Mljekarski list 4-1980

TREBA IMATI VOLJO

I ZA GRUNT

koja je manjedomaćinstava, (A.Turković) nekom su podupodnezaposleni poljoprivredom.

Naime,mnogi prije jedino radnom već su na dok zeću ili obrađuju mjestu: drugom podne ustanovi, poslije i smo ili svog jednupoznatu posjetili gospodarstva.

Zbogtoga 3—4 jutra manje Manolić iz Severovaca Ivana i (Podravina): poljoprivrednu obitelj: priznatu dosta ima U vašem diploma? obješenih »ganku« Marica i mi su prosupruga primili ja koje moja diplome, Drage Za i Prvo smo mlijeka pšenice(!). proizvodnji šlojgodini. mjestoosvojili litru dale 15.131 naše tri krave muzare mlijeka, jednelaktacije period što od 56 rezultat »libelula« mte/ha, je ovaj pšenice postigao proizvodnji nizinski mnogo. pojas pridravski rezultati? rekorderski Vaš da »recept« postignu No dobiti rekord 1979.

To godinu (općina Đurđevac). općinski je voli može visoke samo onajpoljoprivrednik-koji »grunta«, prinose može život. Jasno tu se ostalo i »senokošo« vezano seljački koto«, stočar, stručveterinarskih i naših mimoići ni stručna drugih poljoprivrednih, pomoć njaka. da li to Vaši rekordi, je granica? to Koliko i nauka kakova Ma napredovala, još granica!? jetehnologija bi smel držati nišće poljoprivrednik recepta: napredni Uglavnom, i i da mu sveta«... »da u poljoprivrednoj stočarskoj celoga znajne jepozobal raven!... nišče proizvodnji nije SEVEROVCI

Sve

—

bave

se

u

—

u

smo

—

u

a

su

u

za

sam

se

—

za

samo

—

»me-

ne

uz

sve

'

—

—

ne

nezna.

to mislite?

Kako

—

se

ili

pakjedobro, drugo tak, Lepo! ljeto postupam ondar sad? Tu vredi!? leto te pomažu.

Njistručnjaci Kaj tretje recept bez niti Em Niti dobro dođu. itekako hovi je praksa teorije, savjeti dok se bez od kakove koristi. praksomnajde! teorija Drugačje teorija prakse Kak

—

dok

Jedno

mislim?

nam

ne

se

zna:

z

A

—

mladi?

do-

najdomjesta tvornicama,je selu bodo tu bodo ako bro. No se potucali »birojima zaposlenje« šteta. neobrađene to ostale prava zemlje je iskustva?

Vi imate Vaše mišljenje proizvodnje? unapređenju Po bi trebalo i Tak Za saki treba ljubav. je »gruntu«. mojem posel olakšice.

Tu mislim krevekše na dati mladim poljoprivrednim proizvođačima im boli lekše doći do dite menšemi osigurati poljoprivredni strojev« kamati, i kak šo so stručnjaki. agronomi, biologidrugi suranjostručnaki, veterinari, No i pokosilico i voziti Mladi naši dečki hočo traktor, kombanj, drugestroje. ali bez kruva bez nafte se bi trebali biti malo rezniki more, ipak blažeši, jer... biti!!! i nebo nigdar moglo »đurđevečkom konake« Manolić Marice Ivana Ostavili i na smo obitelj cirredu drže«: Ivina gospodarstvo jepomagal Severovcima, kojisvoje »stelenke« imala oko mlade deske Marica kular koja brige je piliti prisusedu, kavu već Maričina teliti treba Bogdanka pripremila (z»prije ako k škrti! To osim Podravci vele da Naime njima nejeistina, vagom«). šacmani i ne »fakmajstori« dojdo! porezniki, drugi kojakavi inkasatori, otišlo

mladih

je

Puno

—

sela. Ako

sa

za

na

to

v

a

na

o

—

na

—

z

z

mesa

se

—

»v

se

a

nam so

50

mama

na

POSTUPCI S MLIJEKOM

NAKON

MUŽNJE

mužnjemlijeko neposredan vanjskom sredinom, i muzačem. nakon odmah sve posuđem Stoga mužnjemorajupoduzeti kvalitetu kako bi zadržalo od predaje svoju mjere, pomuženomlijeko početnu do sabiralištu Ako ove ne pa prijema mljekari. mjere poduzmu mliili vrše onda dolazi do čestih pogrešaka vrijeme, izostanu, nepravilno, istodobno dolazi do jeka(naročito ljeti), kojesmanjuju kvalitetu, njegovu i nesuglasica proizvođača prerađivača mlijeka. obrade nakon Najvažniji mlijeka mužnje postupci Cijeđenje mlijeka Hlađenje mlijeka Čišćenje mljekarskog pribora Na izvode ovi se poseizgrađenim gospodarstvima, postupci bno dio sastavni su izgrađenim priručnim »mljekarnik«; koji prostorijama našim takvih te staje.

No, prilikama prostorija jejošmalo, stoga postupci nakon veći mlijekom mužnjedobivaju još značaj.

Nakon

dolazi

kontakt

u

s

se

u

u

sve

na

se

se

a

su:

—

—

—

suvremeno

u

u

s

Cijeđenje mlijeka Odmah nakon naročito kako treba iz mužnje, ručne, mlijeko iznijeti staje, bi isključila mogućnost mlijeka zagađenja stajskim zrakom, kojem nalazi sadrži štetne čestica i mirise. Nakon iznogolembroj prašinekoji stajske iz treba obaviti što se mlijeka staje, šenja mlijeka.

