
—
za
—
—
u
—
—
Krmne
kulture
Jesen
obiluje
krmnim
i kvalitetna
sna
koje
mogu
spremati
kulturama
od
se
za
silažu
kojih se
silaža.
u
može
jesen vrlo ukuspravljati
Prije je najznačajnija može različite načine stanašegpodneblja konzerviranom spremati što ovisi tome vrsti stočarske svega nju, prije kojoj proizvodnje jenamjeAko silažu zato da bude osnovni voluminozni obrok spremamo njujemo. ishranu i tada od kukuovaca, pa krava, starije teladi, junadi, krmača, možemo dobiti silaže: slijedeće kultura
svih
kukuruz.
to
se
Ova
ratarska
na
kultura
u
o
ona
za
ruza
Kukuruzna
—
silaža
Kukuruzna
biljke
čitave
biljka klipu je to suhe tvari od štanoj zriobi, odgovara sadržaju biljne biljke 30— što će reći da vlade odnosno kada kod više od 50% 65— jesadržaj 35'/o, klica crni Kvalitetna silaža može dobiti pojavi sloj.70%, kombinacijom zelene kukuruza otkosom cijele biljke sojom, zadnjim djetelinsko-travnih i sl. smjesa za
ovu
silažu
se
sprema
kada
zrno
na
u
vo-
a
se
na
zrnu
se
mase
Silaža
—
sa
od
kukuruzovine
neiskorištene našim Značajne ostaju poljima nakon ili U SR kombajniranja klipa. Hrvatskoj godišnje proizvede oko t kukuruzovine momentu berbe sadrži oko 500.000 t 1,500.000 koja hranidbenih Do danas nađeno jedinica. nije uspješno rješenje korištenje tako da ogromne količine tvari neiskorištene. kukuruzovine, hraljivih ostaju količine
kukuruzovine
na
zrna
se
u
za
Silaža
od
kukuruzovine
stočnog kelja ovih krmiva kvalitetna mogu se Kombinacijom dobiva silaža, miješati različitim 2:1 Po omjerima (3:1, itd.). svojoj hranjivoj vrijednosti —
i
a
u
se
ove
165
kombinacije silaža nižim odgovaraju biljke.
silaže
vrijednostima
kukuruzne
šećerne
lišća
čitave
glava lišća trećine i kukuruzovine trećina li dvije usitnjene Pomiješa jedna kukuruzovina dobra silaža. Osim dobiva šećerne se repe, kombinacije što oko bude silažne silirati da vlažnost može i ove 65%, Kukuruzovina melase. ili vode predstavlja razrijeđene postiže dodavanjem niska suviše to 20—30%% oko voluminozno krmivo suho vlažnosti, je kuZato fermentabilnih to i ugljikohidrata. niskog sadržaja vlažnost, sadrže krmiva kuruzovini (šeugljikohidrata dovoljno koja dodaju i ćera)vlage. Silaža
—
kukuruzovine
od
i
i
repe
se
ove
se
mase
sama
se
a
sa
se
uz
ona
sva
kukuruzovine
Silaža
—
silažu
Ovu
—
mogu
jedne
trećine
rana
od
ćerne
repe.
i
šećerne
rezanaca
repe
blizini
poljoprivredni proizvođači spremati trećine i kukuruzovine dvije usitnjene u
šećeše-
rezanaca
krumpira i trećina kukuruzovine trećine Uzima dvije usitnjejedna usitnjene ishranu). kvalitete, kojinije ljudsku (slabije krumpira Silaža
—
kukuruzovine
od
i
se
nog
za
Silaža
—
kvalitetnu
Predstavlja mrkve. stočne njene Silaža
—
od
dobiva
silažu, a
s
se
lišćem
miješanjem jedne
trećine
usit-
dajeprekiselu
i silaža
ali
zrno
za
sprema
silaža
kvalitete.
kukuruza, je slabije sirak zriobi. silažu kada Ranije spremljen je voštanoj
kao
Priprema se
mrkve
sirka
se
Sirak
i stočne
kukuruzovine
od
dobivena
u
silažu.
