-
-
240
muzara
u
staji »Ljeskovac«
PIK-a
Vinkovci 1980.
ima
god.
muzni
dnevni
20,91 lit.
prosjek
mlijeka
po
kravi
u
sije
REKORDNA
PROIZVODNJA
U PIK-u
MLIJEKA
Vinkovci
PIK VINKOVCI
—
posjetili gospodarstvo »Ljeskovac« može reći da »velika tvornica čarstvo«— koji je mlijeka«! Njihovih 448 krava crno-šare ima kravi litara po Sopot pasmine stajski prosjek mlijeka 18,25 muzni čak To može smatrati našim se rekordnom 20,91!! uvjetima proizU tom stadu izluči 16 do 17% to muzara, vodnjommlijeka. godišnje da se ta rekordna kravi ne po ukazuje proizvodnja mlijeka postiže »umjetnim« načinom. U tom litara prošloj godini je gospodarstvu proizvedeno 2,952.756 ili po kravi 6.602 litre. mlijeka farmi 240 Najvećastaja tojmlječnoj »Ljeskovac« prihvaća koje 4 reda 60 Ta ima izvrsne klimatske po smještene stajališta. staja uvjete, i zračna i znatno dobrom Samo 6 radmuzara. je prostrana doprinosi zdravlju nika tih 240 muzara, to znači da radnika dolazi 40 poslužuje jednog hranidba i to znatmehanizirano pa Mužnja, napajanje, izđubrivanje je olakšava svakodnevni rad stočara. stanojmjeri Mužnja obavlja «
OOUR-a
smo
za
»Sto-
se
a
u
se
samo
a
u
na
su
muzara
u
sa
a
na
mu-
zara.
u
se
na
samom
mm Jelka
Smolčić
brine
se
o
mlijeku,
čistoći
pribora
za
mužnju
i hladnjaka
za
mlijeko
u jalištu mljekovodom mlijeko prostoriju »mljekare« nalazi se Jedan radnik vodi kojem hladnjak mlijeko. brigu mlijeku, njegovom čistoći i za »Pionir«. hlađenju, pribora mužnju samojisporuci mljekari Evo nekoliko tom podataka tojproizvodjni mlijeka unatrag godina gospodarstvu »Ljeskovac«:
muzare,
a
se
za
o
18
odvodi
u
o
u
s
..—+—-: jjgjgĐ
I
godina
krava
broj
-
ukupno proizvedeno
kravi
proizvodnja godišnje dnevno po
litara
_Đj—jjj————
"15,66 16,64 18,09
428,
1977. 1978.
439
447.
1979.
5.715
2,450.000
6.073
2,670.267 2,952.756
o
6.602
godini je je3,77% mlječne i iz »Pionir« zai ga službi Županje priznala je po mljekara »Jugoinspekta« primila. masti
Postotak
Kućice
za
iznosio
1979.
u
telad
u
gospodarstvu
a
bio
utvrđen
»Ljeskovac«
posebnu upućuju zasušuju t elenja p rije mjeseca odvode krave kreću. slobodno tambu telenja Neposredno prije kojoj im Tu nastamba. također puna rodilište to stručna pruža posebna je »kućiodvodi odmah nakon Telad i telenja telenja. pažnja prije poslije 7 do 10 tele. Ishrana kućica Jedna samo jedno je prvih ce«je tai dana na zamjena, mlječnih dodavanjem mlijeku postepenim majčinom teličnjake. ko da tele 15. dan zamjeni. potpunostimlječnoj je matičnim rekorderka krava Za sada brojem mlijeka proizvodnji je ima pro135 krava 10.000 litara 305 dana 2210 Čak mlijeka. kojajeproizvela 3046 Rekorderka više od 30 litara dnevno! promb. koja je mlijeka izvodnju Znatan muzara 47 litara dnevno izvodi je tipukanadskog broj mlijeka. i Zato po mlijeka. proizvodnji kojijepoznat visokoj»Holštajna« krava služi i čudo da određen pa rasplodnih bikova, broj rekordnojproizvodnju nije stručna izuzetna kravama« »bikovskim tim pažnja. poklanja Dva
se
se
a
u
se
u
za
s
u
na
s
u
u
u
za
se
nas-
u
se
u
u
i
se
muzare
Zahvaljujući gospodarstvu postigao je to od do ponovnog muzare od period« jerazdoblje telenja pripusta 133 dana što tom jegodišnji prosjek gospodarstvu. Osnovni zimski obrok kukuruzna dodatak je silaža, smjese bi tako visoka re, bez koje Za moglapostići proizvodnja mlijeka. jednu litru krmnih samo mlijeka potrebno je 0,95 jedinica. Doznali da završetak smo, nestrpljenjem očekuje izgradnje farme bi trebala biti dovršena. Tako bi mlječne govedakoja kojimjesec došle životne što bi jošbolje uvjete doprinjelo jošvećoj proizvodnji mlijeka. radnicima PIK-a Vinkovci! Čestitke stručnom
