Mljekarski list 12-1980

GNOJIDBA

LUCERNE, DJETELINE, LIVADA I PAŠNJAKA

Gnojidba je sumnje, najvažniji agrotehnički kultura.

Samo dobro može do pune privrednih hranjena biljka rodni i dobre i visoke svoj potencijal donijeti prinose. bez

zahvat

Gnojidba

lucerne

Ove

kulture

i

u

uzgojupoljomjereispoljiti

djeteline

imajusposobnost opskrbljuju žive smatralo da hvaljujući bakterijama koje njihovom k orijenju.

Dugo ih treba dušikom.

Ali i dokazali da gnojiti pokusi praksa jegnojidba kad aktivnost ovih dosta dušikom, pogotovo proljeće je bakterija slaba, korisna, Zato se danas veoma kulture fosforom i gnoje kalijem, i određenim količinama dušika. nego da

dušikom

se

na

iz

zraka

za-

se

ne

su

u

ove

Kod

ne

samo

zasnivanja djeteline, gnojidba obavlja ličinama fosfora i količinama dušika. kalija, manjim To izvršiti 800—1.000 je najpogodnije kg kompleksnih 8:16:22, gnojiva ili 9:18:18.

Navedene količine i vrste naročito kada gnojiva, pogodne kulture ove zaštitni drusiju usjev(npr. zob).

Gnojidbu djeteline i lucerne i ostalim treba vršiti goj trećoj godini, godinamakorištenja, 400—500 ili 9:18:18 ha. vrši po kg kompleksnih gnojiva 8:16:22, Gnojidba da tom cipo proljeće, nastojeći pri gnojiva ravnomjerno rasporede i lucerne jeloj površini usjeva.

Zahvaljujući ovakvojgnojidbi, usijevi djeteline brže krenu kositi. pa mogu i proljeće ranije lucerne

i

nešto

se

većim

ko-

a

s

su

u

se

crvene

a

u

u

s

se

rano

u

se

u

se

Gnojidba

livada

Proizvodnja postići livada. da samo nego gnojidbom Gnojidba povećava p rinose, pridonosi kvalitetnih trava.

Ona nikada povećanju zastupanosti boljih priveć hratri npr. mjenjuju jednimhranivom, dušikom, niva fosforom i ishrane dušikom, kalijem, jerjednostrana (duprimjena dovodi do tla hranivim elementima fosfor i kašikom) iscrpljenostidrugim ima U kasnu lij).

Ranija gnojidba uvijek prednost predkasnijom gnojidbom.

NPK količina jesenuputnojegnojiti polovičnom vrijednošću preporučenih onim livadama nisu ili kompleksnih gnojiva koje strminama, kojileži voda.

To niske livade. preporučuje naplavne Na osnovi i rezultata iz široke primijenjenih pokusa praktične proizvodnje, preporučujeslijedeća gnojidba: kvalitetne

voluminozne

krme

može

se

ne

*

dobrom

samo

ona

se

samo

s

se

ne

osnovna

sva

—

u

na

ma

ne

na

se

ne

na

za

se

Jednokosne —

livade:

gnojidba obavlja ili ili 13:10:12,11:11:16, se

s

500—700 rano

Dvokosne —

u

livade:

NPK ili 400— proljeće, kretanja prije kg/ha vegetacije 12:12:12, ili otkosa 150—250 prvog 13:10:12, 11:11:16, poslije 600prihranjuje kg/ha rano

u

a

NPK

178

kg/hakompleksnog gnojiva 12:12:12, proljeće, kretanja prije vegetacije.

NPK

17:8:9.

se

sa

livade:

Trokosne

gnojidba obavlja vegetacije kretanja prije proljeće, te ili poili NPK 400—600 prihranjuje 12:12:12,13:10:12,11:11:16, kg/ha 17:8:9.

NPK 150—250 otkosa s i po prvog kg/ha drugog slije kvalitetni visoki i izostati ovih mogu prinosi. preporuka Primjenom rano

—

u

s

osnovna

se

ne

pašnjaka Gnojidba uvidio.

Još veliki Oni strukturi zauzimaju površina poljoprivrednih velike davati ekstenzivan koriste mogu se količine način, krajnje jek način i dobro ih samo krme. dobre njihovog usmjeriti gnojiti Dovoljno je navažan pašnjake najekstenzivnije jednako je Tajpristup iskorištavanja. kao i kratko kroz samo zvane najintenvrijeme, koji ispasuju »kamenjare« Sasvim načina sistemu koriste po je korištenja. »pašnokosnog« koji zivnije i i nametnuti način će da potrebe drugačije pašnjaka korištenja razumljivo gnojidbi. zahtijeve intensvode Radi ekstenzivnih, srednje gnojidbu togapreporuke zivnih i intenzivnih pašnjaka. u

a

na

za

za

se

se

u

na

se

1. Ekstenzivni: —

—

—

odnosa

kg/hakompleksnog gnojiva proljeće 12:12:12. ili ili istu količinu 17:8:9,13:10:12, 2. intenzivni Srednje ili 200—400 dodati 13:10:12, gnojiva kg/hakompleksnog proljeće NPK 17:8:9.

