Mljekarski list 2-1980

-

-

240

muzara

u

staji »Ljeskovac«

PIK-a

Vinkovci 1980.

ima

god.

muzni

dnevni

20,91 lit.

prosjek

mlijeka

po

kravi

u

sije

REKORDNA

PROIZVODNJA

U PIK-u

MLIJEKA

Vinkovci

PIK VINKOVCI

—

posjetili gospodarstvo »Ljeskovac« može reći da »velika tvornica čarstvo«— koji je mlijeka«!

Njihovih 448 krava crno-šare ima kravi litara po Sopot pasmine stajski prosjek mlijeka 18,25 muzni čak To može smatrati našim se rekordnom 20,91!! uvjetima proizU tom stadu izluči 16 do 17% to muzara, vodnjommlijeka. godišnje da se ta rekordna kravi ne po ukazuje proizvodnja mlijeka postiže »umjetnim« načinom.

U tom litara prošloj godini je gospodarstvu proizvedeno 2,952.756 ili po kravi 6.602 litre. mlijeka farmi 240 Najvećastaja tojmlječnoj »Ljeskovac« prihvaća koje 4 reda 60 Ta ima izvrsne klimatske po smještene stajališta. staja uvjete, i zračna i znatno dobrom Samo 6 radmuzara. je prostrana doprinosi zdravlju nika tih 240 muzara, to znači da radnika dolazi 40 poslužuje jednog hranidba i to znatmehanizirano pa Mužnja, napajanje, izđubrivanje je olakšava svakodnevni rad stočara. stanojmjeri Mužnja obavlja «

OOUR-a

smo

za

»Sto-

se

a

u

se

samo

a

u

na

su

muzara

u

sa

a

na

mu-

zara.

u

se

na

samom

mm Jelka

Smolčić

brine

se

o

mlijeku,

čistoći

pribora

za

mužnju

i hladnjaka

za

mlijeko

u jalištu mljekovodom mlijeko prostoriju »mljekare« nalazi se Jedan radnik vodi kojem hladnjak mlijeko. brigu mlijeku, njegovom čistoći i za »Pionir«. hlađenju, pribora mužnju samojisporuci mljekari Evo nekoliko tom podataka tojproizvodjni mlijeka unatrag godina gospodarstvu »Ljeskovac«:

muzare,

a

se

za

o

18

odvodi

u

o

u

s

..—+—-: jjgjgĐ

I

godina

krava

broj

-

ukupno proizvedeno

kravi

proizvodnja godišnje dnevno po

litara

_Đj—jjj————

"15,66 16,64 18,09

428,

1977.

1978.

439

447.

1979.

5.715

2,450.000

6.073

2,670.267 2,952.756

o

6.602

godini je je3,77% mlječne i iz »Pionir« zai ga službi Županje priznala je po mljekara »Jugoinspekta« primila. masti

Postotak

Kućice

za

iznosio

1979.

u

telad

u

gospodarstvu

a

bio

utvrđen

»Ljeskovac«

posebnu upućuju zasušuju t elenja p rije mjeseca odvode krave kreću. slobodno tambu telenja Neposredno prije kojoj im Tu nastamba. također puna rodilište to stručna pruža posebna je »kućiodvodi odmah nakon Telad i telenja telenja. pažnja prije poslije 7 do 10 tele. Ishrana kućica Jedna samo jedno je prvih ce«je tai dana na zamjena, mlječnih dodavanjem mlijeku postepenim majčinom teličnjake. ko da tele 15. dan zamjeni. potpunostimlječnoj je matičnim rekorderka krava Za sada brojem mlijeka proizvodnji je ima pro135 krava 10.000 litara 305 dana 2210 Čak mlijeka. kojajeproizvela 3046 Rekorderka više od 30 litara dnevno! promb. koja je mlijeka izvodnju Znatan muzara 47 litara dnevno izvodi je tipukanadskog broj mlijeka. i Zato po mlijeka. proizvodnji kojijepoznat visokoj»Holštajna« krava služi i čudo da određen pa rasplodnih bikova, broj rekordnojproizvodnju nije stručna izuzetna kravama« »bikovskim tim pažnja. poklanja Dva

se

se

a

u

se

u

za

s

u

na

s

u

u

u

za

se

nas-

u

se

u

u

i

se

muzare

Zahvaljujući gospodarstvu postigao je to od do ponovnog muzare od period« jerazdoblje telenja pripusta 133 dana što tom jegodišnji prosjek gospodarstvu.

Osnovni zimski obrok kukuruzna dodatak je silaža, smjese bi tako visoka re, bez koje Za moglapostići proizvodnja mlijeka. jednu litru krmnih samo mlijeka potrebno je 0,95 jedinica.

Doznali da završetak smo, nestrpljenjem očekuje izgradnje farme bi trebala biti dovršena.

