GNOJIDBA
LUCERNE, DJETELINE, LIVADA I PAŠNJAKA
Gnojidba je sumnje, najvažniji agrotehnički kultura. Samo dobro može do pune privrednih hranjena biljka rodni i dobre i visoke svoj potencijal donijeti prinose. bez
zahvat
Gnojidba
lucerne
Ove
kulture
i
u
uzgojupoljomjereispoljiti
djeteline
imajusposobnost opskrbljuju žive smatralo da hvaljujući bakterijama koje njihovom k orijenju. Dugo ih treba dušikom. Ali i dokazali da gnojiti pokusi praksa jegnojidba kad aktivnost ovih dosta dušikom, pogotovo proljeće je bakterija slaba, korisna, Zato se danas veoma kulture fosforom i gnoje kalijem, i određenim količinama dušika. nego da
dušikom
se
na
iz
zraka
za-
se
ne
su
u
ove
Kod
ne
samo
zasnivanja djeteline, gnojidba obavlja ličinama fosfora i količinama dušika. kalija, manjim To izvršiti 800—1.000 je najpogodnije kg kompleksnih 8:16:22, gnojiva ili 9:18:18. Navedene količine i vrste naročito kada gnojiva, pogodne kulture ove zaštitni drusiju usjev(npr. zob). Gnojidbu djeteline i lucerne i ostalim treba vršiti goj trećoj godini, godinamakorištenja, 400—500 ili 9:18:18 ha. vrši po kg kompleksnih gnojiva 8:16:22, Gnojidba da tom cipo proljeće, nastojeći pri gnojiva ravnomjerno rasporede i lucerne jeloj površini usjeva. Zahvaljujući ovakvojgnojidbi, usijevi djeteline brže krenu kositi. pa mogu i proljeće ranije lucerne
i
nešto
se
većim
ko-
a
s
su
u
se
crvene
a
u
u
s
se
rano
u
se
u
se
Gnojidba
livada
Proizvodnja postići livada. da samo nego gnojidbom Gnojidba povećava p rinose, pridonosi kvalitetnih trava. Ona nikada povećanju zastupanosti boljih priveć hratri npr. mjenjuju jednimhranivom, dušikom, niva fosforom i ishrane dušikom, kalijem, jerjednostrana (duprimjena dovodi do tla hranivim elementima fosfor i kašikom) iscrpljenostidrugim ima U kasnu lij). Ranija gnojidba uvijek prednost predkasnijom gnojidbom. NPK količina jesenuputnojegnojiti polovičnom vrijednošću preporučenih onim livadama nisu ili kompleksnih gnojiva koje strminama, kojileži voda. To niske livade. preporučuje naplavne Na osnovi i rezultata iz široke primijenjenih pokusa praktične proizvodnje, preporučujeslijedeća gnojidba: kvalitetne
voluminozne
krme
može
se
ne
*
dobrom
samo
ona
se
samo
s
se
ne
osnovna
sva
—
u
na
ma
ne
na
se
ne
na
za
se
Jednokosne —
livade:
gnojidba obavlja ili ili 13:10:12,11:11:16, se
s
500—700 rano
Dvokosne —
u
livade:
NPK ili 400— proljeće, kretanja prije kg/ha vegetacije 12:12:12, ili otkosa 150—250 prvog 13:10:12, 11:11:16, poslije 600prihranjuje kg/ha rano
u
a
NPK
178
kg/hakompleksnog gnojiva 12:12:12, proljeće, kretanja prije vegetacije. NPK
17:8:9.
se
sa
livade:
Trokosne
gnojidba obavlja vegetacije kretanja prije proljeće, te ili poili NPK 400—600 prihranjuje 12:12:12,13:10:12,11:11:16, kg/ha 17:8:9. NPK 150—250 otkosa s i po prvog kg/ha drugog slije kvalitetni visoki i izostati ovih mogu prinosi. preporuka Primjenom rano
—
u
s
osnovna
se
ne
pašnjaka Gnojidba uvidio. Još veliki Oni strukturi zauzimaju površina poljoprivrednih velike davati ekstenzivan koriste mogu se količine način, krajnje jek način i dobro ih samo krme. dobre njihovog usmjeriti gnojiti Dovoljno je navažan pašnjake najekstenzivnije jednako je Tajpristup iskorištavanja. kao i kratko kroz samo zvane najintenvrijeme, koji ispasuju »kamenjare« Sasvim načina sistemu koriste po je korištenja. »pašnokosnog« koji zivnije i i nametnuti način će da potrebe drugačije pašnjaka korištenja razumljivo gnojidbi. zahtijeve intensvode Radi ekstenzivnih, srednje gnojidbu togapreporuke zivnih i intenzivnih pašnjaka. u
a
na
za
za
se
se
u
na
se
1. Ekstenzivni: —
—
—
odnosa