200 svake 12:12:12. ispaše kg/ha Poslije 3. Intenzivni sistemu) pašnjaci (upašnodati i po kosnomprestajanju korištenjaispašu, krajem vegetacije ujesen, ili 12:12:12.

NPK 300—400 13:10:12, kg/hakompleksnog gnojiva te istih ovih 300 rano gnojidba, vegetacije)kg/ha proljeće (prije kretanja 27:8:9.

NPK 250—300 svake ili kg/ha poslije ispaše košnje trava kvalitetnih količina Ovakvom primjenomosigurava dovoljna zimski dobre krme sistemu i period obilje ispašu, pašnoishrane. kosnom u

rano

u

rano

dodati

NPK

200—400

za

u

—

—

se

za

a

za

u

PRAVILNA HRANIDBA

KRAVA ko-

jer sastavljaju nepravilno svoje kravama svim ili oka« ili »od je»napamet« pakdaju stvarnim svake računa vode hrane. dnaku količinu potrebama Znači, će obroku dnevnom hrane krave količinama onim za koji podmiriti potrehranom.

Treba i uzdržanom be pravilupamtiti, produktivnom organizma normama! hranidbenim se krava muzara hranidba na temelji kao što hranidbenim određen obrok dnevni normama, kojije Taj i uzdržanom već smo organizma životinje potrebe podmiruje napisali, odhrana Uzdržana hranom. podmiruje potrebe organizma produktivnom rad kao što su svih krvotoka, cirkulacija disanje, organizma vijanje funkcija hrana i za poorgana podmiruje žljezdadr., produktivna probavu, lučenje i trebe ploda. mlijekarazvoj organizma proizvodnju Mnogobrojni čilinu obroka dnevnog

krave

hrane

stočari

im

o

ne

u

za

na

muzare

za

za

a

za

179

razdoblja obuhvaćaju jedne kada telekrava visoko to muzare, razdoblje suhostaja je bređa, jerazdoblje i sedmicu nakon uvoda dana razdoblje telenja, razdoblje mlječnost, nja ima Svako i svopune razdoblje mlječnosti. razdoblje opisali koje hranidbe i točno hranidbene određene japravila ih svakoHranidbene stočar treba »čitati« i znati norme primjenjivati hranidbi.

Norme izražene težini prema dnevnoj njenoj tjelesnoj krave, bređosti ili i prema mlijeka razdoblju proizvodnji predviđenom suhostaja danu krmnim i Krmna telenja jedinicama probavljivim bjelančevinama. jedinica ima zato škroba ili 1 se pa hranjivu vrijednost kg zobi, 0,60 kg nekim hranidbena naziva i »zobena zemljama vrijedjoš jedinica«.

Druga nost izražena S krmnim jebrojemprobavljivih bjelančevina jegramima. dinicama ili određene i izražene su hranjive probavljivim bjelančevinama krmiva.

Tako svaki stočar može hranidbenu vrijednosti potrebnu svaku kravu lako količinu krmiva. pretvoriti Hranidbene

različita

norme

krave

života

a

u

avansa

smo

norme.

u

su

—

u

zrna

u

u

normu

za

u

Ovako

se

treba

služiti

hranidbenim

normama:

zove

teška

500

normama

za

Krava, kg, proizvoditi je 10 litara Prema hranidbenim takvu kravu mlijeka. tjelesnom krmod 10 litara i od 500 težinom mlijeka potrebno je9,6kg kg proizvodnjom dazimskim U ovim nih i 1020 grama bjelančevina. probavljivih jedinica krava kukuruzna silaža i razna sijena, je prehranu nima, raspolaganju krmni i dr. kelj recimo

da

»Cifra«

se

i dnevno

s

za

na

Ovako

treba

kukuruzne

obrok:

dnevni

sastaviti

silaže

KJ.

kg 5 lucerke sadrži kg sijena 2 suhih rezanaca kg repinih

25

sadrži

5,75 KJ. 2,30 KJ. 1,78

ukupno Taj

obrok

će

KJ.

9,78

potrebe potpunosti podmiriti hranom kravu »Cifru« težinom s tjelesnom spomenutu od 10 litara. proizvodnjom mlijeka bi

Da

se

u

za

obrok

izbalansirati

mogao

treba

uzdržnom

svaki

od

stočar

i 500

_

375

Pb.

575

Pb.

82

Pb.

i 1032

Pb.

i

i i

produktivnom i dnevnom kg

pripremiti uz

os-

dopunski sastavljen manjih do obrok miva. predstavlja balansiranje potrebdopunu, Upravotajdopunski hranidbenim nih količina normama. uvjetovanih obrok

novni

obrok

i

Hranidbene

norme

za

krave

u

razdoblju

tjelesna težina

telenja

Do

60

do

50

50

do

40

40

do

30

30

do

20

20

do

10

10

do

0

K.J.

180

=

krmne

450

količina

od

kg

kr-

suhostaja

krave

550kg

500kg

različitih

600kg

650

kg.

KJ.

Pb.

KJ.

Pb.

KJ.

Pb.