radu
u
tom
»servis
se
a
samo
za
sve
muzare
u
uz
se
muza-
ne
se
s
nove
za
muzare
za
za
u
Z. M.
NOVA U
MLJEKARA
»DUKAT«
Zagrebu je puštena mljekara »Dukat« od već i jedna najmodernijih našoj z emlji Evropi. Potpuno automatizirana i tehnološkim rukovodi komje postupkom prerade pomoću od sve iz vozila-cisterne do pjutera. Znači, jeautomatizirano, prijema mlijeka ili sira omote. krajnjeg punjena mlijeka, jogurta svježeg odgovarajuće Uz i tvornica to izuzetno mljekaru izgrađena je mlječnog praha, je treba viškove toku sve dana subote objekat značajan koji mlijeka tjednih i kada znatno nedjelje, potrošnja mlječnih proizvoda smanjuje gradovima, 26. XI.
1979.
g.
na
ne
samo
svečani
način
u
u
rad
nova
u
se
u
novu
a
u
—
se
Direktor
20
Stjepan
Penić,
u
dipl. inž. prilikom
puštanja
u
rad
nove
mljekare
»Dukat«
preraditi traženiji mlječni prah. mlijeka preradit će se i danima kada mlječni prah ljetnim osjetno smanjuje potrošnja mlijeka. lakoćom 750.000 litara mogu Izgrađeni objekti preraditi mlijeka dnevno, to dvostruko više nego to znači je prijašnjim uvjetima, staroj mljekari. Isto
sve
u
u
tako
u
sve
viškove
se
s
a
u
Proizvođači
tronski
iz Donje
centar
s
Bistre
kojim
Nakon
se
u
a
Hrvatskom
rukovodi
Zagorju,
postupak
u
elekzanimanjem promatraju mlijeka novoj mljekari »Dukat«
sa
prerade
u
puštanja mljekare otvaraju neograničene stočarima mogućnosti povećanje proizvodnje mlijeka gospodarnjihovim stvima. Tu treba iskoristiti i tim više što nova priliku je cijena mlijeka osjetno i vrlo robnim povišena povoljna,posebice proizvođačima mlijeka. »Dukat«
nove
u
rad
za
se
u
a
Z.
TAKMIČARA ZA VISOKU MLIJEKA
6. ZBOROVANJE U
M.
PROIZVODNJU
organizaciji takmičenja proizvodnju bjelovarski žali šesto Za bilo 96 takZborovanje.ovogodišnje takmičenje jeprijavljeno mičara 468 85 345 krava. krava, propozicije zadovoljili proizvođača Kao i svake tako i ove da po nam kravi što godine želja je, svakoj proizvedemo više mlijekastandardnoj laktaciji. Ova sastavni dio gospoproizvodnja, kojaje cjelokupne proizvodnje iskorištava i ratarske iz finalni darstvu, pretvara proizvode poluproizvoda i proizvod mlijeko za
visoku
stočari
odr-
su
sa
a
su
sa
u
na
u
meso.
21
životinje, potencijalu genetskom mlijeka Proizvodnja imadu činioca oba proKod te ishrani kao i uticaj jošuvijek životinje. volumimalo kao i nisko 25% imadmo cca životinja, produktivnih izvodnju tj. stakoncentrirane. odnosno kvalitetne Poljoprivredna Zbog toga krme, i kvalitetne nica jeftine proizvodnje organiziranju surađuje uspješno krme i a posljednjih luminozne siliranjem. konzerviranju godina krme, konnalazi aktivne krava 12% Danas u općini pod populacije Bjelovar kao izabrano tih 50 od službe trolom je najboljih selekcijske »SIRELE«, Hrvatske S. R. Centrima U »bikovske umjetnoosjemenjivanje majke«. bikova 31% nalazi danas i Sl. Brod bjelovaroteljenih Osijek) (Križevci, To znači da uz aktivnu unašamo uzgoja zemaljskog popularizaciju skojopćini. otemuških simentalaca kvalitetu rasplodnjaka preko populacije