kg/hakompleksnog gnojiva proljeće 12:12:12. ili ili istu količinu 17:8:9,13:10:12, 2. intenzivni Srednje ili 200—400 dodati 13:10:12, gnojiva kg/hakompleksnog proljeće NPK 17:8:9. 200 svake 12:12:12. ispaše kg/ha Poslije 3. Intenzivni sistemu) pašnjaci (upašnodati i po kosnomprestajanju korištenjaispašu, krajem vegetacije ujesen, ili 12:12:12. NPK 300—400 13:10:12, kg/hakompleksnog gnojiva te istih ovih 300 rano gnojidba, vegetacije)kg/ha proljeće (prije kretanja 27:8:9. NPK 250—300 svake ili kg/ha poslije ispaše košnje trava kvalitetnih količina Ovakvom primjenomosigurava dovoljna zimski dobre krme sistemu i period obilje ispašu, pašnoishrane. kosnom u
rano
u
rano
dodati
NPK
200—400
za
u
—
—
se
za
a
za
u
PRAVILNA HRANIDBA
KRAVA ko-
jer sastavljaju nepravilno svoje kravama svim ili oka« ili »od je»napamet« pakdaju stvarnim svake računa vode hrane. dnaku količinu potrebama Znači, će obroku dnevnom hrane krave količinama onim za koji podmiriti potrehranom. Treba i uzdržanom be pravilupamtiti, produktivnom organizma normama! hranidbenim se krava muzara hranidba na temelji kao što hranidbenim određen obrok dnevni normama, kojije Taj i uzdržanom već smo organizma životinje potrebe podmiruje napisali, odhrana Uzdržana hranom. podmiruje potrebe organizma produktivnom rad kao što su svih krvotoka, cirkulacija disanje, organizma vijanje funkcija hrana i za poorgana podmiruje žljezdadr., produktivna probavu, lučenje i trebe ploda. mlijekarazvoj organizma proizvodnju Mnogobrojni čilinu obroka dnevnog
krave
hrane
stočari
im
o
ne
u
za
na
muzare
za
za
a
za
179
razdoblja obuhvaćaju jedne kada telekrava visoko to muzare, razdoblje suhostaja je bređa, jerazdoblje i sedmicu nakon uvoda dana razdoblje telenja, razdoblje mlječnost, nja ima Svako i svopune razdoblje mlječnosti. razdoblje opisali koje hranidbe i točno hranidbene određene japravila ih svakoHranidbene stočar treba »čitati« i znati norme primjenjivati hranidbi. Norme izražene težini prema dnevnoj njenoj tjelesnoj krave, bređosti ili i prema mlijeka razdoblju proizvodnji predviđenom suhostaja danu krmnim i Krmna telenja jedinicama probavljivim bjelančevinama. jedinica ima zato škroba ili 1 se pa hranjivu vrijednost kg zobi, 0,60 kg nekim hranidbena naziva i »zobena zemljama vrijedjoš jedinica«. Druga nost izražena S krmnim jebrojemprobavljivih bjelančevina jegramima. dinicama ili određene i izražene su hranjive probavljivim bjelančevinama krmiva. Tako svaki stočar može hranidbenu vrijednosti potrebnu svaku kravu lako količinu krmiva. pretvoriti Hranidbene
različita
norme
krave
života
a
u
avansa
smo
norme.
u
su
—
u
zrna
u
u
normu
za
u
Ovako
se
treba
služiti
hranidbenim
normama:
zove
teška
500
normama
za
Krava, kg, proizvoditi je 10 litara Prema hranidbenim takvu kravu mlijeka. tjelesnom krmod 10 litara i od 500 težinom mlijeka potrebno je9,6kg kg proizvodnjom dazimskim U ovim nih i 1020 grama bjelančevina. probavljivih jedinica krava kukuruzna silaža i razna sijena, je prehranu nima, raspolaganju krmni i dr. kelj recimo
da
»Cifra«
se
i dnevno
s
za
na
Ovako
treba
kukuruzne
obrok:
dnevni
sastaviti
silaže
KJ.
kg 5 lucerke sadrži kg sijena 2 suhih rezanaca kg repinih
25
sadrži
5,75 KJ. 2,30 KJ. 1,78
ukupno Taj
obrok
će
KJ.
9,78
potrebe potpunosti podmiriti hranom kravu »Cifru« težinom s tjelesnom spomenutu od 10 litara. proizvodnjom mlijeka bi
Da
se
u
za
obrok
izbalansirati
mogao
treba
uzdržnom
svaki
od
stočar
i 500
_
375
Pb.
575
Pb.
82
Pb.
i 1032
Pb.
i
i i
produktivnom i dnevnom kg
pripremiti uz
os-
dopunski sastavljen manjih do obrok miva. predstavlja balansiranje potrebdopunu, Upravotajdopunski hranidbenim nih količina normama. uvjetovanih obrok
novni
obrok
i
Hranidbene
norme
za
krave
u
razdoblju
tjelesna težina
telenja
Do
60
do
50
50
do
40
40
do
30
30
do
20
20
do
10
10
do
0
K.J.
180
=
krmne
450
količina
od
kg
kr-
suhostaja
krave
550kg
500kg
različitih
600kg
650
kg.
KJ.
Pb.
KJ.
Pb.
KJ.
Pb.
KJ.
Pb.
KJ.