Cijeđenje pristupacijeđenju Glavna svrha mehaničke nečistoće hitnije. cijeđenja jeodstranjivanje (prašidlaka nosilac Ove ne, čestica stelje, gnoja, itd.), kojaje velikog broja bakterija. nalaze sredinu bakterijetoplomlijeku pogodnu svoje i aktivnost koja produžetku množavanje uzrokuje zakiseljavanje mlijeka. pomuženom treba time i Znači, cijeđenjem onemogućiti broja bakterija, povećati porast održivost vrši različitih i mlijeka. mlijeka Cijeđenje preko materijala Kod muznih su đaja. strojnih postrojenja, uređaji filtriranje ugrađeni sistem obično ručno mljekovoda.

Mlijeko pomuženo, cijedi prekorijetkih Kod izbora i i metalnih tkanina, uložaka, vatenih plastičnih cjedila. cjedila voditi računa da ne dolazi do mora materijalacijeđenje, uvijek začepljetom dolazi do time i do njapletiva, slučaju razbijanja mlijeka, jer usitnjeveć Tako njanečistoće, cjedilu. postiže efekt, suprotan tj. u mjesto da se nečistoćom lakše one bakterije odvoje nečistoćom, usitnjenom preko istih u ne cjedila dospiju mlijeko.

Zbog razloga smije mlijeko ulijevati visoka. treba vršiti oprezno, vodeći računa da cjedilo Znači, cijeđenje mlijeko kroz zadržava i da se ne prolazi cjedilo (da njemu) začepljenje spriječi Kod većih količina treba kako bi cjedila. mlijeka, cijeđenje prekidati, cjedilo očistilo od nečistoće ili čistim Time nakupljene zamijenilo drugim cjedilom. i nečistoće time i posprečava ispiranje razbijanje nakupljene cjedilu, kroz toga većanje brojabakterija.

Zbog mlijeko jenajbolje cijediti posebno konstruirana ulažu nakon vateni kocjedilakoja ulošci, koji izvjesnih ličina ili nakon takvih mlijeka svakogcijeđenja odbacuju.

No, cjedila, koja vrlo kod i velike Vrlo i nas jednostavne konstrukcije efikasnosti, gotovo lako i kod bi ih izrađivati limari. U vezi nas jednostavno mogli cijeđenjem treba da treba nakon ismlijeka, jošnapomenuti cjedila cijeđenja temeljito i kako bi oprati, oprati detergentu osušiti, spriječila mogućnost zagađenja se

u

se

*

u

za

raz-

u

se

a

se

ure-

za

u

se

za

se

u

a

u

samom

se

sa

se

u

sa

se

na

se

se

u

u

se

a

se

su

nema.

s

u

se

51

napomenuti tako c ijeđenja. narednog prilikom bakterijama mlijeka dolazi treba da izdvojene masti, zbog protivnom, toplo, jer još mlijeko cijediti ili se kroz do djelomično potpuno koja cjedila, mlijeka protjecanja otežanog pa nau mogu začepiti. ostaviti polupokrivene kante Nakon t reba mlijekom cijeđenja, završenog može tada »zagušeih se Ne nastupiti zatvoriti, jer zrakom i potpuno poklopcem. smije zaonaknadno plinovima oslobađajućim prouzrokovano nje«mlijeka, stalim u mlijeku. treba

Isto

u

s

|

s

mlijeka Hlađenje na se mlijeka. h lađenje cijeđenje jest nadovezuje postupak koji Slijedeći i aktivnosti svrha Osnovna razmnožavanja zaustavljanje mlijeka je hlađenja Suština održivosti time i postupka mlijeka. produžavanje bakterija, prisutnih leži početku koja je m lijeka, pomuženog temperature hlađenja snižavanju 'Ta muzare. sa je najpogodnija temperatura temperaturom tjelesnom istovjetna te i temperature, Sniženjem b akterija. broja najvećeg djelovanje razvoj da bi i štetno bakterija, djelovanje razmnožavanje uvjeti povoljni staju odmah Treba zakočene svom u bile one djelovanju. gotovo temperaturi niskoj da znači To ne da se bakterija. broj smanjuje mlijeka hlađenjem napomenuti Hlanadoknaditi mogu se mužnje. prilikom higijenski propusti ne hlađenjem svom samo Stoga djelovanju. obuzdavaju bakterije kojom đenjejemjera, suvremenim U nakon treba gospodarstvima mužnje. prije što, prići hlađenju takvih našim gou različiti za hlađenje prilikama No, mlijeka. uređaji postoje individualnim našim malo. još gospodarstvima Stoga sredstva ili jošje spodarstava se koristiti koja pomagala, jednostavnija priručna moraju uvijek kod pronavika i stvoriti Treba izradi. se izvesti i u uvjerenje mogu vlastitoj i sastavni domaćinstvima da izvođača neophodni mlijeka hlađenje mlijeka je mlijeka. kvalitetnog proizvodnje postupak 4—8C. te iznose No, temperamlijeka hlađenja temperature Najpogodnije rashladne izvorom samo se ture mogu uređaja posebnih postići primjenom to U našim nemoguće mlijeka je proizvodnje prilikama energijehladnjaka. koristiti su osloniti treba u očekivati. se stanju koje mogućnosti, Stoga Prilično odnosno naših skupa mlijeka. proizvođača domaćinstava, broj najveći otvorene bazene rashladna hlađenje, hladionike, p ločaste (npr. postrojenja i dobrima velikim obično nalaze gospodarstvima stoga Jedan od hladionike, itd.) nai tzv. robnih najjednostavnijih najstarijih mlijeka. proizvođača vodu. u kanti čina Danas, bunarsku mlijekom uranjanje mlijeka je hlađenja to i domaćinstvu po po o tpada. grlu, potpuno proizvodnje povećane situaciji kantamože vodom Efikasno m lijeka držanjem postići mlijeka hlađenje do skoro biti bazena Visina vodom. bazenima u grlakante, odstalnu imati bazen rubu cirkulaciju, omogućuje koji ispust, gornjem vode.