KJ.

Pb.

KJ.

Pb.

19.

90.

10,1.

10,1.

19.

56

TIO

84.

96 108 108.

84.

60

760.

90 103.

116 116 90 64

810

93 107.

120 120 93 66

840

96 110 123 123 96 69

860

810

910 810

TO 500

jedinice, P. b.

=

860 970

970 760.

540.

probavljive

930

1040 1040

810.

580

bjelančevine.

960

1080 1080.

M40 590.

990 1110 1110

= 860 620

Hranidbene

za

norme

krave

u

razdoblju

pune

mlječnosti

—_ jj

Tjelesna krave

ma

(kg)

mlijeka

S

Probavljivih Krmnih bjelančevina (g) jedinica = ——

Kuhinjske soli (g)

količina

Dnevna

težina

kg

u

jn

I

300

6

6,3

650

40

300

8

50

300

10

17,3

760 870

565

300

12

990

65

300

14

1120

70

300

16

1250

80

300

18

1390

90

300

20

1530

95

300

22

1680

100

300

24

1840

llo

300

26

2000

120

400

6

730

45

400

8

840

50

400

10

960

60

400

12

1090

70

400

14

1220

75

400

16

1360

85

400

18

1500

90

400

20

1650

100

400

22

1800

llo

400

24

1960

115

400

26

2120

125

400

28

2380

130

400

30

2440

140

500

6

500

8

500

10

500

12

500

14

500

16

500

18

500

20

500

22

500

24

500

26

500

28

500

30

500

32

500

34

600 600

*

6

8

600

10

600

12

600

14

600

16

600

18

600

20

600

22

600

24

600

26

600

28

600

30

600 600 600

32

8,3 9,3 10,4 11,5 12,7 14,0 15,3 16,6 17,9 7,0 8,0 9,0 10,0 11,0 12,0 13,1 14,2 15,4 16,7 18,0 19,3 20,6 7,6 8,6 9,6 10,6 11,6 12,6 13,6 14,7 15,9 17,1 18,4 19,7 21,0 22,3 23,6 8,1 9,1 10,1 11,1 121 13,1 14,1 15,1 16,2 17,4 18,6 19,9 21,2 22,5

-

23,8

34

25,1

36

"790 900

50

1020

60

1140

65

1270

70

1400

80

1540

90

1680

95

1830

105

1980

115

2140

120

2300

130

2460

135

2620

145

27180 860

155

55

45

970

60

1090

70

1210

80

1340

85

1470

95

1610

100

1750

110

1900

120

2050

125

2210

135

2370 2530

140

150

2690

160

2850

165

3010

175

181

i

vn

"Aa

AA

_—

mom

mmm

Tablice

kg

za1

8 LEE Do KB a

zelena

Svježa

0,12 0,18 0,20

Ječam Raž Sirak trave

Lucerna Crvena

Grahorica Livadsko Livadsko

leguminoza mlinske prerade

li

93

Kukuruz Kukuruz vlažni

18

0,23

36 48

Zobeno

32

Raž

43

Pšenica

32

Pšenično

9

sijeno

Stočni

planinsko Sijeno zobi

49

prosječno

60

0,46

115

0,51

125

lucerne

grašak

Pšenične

raži

Lišća

i glava

Silaža

od

lucerne

Silaža

od

rezanaca

šećerne

džibra

5

—

20

pogače

22

Bundevske

30

Suncokretova

Stočna

6

sačma

12

0,18 0,29

Krumpir

278 193 221

179

120

...

0,20 0,09

43

0,89 1,17

41

ll

396

1,11 1,32 0,97

310 429 314

105

726

Mesno

brašno

1,20

438

106 1,11 1,48

443

Jang

Riblje brašno Mlijeko u prahu

14

MLJEKARICA

188

brašno

Lažno

krmiva

repa

123

Krvno Mesno-

Gomoljasta

112

šećerne

repeKvasac suhi suhi Suncokretove

15

0,07

repe

1,14 1,18 0,80

pogače 0,12 0,19

101

1,20

Svježi pivski kom

šećerne

repe

92

industrije

Rezanci

Zelene

91

prehrambene

Kukruzna

0,23 0,19 0,17

81

1,15 136.

posije

Proizvodi

ilaž Silaža

Kukuruzna-prosječna Slatkog sirka

53

11 A 12

Grah

48

sijena

od

brašno

Bob

lucerne

Brašno

brašno

Soja Grahorica

sijeno

74

1,34 1,00 1,25 1,00 1,21 1,20 1,18 1,18

—

tau

0,62 0,52

i

i proizvodi

Ječam Zob

0,55

Sijeno

žitarica

12

prosječno Livadsko sijeno

8 SE BE ki

ft)

krmiva

kabasta

že 78 g8 OV Ao

:

SV

0,18 0,24

0,22 0,26 0,16 0,20

djetelina grašak

Suha

kg

Zal

Zrno

Zob

Stočni

2

krma

Kukuruz

Livadske

,£ že Ea

(1 kg)

krmiva

vrijednosti

hranjive

480

302

ALI | PERADARKA

izreka, je dužnosti oko Uz domaćinske hiže... poslove, brigu odgoja djece, vogla« pri Zato domaćicama lako. Evo oko domaćinstva. i kao tu supruge, nije je briga Nemčić sela Finčevca: iz što rekla Ana podkalničkog je lako Naime krave i telad U i večer nije jutro pomažemo staji. bolesna.