bjelovarske stočara. naših i Buhina drugih Brnića, Veličana, ljenihstajama Bujgera, 4.231 bio kravi po standardnoj kg. je takmičenju prosjek Ovogodišnji 1978. gosvih završenih veći od laktacija laktaciji,je To 199kgmože bitiprosjeka znak dobar samo dine našeg opravdanosti Republici. sveobuhvatne povećanju akcije u cilju provodimo rada, k ojeg jedničkog tarske i stočarske proizvodnje. »šami sudionika aktivnih od Jedan proizvodnji je ovogodišnji takvoj 8 krava iz Babotoka. Veličan proizvodiprosjeku je Njegovih Franjo pion«, »bikovsvrstano 1 krava istaći da lo 6.562 kategoriju je, je kg.mlijeka, ske majke«. od 6.000 takmičara Osim kg. premašili brojku jošdvojica »šampiona« što više kada što po jepotrebno prosjeku kravi, jeznačajno mlijeka »SIRELU«. kvalitetnog mlijeka Božidar dipl. Majhen, ing. i
mesa
ovisi
same
o
na
nas
o
nozne
vo-
na
na
se
a
za
u
se
u
u
u
a
za
on
za-
nam
u
ra-
u
u
u
u
za
a
su
nam
u
za
MLJEČNOST
METILJAVOST SMANJUJE
MUZARA
parazitarne opake metiljavosti boluju goveda Mnoga ili kasnu nakon stoci da Stočari bolesti. prije jesen paše povratka znaju uništava treba dati životinjama kojima lijekove pašu prvljetnu izgona nabaviti vrlo može tržištu METILJIN »Plivin« Tako poznati metilj. Francuske iz tvrtkom zavoda-Zemun« dobar suradnji »Veterinarskog lijek »ACEDIST«. i de Toulouse« de »Institut serotherapie odrasle oblike 100% kod uništava »Acedist« metilja goveda lijek Spomenuti od 6 se oblika su mladih do 95% i 76% Lijek daje koji stariji nedelja. metilja 12 1 od 12 količini kod težine, miligrama kg.tjelesne goveda težine. 1 miligrama kg.tjelesne ih dati tako mrviti i Tablete mogu hranom, otopiti vodi, životinjama duboko tabletu u dati životinje. jezika ždrijelo korijen cijelu najbolje je na znati stočari Uz metiljavosti, trebaju protiv lijekovima životinja liječenje borbi ima da velik pužauništavanje metiljavosti protiv značaj vodu na Bare i samim na najbolje je pašnjacima posrednika drugustajaću pašnjacima. modrom obraditi vode treba te ako to meliorirti galicom. stajaće moguće nije i
naša
ovce
od
—
u
s
se
s
na
u
se
na
uz
s
u
zove
se
a
na
u
ocvama
na
s
se
a
u
a
22
u
modre
kg galice jedan površine jeupotrebiti Modru zdrobiti treba sitni pužagalicu prah uništenje spomenuto i tako jednakomjernost stajaćih pomiješati pijeskom, postiže posipavanju posrednika. voda pašnjaku. Nekoliko
hektar
za
dostatno
za
u
s
se
u
na
slici
prikazujemo razvojni putmetilljakojijepotreban i Ako lanac tinjepužposrednik. puža pašnjaku razvoja prekida da stručnih baš aktivnost pa jeto razlog je usmjerena tu, pašnjaku, mnogih Na
osim
za
nema
na
živo-
se
—
na
službi.
2.
GODIŠNJA SKUPŠTINA OUK MLIJEKA S PODRUČJA U
Tvornici
M.
PROIZVOĐAČA BARANJE »BELJE«
mlijeka mliječnih proizvoda Manastiru, održana OUK jegodišnja skupština proizvođača mlijeka područja Baranje. 45 udruženih Ovojskupštini prisustvovalo je kooperanataprisustvo zastupSaboru Poslovne nika odnose i SRH,predstavnika zajednicekooperativne i
u
Belom
sa
uz
u
Veterinarske
za
stanice.