Voda vodovodne hladne mlake i dotok cirkulirajući odlijevanje kantama.

To kanti i oko snižavanje mlijeka t emperaturu smanjuje ispod U količina što voda ako brže mlijeka manja. hladnija, je nastupa temperature Za češće treba kantama promiješati. mlijeko hlađenja, p ospješenja cilju što olakšava biti kante ispapoklopcem, poklopljene trebaju hlađenja, vrijeme kantu. da voda treba Pritom prodre Drugi paziti mlijeka. toploga ravanje vodom kantama po način površini hlađenje je mlijeka efikasniji hlađenja metalni kružni kante vrat U tom kante. prsten pričvrsti šuplji slučaju voda Preko mrežu. vodovodnu po prolazi prstena spojen j e otvorima, a

na

u

ne-

za

na

za

u

se

*

na

se

u

sa

—

one

na

za

u

na

se

s

u

u

se

ma

a

mora

s

mora

nosno

u

a

u

ne

u

se

na

"a

2

a

na

u

na

hlađenje, mlijeko. vanjskoj cijeloj pritom kante, površini obliku se rashladni i koristiti že koji uronjen gnjurača, uređaj posebni hladeći i istodobno vodovodne tlakom okreće mjevode, protjecajući kantu, kod kraće ovim nego potapanja postupkom je h lađenja mlijeko.

Vrijeme šajući vode količine i troši tako Isto vodom. se bazene kanti s u hlađenje. manja bazene s vosu u Dok za npr. koje potopljene mlijekakantama, hlađenje je načina kod 1 litru oko 15 litara vođe ovog hlađenja mlijeka, potrebno dom, 1 litru 5 litara vode mlijeka. potrebno je gnjuračem kao u nisu efikasni načini suvremenim mlijeka hlađenje hlađenja Opisani i redovna rashladnim pripravilna No,njihova uređajima hladnjacima. do i održivost a time mlijeka bakterija, razvoj ipakusporeni osigurava mjena, treba male naročito i Kao proizvođače, oblike, jeftine sabiranja. jednostavne oni U svakom i ih prednost slučaju predstavljaju primjenjivati. propagirati suvremenim nekim napr. kuhinjskom hlađenje mlijeka, »rješenjima« pred (frižideru). hladnjaku inž.

Slavko dipl.

Kirin, Uz

hladeći

ovakvo

mo-

u

se

u

za

u

za

za

sa

—

za

u

za

STAJSKI GNOJ

JE IPAK NAJVAŽNIJI U BORBI ZA VISOKE PRINOSE Ko-

(A.T.) toliko iz mekotu liko odneseš, doneseš kote (dopepriroda (oranice) stara kojupodravlaš), jeuzrečica, To znadu. dobro ski poljoprivrednici i proizvođače. vrijedi mljekarske da to čez Krava se doji usta, je iz Patačko rekao nam tak, jeJosip svaki poFerdinandovca.

Zbogtoga a koji ljoprivrednik, stočar, pogotovo proizvodnju orjentiramlječnu stoke treba imati ili uzgojrasplodne krmivo kvalitetno i hranu za svoje stoku. krave i ostalu muzare ima Tu glavuriječ»umjet— njak«? točno.

No ako se mekota To je to samo »šopa« umjetnimgnojivom, Brzo dobro. mekotu (oranicu) nije a izrodi.

Najbolji jestajski gnoj, zeleno i mnogo koje gnojivo, pomaže FERDINANDOVAC

—

#

ane

me-

na

za

—

na

se

“

—

—

.

za

se

se

često

mora

na

mekotama

našim

ako

želimo

jasno primjenjivati... mati visoke utovara prilikom Nađa stajskog prinose. gnoja Sličnih često traktorsku Slika, prikolicu. moglisakupiti, koja bi izjava iz razgovora čuti ili na PriMeđimurja, :* Podravine, naših vidi poljima prenijeti ima Posavine i druMoslavine, gorja, Zagorja, i kojih stočara, rataramljekara, i-

Josip

Patačko,

njegov

sin

Branko

i snaha

na

se

sve

više

u

našim

selima.

gih krajeva

naše

zemlje

|

82

53

U PROIZVODNJI OSLOBOĐENJA

REKORDERU

MLIJEKA BARANJE

NAGRADA

—

proizvodnji uzgoju svoj Najveće p riznanje udruženi dobio 1979. za Baranje« je Oslobođenja »Nagrada godinu, mlijeka 1979.

On JAKOBI iz Draža.

JOSIP g. predao (46) je mlijeka proizvođač 70 tisuća litara Manastiru Belom Tvornici mlijeka. preko mlijeka vrsni da Da spomenemo novojmodernojstaji kooperant svojoj ovaj teladi.

5 kom.