Tako bi mlječne govedakoja kojimjesec došle životne što bi jošbolje uvjete doprinjelo jošvećoj proizvodnji mlijeka. radnicima PIK-a Vinkovci! Čestitke stručnom

radu

u

tom

»servis

se

a

samo

za

sve

muzare

u

uz

se

muza-

ne

se

s

nove

za

muzare

za

za

u

Z. M.

NOVA U

MLJEKARA

»DUKAT«

Zagrebu je puštena mljekara »Dukat« od već i jedna najmodernijih našoj z emlji Evropi.

Potpuno automatizirana i tehnološkim rukovodi komje postupkom prerade pomoću od sve iz vozila-cisterne do pjutera.

Znači, jeautomatizirano, prijema mlijeka ili sira omote. krajnjeg punjena mlijeka, jogurta svježeg odgovarajuće Uz i tvornica to izuzetno mljekaru izgrađena je mlječnog praha, je treba viškove toku sve dana subote objekat značajan koji mlijeka tjednih i kada znatno nedjelje, potrošnja mlječnih proizvoda smanjuje gradovima, 26. XI.

1979.

g.

na

ne

samo

svečani

način

u

u

rad

nova

u

se

u

novu

a

u

—

se

Direktor

20

Stjepan

Penić,

u

dipl. inž. prilikom

puštanja

u

rad

nove

mljekare

»Dukat«

preraditi traženiji mlječni prah. mlijeka preradit će se i danima kada mlječni prah ljetnim osjetno smanjuje potrošnja mlijeka. lakoćom 750.000 litara mogu Izgrađeni objekti preraditi mlijeka dnevno, to dvostruko više nego to znači je prijašnjim uvjetima, staroj mljekari.

Isto

sve

u

u

tako

u

sve

viškove

se

s

a

u

Proizvođači

tronski

iz Donje

centar

s

Bistre

kojim

Nakon

se

u

a

Hrvatskom

rukovodi

Zagorju,

postupak

u

elekzanimanjem promatraju mlijeka novoj mljekari »Dukat«

sa

prerade

u

puštanja mljekare otvaraju neograničene stočarima mogućnosti povećanje proizvodnje mlijeka gospodarnjihovim stvima.

Tu treba iskoristiti i tim više što nova priliku je cijena mlijeka osjetno i vrlo robnim povišena povoljna,posebice proizvođačima mlijeka. »Dukat«

nove

u

rad

za

se

u

a

Z.

TAKMIČARA ZA VISOKU MLIJEKA

6. ZBOROVANJE U

M.

PROIZVODNJU

organizaciji takmičenja proizvodnju bjelovarski žali šesto Za bilo 96 takZborovanje.ovogodišnje takmičenje jeprijavljeno mičara 468 85 345 krava. krava, propozicije zadovoljili proizvođača Kao i svake tako i ove da po nam kravi što godine želja je, svakoj proizvedemo više mlijekastandardnoj laktaciji.

Ova sastavni dio gospoproizvodnja, kojaje cjelokupne proizvodnje iskorištava i ratarske iz finalni darstvu, pretvara proizvode poluproizvoda i proizvod mlijeko za

visoku

stočari

odr-

su

sa

a

su

sa

u

na

u

meso.

21

životinje, potencijalu genetskom mlijeka Proizvodnja imadu činioca oba proKod te ishrani kao i uticaj jošuvijek životinje. volumimalo kao i nisko 25% imadmo cca životinja, produktivnih izvodnju tj. stakoncentrirane. odnosno kvalitetne Poljoprivredna Zbog toga krme, i kvalitetne nica jeftine proizvodnje organiziranju surađuje uspješno krme i a posljednjih luminozne siliranjem. konzerviranju godina krme, konnalazi aktivne krava 12% Danas u općini pod populacije Bjelovar kao izabrano tih 50 od službe trolom je najboljih selekcijske »SIRELE«, Hrvatske S. R. Centrima U »bikovske umjetnoosjemenjivanje majke«. bikova 31% nalazi danas i Sl. Brod bjelovaroteljenih Osijek) (Križevci, To znači da uz aktivnu unašamo uzgoja zemaljskog popularizaciju skojopćini. otemuških simentalaca kvalitetu rasplodnjaka preko populacije bjelovarske stočara. naših i Buhina drugih Brnića, Veličana, ljenihstajama Bujgera, 4.231 bio kravi po standardnoj kg. je takmičenju prosjek Ovogodišnji 1978. gosvih završenih veći od laktacija laktaciji,je To 199kgmože bitiprosjeka znak dobar samo dine našeg opravdanosti Republici. sveobuhvatne povećanju akcije u cilju provodimo rada, k ojeg jedničkog tarske i stočarske proizvodnje. »šami sudionika aktivnih od Jedan proizvodnji je ovogodišnji takvoj 8 krava iz Babotoka.