Pb.
19. 90. 10,1. 10,1. 19. 56
TIO
84. 96 108 108. 84. 60
760.
90 103. 116 116 90 64
810
93 107. 120 120 93 66
840
96 110 123 123 96 69
860
810
910 810
TO 500
jedinice, P. b.
=
860 970
970 760. 540.
probavljive
930
1040 1040
810. 580
bjelančevine.
960
1080 1080.
M40 590.
990 1110 1110
= 860 620
Hranidbene
za
norme
krave
u
razdoblju
pune
mlječnosti
—_ jj
Tjelesna krave
ma
(kg)
mlijeka
S
Probavljivih Krmnih bjelančevina (g) jedinica = ——
Kuhinjske soli (g)
količina
Dnevna
težina
kg
u
jn
I
300
6
6,3
650
40
300
8
50
300
10
17,3
760 870
565
300
12
990
65
300
14
1120
70
300
16
1250
80
300
18
1390
90
300
20
1530
95
300
22
1680
100
300
24
1840
llo
300
26
2000
120
400
6
730
45
400
8
840
50
400
10
960
60
400
12
1090
70
400
14
1220
75
400
16
1360
85
400
18
1500
90
400
20
1650
100
400
22
1800
llo
400
24
1960
115
400
26
2120
125
400
28
2380
130
400
30
2440
140
500
6
500
8
500
10
500
12
500
14
500
16
500
18
500
20
500
22
500
24
500
26
500
28
500
30
500
32
500
34
600 600
*
6
8
600
10
600
12
600
14
600
16
600
18
600
20
600
22
600
24
600
26
600
28
600
30
600 600 600
32
8,3 9,3 10,4 11,5 12,7 14,0 15,3 16,6 17,9 7,0 8,0 9,0 10,0 11,0 12,0 13,1 14,2 15,4 16,7 18,0 19,3 20,6 7,6 8,6 9,6 10,6 11,6 12,6 13,6 14,7 15,9 17,1 18,4 19,7 21,0 22,3 23,6 8,1 9,1 10,1 11,1 121 13,1 14,1 15,1 16,2 17,4 18,6 19,9 21,2 22,5
-
23,8
34
25,1
36
"790 900
50
1020
60
1140
65
1270
70
1400
80
1540
90
1680
95
1830
105
1980
115
2140
120
2300
130
2460
135
2620
145
27180 860
155
55
45
970
60
1090
70
1210
80
1340
85
1470
95
1610
100
1750
110
1900
120
2050
125
2210
135
2370 2530
140
150
2690
160
2850
165
3010
175
181
i
vn
"Aa
AA
_—
mom
mmm
Tablice
kg
za1
8 LEE Do KB a
zelena
Svježa
0,12 0,18 0,20
Ječam Raž Sirak trave
Lucerna Crvena
Grahorica Livadsko Livadsko
leguminoza mlinske prerade
li
93
Kukuruz Kukuruz vlažni
18
0,23
36 48
Zobeno
32
Raž
43
Pšenica
32
Pšenično
9
sijeno
Stočni
planinsko Sijeno zobi
49
prosječno
60
0,46
115
0,51
125
lucerne
grašak
Pšenične
raži
Lišća
i glava
Silaža
od
lucerne
Silaža
od
rezanaca
šećerne
džibra
5
—
20
pogače
22
Bundevske
30
Suncokretova
Stočna
6
sačma
12
0,18 0,29
Krumpir
278 193 221
179
120
...
0,20 0,09
43
0,89 1,17
41
ll
396
1,11 1,32 0,97
310 429 314
105
726
Mesno
brašno
1,20
438
106 1,11 1,48
443
Jang
Riblje brašno Mlijeko u prahu
14
MLJEKARICA
188
brašno
Lažno
krmiva
repa
123
Krvno Mesno-
Gomoljasta
112
šećerne
repeKvasac suhi suhi Suncokretove
15
0,07
repe
1,14 1,18 0,80
pogače 0,12 0,19
101
1,20
Svježi pivski kom
šećerne
repe
92
industrije
Rezanci
Zelene
91
prehrambene
Kukruzna
0,23 0,19 0,17
81
1,15 136.