st :
23
prilikom je kojoj najboljimnaji im mlijeka predane proizvođačima diplome priznanja, koje je uspješnijim RS RO »Tvornice uručila proizvoda« Dragica Kovalj. predsjednica mliječnih RO »Tvornica radu Nakon mliječnih izvještaja koji jepodnijet opširnog razvila široka učestvovali i OUK-a svi kojoj proizvoda« diskusija prisusreću obuhvaćeni bili svi mlijeka problemi koji proizvodnji sutni, bilo da tvornica tako i iz i dr. Kako iz diskusije vidljivoje izvještaja, je jasno starih dinara uložila proširenje pojedinih posljednjih godina 1,7milijardi i opremu, dok od oko 700 st. dinara pogona, objekte milijuna je čega da U uložila oko 1 st. dinara. milijardu diskusiji plodni materijal jeiznijetoje kojim tenološki ostvarena proces po selekcijski je mlječnost jednoj postignut IZ da udruženi te kravi 4975 litara proPEŠIĆ mlijeka BRANJINE), (MARKO 2502 litre izvođači kravi po prosjeku daju mlijeka. odnosu smatra Iako vidan prijašnje stanje, jepostignut napredak diskutada po mišljenju mnogih smije stati, jerjetehnologija tek početku. nata, održana
Tom
i mala
svečanost
na
i
su
a
o
u
se
a
su
se
su
u
za
u
u
ras-
u
u
na
se
ovome na
na
se
ne
samom
Pavle
Brez
U PRIBIĆU Žumberačkog naselje je gorja je smislu selo i da Pribić da Krašić. govore pravom mljekarsko je Seljani mlisabiralište već veće ta ništa ima drugo nije svoju»mljekaru«, mljekara sela i sabire Sošica i tri se obližnjih naselja, mlijeko jeka hladnjakakoje sela zatim i Žumberkakojigraničiopćidrugih kraju Brašljevice blizini Krašića i Pribića. Metlika i kao treće, naselja Pribić
selo
obroncima
na
i prvo
za
veće
mu
u
a
s
u
u
onom
s
u
nom
preuzinajbolji svojoj jeuredno, tih određenih točno se područja područja. Mlijeko manju mlijeka mliodređenom i hladi već svako hladnjaku odvojeno miješa, preuzima kakvoću i od sabirača Svatko pa mlijeka, prijevoznika jeko. jeodgovoran ili kiselosti bilo masti naruši koliko kakvoća, pogledu sadržaja mlječne dolazi. i otkriti strane odmah ući može koje trag Sabiralište
čisto
i
način
na
služi
za
u
za
24
u
se
se
ne
sa
s
u
svrsi
u
s
da
dokazuje rezerve, mljekarske Pribić
samo
su
bez
zlatne
krajevi tradicije proizvodnji mlijeka ih treba otkriti i organizirati mlijeka. proizvodnju i
u
za
2.
ZAPAŽENA
M.
POSJETA
je Bjelovaru posjetio mljekaru, Saveza Vlado Mihaljević, predsjedavajući Vijeća drug godine prikrajuprošle stručdirektora i sindikata Hrvatske. U mljekare drugihtamošnjih pratnji tehnološkim Vlado upoznao postupkom Mihaljević njakadrug je tehnologa našu
Poznatu
tvornicu
sireva
»Sirela«
u
se
Drug
Vlado
Mihaljević
prilikom
posjete
s
mljekari
odnosima
»Sirela«
kooperativnim poljoprivrednim proizvodnje zapaženim sireva, kao i i izvođačima »Sirela«, postignutim njihovim udruživanjemmljekarom stočarstva koji Podravskopodručju, jejedan uspjesima polju od stočarskih područja našojzemlji. najpoznatijih Bilogorskom pro-
s
s
u
na
u
2.
OBAVIJEST
je
u
UREDNIŠTVA iznosi
godine Cijena »Mljekarskog od 3.— listu« 1/80. stara cijena »Mljekarskom štampana lista«
molimo
da
to
od
M.
1. I 1980.
4.—
dinara. dinara
Greškom te
Vas
uvažite.
UREDNIŠTVO 25
OBAVIJEST O _NOVOJ 1. Individualnim
CIJENI MLIJEKA
proizvođačima koji isporučili godini m anje od 15.000 obračunskih litara od mlijeka o dređuje premija 0,20 dinara, će niže navedene 1 litru prema isplaćivat mlijeka cijene postotku mlječne masti: su
u
1979.
se
se
%
za
mlječne 3,2 3,3 3,4 3,5
masti
cijena 5,344 5,511 5,678 9,845
Premija 0,20 0,20625 0,2125 0,21875
Ukupno 5,044 5,71725 *56,8905 6,06375
6,012
0,225
6,237
6,179 6,343 6,513 6,68 6,847 7,014
0,23125 0,2375 0,24375 0,25 0,25625 0,2625
6,41025 6,53353 6,73675 6,9300 7,10325 7,27165
Osnovna
3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 41 4,2
a
:
2. Individualnim
dinara
i proizvođačima koji godini i sporučili više obračunskih litara kao i mlijeka proizvođači brdskopodručja, i 1979. su 8.000 i više litara g. Istre, Primorja Dalmacije koji isporučili planinskog od se dinara. da će od mlijeka, određuje premija 0,60 Postoji vjerojatnost 1. 3. 1980. biti god. otkupna cijena mlijeka. Proizvođačima će niže 1 litru navedene isplaćivati mlijeka cijene masti: prema postotku mlječne su
u
1979.
15.000
u
nova
se
%
mlječne 3,2 3,3 3,4 3,5
cijena 5,344 5,511 5,678 5,845
Premija 0,60 0,61875 0,6575 0,65625
Ukupnodinara 5,944 6,12975 6,3155 6,50125
3,6
6,012
0,675
6,687
3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2
6,179
0,69375 0,7125 0,73125 0,75 0,76575 0,73875
6,87275 7,0585 0,24425 7,43 7,61575 7,8015
masti
Nova
26
za
Osnovna
6.343
6,513 6,68 6,847 7,014
cijena mlijeka stupa na
snagu
od
1. I 1980.
godine.