Veličan proizvodiprosjeku je Njegovih Franjo pion«, »bikovsvrstano 1 krava istaći da lo 6.562 kategoriju je, je kg.mlijeka, ske majke«. od 6.000 takmičara Osim kg. premašili brojku jošdvojica »šampiona« što više kada što po jepotrebno prosjeku kravi, jeznačajno mlijeka »SIRELU«. kvalitetnog mlijeka Božidar dipl.

Majhen, ing. i

mesa

ovisi

same

o

na

nas

o

nozne

vo-

na

na

se

a

za

u

se

u

u

u

a

za

on

za-

nam

u

ra-

u

u

u

u

za

a

su

nam

u

za

MLJEČNOST

METILJAVOST SMANJUJE

MUZARA

parazitarne opake metiljavosti boluju goveda Mnoga ili kasnu nakon stoci da Stočari bolesti. prije jesen paše povratka znaju uništava treba dati životinjama kojima lijekove pašu prvljetnu izgona nabaviti vrlo može tržištu METILJIN »Plivin« Tako poznati metilj.

Francuske iz tvrtkom zavoda-Zemun« dobar suradnji »Veterinarskog lijek »ACEDIST«. i de Toulouse« de »Institut serotherapie odrasle oblike 100% kod uništava »Acedist« metilja goveda lijek Spomenuti od 6 se oblika su mladih do 95% i 76% Lijek daje koji stariji nedelja. metilja 12 1 od 12 količini kod težine, miligrama kg.tjelesne goveda težine.

1 miligrama kg.tjelesne ih dati tako mrviti i Tablete mogu hranom, otopiti vodi, životinjama duboko tabletu u dati životinje. jezika ždrijelo korijen cijelu najbolje je na znati stočari Uz metiljavosti, trebaju protiv lijekovima životinja liječenje borbi ima da velik pužauništavanje metiljavosti protiv značaj vodu na Bare i samim na najbolje je pašnjacima posrednika drugustajaću pašnjacima. modrom obraditi vode treba te ako to meliorirti galicom. stajaće moguće nije i

naša

ovce

od

—

u

s

se

s

na

u

se

na

uz

s

u

zove

se

a

na

u

ocvama

na

s

se

a

u

a

22

u

modre

kg galice jedan površine jeupotrebiti Modru zdrobiti treba sitni pužagalicu prah uništenje spomenuto i tako jednakomjernost stajaćih pomiješati pijeskom, postiže posipavanju posrednika. voda pašnjaku.

Nekoliko

hektar

za

dostatno

za

u

s

se

u

na

slici

prikazujemo razvojni putmetilljakojijepotreban i Ako lanac tinjepužposrednik. puža pašnjaku razvoja prekida da stručnih baš aktivnost pa jeto razlog je usmjerena tu, pašnjaku, mnogih Na

osim

za

nema

na

živo-

se

—

na

službi.

2.

GODIŠNJA SKUPŠTINA OUK MLIJEKA S PODRUČJA U

Tvornici

M.

PROIZVOĐAČA BARANJE »BELJE«

mlijeka mliječnih proizvoda Manastiru, održana OUK jegodišnja skupština proizvođača mlijeka područja Baranje.

45 udruženih Ovojskupštini prisustvovalo je kooperanataprisustvo zastupSaboru Poslovne nika odnose i SRH,predstavnika zajednicekooperativne i

u

Belom

sa

uz

u

Veterinarske

za

stanice.

st :

23

prilikom je kojoj najboljimnaji im mlijeka predane proizvođačima diplome priznanja, koje je uspješnijim RS RO »Tvornice uručila proizvoda« Dragica Kovalj. predsjednica mliječnih RO »Tvornica radu Nakon mliječnih izvještaja koji jepodnijet opširnog razvila široka učestvovali i OUK-a svi kojoj proizvoda« diskusija prisusreću obuhvaćeni bili svi mlijeka problemi koji proizvodnji sutni, bilo da tvornica tako i iz i dr. Kako iz diskusije vidljivoje izvještaja, je jasno starih dinara uložila proširenje pojedinih posljednjih godina 1,7milijardi i opremu, dok od oko 700 st. dinara pogona, objekte milijuna je čega da U uložila oko 1 st. dinara. milijardu diskusiji plodni materijal jeiznijetoje kojim tenološki ostvarena proces po selekcijski je mlječnost jednoj postignut IZ da udruženi te kravi 4975 litara proPEŠIĆ mlijeka BRANJINE), (MARKO 2502 litre izvođači kravi po prosjeku daju mlijeka. odnosu smatra Iako vidan prijašnje stanje, jepostignut napredak diskutada po mišljenju mnogih smije stati, jerjetehnologija tek početku. nata, održana

Tom

i mala

svečanost

na

i

su

a

o

u

se

a

su

se

su

u

za

u

u

ras-

u

u

na

se

ovome na

na

se

ne

samom

Pavle

Brez

U PRIBIĆU Žumberačkog naselje je gorja je smislu selo i da Pribić da Krašić. govore pravom mljekarsko je Seljani mlisabiralište već veće ta ništa ima drugo nije svoju»mljekaru«, mljekara sela i sabire Sošica i tri se obližnjih naselja, mlijeko jeka hladnjakakoje sela zatim i Žumberkakojigraničiopćidrugih kraju Brašljevice blizini Krašića i Pribića.