Od
kukuruza
se
mogu
dobiti
ove
silaže
visoke
vrijednosti. energetske
prekrupljenog kukuruznog 35% nakon odmah Kukuruzno prekombajniranja (oko vlage) mlinovima čekićarima i kao silira. Predprekrupa (melje) krupljuje hranidbene tov hranu visoke stočnu pravrijednosti teladi, junadi, stavlja obrok krave ili kao energetski superkonperadi, dopunski sadi, Silaža
—
od
zrna
zrno
se
se
u
za
muzne
uz
centrat.
komušinom
klipova prekrupljenih kukuruzne od silirane silažu niže hranidbene prevrijednosti Predstavlja više hranidbenih dobivamo ali zato po zrna, hektaru, jedinica jer krupe količine iskosadrže i i oklasak silaži koristimo značajne koji komušinu, evoj Silaža
—
kukuruznih
od
s
u
ristivih hranidbenih Silaža
—
Ovu rača
166
vrstu
kukuruza.
tvari.
prekrupljenih
kukuruznih
od
silaže U
tom
ako
spremamo
slučaju se
bere
se
klipova beubiru pomoću klipovi strojno, tj. bez komušine. kukuruzni klip bez
komušine
kojiutječu procese siliranja Sam složeni anaerobni proces proces siliranja predstavlja biokemijski encima ili bez bakterija (proces prisutnosti kisika)kojemu djelovanjem razlažu tkiva šećeri do kiseline. biljnog mlječne kiselina Stvorena baktericidno ima i mlječna djelovanje sprečava razvoj bi encima drugih nepoželjnih bakterija, koje pomoćusvojih moglerazgraditi tvari hrani. kiselina ima uloprema organske Mlječna tome, konzervirajuću i hrane kvaliteti. gu održavanjučuvanju spremljene njezinoj prirodnoj faktori: Na procese slijedeći siliranja utječu Faktori
na
u
se
u
u
u
vlaga masi ima odnosno količina suhe tvari znatan Sadržaj vlage, silažnoj sadrAko silirane tok procesa i količinu siliranja je utjecaj pravilan takva krmiva će vrlo teško siliiznad masi 80%, biljnoj žajvlage zelenoj Za pomlječnognormalnog vrenja rati, jer prevlažna.odvijanje masi dodati krmiva trebno suha biljnoj je takvoj (prekrupa žitarica, kiselinskog ili ostaviti. da tualno Kako provene sijeno, kukuruzovina) je god vlažna isto tako teško teško silirati suviše krmiva, je mlječnoje sadrže 25% Takva krmiva silirati krmiva ispod vlage. kiselinskimprekoja vrenjem što navlažiti vodom. Ovo navodim ih suha i potrebno je zato, posljedmože kod ili ako takva pa dogoditi prekrupe nje kukuruznog klipa, može doći do teškoća oko prekrupa navlaži, siliranja. —
u
mase.
na
se
u
su
even-
na
suncu.
su
se
ovo
zrna
se
ne
temperatura oslobađa procesu Temperatura jestupanj topline koja biljke disanja i znak da dobro Prema tome, stupsilažnoj sabijena. masi, ujedno je je masi. Ako silakoličinu zraka (kisika) silažnoj reguliramo njemsabijenosti veća količina tada dobro žna zraka, nije sabijena, je njojprisutna da će doći do aerobne to i je predznak razgradnje (oksidativne) značajnog silaži. Silažna treba i dobro hranjivih vrijednosti gubitka temeljito osobito zidove silosa! nagaziti, —
se
u
u
ona
u
a
u
masa
u
se
masa
uz
Osnovne
kod
spremanja biljke Usitnjavanje biljne kukuruzne danas Usitnjavanje biljke provodi poljupomoćuspesilo tehnički nazivamo proces cijalnih kombajna,ovaj usitnjavanja kombajzelene silažne Kukuruznu treba vriniranje biljku kombajnirati kišnih silos unosi treba dana,jer nepotrebna vlaga. Kombajniranje jeme i po otežava i rad mehaizbjegavati blatnjavom zemljištu, jer kretanje uzrokovati i može i kvar. Dužina nizacije njezino oštećenje usitnjene (kombajkukuruzne treba biti između do 3 Ovako biljke nirane) 1,5 usitnjena biljna lakše i će silosu. Kukuruzna bolje sabijati biljka kombajnira Za iznad individualna silažu visini 8—12 obzizemlje. gospodarstva, veličine kukuruznom površina pod silažom, zadovoljavaju potpuno nošeni ili silo domaća polunošeni kombajni kojeproizvodi industrija poljoprivrednih silaže tako da komstrojeva. Linija spremanje jeorganizirana kreće traktor i bajn prikolicomkoju prihvaća usitnjena biljna silos. Na odmah velikim kukuruzom silažu prevozi površinama pod (na upute
silaže
od
čitave
kukuruza
mase
—
se
na
a
ne
mase.