Nam treveć Samo ako malo krava nekajpozabi, je čovjek uzgajati. štalu To leko ni ba i veterinar dojti. neje jeftino.

FINCEVAC

(A.Turković) —

narodna

Stara

nam

na

—

vu

182

u

da

žena

»drži

tri

paši puricama?

Uz treba ni No kravama. i Idemo mi na pozabiti. purice pašu i dobiven od treba misliti pure guske, druguperad. kokoši, mlijeka, toku I tu i to takaj poljskih radova, koja dobije kojidinar, je hrana, duboko »kištre« smrzavakako dođe. dobro (kutije zmišljene Pogotovo, hranu. lakše selu mnogo Sada spremati nje). jepoljoprivrednicima Vas

.—

našli

smo

ali z

na

ne

na

z

—

na

novac

se

u

a

za

su

na

Domaćica

—

Kako

Ana

Nemčić

paši svojimpuricama sa

na

to mislite?

ni-

purana. obitelj Negda Dobar dio se potrampal (neekonomičtakvog jemoglaodjednom pojesti. ići po mesnicu Ni Danas gradove iskoristio). jedrugačije. »kištra«.

Zato doili teletine. I tu svaku kilu govedine jepomogla svinjetine, No dvorištu. misliti i i te kako oko krava maćice perad moraju brigu i li samo u ako da nego zna mnogo zdravija, je prirodi ispaši, je I ih tov kupuju, peradi). građani raduje kutijama »gajbama« (zatvorenim i da i i bolje jesti, nešenju jaja govorim. jerje zdravije si moral

Tak!

—

To

zaklati

ga

3—4

mala

člana

mesa

u

no

na

uz

u

ona

se

ne

u

moramo

u

na

za

za

meso

JEDNODNEVNE

ne

o

a

EKSKURZIJE KOJE TREBA POHVALITI ALI 1 SLIJEDITI

potrošački (A.Turković) Prijašnji međunarodnu veliku 18 privrednu pretvorio pred godina) jam (osnovan nazivom rastavišče Gospodarsko Ljubljana pod kojuorganizira manifestaciju izlaSamo tu godine je »Kmetijsko— sejem«GornjaRadgona. živiliski 183 GORNJA

RADGONA

Pomurski

—

se

sa-

u

ove

_—

stranih galopreko izlagača Jugoslavije zemalja: Austrije, Savezne SSSR-a Italije, Švicarske, Mađarske, Holandije, Republike Njemačke, Demokratske ŠvedVelike Francuske, Republike Njemačke, Poljske, Britanije, Danske i ske, Filipina.

Među tu redoviti i mnogobrojnim posjetiocima posjetioci napredni iz Podravine.

S 40-tak vodstvom grupom, poljoprivrednici jednom njih pod iz Đurđevca inž. bili i snimili smo ove Dragutina Klosa, dipl. zajedno kratke, razgovore mišljenja: iz Đurđevca: Naš SIZ za MijoFucak,poljoprivrednik poljoprivredu Đurđevac često naučne Novi i druorganizira ekskurzije Sad,GornjuRadgonu Tu videti i naučiti. ga mjesta. imajkaj Đuro PZ Gola: vole što sve Dorčec, predsjednik Poljoprivrednici je dobiti No kao ako im kako napredno. njihjenajbolje kupce, pokažeš li li tome deset nego strojem aparatom rukuje.

Bolje jejednomvidjeti, puta iz ili čitati. ne? prospekta plakata Kaj iz Budrovca: I žene bi trebale više Marija Đeri, poljoprivrednica puta biti sličnim domaćinstvo i te kako one uz ekskurzijama, jer uključene Tu međunarodnom poljoprivrednu proizvodnju. sajmu Gornjoj R adgoni ima što bi svaka domaćica trebala da mnogo a po toga vidi, mogućnosti i da kupi.

500

iz

i 130

14

iz

su

—

—

se

—

sa

se

o

—

na

su

u

na

u

Napredni poljoprivrednici KmetijskoGornjoj Radgoni živilskom iz Podravine

na

sejmu

u

Tu ima mnogo Andrija Stankir, poljoprivrednik strojebi domaćinstva trebala imati. No obzirom i kuva, koje na cijenenepovoljne su To kredite, poprodajne još mnoginedostupni mnogimpoljoprivrednicima. iz Đurđevca:

184

—

ako

hoćemo

jer nijedobro, dati

onda

olakšice.

veće

mu

hrane,

više

i

moramo

pomoćiproizvođača i

voŽaja, Koprivnica: jezanimljivo ziti ovakve Oni kroz i ekskurzije.