posije
Proizvodi
ilaž Silaža
Kukuruzna-prosječna Slatkog sirka
53
11 A 12
Grah
48
sijena
od
brašno
Bob
lucerne
Brašno
brašno
Soja Grahorica
sijeno
74
1,34 1,00 1,25 1,00 1,21 1,20 1,18 1,18
—
tau
0,62 0,52
i
i proizvodi
Ječam Zob
0,55
Sijeno
žitarica
12
prosječno Livadsko sijeno
8 SE BE ki
ft)
krmiva
kabasta
že 78 g8 OV Ao
:
SV
0,18 0,24
0,22 0,26 0,16 0,20
djetelina grašak
Suha
kg
Zal
Zrno
Zob
Stočni
2
krma
Kukuruz
Livadske
,£ že Ea
(1 kg)
krmiva
vrijednosti
hranjive
480
302
ALI | PERADARKA
izreka, je dužnosti oko Uz domaćinske hiže... poslove, brigu odgoja djece, vogla« pri Zato domaćicama lako. Evo oko domaćinstva. i kao tu supruge, nije je briga Nemčić sela Finčevca: iz što rekla Ana podkalničkog je lako Naime krave i telad U i večer nije jutro pomažemo staji. bolesna. Nam treveć Samo ako malo krava nekajpozabi, je čovjek uzgajati. štalu To leko ni ba i veterinar dojti. neje jeftino. FINCEVAC
(A.Turković) —
narodna
Stara
nam
na
—
vu
182
u
da
žena
»drži
tri
paši puricama? Uz treba ni No kravama. i Idemo mi na pozabiti. purice pašu i dobiven od treba misliti pure guske, druguperad. kokoši, mlijeka, toku I tu i to takaj poljskih radova, koja dobije kojidinar, je hrana, duboko »kištre« smrzavakako dođe. dobro (kutije zmišljene Pogotovo, hranu. lakše selu mnogo Sada spremati nje). jepoljoprivrednicima Vas
.—
našli
smo
ali z
na
ne
na
z
—
na
novac
se
u
a
za
su
na
Domaćica
—
Kako
Ana
Nemčić
paši svojimpuricama sa
na
to mislite?
ni-
purana. obitelj Negda Dobar dio se potrampal (neekonomičtakvog jemoglaodjednom pojesti. ići po mesnicu Ni Danas gradove iskoristio). jedrugačije. »kištra«. Zato doili teletine. I tu svaku kilu govedine jepomogla svinjetine, No dvorištu. misliti i i te kako oko krava maćice perad moraju brigu i li samo u ako da nego zna mnogo zdravija, je prirodi ispaši, je I ih tov kupuju, peradi). građani raduje kutijama »gajbama« (zatvorenim i da i i bolje jesti, nešenju jaja govorim. jerje zdravije si moral
Tak!
—
To
zaklati
ga
3—4
mala
člana
mesa
u
no
na
uz
u
ona
se
ne
u
moramo
u
na
za
za
meso
JEDNODNEVNE
ne
o
a
EKSKURZIJE KOJE TREBA POHVALITI ALI 1 SLIJEDITI
potrošački (A.Turković) Prijašnji međunarodnu veliku 18 privrednu pretvorio pred godina) jam (osnovan nazivom rastavišče Gospodarsko Ljubljana pod kojuorganizira manifestaciju izlaSamo tu godine je »Kmetijsko— sejem«GornjaRadgona. živiliski 183 GORNJA
RADGONA
Pomurski
—
se
sa-
u
ove
_—
stranih galopreko izlagača Jugoslavije zemalja: Austrije, Savezne SSSR-a Italije, Švicarske, Mađarske, Holandije, Republike Njemačke, Demokratske ŠvedVelike Francuske, Republike Njemačke, Poljske, Britanije, Danske i ske, Filipina. Među tu redoviti i mnogobrojnim posjetiocima posjetioci napredni iz Podravine. S 40-tak vodstvom grupom, poljoprivrednici jednom njih pod iz Đurđevca inž. bili i snimili smo ove Dragutina Klosa, dipl. zajedno kratke, razgovore mišljenja: iz Đurđevca: Naš SIZ za MijoFucak,poljoprivrednik poljoprivredu Đurđevac često naučne Novi i druorganizira ekskurzije Sad,GornjuRadgonu Tu videti i naučiti. ga mjesta. imajkaj Đuro PZ Gola: vole što sve Dorčec, predsjednik Poljoprivrednici je dobiti No kao ako im kako napredno. njihjenajbolje kupce, pokažeš li li tome deset nego strojem aparatom rukuje. Bolje jejednomvidjeti, puta iz ili čitati. ne? prospekta plakata Kaj iz Budrovca: I žene bi trebale više Marija Đeri, poljoprivrednica puta biti sličnim domaćinstvo i te kako one uz ekskurzijama, jer uključene Tu međunarodnom poljoprivrednu proizvodnju. sajmu Gornjoj R adgoni ima što bi svaka domaćica trebala da mnogo a po toga vidi, mogućnosti i da kupi. 500
iz
i 130
14
iz
su
—
—
se
—
sa
se
o
—
na
su
u
na
u
Napredni poljoprivrednici KmetijskoGornjoj Radgoni živilskom iz Podravine
na
sejmu
u
Tu ima mnogo Andrija Stankir, poljoprivrednik strojebi domaćinstva trebala imati. No obzirom i kuva, koje na cijenenepovoljne su To kredite, poprodajne još mnoginedostupni mnogimpoljoprivrednicima. iz Đurđevca:
184
—
ako
hoćemo
jer nijedobro, dati
onda
olakšice.