za
u
se
ono
cm.
masa
se
na
rom
u
se
za
cm
s
na
za
s
u
se
u
se
uz
masa
za
167
kombajnivelikog radnog traktor učinka. U nalaze i prevoz prikolicomprijem silos. Prema vrši do biljne udaljenosti polja gdje kombajniranje kukuruzne da bi za prevoz silosa, određuje brojprikolica usitnjene biljke, što iskoristio rad kombajna. potpunije U dolazi do i i protivnom zastojausporavanja kombajniranjapunjenja silosa. Za koristiti istovarne ili prevoz mogu biljne prikolice kiper Jedan ili izbor brži istovar prikolice. drugi prikolica omogućava biljne društvenom
sektoru) također tojliniji koriste
se
samohodni
krmni s
se
mase
za
u
se
se
se
mase
se
mase
u
silos.
Gaženje i istovarena odmah tankom poravnava Dopremljena biljna silo unutar i dobro i zatim brzo sloju Gaženje prostora gaziti. biti da bi što istisnuo zrak iz i temeljito potpunije biljne taj način stvorili anaerobni horizontalnim silosima potrebni Gaženje uvjeti. ih i trenč traktorom ili silosima) (zovemo obavlja najtežim gusjeničarom. biti unutar kako bi navozila Njihovo kretanje isključivo silosa, kotača zelenu na i razni zemljapreko Nanošenjem zemlje štetni Silo tzv. pune mikroorganizmi.tornjevi pomoću puhalica transport krme silos ili U silo pomoćusilosječkara. tornjevima manjih kapaciteta zelenu ili alatki sabijaju ljudi gaženjem pomoćuspecijalnih (vibratora). U ovim silosa zelena vlastite pa tipovima sabija uslijed težine, truda mnogo nijepotrebno njezino gaženje. silažne
—
mase
se
masa
se
u
mora
mora
se
mase
na
u
se
mora
se
masu.
ne
unose
se
se
za
u
masu
masa
se
sama
za
Pokrivanje Nakon i kukuruzne silažne mase izvršenog punjenja sabijanja pristupa odmah silosa. pokrivanju Bez obzira trenutne bi trebalo dozvoliti razloge odgađanje pokrisilosa. Trenč silosi vanja pokrivaju polivinilnim folijama koje serijski širini od 4 Ako takvim u proizvode gospodarstvoraspolaže folijama, koristiti vreće i sl. Važno mogu da kod plastične je upamtiti prekrivanja silažne treba i zidove pomoćuplastične folije prekriti vanjske silosa, inače da vode od kiše ili silažnu postoji opasnost topljenja snijega prodru i izazovu i silaže ili zidove silosa. trulenje kvarenje Na različiti čvrsti plastične folije stavljaju predmeti (vreće pijeskom, stare automobilske Na i gume zaštii sl.). tajnačin učvršćujefolija ujedno od ili ćuje vanjskih oštećenja. Nijepoželjno stavljatifoliju zemlju pijesak rastresitom velika da to nađe silaži u jerpostoji stanju, opasnost prilikom iz silosa. Silaža bi našli strani uzimanja kojoj predmeti (zemlja, pijekamen i može kod i oštesak, sl.) prouzrokovati probavne smetnje životinja Veliki trenč i više od organa. ćenjanjihovih probavnih silosi, kojiprimaju 100 vagona silažne mase, Smatra da preponegdje uopće pokrivaju. ovako velikih silosa veće troškove što iznosi nego krivanje iziskuje vrijednost silaže Silo pokvarenog vanjskog sloja (5— cm). tornjevi prekrivaju ili sličan način kao što trenč pokrovnompločom jeopisano prekrivanje 8 silosa. Jednom i dobro silaža može i duže spremljena prekrivena, trajati (preko godinudana). silažne
—
mase
se
na
ne
se
se
m.
ne
s
se
mase
u
masu
uz
se
s
se
na
u
se
u
se
se
ne
se
se
na
vre-
mena
168
Gubici
—
kod
Gubici
kod
iznad
30%
suhe
mogu
se
svesti
siliranja ali ako kukuruznu spremamo siliranjaneizbježni, biljku tvari tehnike i pomoćpotrebne mehanizacije opisane rada, su
uz
minimum.