STAJA U ŽUMBERKU
MODERNA
Vlahovića
popukoja druga je posjetili staju i i telad Osim se nalazi njena stokom. odjela staji prostor sjenik moderne To mala i tavanica. primjer staje jetipičan ventilatorom, mljekara i onog sada i već obližnjeg kraja proizvođači mnogobrojni togplaninskog i vjerujemo temeljito jurazgledali posjetili staju drugaBranka, Plješivičkog slične da će i oni kad tad i kod izgradnji gospodarstvu, pristupiti sebe,svojem staje. U
selu
Oštre
Branka
smo
za
za
u
muzare
već
s
su
u
-
DĐaci
rado
posjećuju
staju
novu
Branka
Vlahovića
školska
djecaposjećuju staju prate jedrago mnogobrojna naši To način da proizvodnjom mlijeka. je najbolji njojuzgoj modernim načinom mlijeka proizvodnje najmlađi poljoprivrednici upoznaju jednoj modernoj staji. službi Vlahoviću i Čestitke mljekooperativnoj stručnoj drugu njegovoj »Dukat« kare iz Zagreba. da
Nama
muzara
i
u
se
s
s
u
Z.
SEMINARI ZA PROIZVOĐAČE
M.
MLIJEKA
kojaposluje »Napredak«, kooperanata organizacija seminare zimskim održava četrnaest već PFK-a Županja, mjesecima godina sela svih šesnaest individualne Ž uopćine području poljoprivrednike i ratarska obuhvaćena stočarska proizvodnja. panja. Predavanjima je Osnovna
u
sastavu
u
za
u
na
21
Cilj predavanja je kooperante kako bismo kaže stočarskoj proizvodnji podigli je najviši nivo, inženjer Ivan rukovodilac stočarske i stručni ovim Matić, proizvodnje predavač minarima. Poseban dat osvrt kukuruzne silaže ishranu je spremanje muznih kako bi bila svim krava, proizvodnja miljeka ujednačena godišnjim dobima. Mi smo tokom kontaktu našim ova cijele godine proizvođačima, služe bez stručno predavajna uzdizanje, jer primjene nauke, visoke Pored ovih stalnih našim poproizvodnje. kontakata, kooperantima mažemo da kredita sustav tako da pomoću izmijene pasminski goveda, šem 6800 imamo oko visoko području mliječnih krava, čija jegodišnja proizlitara Također imamo farmi i 111 mini vodnja milijuna mlijeka. 1400 što da naši više (krava),pokazuje proizvođači krupni postaju robni i mesa, kaže Matić. proizvođači mlijeka ing. Ovakva između OOK-a i suradnja »Napredak« poljoprivrednih proizvomože služiti kako odnosi i đača, primjer »Naprestvaraju povjerenje, jer dak« da skida već dohodvnim odnijepostavio »kajmak«, udruživanje ovih
da
naše
u
svim
sa
upoznamo
novostima
na
na
na
se-
za
u
u
sa
a
za
suvremene
ne-
ma
na
na-
osam
sa
vezova
sve
za
se
se
na
nosima.
Miličić
Dušan
POČELA
MONTAŽA
SUŠARE ZA MLIJEKO
NOVE
Županja, krajprošle godine, Mljekarskoj industriji »Pionir«, šena ovih dana nove montaža jezgrada sušare, jepočela Kapapostrojenja. citet ove sušare bit će trista tisuća litara osnovni mlijeka dan, proizvod Pored sušari će je mlijekoprahu. mlijeka prahu novoj proizvoditi još do sada Takouvozio. kazeinat, natrijev industriju koji uglavnom đer će i stočnu hranu hrana bazi proizvoditi zamjenice (stočna mlijeka) i instant da će sušara biti prah. Vrijedno jenapomenuti posljednja riječ tehnike i mljekarske pripada najsuvremenijima Evropi. ovih goveGradnjom kapaciteta, ostvaruju perspektive razvoj darstva sirovinskom to da će svaka litra području »Pionira«, jegarancija biti ovih proizvedenog mlijeka otkupljena. Vrijednost investicija preko je osamdeset dinara. milijuna Pod
dovr-
u
a
na
u
u
za
u
mesnu
a
se
se
se
za
na
nova
u
se
na
nove
za
a
'
Dušan
CILJ | ZNAČAJ Osnovni
rezidbe
REZIDBE VINOVE
Miličić
LOZE
cilj je osiguravanje redovnog dugotraji kvalitete slobodno možemo reći da nog rezidba prinosa grožđa. Stoga, je od radova Rezidbom jedan najvažnijih agrotehnici rodnog vinograda. rodnost i kvaliteta vinove te održava oblik gulira rast, loze, željeni uzgojni čokota-trsa. vinove