Metlika i kao treće, naselja Pribić

selo

obroncima

na

i prvo

za

veće

mu

u

a

s

u

u

onom

s

u

nom

preuzinajbolji svojoj jeuredno, tih određenih točno se područja područja.

Mlijeko manju mlijeka mliodređenom i hladi već svako hladnjaku odvojeno miješa, preuzima kakvoću i od sabirača Svatko pa mlijeka, prijevoznika jeko. jeodgovoran ili kiselosti bilo masti naruši koliko kakvoća, pogledu sadržaja mlječne dolazi. i otkriti strane odmah ući može koje trag Sabiralište

čisto

i

način

na

služi

za

u

za

24

u

se

se

ne

sa

s

u

svrsi

u

s

da

dokazuje rezerve, mljekarske Pribić

samo

su

bez

zlatne

krajevi tradicije proizvodnji mlijeka ih treba otkriti i organizirati mlijeka. proizvodnju i

u

za

2.

ZAPAŽENA

M.

POSJETA

je Bjelovaru posjetio mljekaru, Saveza Vlado Mihaljević, predsjedavajući Vijeća drug godine prikrajuprošle stručdirektora i sindikata Hrvatske.

U mljekare drugihtamošnjih pratnji tehnološkim Vlado upoznao postupkom Mihaljević njakadrug je tehnologa našu

Poznatu

tvornicu

sireva

»Sirela«

u

se

Drug

Vlado

Mihaljević

prilikom

posjete

s

mljekari

odnosima

»Sirela«

kooperativnim poljoprivrednim proizvodnje zapaženim sireva, kao i i izvođačima »Sirela«, postignutim njihovim udruživanjemmljekarom stočarstva koji Podravskopodručju, jejedan uspjesima polju od stočarskih područja našojzemlji. najpoznatijih Bilogorskom pro-

s

s

u

na

u

2.

OBAVIJEST

je

u

UREDNIŠTVA iznosi

godine Cijena »Mljekarskog od 3.— listu« 1/80. stara cijena »Mljekarskom štampana lista«

molimo

da

to

od

M.

1. I 1980.

4.—

dinara. dinara

Greškom te

Vas

uvažite.

UREDNIŠTVO 25

OBAVIJEST O _NOVOJ 1. Individualnim

CIJENI MLIJEKA

proizvođačima koji isporučili godini m anje od 15.000 obračunskih litara od mlijeka o dređuje premija 0,20 dinara, će niže navedene 1 litru prema isplaćivat mlijeka cijene postotku mlječne masti: su

u

1979.

se

se

%

za

mlječne 3,2 3,3 3,4 3,5

masti

cijena 5,344 5,511 5,678 9,845

Premija 0,20 0,20625 0,2125 0,21875

Ukupno 5,044 5,71725 *56,8905 6,06375

6,012

0,225

6,237

6,179 6,343 6,513 6,68 6,847 7,014

0,23125 0,2375 0,24375 0,25 0,25625 0,2625

6,41025 6,53353 6,73675 6,9300 7,10325 7,27165

Osnovna

3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 41 4,2

a

:

2. Individualnim

dinara

i proizvođačima koji godini i sporučili više obračunskih litara kao i mlijeka proizvođači brdskopodručja, i 1979. su 8.000 i više litara g.

Istre, Primorja Dalmacije koji isporučili planinskog od se dinara. da će od mlijeka, određuje premija 0,60 Postoji vjerojatnost 1. 3. 1980. biti god. otkupna cijena mlijeka.

Proizvođačima će niže 1 litru navedene isplaćivati mlijeka cijene masti: prema postotku mlječne su

u

1979.

15.000

u

nova

se

%

mlječne 3,2 3,3 3,4 3,5

cijena 5,344 5,511 5,678 5,845

Premija 0,60 0,61875 0,6575 0,65625

Ukupnodinara 5,944 6,12975 6,3155 6,50125

3,6

6,012

0,675

6,687

3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2

6,179

0,69375 0,7125 0,73125 0,75 0,76575 0,73875

6,87275 7,0585 0,24425 7,43 7,61575 7,8015

masti

Nova

26

za

Osnovna

6.343

6,513 6,68 6,847 7,014

cijena mlijeka stupa na

snagu

od

1. I 1980.

godine.