na
pokazatelji, gubici orijentacioni tehnici u pridržavamo iznijetih principa siliranja. Ovi
su
a
biti
mogu
znatno
ako
manji
se
Naknadno
vrenje silosa na kod silaže Naknadno otvaranja (fermentacija) javlja vrenje ishranu silaže dnevnu i kod duže vrijeme,djelomičnojavlja izuzimanja zraka dolazi Do ovog proces) zbogprisutnosti (aerobni životinja. vrenja masi. Zrak masi kvasaca i silažnoj (kisik)silažnoj uvjetuje oživljavanje kiseline i tako kojirazgrađuju plijesni ugljikohidrate, proteine, organske nakon kratkom Zato silos odmah pokriva izazivaju gubitke. silaže iz silosa. koguzimanja —
se
a
za
se
u
u
u
vremenu
Kvaliteta
—
sva-
se
silaže
Pod
kukuruzne
biljke
poželjnom biljke podrazumijevamo ima kiselosti žutozelenu koja povoljan stupanj (pH3,8 4,2), boju, u sitnjenu strukturu i miris alkoholno voćno i da na ima visoku kojipodsjeća vrenje hranidbenu HJ i sir. vrijednost (preko 0,30 1,4%prob. proteina). Kvaliteta silaže se: određuje i a)organoleptičkom ocjenom(okus, boja miris) analizama. b)kemijskim Na standardnih analiza i kemijskih probavljivosti koeficijenata izračunava hranidbena silaže. vrijednost kvalitetom
silaže
kukuruzne
onu
—
osnovu
se
Siliranje prekrupe kukuruznog klipa Suvremenim i izborom visokorodnih kukuruza agrotehničkim mjerama danas i viši od 100 mtc hektaru. Takvi po postižu prinosi kukuruznog tako davno bili ratarske kod ne prinosi proizvodnje. Međutim, visokorodnih hibrida duže takav kukuruz se pojavljujeproblem vegetacije jer trenutku berbe sadrži visok kao takav tehnički pa nepopostotak vlage, je desan duže skladišnim došao čuvanje prostorima. Ovajproblem je čito do kada vremenskih izražaja zadnjih godina, jezbognepovoljnih prilika kukuruz sadržavao visoki i vrlo često postotak vlage uslijed plijesni kvario, što izazivalo velike štete. Uz je pojedinim gospodarstvima materijalne nedaće vezali i od ćemo samo prirodne drugiproblemi kojih spomenuti neke: mali sušara i skladišnih slaba kukapacitet silosa, organizacija otkupa nafte i dr. kuruza, neprihvatljive otkupne cijene, cijene porast Već i ovi razlozi tražili su neka tehnološka djelomični druga rješenja oblasti stočne kao obrok i i spremanja hrane, jeftiniji proizvodnji mlijeka zrna
—
ili
se
zrna
su
samo
san
u
za
u
naro-
se
ove
su
se
u
u
mesa.
Siliranu ska
prekrupu kukuruznog klipa ubrajamo visokoenergetakonzervirana hranidbu domaćih krmiva, pogodna životinja. ili
u
za
—
Tehnika
siliranja
Što su opaske koje se
one
zrna
tiče
teoretskih
rečene
u
oko
spremanja početku.
osnova
ove
vrste
silaže, vrijede sve
169
Zato
ćemo
više
osvrnuti
tehniku
Nakon
spremanja prekrupe. kukuruz ubran što ili 35 %/o je klipu sadržajem vlage (30— najtreba usitniti čekićaru. se na prije (prekrupiti) Ovajpostupak provodi 40%/), radi već što time dobivamo biološki samo supstrat krupnoće čestica, zbogtoga u kojemuje mlječnovrenje najintenzivnije. Tako kiselina od stvorena služi kao konzervans mlječna medij) (zaštitni kiselinsko i time silaže. mikrobiološki procesa nepoželjnih sprečava kvarenje čekićara učinak oko Radni ovih čekičara velik i kreće kod je manjih kod ili od većih oko 8.000—12.000 88—1.800 kg/sat, kg/sat kukuruznog 600—10.000 im sat. vrlo mogu kg klipa Konstrukcija je jednostavna, ili traktorske kardanske osovine. pokretati strujom pomoću Kom ili nikaspremanja vlažnog prekrupljenog klipa dodaju kve silažnu ili ima važnu drugekomponente Vlaga klipa ulogu Što kvalitetu ili siliranog materijala.jesadržaj vlage klipu manji, silaže to vrijednost veća, gubici uslijed ocjeđivanja jehranjiva manji. kukuruzno iil odmah dok gaze u silosu, klip Prekrupljeno silos odmah dobro nakon već način. pokriva punjenja završenog opisani Ivica Katalinić Dipl. ing. se
u
na
zrnu
same
sa
se
ne
se
se
zrna
a
na
se
zrna
u
masu..