loze
i
u
se
re-
se
Loza pa
sve
—
—
vrijeme m irovanja (nakon opadanja do i Dakle proljeća),vrijeme vegteacije. razlikujemo: rezidba zrelo drvo (zavrijeme mirovanja loze) zeleno (zavrijeme vegetacijedopunska rezidba) rezati
lišća
za
za
na
rez
Rezidba
28
može
se
u
—
na
zrelo
drvo
u
jesen
Rezidba
zrelo
drvo
rozgve jeprikraćivanje jednogodišnje (prošlogoodređenu odnosno određeni dišnja mladica) dužinu, brojpupova. Tako rezidbom elemente: dobijemo rodno drvo luk i reznik služe većinom dugi (lucanj) dugi koji odrežu. obično treba imati 6—12 rodnost, idućoj godini Lucanj potpuno reznik 4—6 pupova, pupa. dugi drvo kratki reznici drva prigojno koji uvijek smješteni ispodrodnog Oni biti: mogu (lucanj). 1. služe da iz mladice prigojni njihrazvijaju prvenstveno jake koje će koristiti idućoj godini. 2. ili rezervni reznik služi čopričuvni zamjenupojedinih dijelova kota-trsa ili pomlađivanje. Kratki reznici obično režu do tri pupa. jedan Loza može tako rezati da reznici to zovemo pa ostavljaju kratka ili lukovi to rezidba. pa rezidba, je duga Međutim, n ajčešće lukovi i reznici to rezidba. pa ostavljaju mješovita Obzirom da rezidbom mogu jedino pravilnom postići zadovoljavajući na
na
na
samo
—
a
u
za
se
a
su
—
se
—
se
za
rez
u
za
—
za
se
na
se
se
samo
samo
se
zovemo
se
rezultati
trebamo
1. Kod
loze
znati
OSNOVNE
—
rodne
REZIDBE:
PRINCIPE
mladice
razvile
pukoje pova rozgve jednogodišnje kojajesmještena dvogodišnjoj rozgvi. 2. Svi nisu rodni. Za interesantni jednako pupovi rozgvi praksu veći lukovima niti pupova pupova prvihpetnaest jer broj ostavlja. Kao što već rekli 6—12 rezidbom pupova. luku lucnju ostavljamo U osnovi i vrhu i rozgve pravilu pupovi slabije razvijeni manje daleko kod rozgve rodni, pupovi središnjem dijelu rodniji. Međutim, nekih sorti osnovi rodni i takvu kratko režemo sortu na rozgve pupovi 1—3 To sorte: itd. Kod npr. (reznici pupa). kraljevina, ružica, graševina sorata kao npr. režemo plemenka bijela, burgundac, rizling traminac, duge reznike i rodni 3—12 od pupa. lukove, jer pupovipočnu 3. Sorte velikim režu obično kratko rodno grozdovima drvo, malim sorte rodno drvo. grozdovima dugo 4. Na starim čokotima i kratka rezidba. oslabljenim primjenjuje 5. Sorte lišća režu rodno puno kojeimajubujnuvegetaciju dugo drvo slabo kratko rodno sorte drvo. bujne 6. čokotu i pupova Što ostavlja manjibroj razvijajujače bujnije mladice. 7. mladice dok ali rodnost mladice Savijene slabije bujnosti je veća, rastu ali rodnost uspravno koje bujnije, je manja. 8. U sušnim i tlima reže krajevimamanjeplodnim kraće, svježim tlima rezidba. plodnim primijenjuje duga Ukoliko ćemo ovih osnovnih rezidbe pridržavamo pravila postizati podsvake od svakako što jednake prirode godine, je jedan ciljeva uzgoja. Pri tome kao kod načina uzismijemo jedini kriterij određivanja mati veličinu već isto tako kvaliteti računa i čuvavoditi moramo priroda, čokota naredne njuproizvodne sposobnosti godine. Trezidbe Vrijeme klimatskim rezidbe ovisi dotičnog područja. Vrijeme uglavnom uvjetima U loza se može rezati toplimjužnimkrajevima cijelo vrijeme t rajanja dok niskim zimskim zimskog mirovanja, krajevima koje temperaturama su
samo
one
su
se
iz zimskih
na
na
su
se
smo
na
a
ne
—
na
su
na
na
na
su
su
sa
su
na
sa
na
se
s
a
na
se
s
a
se
na
na
se
na
se
.
su
su
se
a
na
se
se
ne
reza
o
za
o
za
u
sa
29
padnu
i do
—13%C
smije
rezati
se
i starog
rozgve
pupova,
ne
zimi
drva.