veće
mu
hrane,
više
i
moramo
pomoćiproizvođača i
voŽaja, Koprivnica: jezanimljivo ziti ovakve Oni kroz i ekskurzije. Podravinu, Međimurje, Pomurje put« kako kako što što drugekrajeve promatraju napreduju usjevi, sije sadi, i sl. Tako vozeći i sam nešto nauči. Vrlo obrađuje čovjek uvijek jezanimljibilo kako iz promatrati, gledali poljoprivrednici vraćajući Gornje kako okolici Jeruzalema i Radgone, Ormoža, drugihvinogradarskoćarskih i Zar bi moto ne područja uzgajaju vinogradi stepenasti voćnjaci. voi obroncima glopostići Bilogore? Fredo iz Đurđevca: Na svakom takvom Tomica, poljoprivrednik sajmu može doći do novih oko nabaviti sadničovjek uputa proizvodnje, sjeme, tu i oko što svaki ce, poinovacije poljoprivrednih napredni strojeva, kako bi modernizirao i olakšao ljoprivrednik pratiti, poljoprivrednu su proizvodnju. Zbogtoga opravdane takove ekskurzije. Sličnih i više. No i da se smo izjava mogli zabilježiti još dovoljno, je kako ovakove treba što češće svaki Jasno tu vidi, eskukrzije organizirati. učesnik i snosi troškove. Samo ih treba djelomično zajednički organizizirati. No to malen i već posao, nije lagan kojitreba, pozdraviti slijediti.
Stanko
»Čazmatransa«
vozač
—
Vrlo
»uz
se
a
se
vo
su
se
u
se
se
na
—
novo
a
su
mora
ovo
sam
ne
samo
i
STAJE NISU ČISTE Nedavno
obišli
staje smo pa brojnih naprednih stočara, tada da su neuredmnoge zapazili, i Kao da stone, prljavezapuštene. čar danima bio Štoje nije njoj. bila to i stoka staja neurednijaje bila i butine njoj nečistija. Repovi bili od uležane i prljavi balege vimena da područje prljavo, dva muzare i dnevno puta to vimena trebalo bi dva područje dnevno Kod takvih stoputa prati. čara da i čistoći o bolje govorimo Nečisto ima mlijeka. mlijeko bezbroj štetnih bakterija koji ubrzavaju kvarenje mlijeka. Za neuredne i staje prljave Ova ima isprike. jesen vrlo mnogo poteškoća. Sazrijevanje kukuruza kasni dapunimjesec i ratarske kulture na, druge bile stočari pa zakašnjenju, ni sekunde No to ju predaha. znači da održavati staju trebaju smo
mnogo-
u
u
su
a
a
znamo
se
muzu
ne
mu-
zare
nema
za
a
su
u
nema-
ne
ne
čistom
Radove u
kao
i stoku.
možemo
staji podijeliti Primjerna staja druga Desinca G. iz svakodnevne, tjedne, mjesečne u
:
Ž
.
Novosela
i
135
—aA
jasala ležišta, izđubrivanje, čišćenje godišnje. nog čišćenje temeljito mljekarnika stoke, prostoriji timarenje »stola«, muznog pribora. ležišta muzare, odnose radovi se u protemeljitije čišćenje staji Tjedni i zidova zora, mljekarnika. stajeprostorije krečezida iza muzara čistoću radovi popraviti trebaju staji Mjesečni vezišta metalnih sasušene tu već djelova naslage balege, pranje njem,jer metlom i čvrstom omesti, treba i ležište ga muzara, temeljito oprati očistiti treba ili dva cjelokup»generalno« Godišnje jedanput staju puta nim ležišta raskužbom. U koja takvoj čistoj staji krečenjem zidova, pranjem nekih stoka će biti i opajeraskužena, zdravija širenja smanjuje mogućnost radovi
Svakodnevni
ili krm-
su
a
u
na
u
su
muzara
a
s
s
se
kih
zaraznih
bolesti.
Kao
staje
primjer Desinca. On da dozvoljava da ulazi kad veseljem staju bude stočarima. primjer drugima čiste
ne
se
s
u
BEZ MLJEČNE HRANE
druga Gornjeg rekao čistoća i stoke staje zapusti, je Neka to čisto i uredno! daje njoj Novosela
navodimo
i uredne
iz
nam
a
zna
u
sve
Z. M.
NEMA DOBRE KAJ NE?
I PRAVILNE ISHRANE!
HAMPOVICA
Već
(A.T.) svim i skoro po mnogim krajevima laselima i zaseocima postavljeni rad olakšali znatno ktofrizi, koji ali i proizvođačima mlijeka pojednoselinašim stavili otkupmlijeka TeŠto domaćica tome govori Lončarić iz Hampovice: rezija bilo teško. mlekom Nekada je nisu selima ga Seljaci manjim Bile kome smo imali prisiprodati. ići čak i po 25 km prodaju ljene i to bilo unosno Koliko grad. je treba ni naporno spominjati. dobro Sada je otkupmlijeka organiziran? od kako To Pogotovo molaktofrizi. Ljudi postaljeni rano preMlijeko dojiti. rajujako određeno točno pa vrijeme, daje i to lakše seljacimaje mlijeka.proizvođačiA proizvodi? mliječni sada i Sira, putra vrhnja nađe prodaju, jerjenajjedrjeđe predati mljemlijeko nostavnije sira »zadobavi« pravog domaćeg (nabavi) kod to može to naći, jošuvijek —
su
su
na
o
ma.
z
—
u
na
u
ne
—
se
—
razme.
ne
su
se
u
ma
—
se
—
Predaja
mlijeka
u
Hampovici
za
na
karu.