ne
se
zrna
na
u
zrnu
a
zrno
se
se
na
DOMAĆI
KOLAČI IPAK SU NAJBOLJI drži
brak.
kuhinja je poljoprivrednici Podravini, Prekodravlju, Međimurju, Prigorju, Moslavini, Zagorju, Zato da već našim selima po Slavoniji. nijenepoznato, godinama održavaju i slično. prve kuhanja, šivanja, krojenja, pružanja pomoći tečajevi domaćica drži »tri badava Ako Ne kaže da dobra hiže«. voglapri ako žena znade kodobro žena dobro svi kuha, zadovoljni. Pogotovo dođe, da
Poznato
dobra
u
mnogome
To
znadu
i naši
u
se
—
se
su
Domaćice
170
Mičetinca,
Severovca,
Miholjanca,
Peski
i Đurđevca
na
izložbi
kolača
rekla
je
Mardica Da
—
teško
li
budžetu?!
kućnom
je »šparung« iz Miholjanca. Filipović Koliki
mašinu.
ristiti i šivaću
je
to
u
kako
nam
biti domaćica?
i ku-
oko
kući
majkice brigu peći od mlai mladih i mladih No ima vode. hače kojemoraju domaćica, djevojaka kući i voditi ostale dosti sve kuhinju? brige Sto tu je najteže? reći sebe. može ni to zapravo Biti dobra Naime, jedna kuharica, život i uči kolača hrane se i mnogo cijeli pečenje još toga kuhanje pojedine svaku velika To Kuhati to domaćicu, briga znati, jeumjetnost. je družina Dok kuće ni artikla kod ako nemaš trgovini! je pojedinih pogotovo, Zato domaćicama i te onda i dobro nahranjena, je zadovoljna. je da i što kako što kakova i »spraksati« jelo briga, prije bolje odgovornost kada
lako
je
mladima
Nama
—
naše
u
u
uz
—
za
ne
—
se
ne
za
zna.
a
u
na
nama
nam
se
bude
i ukusno.
raznovrsno
domaćica?
Takmičenje kao što Ima gdje Đurđevcu, je »Picokijada« ponegdje primjera, malo. Još takmiče. No kolektiva to aktivi žena i tvorničkih uvijek je pojedini kulinarskih domaćih kvalitetnih na priredaba. premalo daje popularizaciju Time turistički i više bi trebali domaćicama Tu radnici. ugostiteljski pomoći da ulaže veliki trud bi se bar malo »honorirao« svake napor domaćice, koja dobro »štrukle ili slične kolače znade recimo napraviti! speći« bi bez naših čuli slično Možda bi i mišljenje domaćica, kojih drugdje stolovima bilo dobrih ručkova i večera poljoprivrednika. našim —
se
u
—
se
ne
na
A.
T.
VESELIĆI IZ SIČICA stočare posjetili uzorne 10 krava. od 20 Branka. i sina mu Veselića Posjeduju goveda kojih je Josipa količini od 17 silaža i to kukuruzna spreme koju govedaje Temeljprehrane
Sičice
selo
su
u
blizini
Gradiške.
Nove
Tu
smo
u
i
i
i
a
o
-
.a
2
do
8 vagona.
Kukuruznu
silažu
nenadoknadivom
smatraju njihova Ove više će Veselići da goveda. godinejoš jespremiti, jer smatraju nju može davati stoci i velikih ljetnih žega. olakšava i Pregonski pašnjak prehranu povoljno djeluje blizini stoke. Nalazi stoke pa zdravlje gospodarstvajepuštanje pašnjak hranom
za
se
za
muzara
se
na
u
u
olakšano.
znatno
Golemi
troškovi
stočne
trebaju uvjetovati
i višu
biliteta.
hrane, dijelova mehanizaciju rentamlijeka. cijenu Sadašnja cijena je granici nafte
i rezervnih
za
na
mljekari Mlijeko isporučuje »Slavija«StarogPetrovog
Sela.
iz
IVAN VELIČAN IZ LIPOVOG Ivana
Veličana
Z.
M.