11 i 20 krava ima muzara, Prosječno pasmine»Frizer«,junica više litara dan krave po pa po njegove i jednomgrlu. mlijeka, 25— daju do od drži zakrave hvale 30, ispaši svibnja vrijedan kooperant svoje Ovaj da Da spomenemo drži ih zime dok je staji. preko listopada mjeseca, ključno nacrtima tvornice i da stambenim po je građena objektom zajedno slaja uložio dio Jakobi kao i u U mehanizirano. mehanizaciju je ovajobjekat 100 kredite od oko dobio Tvornice i od dok od banke vlastitih sredstava, je sada starih miliona otplaćuje. polako dinara,koje rad

za

krava

na

i

muzara

u

u

u

u

na

na

u

sa

sve

a

Jakobi

Marija

i

sin Atila

njen

među

junicama u

otvorenom

oboru.

toliko.

još kj zemlje, posjeduje hranom suhom što kukuruz i Na on zajedno kleju, kasnije tojzemlji sije zime. ishranu krava koristi od Tvornice i koncentratima preko kojedobije domaćinu nadasve našem U oko stoke i kuće supruvrijedna pomaže poslu i očevim ići će nastaviti sin Atila i ga Marija koji (18) stopama (36) njihov vidi solidnu da u čvrsto odlučio mlijeka jer proizvodnji posveti koji tome, je koegzistenciju.

Brez Pavle Inače

Jakobi

samo

dok

6

za

54

arendu

uzme

sa

a

se

u

SUZBIJATI BOLESTI VIMENA

KAKO

SRH

izdala

zani-

je bolesti vimena« prof. kojujenapisao suzbijati kakronični dr S. Rižnar.

Dozvolom autora mi objavljujemo jer ju cijelosti zdrate tako tari vimena i kakvoću mlijeka ugrožavaju smanjuju proizvodnju vljeljudi. ako želimo više mlikatare vimena Kronične moramo proizvesti suzbijati i jeka njegapostići bolju cijenu. kakronični svaki Za razliku od akutnih pozna upalavimena, koje stočar, da stočar može vimena takva ter mjesecima je prije upalakoja trajati veći dio kada Tek nakon više žljezmijeti. bolesti, propadne mjeseci trajanja da krava vlasnik će tkiva ili više četvrti daje danog jedne primijetiti vimena, četvrti vimena da vodenasto te da ono postalo pojedine manjemlijeka,je ili atrofirale. smanjile potpuno propale 20% do bolest oko U našim ne kojima suzbija gospodarstvima 40% vimena.

Svake ima kronični katar krava vremena izlučujeprije godine katara To nanosi vimena. krava i do 10% uznapredovalog zbogposljedica štete i dovodi rentabilnost mlijeka. proizvodnje gospodarstvu pitanje like do 40% katar vimena kronični Krava ima mlijeka manje daje20% koja zdravo bolesnih krava ima masti zdrava negoli negoli životinja.

Mlijeko manje kod i teško često prerađuje, kuhanja mlijeko, jevodenasto, sluzavo, gruša i pa njegapostiže slabija cijena. brzo štetu nanose kronični katari ih se kasno primjećuje Najveću jer uzročnike krave šire po u bakterije) (najčešće izlučujumlijeku Oboljele staji. muzača i odmah nakon ruke pa pribor infekcije, njimainficiraju rukama i inficiranim Uzročnici se mogu strojevima prenijeti mužnjom mužnju. zdravstvenu

stoke

zaštitu

Republička zajednica brošuru: »Kako i mljivupoučnu za

u

za

ne

a

su

se

—

u

ova

se

se

ve-

u

se

se

se

za

se

a

s

bolesne

katara

na

ulaze

sti mlađe

zdravu

četvrt

vime

krava

u

krave

i

sise.

one

za

sa

se

kao

vimena

zdrave

i na

krave.

Uzročnici

togarjeđe vime kojeimajupravilno građeno životinje kroz

sisni kanal.

obole

Radi

kroničnih

od

ove

i

bole-

pravilne većina

je je uzročnika te bolesti opasna i po ljudi, djece.

Mnogatrovanja zdravlje pogotovo kroničnih katara uzročnici izazvana uzrokuju ljudi mliječnim proizvodima nakon uđu vimena i ili različite mlijeko mužnje koje crijevne drugebakterije neurednim i mlijeka. proizvođača nehigijenskim gospodarstvima rentabilnost i Da bismo suzbili kronične katare vimena proizvodpovećali potrebno je: njemlijeka od

Najveća opasnost

kroničnih

katara

vimena

u

tome

što

u

u

1. Otkriti

sve

inficirane

i bolesne

krave.

životinje.

Spriječiti širenje krave.

3. bolesne i inficirane Liječiti šire 4. Izlučiti iz infekciju. koje staja neizliječene životinje 2.

katara

vimena

Otkrivanje

bolesnih

na

zdrave

i inficiranih životinja testa«

mlijeka pomoću broj Pregledom možemo sabirnim metodama ili posumpregleda mlijeka mjestima drugim kaod kroničnih krava ima da u određenim kojeboluju gospodarstvima njati s

obzirom

leukocita

na

»mastitis

na

55

tara

vimena.

mastitis

mlijeka Pregledom

iz svake

pojedine

četvrti

pomoću

vimena

kojih je već i izazvala treba poremetila sekreciju Ipak, naglasiti, promjene mlijeku. da ovim testom kronične vimena. katare samo postavljamo sumnju Mastitis testom možemo otkriti sve inficirane krave i četvrti ne vimena, tek kod razvila. Radi ne one inficirane,kojih upalajošnije pogotovo toga treba bakteriološku svih krava iz poslati mlijeko staje kojoj je pretragu mastitis testa katar kronični vimena. pomoću postavljena sumnja testa

otkriti

možemo

krave

i četvrti

kod

vimena

ova

bolest

u

na

se

na

u

na

Sprečavanje širenja

kroničnih

katara

vimena

spriječili širenje mlijeka zagađivanje nakon redu i u ove prvom mužnje, potrebno je druge provesti općehigijenske mjere gospodarstvima kojaprodaju mlijeko.