No
ako
netko
hoće
da
onda
proizvoda vrhnja drugih ili
186
se
se
no
samo
u
a
starijih domaćica, jer prilici prave sušene »čebričnake« i domaćih vrste sireva. »prge«, druge sireve, Vaša preporuka? lako većina sela. Tu ima pograđana ipakpotječe stanuju gradu, znatih. Ako ako trud i napotrudijasno »prizna« (honorira) domaćice, još vek može imati O tome i sličnih dobrogdomaćegvrhnja, proizvoda. putra već zainteresirane i neke Zna da bez hrane ugostiteljske mlječne radnje. dobre i nema ishrane! ne! pravilne Kaj nažalost
mlade
domaćice
i
nisu
u
da
—
u
—
sa
se
su
se
CRNO-ŠARE
KRAVE U OKOLICI BJELOVARA 3
Celja je kupio crno-šare želi količinu junica povećati mlijeka gospodarstvu. pasminejer Sa stadom simentalaca Zna da crno-šare to mogao. nije pasmine treba tako veća količina hrane. ima Hrane po njegovim riječima u izobilju, je silirao 70 kukuruza 85 dok to ove prošle godine prikolica je jepribližnomš, 400 m? godine spremio sijena. nadkriUz nalazi i dvoredna nalazi 21 kojaje kojoj govedo staju silos. prostor položeći Kada i Peru blizini selo Botinac prolazite Bjelovara posjetite njemu Pero
Jurišić
suprugom
sa
Maricom
nedavno
okolici
u
u
on
muzarama
a
u
ven
se
se
za
u
u
Jurišića.
2. M.
Jurišić
Pero
sa
suprugom
Maricom
i
tehnologom
mljekare
»Sirela«
187
i
LA
i
s
>
-
STOKA U
malom
IZ CIJELE POSAVINE
posavskom otvoren novouređeni Bregi je sajam potrebe međuseljačke razmjene, nakon što isti ukinut Ivanićje -Gradu. I će održavati svake ovaj dok urede ne subote, lokacije Kloštru Ivaniću i Krisajmove selu
Posavski
za
u
se
sve
za
se
u
žu.
Otvaranjem vožnjaka kojimje moguć siguran vozila i stoke iz pravprijelaz ljudi, Ivanić-Grada pravcu Posavine, stvoreni svi su uvjeti otvaranje Posavskim sajma Bregima. Iako osjetnije opadabrojpoljostanovništva privrednog područsela osobito juopćine Ivanićrelativno dosta posavska b rojejoš Grada, stoke. 1oStoga lokacijasajam kao
auto-ceste
ca
i nad-
u
za
u
na
se
za
“
gičnonajprije kamo i više sela Bregima, gravitira sisačke općine. Na bio stoke prve dogon sajmove visoke. je dobar, cijene Naslijeđene i novonastale tržišne tj. sajamske će tranomalije pokušat riješiti i veterinarska žišna, poljoprivredna inspekcija općine. Za očekivati da vremeje sajam stekne krasio renome, kojije kome onaj Ivanićznalo naći i stoke i iz šire kupaca Gradu, regije. PoPredstavnici Mjesnezajednice savski uložili i sami Bregi mještani dosta truda lokacije priuređenju otvoresajma.Nijeuzalud, jerje selo mnonjemsajma posavsko uredila
Posavskim
na
.
a
nom
u
a
se
na
su
sajmu Posavskim seljačku razmjenu gima: Na
novootvorenom
za
u
188
međuBre-
ovo
go
dobilo.
Novosel, dipl. Ivica
inž.
ŠTEDNJA ENERGIJE I
mljekarskoj grani prehrambene industrije potrebno je započeti i tako štednjom energije doprinjeti općoj Štedjeti s tabilizaciji energetike. može mljekarstvu na razne načine najčešće jeoplemenjivanjem otpadne Tako rad na stvara gije. primjer, hladnjaka mlijeko motorutreba oduzeti da bi normalno mogao toplinu kojukasnije hlađenjem stroj dalje kompresoru vaditi. To motora obično hladi zrakom ili Tu hlađenje hladnjakovog vodom. naše
u
se
a
u
ener-
za
u
se
Sabiralište
otpadnu toplinu
sabiralištu
u
Dubravici
Dubravica
poljoprivredne Šenzadruge lovec koristi se vode i koristi zagrijavanje bojleru pcirebe pranja sabiralištu. Tako za znatnih količina vode spomenutom zagrijavanje bojle»živa« ru ne i već upotrebljava skupastruja, otpadna t oplina koja nastaje motoru hladnjaka. Male uštede i uštede! najveće u