STAJA U ŽUMBERKU

MODERNA

Vlahovića

popukoja druga je posjetili staju i i telad Osim se nalazi njena stokom. odjela staji prostor sjenik moderne To mala i tavanica. primjer staje jetipičan ventilatorom, mljekara i onog sada i već obližnjeg kraja proizvođači mnogobrojni togplaninskog i vjerujemo temeljito jurazgledali posjetili staju drugaBranka, Plješivičkog slične da će i oni kad tad i kod izgradnji gospodarstvu, pristupiti sebe,svojem staje.

U

selu

Oštre

Branka

smo

za

za

u

muzare

već

s

su

u

-

DĐaci

rado

posjećuju

staju

novu

Branka

Vlahovića

školska

djecaposjećuju staju prate jedrago mnogobrojna naši To način da proizvodnjom mlijeka. je najbolji njojuzgoj modernim načinom mlijeka proizvodnje najmlađi poljoprivrednici upoznaju jednoj modernoj staji. službi Vlahoviću i Čestitke mljekooperativnoj stručnoj drugu njegovoj »Dukat« kare iz Zagreba. da

Nama

muzara

i

u

se

s

s

u

Z.

SEMINARI ZA PROIZVOĐAČE

M.

MLIJEKA

kojaposluje »Napredak«, kooperanata organizacija seminare zimskim održava četrnaest već PFK-a Županja, mjesecima godina sela svih šesnaest individualne Ž uopćine području poljoprivrednike i ratarska obuhvaćena stočarska proizvodnja. panja.

Predavanjima je Osnovna

u

sastavu

u

za

u

na

21

Cilj predavanja je kooperante kako bismo kaže stočarskoj proizvodnji podigli je najviši nivo, inženjer Ivan rukovodilac stočarske i stručni ovim Matić, proizvodnje predavač minarima.

Poseban dat osvrt kukuruzne silaže ishranu je spremanje muznih kako bi bila svim krava, proizvodnja miljeka ujednačena godišnjim dobima.

Mi smo tokom kontaktu našim ova cijele godine proizvođačima, služe bez stručno predavajna uzdizanje, jer primjene nauke, visoke Pored ovih stalnih našim poproizvodnje. kontakata, kooperantima mažemo da kredita sustav tako da pomoću izmijene pasminski goveda, šem 6800 imamo oko visoko području mliječnih krava, čija jegodišnja proizlitara Također imamo farmi i 111 mini vodnja milijuna mlijeka.

1400 što da naši više (krava),pokazuje proizvođači krupni postaju robni i mesa, kaže Matić. proizvođači mlijeka ing.

Ovakva između OOK-a i suradnja »Napredak« poljoprivrednih proizvomože služiti kako odnosi i đača, primjer »Naprestvaraju povjerenje, jer dak« da skida već dohodvnim odnijepostavio »kajmak«, udruživanje ovih

da

naše

u

svim

sa

upoznamo

novostima

na

na

na

se-

za

u

u

sa

a

za

suvremene

ne-

ma

na

na-

osam

sa

vezova

sve

za

se

se

na

nosima.

Miličić

Dušan

POČELA

MONTAŽA

SUŠARE ZA MLIJEKO

NOVE

Županja, krajprošle godine, Mljekarskoj industriji »Pionir«, šena ovih dana nove montaža jezgrada sušare, jepočela Kapapostrojenja. citet ove sušare bit će trista tisuća litara osnovni mlijeka dan, proizvod Pored sušari će je mlijekoprahu. mlijeka prahu novoj proizvoditi još do sada Takouvozio. kazeinat, natrijev industriju koji uglavnom đer će i stočnu hranu hrana bazi proizvoditi zamjenice (stočna mlijeka) i instant da će sušara biti prah.

Vrijedno jenapomenuti posljednja riječ tehnike i mljekarske pripada najsuvremenijima Evropi. ovih goveGradnjom kapaciteta, ostvaruju perspektive razvoj darstva sirovinskom to da će svaka litra području »Pionira«, jegarancija biti ovih proizvedenog mlijeka otkupljena.

Vrijednost investicija preko je osamdeset dinara. milijuna Pod

dovr-

u

a

na

u

u

za

u

mesnu

a

se

se

se

za

na

nova

u

se

na

nove

za

a

'

Dušan

CILJ | ZNAČAJ Osnovni

rezidbe

REZIDBE VINOVE

Miličić

LOZE

cilj je osiguravanje redovnog dugotraji kvalitete slobodno možemo reći da nog rezidba prinosa grožđa.