mogućnost smrzavanja jerpostoji dva
korištenja Zbog boljeg odtreba stari lukovi i zimu režu i mladice koje jezen potpuno mali da ostave straniti. Ako mogućnost postoji smrzavanja štrljci otkloni. bude stablu ili ogranku, proljećeštrljak režu će rodno ili drvo Mladice iskljukoje poslužiti prigojno čivo dužinu. i tada proljeće prikrate potrebnu i kasrezidba Vrlo i vrlo kasna vegetacije kasnije kretanje uvjetuje ili kasnu dok rezidba utječe jesen proljeće grožđa, nijedozrijevanje i dozrijevanje grožđa. vegetacije bolje kretanje nije i itekako može rezidbe i utjecati kretanjebujnost Dakle, vrijeme kao i kvalitetu rodnost priroda. getacije, rezidbe odnosno zrelo loze rezidbe Osim mirovanja vrijeme drvo, vrirezidba zeleno tzv. loze (dopunska p roljeće) postoji i zima, (jesen, od će biti govora slijedećih brojeva. jednom opširnije kojoj vegetacije) jeme Vera Volarić, dipl, ing. može
vremena
rezidba
vršiti
u
navrata:
se
u
—
se
se
na
a
samom
u
ne
na
ra-
se
u
se
za
—
rana
na
se
rana
u
ve-
na
u
na
rez
u
o
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR
—
br.
1.
2. 3. 4. 5. 6.
7.
8.
9. 10
11.
prezime proizvođača Ime
i
N.
Vadlja
S.
Klišić
F.
Slaviček
Kategorija
Čakovec
junica
Mesarić
N.
Štefičar
I.
Horvat
D.
Domović
S.
Benak
Kupac
19209
Kooperacija 18490
—
»Podravka«
Kraljevec
18712
td
Hemuševac
2
18855
.
ud
18827
Goričan Štefanec
di
18997
.
19096
Kraljevac
Boričan Dežanovac
Koprivnica
PZK
n
Fštrović
13.
Jokić
14.
>
15.
16. 17.
18.
19.
V.
rad bik 2
s.
Hrsovo
N.
»
Vuljević S.
— M. Lalić Vuljević
Ivanovo
s
J.
s.
“
S.
Demetar
krava
Kapan
V.
Dapčevica :
Sirač
»Sloga«,
PZ
19141 2918
"
4383
—
Slavnjić Pero, Toranj, Pakrac
10132
—
Vukadinović
ž. tele
krava ž. tele
krava m.
794.
G.
tele
krava
Lj.,
Čaglić,
Pakrac
Kovačević
Luka,
Budrovac 5433
.
Marof »
:
12.
Ivanec
N. z
OOUR
Tuzla
PTK
“
Ljudevit
A.
=
pb.
Držimurec
D.
F.
kooperanata
di
“Hodošan
ZmaD.
Mati
Selo
D.
Lj.
Balog
proizvođača
stokom
rasplodnom
Promet
Red.
za
u
»Sirela«, Bjelovar
24979
a
513
_
27184 540
»
_
6002
"
1685
td
LL
10362
Đurđic
998
Prespa
3963
20. 21.
Krušić
22.
Hođić
I.
M.
*
23. 24.
622
Bankovac
25.
"
26.
Kertez
S.
Pavljani
513
4516
M.
10228
Otočka
Milan,
Petrović
Ivan
Križevački n
21.
Panić
A.
Koprivnica
4869
28.
Varga
I.
Gola
9838
IPK
29.
Ormanec
Virje
9812
Vizi Milan, Grabovnica
I.
Osijek RJ., Podr. Sl. Kooper.
.
30.
Čizmak
31.
Palić
32.
Štefanović
33.
Lovrić
34.
Kovačev
V.
M. I.
D. L.
Đelekovac
2922
Vet.
st.
Rešetari
3836
Vet.
st. N.
Prvača
4141
Vest
st.
N.
4152
Gradiška
354
Kalinovac
Koprivnica Gradiška
Varaždin
Vinko,
Budrović Kozarevac
35.
»
36.
Varga
4122
"
15772
Orlovac
Đ.
"
Vizi
Milan,
Grabovnica 37.
Čizmek
12191
Prozorje
D.
Popović
Slavko,
Helena 38.
Lanšćak
13770
Podružen
K.
159
Oštrić
21
Josip,
Komuševac 39.
5441
Farkaševac
M.
Lukačić
Juka
Milka,
Komuševac
40.Zlatar
9823
Gola
"
41. 42.
F.
Talan
"
S.
Domović
K.
43.Častek 44.
G.
I.
45.
Tadijević
46.
Uzelac
M.
9909
"n
3044
Bankovci
24571
Brezovljani
S.
2152
10112
Daruvar
Sisak *"
4376
Dežanovac
RPU
Trošić
Pero,
Straga Pero, Kapetan Polje Vet.
st.
Miklečić
rai
I.
48.
Manić
24477
Žabno
Šoda Pik
I.
952
Koledinec
Požega
SI.