Podravinu, Međimurje, Pomurje put« kako kako što što drugekrajeve promatraju napreduju usjevi, sije sadi, i sl. Tako vozeći i sam nešto nauči. Vrlo obrađuje čovjek uvijek jezanimljibilo kako iz promatrati, gledali poljoprivrednici vraćajući Gornje kako okolici Jeruzalema i Radgone, Ormoža, drugihvinogradarskoćarskih i Zar bi moto ne područja uzgajaju vinogradi stepenasti voćnjaci. voi obroncima glopostići Bilogore?

Fredo iz Đurđevca: Na svakom takvom Tomica, poljoprivrednik sajmu može doći do novih oko nabaviti sadničovjek uputa proizvodnje, sjeme, tu i oko što svaki ce, poinovacije poljoprivrednih napredni strojeva, kako bi modernizirao i olakšao ljoprivrednik pratiti, poljoprivrednu su proizvodnju.

Zbogtoga opravdane takove ekskurzije.

Sličnih i više. No i da se smo izjava mogli zabilježiti još dovoljno, je kako ovakove treba što češće svaki Jasno tu vidi, eskukrzije organizirati. učesnik i snosi troškove.

Samo ih treba djelomično zajednički organizizirati. No to malen i već posao, nije lagan kojitreba, pozdraviti slijediti.

Stanko

»Čazmatransa«

vozač

—

Vrlo

»uz

se

a

se

vo

su

se

u

se

se

na

—

novo

a

su

mora

ovo

sam

ne

samo

i

STAJE NISU ČISTE Nedavno

obišli

staje smo pa brojnih naprednih stočara, tada da su neuredmnoge zapazili, i Kao da stone, prljavezapuštene. čar danima bio Štoje nije njoj. bila to i stoka staja neurednijaje bila i butine njoj nečistija.

Repovi bili od uležane i prljavi balege vimena da područje prljavo, dva muzare i dnevno puta to vimena trebalo bi dva područje dnevno Kod takvih stoputa prati. čara da i čistoći o bolje govorimo Nečisto ima mlijeka. mlijeko bezbroj štetnih bakterija koji ubrzavaju kvarenje mlijeka.

Za neuredne i staje prljave Ova ima isprike. jesen vrlo mnogo poteškoća.

Sazrijevanje kukuruza kasni dapunimjesec i ratarske kulture na, druge bile stočari pa zakašnjenju, ni sekunde No to ju predaha. znači da održavati staju trebaju smo

mnogo-

u

u

su

a

a

znamo

se

muzu

ne

mu-

zare

nema

za

a

su

u

nema-

ne

ne

čistom

Radove u

kao

i stoku.

možemo

staji podijeliti Primjerna staja druga Desinca G. iz svakodnevne, tjedne, mjesečne u

:

Ž

.

Novosela

i

135

—aA

jasala ležišta, izđubrivanje, čišćenje godišnje. nog čišćenje temeljito mljekarnika stoke, prostoriji timarenje »stola«, muznog pribora. ležišta muzare, odnose radovi se u protemeljitije čišćenje staji Tjedni i zidova zora, mljekarnika. stajeprostorije krečezida iza muzara čistoću radovi popraviti trebaju staji Mjesečni vezišta metalnih sasušene tu već djelova naslage balege, pranje njem,jer metlom i čvrstom omesti, treba i ležište ga muzara, temeljito oprati očistiti treba ili dva cjelokup»generalno« Godišnje jedanput staju puta nim ležišta raskužbom.

U koja takvoj čistoj staji krečenjem zidova, pranjem nekih stoka će biti i opajeraskužena, zdravija širenja smanjuje mogućnost radovi

Svakodnevni

ili krm-

su

a

u

na

u

su

muzara

a

s

s

se

kih

zaraznih

bolesti.

Kao

staje

primjer Desinca.

On da dozvoljava da ulazi kad veseljem staju bude stočarima. primjer drugima čiste

ne

se

s

u

BEZ MLJEČNE HRANE

druga Gornjeg rekao čistoća i stoke staje zapusti, je Neka to čisto i uredno! daje njoj Novosela

navodimo

i uredne

iz

nam

a

zna

u

sve

Z. M.

NEMA DOBRE KAJ NE?

I PRAVILNE ISHRANE!

HAMPOVICA

Već

(A.T.) svim i skoro po mnogim krajevima laselima i zaseocima postavljeni rad olakšali znatno ktofrizi, koji ali i proizvođačima mlijeka pojednoselinašim stavili otkupmlijeka TeŠto domaćica tome govori Lončarić iz Hampovice: rezija bilo teško. mlekom Nekada je nisu selima ga Seljaci manjim Bile kome smo imali prisiprodati. ići čak i po 25 km prodaju ljene i to bilo unosno Koliko grad. je treba ni naporno spominjati. dobro Sada je otkupmlijeka organiziran? od kako To Pogotovo molaktofrizi.

Ljudi postaljeni rano preMlijeko dojiti. rajujako određeno točno pa vrijeme, daje i to lakše seljacimaje mlijeka.proizvođačiA proizvodi? mliječni sada i Sira, putra vrhnja nađe prodaju, jerjenajjedrjeđe predati mljemlijeko nostavnije sira »zadobavi« pravog domaćeg (nabavi) kod to može to naći, jošuvijek —

su

su

na

o

ma.

z

—

u

na

u

ne

—

se

—

razme.

ne

su

se

u

ma

—

se

—

Predaja

mlijeka

u

Hampovici

za

na

karu.