BRDA
Gospodarstvo isporučuje približno 11 2 i 1 tele. Uz dobro livadmuzara, jeka. Posjeduju visokojunice sko zelenu krmu i kukuruz stoku i krmnim sijeno, sjeckani prihranjuje smjemlječnih sama muzare. i kukuruzne bez Priprema proizvodnju silaže, nje za
se
Ivan
dnevno
125
za
Veličan
litara
mli-
a
iz Lipovog
Brga
jeftinesigurne proizvodnje mlijeka. je gradi to znači da će biti blizini i nadkrionajpoložeći smješten staje toranj 33.000 litara »Sirela« iz mlijeka mljekari Godišnje isporučuje Bjelovara. i
nema
a
Već
odlučio
da
silo-
ne
u
ven.
2. M.
172
zeka, I... _B[TJEULIOJU| *plos PUJWOđBEN 159) -..QjX.X.X.X.X/X......... 1899 1593 ———————————————————————— ISNIP TAIđ 'dOp 'dOp >> ia -— *086€T ZIKO 0850 ZPSO Oz€gcg€O T9Z000 LO 1690 £g90 L09%0 IPO6980. q Ć MOTIVLHVAN rk 0 s
.
š
.
.
a
.
—
—
-Ć
_
iga ZTTFI #6'96T STU STEG LOSI Z912 SPOT €LZ8 GO'ESI 19'87P 6686[ LGELI #€'96 An — ri — — — — — ofuprefugIA III Anu COT68 £0TPOT107. 66 66 90TCOTĆ%00+ 88. SB ZIToOTO0+ 16 — ar VS T00+ po7xy aje ONQAFTNVZ 8000+100000 8000+ 600+ 000000TO'0 1000+. ise 1000+. %/e — — -.
va g0 £87 £62 87 LS0 0807+ €FT 04 89T WET € Z7 £ exlIzeu 15PUI 8x1a — £T'0 — €L + + + + + + + + Bi LVNA — — _
o
ONo[ITUI €L g & CH $ *#OVEHZI 8x IZI+ £ TP+ H+ 08 ZL+ 06T+ + £ — — €g i H33X — — oSLE VAONIH JSBUI Z8E9 PE SLE ZLEPE IgEI8€088TILE žLe TE %/o 1s0uzofr1Tu o
o
-
-
o
OOPSTI 808ZT 8922I €96ST OZGVET OTLZI 9062I OG98ZIS OTILSZI PGOPI SLOZI OBLSZI 7seur_ O'8IT 8x ILSONQSfTIM — eug»(so1q o
o
o
o
o
—
-—
O
O
o
-—
oxofITui TELE BILE O€GE SEFE SPRE POPE 19 GGEE SEBE LLTb IŽIE “Z6€E I8€ 8x € ISZL
£s 11322 forg GS 8 9
INZDOUd tla SN 1
€H “u
LE
67
87
£7
LT
GT
"I
OT
L
Z6£8108T£0Z0206T#81A 6LT18TXI LLT£8198-201% X M 0 X M G6TXI XI 31 XI 997# 692% #08 A S$S$ ZE€P 3I 9€7P #0? CUVHWHD P? 992€ £#0% 82I$ NOMNQIH NIGSAH T0ZP € "IZUGH OHMNIS NIGNH ONN NIA NOĐH SVVH ONIH ONIN $ "IIN US UH 173
ALKOHOLIZAM Pred
BOLEST KOJA DOISTA ZABRINJAVA
—
određeno
vrijeme okupilo Zagrebu alkoholičara iz Bio Na deseti sastanak. to liječenih cijele zemlje. je njihov tome društvenih od velikih skupu stručnjacima raspravljali jednom su
zala
se
sa
tisuću
klubova
članova
o
kroničnom
—
oko
u
alkoholizmu.