Ivan,
Lovrečka
Tomičević
Sopje
Velika
Ivan, Vrbovec
»Podravka«, Koprivnica
GRIPA ILIINFLUENCA ili influenca
akutna
Gripa je kojuuzrokuje gripe. 3 B i C. Bolest virusa: kod Postojetipa A, javlja većegbrojaljudi, tj. Ukoliko bolest više i kontinenata se o epidemijama. javi zemalja govori bolesti. Poznata tzv. 1918. pandemiji jepandemija Španjolske gripe godine nekoliko miliona žrtava i harala 1957. kojajeodnijela azijska gripakojaje godine. bolest
zarazna
se
se
virus
u
u
31
Bolest
javlja podjednako
kod
se
svih
uzrasta,
a
naročito
kod
osoba
koje
boluju jeoboljela blizini zdravih osoba. govorom, prenosi kihanjem, kašljanjem Širenju bolesti zatvorenim pa pogoduje zadržavanje većegbrojaljudi prostorijama da bolest je i karakteristično dana. javlja vrijeme h ladnijih Kada virus uđe do tri dana do gripe organizam prođe jedan izbijanja znakova bolesti. Bolesnik tuži bolove mišićima i prvih glavobolju, zgloima i obično kreće između 38 i 39%. bovima, groznicutemperaturu, koja Uz to suhoće i mučnina i javlja osjećaj grebenjagrlu, ponekad povraćaOvakvo oko tri dana nakon znakovi bolesti nje. stanje traje toga postepeno i obično nakon dana dolazi do potpunog nestaju tjedan ozdravljenja. kao akutna bolest teško ali teških Gripa nije oboljenje,zbog toku bolesti nakon i obramogu komplikacija koje javiti njepotrebno je titi punu osobi. Među istakpažnju oboljeloj komplikacijama gripe p otrebno je nuti sinusa i kao upalusrednjeg uha,upalu upalu pluća najtežu komplikaciju može imati koji ozbiljne posljedice. Do danas bi direktno uzročnika nijepronađenlijek k oji djelovao bolesti pa bolest tako da znakove bolest na liječi djelujemo bolesti, tj. Vrlo važno da bolesnik naročito temliječi simptomatski. je leži, vrijeme dana nakon i par Protiv antiperature njenogpada. temperature uzimaju kao što Acisal i Protiv bolova piretici, Andol, drugi. uzimaju analgetici, zatim C vitaminom tablete Ukoliko topli napici (1— jedovoljno dan). dođe do bolesti i da bolesnik pogoršanja pojava k omplikacija neophodno je 2 obrati će medicinske liječniku koji poduzeti neophodne mjere ublažavanje toka bolesti i što skorijeg ozdravljenja. Danas vrši kao metoda cijepljenje protiv gripe preventivna koja je dobre rezultate nastanka bolesti. pokazala sprečavanju Cijepljenjem većeg stanovništva bolesti i veliki ekobroja sprečava pojava ujedno smanjuje nomski stanovništva. gubici kojinastaju oboljenjem velikog broj Obzirom da često dolazi do zabune između i obične pogripe prehlade trebno ukratko je glavnaobilježja opisati prehlade. Prehlada i kao akutna bolest različite je gripa koju uzrokuju vrste virusa. Za razliku od kod obične gripe prehlade temperature, opće već bolest slikom Bolesniku curi slabosti, javlja pod hunjavice. gdjeje bistra tekućina sluzavo i iscjedak najprije kojapostepeno prelazi gnojni i Kao i kod nosa krajugnojni iscjedak začepljenje gubitkom njuha. o sjeta također može doći do bolesnik također gripe pojavakomplikacija gdje obratiti radi medicinskih liječniku poduzimanja odgovarajućih mjera. Kod zaraznih naročito kod bolest većegbroja oboljenja djece počinje kovima sličnim kao kod i obične obratili te gripe prehlade,jestoga p otrebno veću kako nebi došlo do pažnju neželjenih posljedica. odo
kroničnih
bolesti.
Izvor
bolesti
osoba
se
a
bolest
sama
u
u
se
za
u
se
na
u
se
se
u
a
a
zarazna
se
u
na
se
se
za
se
su
se
sa
na
se
za
se
u
se
a
samo
zarazna
nema
se
nos
u
na
uz
se
mora
zna-
Jadranka
Glavni
Vlasnik
i izdavač:
i
Uređuje
UREDNIČKI
odgovorni
urednik
Udruženje
mljekarskih Ilica
Mjesečna
pretplata a
Tisak:
32
za
RO
privredne proizvođače
za
»VJESNIK«
ODBOR
Zlatko radnika
31/III,
telefon
Mašek
SRH.
dipl. vet. Uprava
i uredništvo:
440-476.
organizacije i ustanove mlijeka 4 dinara. —
Rodin
OOUR
TiM,
Zagreb
8
dinara
Zagreb