No

ako

netko

hoće

da

onda

proizvoda vrhnja drugih ili

186

se

se

no

samo

u

a

starijih domaćica, jer prilici prave sušene »čebričnake« i domaćih vrste sireva. »prge«, druge sireve, Vaša preporuka? lako većina sela. Tu ima pograđana ipakpotječe stanuju gradu, znatih. Ako ako trud i napotrudijasno »prizna« (honorira) domaćice, još vek može imati O tome i sličnih dobrogdomaćegvrhnja, proizvoda. putra već zainteresirane i neke Zna da bez hrane ugostiteljske mlječne radnje. dobre i nema ishrane! ne! pravilne Kaj nažalost

mlade

domaćice

i

nisu

u

da

—

u

—

sa

se

su

se

CRNO-ŠARE

KRAVE U OKOLICI BJELOVARA 3

Celja je kupio crno-šare želi količinu junica povećati mlijeka gospodarstvu. pasminejer Sa stadom simentalaca Zna da crno-šare to mogao. nije pasmine treba tako veća količina hrane. ima Hrane po njegovim riječima u izobilju, je silirao 70 kukuruza 85 dok to ove prošle godine prikolica je jepribližnomš, 400 m? godine spremio sijena. nadkriUz nalazi i dvoredna nalazi 21 kojaje kojoj govedo staju silos. prostor položeći Kada i Peru blizini selo Botinac prolazite Bjelovara posjetite njemu Pero

Jurišić

suprugom

sa

Maricom

nedavno

okolici

u

u

on

muzarama

a

u

ven

se

se

za

u

u

Jurišića.

2. M.

Jurišić

Pero

sa

suprugom

Maricom

i

tehnologom

mljekare

»Sirela«

187

i

LA

i

s

>

-

STOKA U

malom

IZ CIJELE POSAVINE

posavskom otvoren novouređeni Bregi je sajam potrebe međuseljačke razmjene, nakon što isti ukinut Ivanićje -Gradu.

I će održavati svake ovaj dok urede ne subote, lokacije Kloštru Ivaniću i Krisajmove selu

Posavski

za

u

se

sve

za

se

u

žu.

Otvaranjem vožnjaka kojimje moguć siguran vozila i stoke iz pravprijelaz ljudi, Ivanić-Grada pravcu Posavine, stvoreni svi su uvjeti otvaranje Posavskim sajma Bregima.

Iako osjetnije opadabrojpoljostanovništva privrednog područsela osobito juopćine Ivanićrelativno dosta posavska b rojejoš Grada, stoke.

1oStoga lokacijasajam kao

auto-ceste

ca

i nad-

u

za

u

na

se

za

“

gičnonajprije kamo i više sela Bregima, gravitira sisačke općine.

Na bio stoke prve dogon sajmove visoke. je dobar, cijene Naslijeđene i novonastale tržišne tj. sajamske će tranomalije pokušat riješiti i veterinarska žišna, poljoprivredna inspekcija općine.

Za očekivati da vremeje sajam stekne krasio renome, kojije kome onaj Ivanićznalo naći i stoke i iz šire kupaca Gradu, regije.

PoPredstavnici Mjesnezajednice savski uložili i sami Bregi mještani dosta truda lokacije priuređenju otvoresajma.Nijeuzalud, jerje selo mnonjemsajma posavsko uredila

Posavskim

na

.

a

nom

u

a

se

na

su

sajmu Posavskim seljačku razmjenu gima: Na

novootvorenom

za

u

188

međuBre-

ovo

go

dobilo.

Novosel, dipl.

Ivica

inž.

ŠTEDNJA ENERGIJE I

mljekarskoj grani prehrambene industrije potrebno je započeti i tako štednjom energije doprinjeti općoj Štedjeti s tabilizaciji energetike. može mljekarstvu na razne načine najčešće jeoplemenjivanjem otpadne Tako rad na stvara gije. primjer, hladnjaka mlijeko motorutreba oduzeti da bi normalno mogao toplinu kojukasnije hlađenjem stroj dalje kompresoru vaditi. To motora obično hladi zrakom ili Tu hlađenje hladnjakovog vodom. naše

u

se

a

u

ener-

za

u

se

Sabiralište

otpadnu toplinu

sabiralištu

u

Dubravici

Dubravica

poljoprivredne Šenzadruge lovec koristi se vode i koristi zagrijavanje bojleru pcirebe pranja sabiralištu. Tako za znatnih količina vode spomenutom zagrijavanje bojle»živa« ru ne i već upotrebljava skupastruja, otpadna t oplina koja nastaje motoru hladnjaka.