Urediti zahode izvršiti sa higijenske (nužnike)septičkom jamom, higijenski iz vode vodovod hladnom uvesti i s toplom pregled bunara, vodom, staju i urediti za postaviti praonike strojeve pribor mužnju, mjesta higijensko i nabaviti i ruku za odlaganje pribora mužnju, pribor pranje dezinfekciju nabaviti male ručnike vime itd. strojevamužu, (najbolje papirnate) Da bismo krave veterinar će odrespriječili infekcije širenje kravu, diti nakon krava i redoslijed mužnje staji svakog pregleda mlijeka.

Najprije treba musti krave iz i nisu kroničizolirani uzročnici one mlade mlijeka čijeg nih katara nakon krave bile inficirane i one i su vimena, njihstarije koje i inficirane krave. izliječene treba redovito kako bi radili Strojeve mužnju pregledavati besprijekorno uz Svi i stropodtlakpropisani propisani brojpulzacija.gumenidijelovi biti i elastični. za jeva mužnjumoraju cijeli, glatki treba dei ruke muzača i i Strojeve mužnju prijeposlije mužnjeoprati bismo

Da

kroničnih

katara

vimena

i

u

u

za

za

za

za

za s

na

u

a

za

za

.

zinficirati.

Sise

i vime

treba

mužnje prije kada krava vime tek se na Stroj mužnjustavlja »pusti mlijeko«, skida čim dotok raditi »na ne mlijeka.

Stroj smije prazno«! prestane Nakon sisu treba dezinficirati to u za pripremljene mužnje uranjanjem antiseptika. preparate +

očistiti čistim

ručnicima

za

za

vime.

a

kroničnih

Liječenje svih

katara

vimena da

Liječenje povjeriti Najbolje je kroničnih katara vimena što tek nakon se liječenjem provedu mjere započne kroničnih vimena bez katara katara vimena.

Liječenje sprečavanje širenja kroničnih katara bez provođenja suzbijanje širenja najčešće je mjera uspjeha. i prema Veterinar u prema rezultatu će, mlijeka prilikamastaji, pretrage da li će odmah odmah ili će neke inficirane sve odlučiti liječiti liječiti krave, tek kod druge zasušivanja. bolesti

vimena

treba

veterinarima.

se

za

za

se

a

56

najčešće liječimo antibioticima, uputama vimena kojijepregledao riologa mlijeko.

Najbolje je liječenje primijeniti sa ili sadrže penicilina preparate (eventualnostreptomicinom) koji preparate tzv. draže oni vime.

Penicilin polusintetski penicilijer najmanje sve ne najčešće upotrebljavamo streptokokne infekcije (zastreptokoke koji cloxacilin, dok ostale stafilokoke i mikroorna stvaraju penicilinazu) streptokoke, druge kronične dobro cloxakoji ganizme uzrokuju katare, najčešće djeluju preparati cilina.

Kronične

katare

bakte-

prema

za

za

kroničnih

lijekovidaju Ne hranu krava se i za vrijeme smije prodavati ljudsku mlijeko liječenja nekoliko dana nakon kroničnih katara. zabrane liječenja io prodaje mlijeka Kod

katara

kravama

se

vime

u

kroz

sisni kanal.

za

odredit

će

veterinar.

dobro bakteriokrava tjedana liječenja jeponoviti loški Nakon vimena i vrše svakih pregled mlijeka. toga pregledi mlijeka 6 krave izlučiti iz ili poNeizliječene najbolje mjeseci. je uzgoja izdvojiti sebnu onda ako vimenu. staju, imajuvidljive pogotovo promjene kroničnih vimena ovisi o stokatara Uspjehsuzbijanja najviše zalaganju čara kroničnih katara provođenju nabrojenih mjera sprečavanje širenja vimena i stočara i veterinara. suradnji Već da sivime smo spomenuli jepravilno građeno pravilno građenim tome i teže od kroničnih prema pa prema infekcijama otporno oboljeva katara.

Goveđe vime dobro trbuh i uz se prema natrag prijanja proteže stranu, i tako li ga između nogu. naprijed, da,gledamo odozada, ispunjava prostor Ako kravi sa strane trebamo dio vimena noge, vidjeti izaskoč“ stojimo zadnje kako diže prema dok veći dio vidi ispred se nog zgloba se vimena stidnici, Puno vime visiti već ne samo zgloba, skočnog skočnog zgloba. smije ispod sisa kod vimena doseći do vršci većeg smiju njega. ako 8 do 10 cm sise tako da ih može rukom obuhvaNajbolje je duge da tome vršak ni velike sise viri iz šake. Nisu ni samo titi, pri poželjnemalene Nekoliko

nakon

prvog

se

u

na

na

za

o

s

sama

JAČI

u

su

se

a

sise.

Vršci

svih

trebaju istoj vodoravnoj liniji, moraju ravni kao uvučeni. ne ne obljeni, odsječeni, pogotovo ljevkasto Kod šakom treba mlaz sisa se treba dobro mužnjecijelom puniti, mlijeka biti slamke i ne Izmuzavati treba bez se debljine smije raspršivati. lagano priali ni kada krava teći ni ne tiska, mlijeko smije mlijeko«. kapati »pusti Sve četvrti vimena biti velike li ih odozada trebaju podjednako gledamo ili strane. treba biti meka vime i elastična. Puno Mliječna žlijezda jenapeto, ali biti tvrdo. mora na a ne elastično, tj. podatno pritisak prstima, opet Koža vimenu biti treba tanka i finim na pokrivena pomična podlozi, kratkim dlačicama.