Stoga, je od radova Rezidbom jedan najvažnijih agrotehnici rodnog vinograda. rodnost i kvaliteta vinove te održava oblik gulira rast, loze, željeni uzgojni čokota-trsa. vinove

loze

i

u

se

re-

se

Loza pa

sve

—

—

vrijeme m irovanja (nakon opadanja do i Dakle proljeća),vrijeme vegteacije. razlikujemo: rezidba zrelo drvo (zavrijeme mirovanja loze) zeleno (zavrijeme vegetacijedopunska rezidba) rezati

lišća

za

za

na

rez

Rezidba

28

može

se

u

—

na

zrelo

drvo

u

jesen

Rezidba

zrelo

drvo

rozgve jeprikraćivanje jednogodišnje (prošlogoodređenu odnosno određeni dišnja mladica) dužinu, brojpupova.

Tako rezidbom elemente: dobijemo rodno drvo luk i reznik služe većinom dugi (lucanj) dugi koji odrežu. obično treba imati 6—12 rodnost, idućoj godini Lucanj potpuno reznik 4—6 pupova, pupa. dugi drvo kratki reznici drva prigojno koji uvijek smješteni ispodrodnog Oni biti: mogu (lucanj).

1. služe da iz mladice prigojni njihrazvijaju prvenstveno jake koje će koristiti idućoj godini.

2. ili rezervni reznik služi čopričuvni zamjenupojedinih dijelova kota-trsa ili pomlađivanje.

Kratki reznici obično režu do tri pupa. jedan Loza može tako rezati da reznici to zovemo pa ostavljaju kratka ili lukovi to rezidba. pa rezidba, je duga Međutim, n ajčešće lukovi i reznici to rezidba. pa ostavljaju mješovita Obzirom da rezidbom mogu jedino pravilnom postići zadovoljavajući na

na

na

samo

—

a

u

za

se

a

su

—

se

—

se

za

rez

u

za

—

za

se

na

se

se

samo

samo

se

zovemo

se

rezultati

trebamo

1. Kod

loze

znati

OSNOVNE

—

rodne

REZIDBE:

PRINCIPE

mladice

razvile

pukoje pova rozgve jednogodišnje kojajesmještena dvogodišnjoj rozgvi.

2. Svi nisu rodni.

Za interesantni jednako pupovi rozgvi praksu veći lukovima niti pupova pupova prvihpetnaest jer broj ostavlja.

Kao što već rekli 6—12 rezidbom pupova. luku lucnju ostavljamo U osnovi i vrhu i rozgve pravilu pupovi slabije razvijeni manje daleko kod rozgve rodni, pupovi središnjem dijelu rodniji.

Međutim, nekih sorti osnovi rodni i takvu kratko režemo sortu na rozgve pupovi 1—3 To sorte: itd. Kod npr. (reznici pupa). kraljevina, ružica, graševina sorata kao npr. režemo plemenka bijela, burgundac, rizling traminac, duge reznike i rodni 3—12 od pupa. lukove, jer pupovipočnu 3. Sorte velikim režu obično kratko rodno grozdovima drvo, malim sorte rodno drvo. grozdovima dugo 4. Na starim čokotima i kratka rezidba. oslabljenim primjenjuje 5. Sorte lišća režu rodno puno kojeimajubujnuvegetaciju dugo drvo slabo kratko rodno sorte drvo. bujne 6. čokotu i pupova Što ostavlja manjibroj razvijajujače bujnije mladice.

7. mladice dok ali rodnost mladice Savijene slabije bujnosti je veća, rastu ali rodnost uspravno koje bujnije, je manja.

8. U sušnim i tlima reže krajevimamanjeplodnim kraće, svježim tlima rezidba. plodnim primijenjuje duga Ukoliko ćemo ovih osnovnih rezidbe pridržavamo pravila postizati podsvake od svakako što jednake prirode godine, je jedan ciljeva uzgoja.

Pri tome kao kod načina uzismijemo jedini kriterij određivanja mati veličinu već isto tako kvaliteti računa i čuvavoditi moramo priroda, čokota naredne njuproizvodne sposobnosti godine.

Trezidbe Vrijeme klimatskim rezidbe ovisi dotičnog područja.

Vrijeme uglavnom uvjetima U loza se može rezati toplimjužnimkrajevima cijelo vrijeme t rajanja dok niskim zimskim zimskog mirovanja, krajevima koje temperaturama su

samo

one

su

se

iz zimskih

na

na

su

se

smo

na

a

ne

—

na

su

na

na

na

su

su

sa

su

na

sa

na

se

s

a

na

se

s

a

se

na

na

se

na

se

.

su

su

se

a

na

se

se

ne

reza

o

za

o

za

u

sa

29

padnu

i do

—13%C

smije

rezati

se

i starog

rozgve

pupova,

ne

zimi

drva.