Rasprostranjenost zabrinjava. togaporoka Jugodanas ima oko 500.000 kroničnih slaviji alkoholičara, premda njihov točan da ih čak više od 200.000. ima broj. Pretpostavlja Hrvatskoj vodeći medicinski to Upotrijebiliriječ porok, premda stručnjaci čvrsto i da alkoholizam bolest. kad vidite područje neopozivo uvjereni je Zato, ulici kako odmah tetura, pijana čovjeka nemojte smijati, jer možda kao nekome tko od bolestan pa je jepotrebno liječenje, boluje tuberkuloze ili raka, gripe. doista
Smatra
se
se
se
da
ne
u
zna
u
smo
su
na
za
mu
on
se
mu
TKO JE KRONIČNI ALKOHOLIČAR? Alkoholičarom
danas
priznatoj definiciji pitanje alkoholizma Odboru mentalno zdravstvene zdravlje svjetske organizacije, osoba smatra ona uzima alkoholna kod ovikojaprekomjerno pića, koje je sniost alkoholu da izaziva duševne ili znakove tolika, poremećaje oštećenja i bolesnikov remeti odnos i prema fizičkog psihičkog zdravlja, drugimljudima i ekonomsko Ova da kaže kronjegovo socijalno stanje. definicija, dakle, je nični alkoholičar kod znaci duševčovjek kojeg počinju javljati tjelesnog, i nog socijalnog propadanja. Alkoholizam našem društvu nanio od razorenih do. mnoga je zla, obitelji i od narušavanja zdravlja brojnih invalidnosti, odpadanja produktivnosti rada, do velikih sredstava naše i gubitka zbogliječenja. Doajen alkohologije predklinike alkoholizam i ostale ovisnosti Klistojnik neurologiju, psihijatriju, ničke bolnice »Dr Mladen dr Vladimir Stojanović« Zagrebu, prof. Hudolin, rekao: »Od više ali to znači da jednomje vjerojatno piju Francuzi, više alkoholičara. To ovisi kad tvrdim imaju distribuciji, potrošnji. Danas, da imamo da mislim previše alkoholičara, apsolutno previše pijemo, ja alkoholičar toku života deset radnih Ako svog mi slijedeće: izgubi godina. imamo tisuća to znači dva Hrvatskoj dvjesto alkoholičara, milijuna radnih okviru Toliko nepovratno godina, jednegeneracije, izgubljenih! trebalo da od to što danas.« ječovjeku postane majmuna je ovom i dat novi zamah Zahvaljujući cijenjenom stručnjaku, je borbi alkoholizma. O tom vodi velika nas protiv problemu Postoji briga. ustanova mnogo već 250 kojima liječe alkoholičari, Hrvatskoj djeluje klubova alkoholičara. Nedavno Hudolin kaliječenih profesor je televiziji kako svrha tih klubova da vrate da je čovjeka društvo, stvaraju društva društvu. se,
u
prema
Pododbora
za
za
a
o
se
za
u
nas
ne
o
na
u
u
—
u
—
vrsnom
se
u
se
u
a
u
na
zao
u
a
ne
se
u
Glavnu
Nakon ulogu liječenju igra pacijent. usta ući ni alkohola. A mi, izliječen, njegova smije kap koji više ni čašicu. govojokolini,smijemo ponuditi jednu Bilo bi divno kad bi smatrati i nemoralnim počelo nepristojnim nakon što ga odbio! nekoga piće jejednom
alkoholizma
u
u
ne
ne
što
sam
smo
u
mu
se
na
Dr.
174
Ivo
Belan
je nje-
siliti
LJUBITELJIŽIVOTINJA DUŽE ŽIVE lijekove, Najbolji recept srčanog kućni će domaću težinu kontrolirati i životinju, koja postati kupiti tjelesnu dobru da izgleda imajuspecijalno životinje Ljudikojiposjeduju ljubimac. bolnici nakon kritičnu da srčanog šansu prvu zbog liječenja godinu prežive infarkta ili pectoris. angine da već kliničke koji ljudi psihologijeotprije znaju Ispitivačipolju doznati da li češće žrtve srčanih žive sami bolesti, ali oni su htjeli živjeti Jenakon kod i ima liječenja. bolesničkog nekogutjecaja oporavak kuće, da čini veliku kućnu dan oblik društva posjedovati životinjupokazalo kuće imali kući ili oko nisu razliku. Od 92 srčana bolesnika koji životinju, U nakon umrlo 11 ih unutar drugomispitihospitalizacije. jednegodine je 3 nekom kuću samo od 53 su živvtinjom, koji dijelili svoju vanju, pacijenta bila ili kreDa li kod stvar umrla tom toga ljubav periodu. je najvažnija ili bilo vezi sa kojeje tanje igranjem svojim životinjama izvođenjem bili iz Kad vlasnici pasa grupe, isključeni ispitivane ispitivanjih šetnju? držali našli da či su i kod su znatnije koje iziskuju ljudi koji životinje je kao što bio veći broj onih i koji preživjeli kretanje, mačke, pticegušteri, nakon prvu godinu hospitalizacije. U čeneka još koja čitavoj ovojstvari, međutim, postoje nejasna pitanja već U bilo bi korisno one kajuodgovore.međuvremenu, koji pacijente da nađu ili neko društvo bilo formi mačkice maju, voljeno malogpsića, ptice. redovno
biti: uzimati
može
bolesnika
za
—
u
su
na
sam
na
se
—
—
u
sa
su
u
u
sa
sa
su
u
ne
su
su
ne-
za
u
—
Ivo
Dr.