Male uštede i uštede! najveće u

za

»Sutla«

u

za

se

u

u

u

su

Z. M.

NA ĐURĐEVAC

SABIRALIŠTIMA PAZI SE NA

ČISTOĆU

Podra(A.Turković) prolazite jutrom predvečer ili ćete susrest Moslavinom, vinom,Prekodravljem, Prigorjem, Slavonijom »kantare«. to nose sabiralište. na Većina Naime, poljoprivrednici mlijeko njih pa je se salaktofrizima, jeopskrbljena manjesabirališta, gdje mlijeko kante i direktno u kamione. sabirasmo kuplja mljekarske sipa Posjetili lište Đurđevac Ledine. u Tu samlijeka poljoprivredne zadruge rajonu oko 2.000 litara dnevno. kuplja mlijeka —

Ako

ili

sve

u

se

189

mli-

Naime, smijemo godinu i po sabirač povratima izlije kojimlijeko mlijeka, preuzima jeko da Takav masnoće. »mustru« trebi uzima jepropis,vjerujem provjeru tako i dobro. mljekarstvu, čistoću, pogotovo paziti Sigde je iz Đurđevca.

Ivan rekao poljoprivrednik Markovica, napredni je Već

—

dana

od

više

ulaziti

ne

sabiralište.

u

na

nam

a

za

se

u

a

na

mora

nam

Na

'

Da

—

li

sabiralištu

mlijeka

takova

svakodnevno

je

u

Ledinama

(Đurđevac)

gužva?

najveće našoj ubraja mlijeka 200 domatreba svakodnevno što tu ni čudo preko gužva, j er je regiji.

Nije stočari su mali to ćinstava preorijenMnogi broj. mlijeko, nije predati robnih Istina tirali uvijek proizvođača još mlijeka. proizvodnju mlidesetak vagon ali ima p reko predaju koji proizvođača broju, dovoljnom da da treba krava Koliko mali višak.

To pojede hrane, jekagodišnje.nije stvori višak od vagon mlijeka! sabiralište

Naše

—

u

Ledinama

se

među

u

se

a

nema

na

u

se

BRADAVICE koji mnogima opisivati potrebno nije muče muku njima. bez tumori u to su, da su Odmah sumnje, čovjeku koji jedini kažimo nešto više baciti dana bi Ta virusom. uzrokovani svjemogla jednog činjenica i ostalih tumobradavica između razlika Glavna karcinoma. tla i porijeklo na nestanu. često same bradavice što tome vanju smještaju Najčešće je ili na oko oko na skim stranama spololicu, nokata, r uku, šaka, prstima Skoro

da

bradavice.

i

Poznate

s

na

se

ra

na

190

su

vilu,

i tabanima.

čmaru

ili na

Bolne

obično

su

bradavice

smještene ispodnoktiju

tabanima.

Veliki

jebroj

kojiimaju Negdje posto, školske Bradavice i grupama, prenose više, primjer djece. kao što ruke školskim dodirom, jedržanje igrama, posredno preko nih istih itd. Na tabanima mogu predmeta(nošenjem rukavica) pojaviti nakon ili bazenima dvoranama ili p o bosoghodanja gimnastičkim nošenjem obuće bradavice tabanima.

Ili ili ljudi koji imaju pak,diranjem češljanjem bradavice može ostale se jedne prenijeti dijelove tijela.

Većina ili isčeznut ali kod dok bradavica, prije kasnije, će, istog pacijenta, stare da olakbradavica mogu izčezavaju Čini pojaviti širenje je šano pojačanim znojenjem. onih

u

bradavice.

od

na

7 do

su

za

ili čak

10

zarazne

se

u

raz-

se

na

zaraza

na

se

nove.

se

»ABRAKADABRA...« LIJEČENJE: U prvom Liječenje je čudljivim. redu, ima bradavica skoro da nitko kakojespontano preko nestanu, noći, ko i zašto. tome da kod nekih bradavice Slijedeća zagonetka je ljudi gu odrstraniti da će bradavica da sugestijom, uvjerenjem pacijenta nestati, bradavice ničim narodni bradavice liječe.

Mnogi lijekovi (crni luk, efikasni su da upravo bjelanjak) vjerojatno zahvaljujući sugestiji.

Vjeruje će bradavica ako ruka bradavice drži nestati, kojoj ispružena pod kom nadstrešnicom i to U Americi da treba na mjesečine. primjer, vjeruju nekoliko navrata danu tri abrakadabra! straŠalu puta izgovoriti riječ ali skoro takvih nu, narodne polovica pacijenata koji primjenili lijekove i bradavica. su da kažem da savjete riješili svojih Usput je sugestivni čin i naučno dokazan.

Ima liječenja po svojoj ljudi koji pročuli sposobnosti da Bilo kako danas medicinski »začaraju« bradavice. bilo, opće priznati zahvati bradavice nisu da bi tolikoj mjeriefikasni, mi, liječnici, mogli i ta sredstva i metode. rugatiismijavati neprihvaćena i nekoliko načina bradavica.

Inače, raspolaganju je odrstranjivanje One odstraniti se mogu oštrom malom spaljivanjem pomoćuelektrokautera, žlicom ili kiseline.