Sise bez fine kože. dlake, glatke vime odnosno sisama. tzv.

Nijepoželjno Što prekobrojnim pasisama, veću vimena često one za se pasise veće, predstavljaju opasnost zdravlje jer i izvor infekcije. upale poslije toga sisa

biti

u

oni

biti

za-

a

samo

sa

na

su

s

su

su

57

MILIJUNA LITARA MLIJEKA

SEDAM

»Dukat«, isporučili ivanićgradske općine mlijeka litara mlido sada rekordnih sedam iz OOUR milijuna »Kooperant«Zagreba Na ostalim 1978.

10% više nego što područjima kojima godine. jeka, je Kutina i JastrebarNovi xDukat« vrši a to su: Samobor, općine Zagreb, otkup, dnevno toliki. trend predaje Mlijeko prosječno otkupa mlijeka nije sko, porasta dukatovim Jedino selo oko 1600 domaćinstava. otkupomje kojenije pokriveno lani Sela. Ista iz vrši te tamo zadruga Dugog je poljoprivredna otkup Lipovec, više od 50 tisuća litara mlijeka. otkupila Lipovcu Proizvođači

su

lani

RO

na

za

u

ona

Za

predaju

mlijeka

ponekad

se

čeka

u

repu

(Bosavski

Bregi)

još postoji laktofriz, Mlijeko mjestu, relativno od neka sela te to orgaga dobroj uvijek nemaju, je jedan propusta dva tri svakodnevno odvozi Mlijeko pomoću kamiona, prinizaciji otkupa. »Dukata«.

Pri odvozu vlašnitvo vatna i mlijeka ponekad javljaju jedan potePetrić obično Referenti Milan Pađen i inž. Miro su otkup koji škoće, ljeti. uzorke uzimamo kaže: »Redovito nam mlijeka analizu, glavni jeproblem dolite vode Proizvođači se najviše pakljute otkrivanje mlijeku. mlijeka relativno nisku mlijeka.« otkupnu cijenu nekoliko viša faktora: Rastu i cijena proizvodnje otkupa pridonijelo je robnih kao i mlijeka, povećanje broja mlijeka njihovo kreditiranje proizvođača itd. od strane mehaniziranost sve proizvodnje poljoprivrednika »Dukata«, bolja No unatoč nedostaci koče rasta (lakkoji višegodišnjeg proizvodnje jošpostoje nastavi tad realno rasta Ako ovakav trend se tofrizi). proizvodnje mlijeka je se

sabire

na

31

sabirnom

pa

31

iako

u

se

se

za

na

a

na

u

nova

58

s %

Na

sajmu

u

Ivaniću

se

sve

više

stare

prodaju

krave

godine planirana brojka milijuna otkupbiti mlijeka premašena. ljenog U vrhu lani bili robni Milan Kuharić iz sela proizvodnje proizvođači: Stara 35 tisuća Antolić iz Breške Marča,kojijeisporučio preko litara, Josip Grede zatim Mirko Markež i Ivan oko 30 preko tisuća, Josip Delinić, Bogati 30 tisuća litara. I konačno 7 litara ivanićki isporučenih milijuna poljoprivrednici dobili više od starih dinara.

3,5milijardi Ivica Novosel, dipl. ing.

za

očekivati

do

1985.

da

će

od

10

litara

su

s

s

za

su

ZAŠTO

IGRA »MAČKE

I MIŠA«??

brojproizvođača pribjeuvijek vode.

To u gava mlijeka, najčešće dodavanjemnedozvoljene patvorenju je smislu i šteti kakvoći pravom cijelog nedopuštenakažnjiva radnja, mlijeka kakvoća i dohodak se seoskogsabirališta, drugimproizvođačima umanjuje od znatno a proizvodnje mlijeka, mljekari umanjujemogućnost proizvodnje dobrih Od dobre proizvoda. patvorenog mlijeka nemogućejeproizvesti mlječne proizvode. uzoraka Kod i kontrole seoskim sabiu proizvođačima uzimanja mlijeka i ralištima obično dobri i rezultati se dobivaju zadovoljavajući laboratorijski tada Nakon nekoliko dana »svi ili već sutradan kakvoća su mlijeka pošteni«.

Još

znatan

a

možemo

ustvrditi

i sabirača

59

a

ei s

a dodavanja zbog smanjuje proizvođača zapaženo mnogih da »vodonoše« znači sabirališta.

To seoskih kod nastupaju skupnogmlijeka bez kontrole! zrak selu »čist« kad u tj. je 1980. g. treba u sabirača i rad "Takav potpuno proizvođača ovoj pojedinih sudaca službi i nadležnih a suzbiti i inspekcijskih onemogućiti, putemjavnih tako mogu »čistac«! Samo na do za mljekare patvorenje prekršajekraja istjerati kakvu upravo zahtjevaju mnogobrojni onakvoj preradi, kvalitetnoj pristupiti SRH. novinama« listu« SFRJ i »Narodnim »Službenom u objavljeni propisi čiProizvođači kakvoća I ne zanemaruju mlijeka odgovara. higijenska raznim i stoću. u se neopranom cjedilu muzlicama, Mužnja obavlja prljavim zadatak nameće To kroz i gazama se mnogim mlijeko. koje cijedi krpama kontrolu zakažu dan da službama stručnim pa mljekarskog pribora, tog jedan musabirno u trebali bi svi proizvođači dana cjelokupni svoj mjesto donijeti dan bi crvenili ili ga ne da bi se zački donijeli, taj mnogi pribor.