za
»Sutla«
u
za
se
u
u
u
su
Z. M.
NA ĐURĐEVAC
SABIRALIŠTIMA PAZI SE NA
ČISTOĆU
Podra(A.Turković) prolazite jutrom predvečer ili ćete susrest Moslavinom, vinom,Prekodravljem, Prigorjem, Slavonijom »kantare«. to nose sabiralište. na Većina Naime, poljoprivrednici mlijeko njih pa je se salaktofrizima, jeopskrbljena manjesabirališta, gdje mlijeko kante i direktno u kamione. sabirasmo kuplja mljekarske sipa Posjetili lište Đurđevac Ledine. u Tu samlijeka poljoprivredne zadruge rajonu oko 2.000 litara dnevno. kuplja mlijeka —
Ako
ili
sve
u
se
189
mli-
Naime, smijemo godinu i po sabirač povratima izlije kojimlijeko mlijeka, preuzima jeko da Takav masnoće. »mustru« trebi uzima jepropis,vjerujem provjeru tako i dobro. mljekarstvu, čistoću, pogotovo paziti Sigde je iz Đurđevca. Ivan rekao poljoprivrednik Markovica, napredni je Već
—
dana
od
više
ulaziti
ne
sabiralište.
u
na
nam
a
za
se
u
a
na
mora
nam
Na
'
Da
—
li
sabiralištu
mlijeka
takova
svakodnevno
je
u
Ledinama
(Đurđevac)
gužva?
najveće našoj ubraja mlijeka 200 domatreba svakodnevno što tu ni čudo preko gužva, j er je regiji. Nije stočari su mali to ćinstava preorijenMnogi broj. mlijeko, nije predati robnih Istina tirali uvijek proizvođača još mlijeka. proizvodnju mlidesetak vagon ali ima p reko predaju koji proizvođača broju, dovoljnom da da treba krava Koliko mali višak. To pojede hrane, jekagodišnje.nije stvori višak od vagon mlijeka! sabiralište
Naše
—
u
Ledinama
se
među
u
se
a
nema
na
u
se
BRADAVICE koji mnogima opisivati potrebno nije muče muku njima. bez tumori u to su, da su Odmah sumnje, čovjeku koji jedini kažimo nešto više baciti dana bi Ta virusom. uzrokovani svjemogla jednog činjenica i ostalih tumobradavica između razlika Glavna karcinoma. tla i porijeklo na nestanu. često same bradavice što tome vanju smještaju Najčešće je ili na oko oko na skim stranama spololicu, nokata, r uku, šaka, prstima Skoro
da
bradavice.
i
Poznate
s
na
se
ra
na
190
su
vilu,
i tabanima.
čmaru
ili na
Bolne
obično
su
bradavice
smještene ispodnoktiju
tabanima.
Veliki
jebroj
kojiimaju Negdje posto, školske Bradavice i grupama, prenose više, primjer djece. kao što ruke školskim dodirom, jedržanje igrama, posredno preko nih istih itd. Na tabanima mogu predmeta(nošenjem rukavica) pojaviti nakon ili bazenima dvoranama ili p o bosoghodanja gimnastičkim nošenjem obuće bradavice tabanima. Ili ili ljudi koji imaju pak,diranjem češljanjem bradavice može ostale se jedne prenijeti dijelove tijela. Većina ili isčeznut ali kod dok bradavica, prije kasnije, će, istog pacijenta, stare da olakbradavica mogu izčezavaju Čini pojaviti širenje je šano pojačanim znojenjem. onih
u
bradavice.
od
na
7 do
su
za
ili čak
10
zarazne
se
u
raz-
se
na
zaraza
na
se
nove.
se
»ABRAKADABRA...« LIJEČENJE: U prvom Liječenje je čudljivim. redu, ima bradavica skoro da nitko kakojespontano preko nestanu, noći, ko i zašto. tome da kod nekih bradavice Slijedeća zagonetka je ljudi gu odrstraniti da će bradavica da sugestijom, uvjerenjem pacijenta nestati, bradavice ničim narodni bradavice liječe. Mnogi lijekovi (crni luk, efikasni su da upravo bjelanjak) vjerojatno zahvaljujući sugestiji. Vjeruje će bradavica ako ruka bradavice drži nestati, kojoj ispružena pod kom nadstrešnicom i to U Americi da treba na mjesečine. primjer, vjeruju nekoliko navrata danu tri abrakadabra! straŠalu puta izgovoriti riječ ali skoro takvih nu, narodne polovica pacijenata koji primjenili lijekove i bradavica. su da kažem da savjete riješili svojih Usput je sugestivni čin i naučno dokazan. Ima liječenja po svojoj ljudi koji pročuli sposobnosti da Bilo kako danas medicinski »začaraju« bradavice. bilo, opće priznati zahvati bradavice nisu da bi tolikoj mjeriefikasni, mi, liječnici, mogli i ta sredstva i metode. rugatiismijavati neprihvaćena i nekoliko načina bradavica. Inače, raspolaganju je odrstranjivanje One odstraniti se mogu oštrom malom spaljivanjem pomoćuelektrokautera, žlicom ili kiseline. U pak smrzavanjem snijegom ugljične slučajevima jače bradavica tabanima ili noktima i kirurški proširenih pod potreban je hvat. bradavice razarati i nekim mogu Pojedine kemikalijam.
bradavica
što
ono
ih
čini
tako
a
u
ne
zna
se
mo-
a
se
ne
za
se
se
na
su
ne-
za
u
u
na
su
se
na-
su
za
se
u
se
na
za
na
za-
se
Dr.