U pak smrzavanjem snijegom ugljične slučajevima jače bradavica tabanima ili noktima i kirurški proširenih pod potreban je hvat. bradavice razarati i nekim mogu Pojedine kemikalijam.

bradavica

što

ono

ih

čini

tako

a

u

ne

zna

se

mo-

a

se

ne

za

se

se

na

su

ne-

za

u

u

na

su

se

na-

su

za

se

u

se

na

za

na

za-

se

Dr.

Ivo

Belan

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R.J. STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR

—

Prodaja Redni

broj

rasplodnih

prezime proizvođača

Ime

i

—

1.

Brigljević Juraj 2. Drobnjak Ivan 3. Kos

Imbro

4. Kos

Imbro

5. Đurčić

6. Sučec

Josip Stjepan

7. Rezek

Ivan

8.

Paljević

Slavko

junica

na

Selo

V.

u

Velikoj

Kate-

Broj grla

Kupac

junica junica

8516

PK

»Maližgani«, Klina

8645

PK

krava

2406

PK

»Maližgani«, »Maližgani«, Klina

ž. tele

9468

PK

junica junica junica junica

6882

PK

7477

PK

7179

PK

7533

PK

gorija Gorica

Ribnica Jagodno Jagodno Veleševac Drnek Obed St.

sajmu

Čiće

Gorici

15. 10. 1980.

g

Klina

»Maližgani«, »Maližgani«, Klina Klina

»Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«,

Klina Klina Klina

191

kz

_

—..-

—

m

..;»;.;_.a.:.»dm

i prezime

Ime

Redni

broj proizvođača 9. Maklenšek

Ivan Mato

Padlejan 11. Padlejan

10.

Ivan

Dautović

12.

Đuro

Franjo

Perečinec

14.

Ivan

15. Kirimić 16. Mirenić

Stjepan 17. Tomašić Stjepan 18. Gučić Josip Ivan 19. Drobnjak Ivan

Pračinec

20.

Repač

21.

22.

23.

Branko

Radma

Stjepan

Kosović

Vinko Ivan

Maklenšek

24.

25.

Krčin

26.

Kirimić

August Ivan

Juraj 28. Perečinec Franjo 27. Krilčić

Ivan

Perečinec

29.

Stjepan 31. Plepelić Juraj 32.

Juraj 30. Mirenić

Plepelić Branko 33. Matanović Branko

Matanović

34.

35. Jurmanović

Lacković Kirimić

37.

Stjepan Stjepan

8698

PK

8593

PK

8576

PK

8661

PK

8321

ZZ

Kačanik

8589

ZZ

Kačanik

8015

ZZ

Kačanik

5295

ZZ

Kačanik

6122

ZZ

Kačanik

7219

ZZ

Kačanik

7580

ZZ

Kačanik

Strmec Šćitarjevo Lazina V. Gorica

5255

ZZ

Kačanik

8166

ZZ

Kačanik

7442

ZZ

Kačanik

8635

ZZ

Kačanik

Podotočje Podotočje

junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica

8591

ZZ

Kačanik

8163

ZZ

Kačanik

8662

ZZ

Kačanik

krava

2407

ZZ

Kačanik

ž. tele

2469

ZZ

Kačanik

krava

564

ZZ

ž. tele

7759

ZZ

junica

8300

ZZ

Srp. Baluš Srp. Baluš Srp. Baluš

junica junica junica

2744

ZZ

8150

ZZ

8630

ZZ

krava

2321

ZZ

junica junica

8636

ZZ

8621

ZZ

D.

Podotočje

Lazina Rakarje Kurilovac Ribnica Ribnica Strmec Stružec Bukevje G. Podotočje

D. D.

Bakarje Pleso Pleso

— Mraclin — V. Gorica Mraclin

Fistrić

40.

Mlaka

Lazina

Bapče

Josip

Lazina Lazina Bapče

Dijanić

Marko

41.

V.

Marko

Dijanić 39. Fistrić Josip 38.

Kupac

»Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«, »Maližgani«,

Stjepan 36.

Broj

Sel O VO-5251 junica Strmec SOogorija_ogrla 5318 junica Strmec 5369 junica Strmec 8684 D. junica Podotočje Kate-

Ribnica

Mato

13. Malčić

eEeamsi

PK PK

PK PK

Srp. Srp. Srp. Srp. Srp. Srp.

Baluš Baluš

Baluš Baluš Baluš Baluš

ZAGREB SRH RADNIKA MLJEKARSKIH UDRUŽENJE MJEKARSKOG LISTA UREDNIŠTVO I —

—

—

—

PROIZVOĐAČIMA MLIJEKA | SURADNICIMA PRETPLATNICIMA LISTA ŽELI SRETNU | USPJEŠNU 1981.

GODINU NOVU

_-.jjj..X/./././X/XŽXŽ—

ODBOR UREDNIČKI Uređuje vet.

Mašek, dipl.

Zlatko urednik Glavni i odgovorni i SRH. radnika Uprava mljekarskih Udruženje izdavač: Vlasnik i Zagreb, Ilica 31/III, telefon 440-476 8 dinara, ustanove i organizacije pretplata za privredne Mjesečna proizvođače mlijeka 4 dinara. za a OOUR TiM, Zagreb RO »Vjesnik« SOUR Tisak:

uredništvo:

—

a2.

|