Vjerujem i iskuhavali. kontrole dana ili bi ga nekoliko prali temeljito prije već vrlo a ta pokazala uspješna mjera, je mljekarama jošjedna Preostaje i tuđeg donosa malo kod da svaki odlične svojeg proizvođač popije rezultate, zadaća kakvoća samo jednogproizvođača mlijeka nije Higijenska mlijeka! sabirališta i sela! nego cijelog se

i

isto tako

vode

-

Z.

HRASTJE

NAJJAČE SABIRNO MJESTO PODRUČJU OPĆINE ZELINA

M.

NA

—

Varaždinv,drugom Zeline glavnom oko 1 km. 'To sabirselo nailazi se se lometru Hrastje, koje protežedaljinu nekoliko kada 1975. od mjeje inicijativu mjesto postoji proljeća godine, sabirnom Košćeca.

Tada tom na dvorištu se otvoreno štana mjestu Stjepana te dan dana iz ta 50 1 svega povećavalaje mlijeka, brojka otkupljivalo kakvodobre dnevno. od 1000 1 i količinu do danas Mlijeko je mlijeka dostigla masti. i do kreće masnoća će, a prosječna 3,8% kontrolu te vrši svakodnevno Verica Sabiračica mlijeka preuzima Dropučić kontrolira Pravilniku. se zdravo spec. samo Mlijeko kojeodgovara mlijeko Ovo kiselost i litražu ogromno proizvodpovećanje prekomljekomjera. težinu, da vid svakako toku u petgodina ukazuje predstavljakoji proteklih nje veću zauzima u stočarska sve poljoprivrednoj ulogu individualnoj proizvodnja 47 indisvakodnevno donosi Na sabirnom mlijeko Hrastje mjestu proizvodnji. robne od nekoliko u proizvođača, proizvođače koji vidualnih njihspada 10.000 litara. Među »Dukat« RO 1979. godini za prprotekloj isporučili potrebe oko 85 litara madnevno vima Koščec mlijeka prosječne predaje koji jeStjepan Gluhak i dr.

Koščec snoće m, Marica, Mragutin Poldrugač Ivka, 3,85% slijedi što želimo sa I individualnim proizvodnju uspješniju proizvođačima ostalim već programom razvoja! daljnjeg stočarskim prisutnim Ukoliko

cestom

iz

krenete

prema

ki-

na

u

na

na

no

na

se

a

se

u

m.

na

nam

“

su

a

m.

KRŠ

60

ado

B.

Munđak

u

ZAŠTITA TAKOĐER POMAZE U POLJOPRIVREDI

PROTUGRADNA

VISOKE PRINOSE

(A. T.) Odvajkada bila briga svakog jenajveća stočara, kako da bez i kiše popoplave tuče, kukuruz.

Od sijeno, žito, spremi toga ovisio i mu su prinos.

Zbog toga je Podravci što već skoro 20-tak ponosni tučom s godinanemajubrige (graneka sela i po dom),kojaje pogađala nekoliko Naime sela Budrovac, puta.

Sirova Katalena i Čepelovac su prva su koja počela organiziramjesta, nom protugradnom zaštitom, kojaje brimnogo poljoprivrednike riješila Ivana Orača smo ga. Zato posjetili iz poljoprivrednika Budrovca, koji je od raketara bilojedan najboljih gorskoregiji: Dobro da podravskoj je općine BjeloGrubišno var, Daruvar, Đurđevac, Raketar Ivan izvještaj Orač, daje dnevni i Virovitica Polje zajednički organizirale zaštitu radarskim RC-2 Pitomača.

Time centrom protugradnu Bilogora nama poljoprivrednicima olakšava proizvodnja kukuruza, pšeznatnome se te stočne od ovisi i nice, sijena,druge hrane, koje proizvodnja mlijeka.

Vaše mišljenje raketarstvu? o To bi trebalo naša na prenijeti gdjejerazvijena područja, pogotovo BUDROVAC

—

s

u

su

—

e

s

u

—

sva

—

poljoprivredna proizvodnja.

Naime, raketarske službe nisu toliko kolika znade biti šteta od organizaciju velike, naš narod dok bude više takose prirodne stihije, koje odvajkada boji.

Naime, vih raketarskih lansirnih oblalakše ćemo se boriti stanica, gradonosnih protiv ima ka,kojih svakog ljeta pretek.

Da to i raketnajbolje govori organiziranija je tako, protugradna SIZ-ovi na zaštita, kojupomažu unapređenje poljoprivrede, osiguravajući zavodi i i privredne organizacije. drugedruštvenopolitičke troškovi

za

raketarske

lansirne

stanice

i

na

nam

sve

za

61

ISPRAVAK CIJENE MLIJEKA cijenu mlijeka koja »Mljekarskog objavili prošlom broju do zabune U tabeli 2 došlo u 1. III 1980. snagu zbroju godine. je jestupila to zato sada i osnovne pa ispravljamo. cijenepremije niže 1 litru će od 1. III 1980.