Ivo
Belan
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R.J. STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR
—
Prodaja Redni
broj
rasplodnih
prezime proizvođača
Ime
i
—
1.
Brigljević Juraj 2. Drobnjak Ivan 3. Kos
Imbro
4. Kos
Imbro
5. Đurčić
6. Sučec
Josip Stjepan
7. Rezek
Ivan
8.
Paljević
Slavko
junica
na
Selo
V.
u
Velikoj
Kate-
Broj grla
Kupac
junica junica
8516
PK
»Maližgani«, Klina
8645
PK
krava
2406
PK
»Maližgani«, »Maližgani«, Klina
ž. tele
9468
PK
junica junica junica junica
6882
PK
7477
PK
7179
PK
7533
PK
gorija Gorica
Ribnica Jagodno Jagodno Veleševac Drnek Obed St.
sajmu
Čiće
Gorici
15. 10. 1980.
g
Klina
»Maližgani«, »Maližgani«, Klina Klina
»Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«,
Klina Klina Klina
191
kz
_
—..-
—
m
..;»;.;_.a.:.»dm
i prezime
Ime
Redni
broj proizvođača 9. Maklenšek
Ivan Mato
Padlejan 11. Padlejan
10.
Ivan
Dautović
12.
Đuro
Franjo
Perečinec
14.
Ivan
15. Kirimić 16. Mirenić
Stjepan 17. Tomašić Stjepan 18. Gučić Josip Ivan 19. Drobnjak Ivan
Pračinec
20.
Repač
21. 22.
23.
Branko
Radma
Stjepan
Kosović
Vinko Ivan
Maklenšek
24. 25.
Krčin
26.
Kirimić
August Ivan
Juraj 28. Perečinec Franjo 27. Krilčić
Ivan
Perečinec
29.
Stjepan 31. Plepelić Juraj 32. Juraj 30. Mirenić
Plepelić Branko 33. Matanović Branko
Matanović
34.
35. Jurmanović
Lacković Kirimić
37.
Stjepan Stjepan
8698
PK
8593
PK
8576
PK
8661
PK
8321
ZZ
Kačanik
8589
ZZ
Kačanik
8015
ZZ
Kačanik
5295
ZZ
Kačanik
6122
ZZ
Kačanik
7219
ZZ
Kačanik
7580
ZZ
Kačanik
Strmec Šćitarjevo Lazina V. Gorica
5255
ZZ
Kačanik
8166
ZZ
Kačanik
7442
ZZ
Kačanik
8635
ZZ
Kačanik
Podotočje Podotočje
junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica
8591
ZZ
Kačanik
8163
ZZ
Kačanik
8662
ZZ
Kačanik
krava
2407
ZZ
Kačanik
ž. tele
2469
ZZ
Kačanik
krava
564
ZZ
ž. tele
7759
ZZ
junica
8300
ZZ
Srp. Baluš Srp. Baluš Srp. Baluš
junica junica junica
2744
ZZ
8150
ZZ
8630
ZZ
krava
2321
ZZ
junica junica
8636
ZZ
8621
ZZ
D.
Podotočje
Lazina Rakarje Kurilovac Ribnica Ribnica Strmec Stružec Bukevje G. Podotočje
D. D.
Bakarje Pleso Pleso
— Mraclin — V. Gorica Mraclin
Fistrić
40.
Mlaka
Lazina
Bapče
Josip
Lazina Lazina Bapče
Dijanić
Marko
41.
V.
Marko
Dijanić 39. Fistrić Josip 38.
Kupac
»Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«,
Stjepan 36.
Broj
Sel O VO-5251 junica Strmec SOogorija_ogrla 5318 junica Strmec 5369 junica Strmec 8684 D. junica Podotočje Kate-
Ribnica
Mato
13. Malčić
eEeamsi
PK PK
PK PK
Srp. Srp. Srp. Srp. Srp. Srp.
Baluš Baluš
Baluš Baluš Baluš Baluš
ZAGREB SRH RADNIKA MLJEKARSKIH UDRUŽENJE MJEKARSKOG LISTA UREDNIŠTVO I —
—
—
—
PROIZVOĐAČIMA MLIJEKA | SURADNICIMA PRETPLATNICIMA LISTA ŽELI SRETNU | USPJEŠNU 1981. GODINU NOVU
_-.jjj..X/./././X/XŽXŽ—
ODBOR UREDNIČKI Uređuje vet. Mašek, dipl. Zlatko urednik Glavni i odgovorni i SRH. radnika Uprava mljekarskih Udruženje izdavač: Vlasnik i Zagreb, Ilica 31/III, telefon 440-476 8 dinara, ustanove i organizacije pretplata za privredne Mjesečna proizvođače mlijeka 4 dinara. za a OOUR TiM, Zagreb RO »Vjesnik« SOUR Tisak:
uredništvo:
—
a2.
|