mogućnost smrzavanja jerpostoji dva

korištenja Zbog boljeg odtreba stari lukovi i zimu režu i mladice koje jezen potpuno mali da ostave straniti. Ako mogućnost postoji smrzavanja štrljci otkloni. bude stablu ili ogranku, proljećeštrljak režu će rodno ili drvo Mladice iskljukoje poslužiti prigojno čivo dužinu. i tada proljeće prikrate potrebnu i kasrezidba Vrlo i vrlo kasna vegetacije kasnije kretanje uvjetuje ili kasnu dok rezidba utječe jesen proljeće grožđa, nijedozrijevanje i dozrijevanje grožđa. vegetacije bolje kretanje nije i itekako može rezidbe i utjecati kretanjebujnost Dakle, vrijeme kao i kvalitetu rodnost priroda. getacije, rezidbe odnosno zrelo loze rezidbe Osim mirovanja vrijeme drvo, vrirezidba zeleno tzv. loze (dopunska p roljeće) postoji i zima, (jesen, od će biti govora slijedećih brojeva. jednom opširnije kojoj vegetacije) jeme Vera Volarić, dipl, ing. može

vremena

rezidba

vršiti

u

navrata:

se

u

—

se

se

na

a

samom

u

ne

na

ra-

se

u

se

za

—

rana

na

se

rana

u

ve-

na

u

na

rez

u

o

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR

—

br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10

11.

prezime proizvođača Ime

i

N.

Vadlja

S.

Klišić

F.

Slaviček

Kategorija

Čakovec

junica

Mesarić

N.

Štefičar

I.

Horvat

D.

Domović

S.

Benak

Kupac

19209

Kooperacija 18490

—

»Podravka«

Kraljevec

18712

td

Hemuševac

2

18855

.

ud

18827

Goričan Štefanec

di

18997

.

19096

Kraljevac

Boričan Dežanovac

Koprivnica

PZK

n

Fštrović

13.

Jokić

14.

>

15.

16.

17.

18.

19.

V.

rad bik 2

s.

Hrsovo

N.

»

Vuljević S.

— M. Lalić Vuljević

Ivanovo

s

J.

s.

“

S.

Demetar

krava

Kapan

V.

Dapčevica :

Sirač

»Sloga«,

PZ

19141 2918

"

4383

—

Slavnjić Pero, Toranj, Pakrac

10132

—

Vukadinović

ž. tele

krava ž. tele

krava m.

794.

G.

tele

krava

Lj.,

Čaglić,

Pakrac

Kovačević

Luka,

Budrovac 5433

.

Marof »

:

12.

Ivanec

N. z

OOUR

Tuzla

PTK

“

Ljudevit

A.

=

pb.

Držimurec

D.

F.

kooperanata

di

“Hodošan

ZmaD.

Mati

Selo

D.

Lj.

Balog

proizvođača

stokom

rasplodnom

Promet

Red.

za

u

»Sirela«, Bjelovar

24979

a

513

_

27184 540

»

_

6002

"

1685

td

LL

10362

Đurđic

998

Prespa

3963

20.

21.

Krušić

22.

Hođić

I.

M.

*

23.

24.

622

Bankovac

25.

"

26.

Kertez

S.

Pavljani

513

4516

M.

10228

Otočka

Milan,

Petrović

Ivan

Križevački n

21.

Panić

A.

Koprivnica

4869

28.

Varga

I.

Gola

9838

IPK

29.

Ormanec

Virje

9812

Vizi Milan, Grabovnica

I.

Osijek RJ., Podr.

Sl. Kooper.

.

30.

Čizmak

31.

Palić

32.

Štefanović

33.

Lovrić

34.

Kovačev

V.

M. I.

D. L.

Đelekovac

2922

Vet.

st.

Rešetari

3836

Vet.

st. N.

Prvača

4141

Vest

st.

N.

4152

Gradiška

354

Kalinovac

Koprivnica Gradiška

Varaždin

Vinko,

Budrović Kozarevac

35.

»

36.

Varga

4122

"

15772

Orlovac

Đ.

"

Vizi

Milan,

Grabovnica 37.

Čizmek

12191

Prozorje

D.

Popović

Slavko,

Helena 38.

Lanšćak

13770

Podružen

K.

159

Oštrić

21

Josip,

Komuševac 39.

5441

Farkaševac

M.

Lukačić

Juka

Milka,

Komuševac

40.Zlatar

9823

Gola

"

41.

42.

F.

Talan

"

S.

Domović

K.

43.Častek 44.

G.

I.

45.

Tadijević

46.

Uzelac

M.

9909

"n

3044

Bankovci

24571

Brezovljani

S.

2152

10112

Daruvar

Sisak *"

4376

Dežanovac

RPU

Trošić

Pero,

Straga Pero, Kapetan Polje Vet.

st.

Miklečić

rai

I.

48.

Manić

24477

Žabno

Šoda Pik

I.

952

Koledinec

Požega

SI.