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR —
PRODAJA
RASPLODNIH
JUNICA U
Red.
Ime
1.
Kučak
prezime
i
br. proizvođača
2.
Aurer
3.
Kaić
NA
Virje
Antun
Kategorijapb. junica
Kalinovac
Bolto
1980.
GODINE
KOPRIVNICI
Selo
Stjepan
STOČARSKI R. J.
5. LISTOPADA
SAJMU
Belan
3
<
"
10230
Kupac — »Podravka«, Koprivnica
Tuzla
4249
PTK
4242
»Podravka«, Koprivnica
4.
Dautanec
5.
Biruš
Luka
6.
Holer
Tomo
7.
Topolčić
8.
Stjepan
Blaž
Račan
Ivan
9.
Šimunić
Mijo
10.
Juranić
Franjo
11.
Juranić
Franjo
'
»
E,
"
Đurđevac
4220
(o »
S
,
e":
=
a
=
Virje 2
42170
i
"
PTK |
»
13697 13650 13619
m
"
"
13642 10282
Tuzla
MI
10234
=
»Zdenka«,
Lipik
"
175
= proizvođača
br.
_
Kupac Kategorija pb. gonga JA angsr aook
Selo
or"?
12.
Juranić
13.
Vedriš
14.
Šimun
17.
Jilk
18.
Stjepan
Pašica Pašica
Martin Martin
Kertez
Martin
24.
Kertez
Martin
25.
Petričević
26.
Gal
27.
Parag
28.
Švegović
"
.
.
.
»
"
»
Stjepan Đuro
Đuro
30.
Petras
Ivan
31.
Gođek
Ivan
32.
Sekulić
Stevo
33.
Šafran
Franjo
Šafran
Franjo
Kuzmić
Valent
Kovačić
Bolto
»
=“
m
n
Molotan
Mijo
38.
Gašparić
Stjepan
39.
Habijanec
40.
Zagorec
41.
Matiša
Ivan
42.
Kovač
Stjepan
43.
Kovač
Stjepan
44.
Prvčić
Nikola
45.
Jakupić
Stjepan
46.
Ciganek
Drago
47.
Vujčec
Franjo
Stjepan Josip
i odgovorni
176
SOUR
»
pretplata »Vjesnik«
»
.
“
za —
>
»
MI
»Zdenka«,
10607
PTK
Tuzla
10664
PTK
Tuzla
10378
MI
»Zdenka«,
5386
PTK
Tuzla
5369
MI
3145
PTK
Lipik
»
i
Tuzla
3235
MI
»Zdenka«,
3275
PTK
Tuzla
Lipik
.
=
MI
Lipik
»Zdenka«, "
5229
PTK
Tuzla
5201
MI
»Zdenka«,
5268
PTK
Tuzla
5272
»Podravka«, Koprivnica
5254
MI
10700
PTK
10588
>
»Zdenka«,
Lipik
Z
Lipik
»Zdenka«, Lipik Tuzla "
ODBOR
Zlatko
Mašek
dipl
Uprava
vet, i uredništvo:
privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka 4 dinara
za
OOUR,
Lipik
"
5261
"
»
TiM,
»
10587
5186
p
»
urednik
»
»
2901 5226
=
UREDNIČKI
"
3231
»
SRH. radnika mlj ekarskih 440-476. Ilica 31/III, telefon
Udruženje
a
Tisak:
.
Ivanec Gotalovo Gola
Tuzla
5408
5
"
Glavni
Mjesečna
vo
»
Uređuje i izdavač:
»
s
PTK
10438
-
»
10592
Lipik »Zdenka«,
10870
ži
"
MI
10695
junica
_
10648
10625
»
Torčec Drnje Hlebine Koprivnica Bregi Bregi
»
10536
.
“
:
10631
»
Novigrad Vladislav Drnje
37.
Vlasnik
10665
10619
.
P.
m
10730
»
Novigrad
Tuzla
10646
.
Gola Gola Novačka Gola Novačka
Stjepan
Vedriš
36.
»
"
Josip
29.
35.
pa
Otočka
23.
34.
Đ"
=:
Franjo Šestak Drago
PTK
10585
2
Ivan
Pobi
20.
22.
Slavko
Lukcin
19.
21.
Nikola
10158
=
Gola
Franjo
Šestak
16.
zA
Franjo
Vedriš
15.
Mijo
Zagreb,
Avenija
Bratstva
Zagreb
8 dinara
i jedinstva
4