Ivan,

Lovrečka

Tomičević

Sopje

Velika

Ivan, Vrbovec

»Podravka«, Koprivnica

GRIPA ILIINFLUENCA ili influenca

akutna

Gripa je kojuuzrokuje gripe.

3 B i C. Bolest virusa: kod Postojetipa A, javlja većegbrojaljudi, tj.

Ukoliko bolest više i kontinenata se o epidemijama. javi zemalja govori bolesti. Poznata tzv.

1918. pandemiji jepandemija Španjolske gripe godine nekoliko miliona žrtava i harala 1957. kojajeodnijela azijska gripakojaje godine. bolest

zarazna

se

se

virus

u

u

31

Bolest

javlja podjednako

kod

se

svih

uzrasta,

a

naročito

kod

osoba

koje

boluju jeoboljela blizini zdravih osoba. govorom, prenosi kihanjem, kašljanjem Širenju bolesti zatvorenim pa pogoduje zadržavanje većegbrojaljudi prostorijama da bolest je i karakteristično dana. javlja vrijeme h ladnijih Kada virus uđe do tri dana do gripe organizam prođe jedan izbijanja znakova bolesti. Bolesnik tuži bolove mišićima i prvih glavobolju, zgloima i obično kreće između 38 i 39%. bovima, groznicutemperaturu, koja Uz to suhoće i mučnina i javlja osjećaj grebenjagrlu, ponekad povraćaOvakvo oko tri dana nakon znakovi bolesti nje. stanje traje toga postepeno i obično nakon dana dolazi do potpunog nestaju tjedan ozdravljenja. kao akutna bolest teško ali teških Gripa nije oboljenje,zbog toku bolesti nakon i obramogu komplikacija koje javiti njepotrebno je titi punu osobi. Među istakpažnju oboljeloj komplikacijama gripe p otrebno je nuti sinusa i kao upalusrednjeg uha,upalu upalu pluća najtežu komplikaciju može imati koji ozbiljne posljedice.

Do danas bi direktno uzročnika nijepronađenlijek k oji djelovao bolesti pa bolest tako da znakove bolest na liječi djelujemo bolesti, tj.

Vrlo važno da bolesnik naročito temliječi simptomatski. je leži, vrijeme dana nakon i par Protiv antiperature njenogpada. temperature uzimaju kao što Acisal i Protiv bolova piretici, Andol, drugi. uzimaju analgetici, zatim C vitaminom tablete Ukoliko topli napici (1— jedovoljno dan). dođe do bolesti i da bolesnik pogoršanja pojava k omplikacija neophodno je 2 obrati će medicinske liječniku koji poduzeti neophodne mjere ublažavanje toka bolesti i što skorijeg ozdravljenja.

Danas vrši kao metoda cijepljenje protiv gripe preventivna koja je dobre rezultate nastanka bolesti. pokazala sprečavanju Cijepljenjem većeg stanovništva bolesti i veliki ekobroja sprečava pojava ujedno smanjuje nomski stanovništva. gubici kojinastaju oboljenjem velikog broj Obzirom da često dolazi do zabune između i obične pogripe prehlade trebno ukratko je glavnaobilježja opisati prehlade.

Prehlada i kao akutna bolest različite je gripa koju uzrokuju vrste virusa.

Za razliku od kod obične gripe prehlade temperature, opće već bolest slikom Bolesniku curi slabosti, javlja pod hunjavice. gdjeje bistra tekućina sluzavo i iscjedak najprije kojapostepeno prelazi gnojni i Kao i kod nosa krajugnojni iscjedak začepljenje gubitkom njuha. o sjeta također može doći do bolesnik također gripe pojavakomplikacija gdje obratiti radi medicinskih liječniku poduzimanja odgovarajućih mjera.

Kod zaraznih naročito kod bolest većegbroja oboljenja djece počinje kovima sličnim kao kod i obične obratili te gripe prehlade,jestoga p otrebno veću kako nebi došlo do pažnju neželjenih posljedica. odo

kroničnih

bolesti.

Izvor

bolesti

osoba

se

a

bolest

sama

u

u

se

za

u

se

na

u

se

se

u

a

a

zarazna

se

u

na

se

se

za

se

su

se

sa

na

se

za

se

u

se

a

samo

zarazna

nema

se

nos

u

na

uz

se

mora

zna-

Jadranka

Glavni

Vlasnik

i izdavač:

i

Uređuje

UREDNIČKI

odgovorni

urednik

Udruženje

mljekarskih Ilica

Mjesečna

pretplata a

Tisak:

32

za

RO

privredne proizvođače

za

»VJESNIK«

ODBOR

Zlatko radnika

31/III,

telefon

Mašek

SRH.

dipl. vet.

Uprava

i uredništvo:

440-476.

organizacije i ustanove mlijeka 4 dinara.

—

Rodin

OOUR

TiM,

Zagreb

8

dinara

Zagreb