Proizvođačima mlijeka isplaćivati masti: vedene prema postotku mlječne cijene, 1979. g. od 15.000 1. Individualni su manje koji isporučili proizvođači ili obračunskih litara Istri, područjima, Primorju mlijeka brdsko1 litara će od 8.000 obračunskih i litru mlijeka isplaćivat Dalmaciji manje planinskim masti: niže navedene prema postotku mlječne mlijeka cijene lista«

U

smo

novu

na

na-

za

se

u

u

se

%

mlječne

masti

Premija

cijena

Osnovna

3,9

3,6 3,7 3,8 3,9

4,0 41 4,2

Ukupno

dinara

0,20

5,792 5,973 6,154 6,335 6,516 6,697 6,878 7,059 7,24 7,421 7,602

3,2 3,3 3,4

za

5,992 6,17925 6,3665 6,55375 6,741 6,92825 7,1155 7,30275 7,49 7,67725 7,8645

0,20625

0,2125 0,21875 0,225 0,23125 0,2375

0,24375 0,25

0,25625

0,2625

obra-

isporučili koji proizvođači i kao čunskih litara područja, Istre, brdskomlijeka proizvođači litara 8.000 i više obračunskih 1979. g. i isporučili koji PrimorjaDalmacije planinskog navedena niže 1 litru će mlijeka cijena: mlijeka isplaćivat 2. Individualni

su

su

se

"e

masti

mlječne 3,2 3,3 3,4

3,5

3,6 3,1 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2

va ararara_r_A_A_, . Raa

$2

u

1979.

g.

15.000

i više

u

za

Osnovna

cijena

5,192 5,973

6,154 6,335 6,516 6,697 6,878 7,059 7,24 7,421 7,602

<gYWvWW————————_

Premija 0,60

0,61875 0,63175 0,65625 0,675 0,69375 0,7125 0,73125 0,75

0,76875 0,7875

Ukupno

dinara

6,392 6,59175 6,71915 6,99125 7,191 7,39075 7,5905 7,79025 7,99 8,18975 8,3895

BIZELJSKO punih

godina iz 4 sabire go Antolović Bizeljskog za mlijeko poljoprivrednu zadrugu »Sutla« Na tom Šenkovec. području SR bilo Slovenije nije otkupamlijezato pa drugDragopredložio ka, je zadruzi iz Šenkovca poljoprivrednoj da preuzme otkupmlijeka podruokolice. suradTa čjuBizeljskog i i spomenjatamošnjih proizvođača nute urodila poljoprivredne zadruge Zato velike jepunimuspjehom. količine kroz 15 mlijeka punih goditom i mogleotkupiti području u i obliku na ili u uputilimljekaru preradudalje potrošačima mlijeka drugih mlječnih proizvoda.

Sabirač Antolović sabire dnevno ovih dana i do 10 kanti Sa Drago mlijeka. kakvoćom vrlo to znači i mlijeka jezadovoljan, njegovi proizvođači.

15

Već

sabirač

Dra-

na

se

su

na

na

a

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

R. J. STOČARSKI

—

rasplodnom

Promet

Red. br.

>

prezime proizvođača Imei

1.

Barić

V.

2.

Rodi

A.

3.

Zmal.

4.

VlahecI.

5.

ZmabD.

Vadlja

Selo D. Hrašćani

F.

8.

Tot

9.

Režek

10.

Patafta

11.

—Slaviček

12.

Mirić

13.

Hajdingak

14.

Strniščak

15.

Kavran.

16.

—Kalšan

A.

M.

F.

m

M.

P.

ĐD.

_

.

ši

"

"

-

ž

.

_

.

Hemuševec Draškovec

F.

junica

“

5

Đ.

Kategorija

=

Cirkovljan

F.

proizvođača

"

Hodošan o:

— 7.

Magdalenić < 6.

stokom

_

_

»

m

Prelog

»

DD. Kraljevac

S

Prelog

"

=

=

kooperanata

—

pb.

20295 19598 19887

20006 19849 19583 19932

20323 19582 20070

20193 19985 20166

19784 20150

19898

Kupac

Peć

PIK 5

"

m

»

po

»

_

»

s

»

=

"

"

o:

»

63

Red.

Imei

prezime

17.

Hozmec

R.

18.

Vuk

19.

Krznar

Đ.

20.

Krznar

Đ.

21.

ZrmmaV.

22.

Kuhanec

br.

= proizvođača

Selo

I.

=

»

»

"

_

Hrašćan

junica

19813

23.

Slaviček

24.

Matić

M.

25.

Lovrić

D.

26.

27.

—

Povijač

Mala

V.

A.

29.

Kolarić

A.

=

Požgaj

S.

Čonka

S.

<

Belović

F.

34.

Helec

35.

Hetoni

37.

38.

M.

Blagus

L.

Zelenić

A.

<

Baranašić

N.

Sabol

40.

—Baranašić

41.

Kerovec

42.

Habuš

M.

43.

Srpak

T.

44.

Šipušdl.

K.

Zrna

ZmaM.

47.

—Hadikan

48.

Zrna

49.

—Kolarić

—

:

,

I.

.

"

m

S

Vadlja

L.

M.

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna

Udruženje

Tisak:

RO

m»

19763 s

20082

"

19835

SŠ

19202

.

20067 19908

"

"

.

oh

"

»

»

pm

»VJESNIK«

."

20143

»

17611

ODBOR

Zlatko

dipl

Mašek

radnika SRH. mljekarskih Ilica 31/III, telefon 440-476.

privredne proizvođače

Uprava

organizacije i ustanove mlijeka 4 dinara.

—

"

19738

UREDNIČKI urednik

"

20045

»

pretplata za

»

19818

=

za

a

64

19886

»

odgovorni

i

sa

20011

Uređuje Glavni

"

19741

=

A.

m.

19994

-

Hrašćan

F.

"

20010

o. “.

D.

S

20183

=

V.

46.

60.

R.

ši

.

19613

»

.

"

19911

eo

Palinovec

pa

19606

»

“E

»

19724

.

=

.

20271

i

"

—

N. Gradiška

Peć-Kooper

PIK

2944

_

"

i

2888

“junica

Pustakovac

S

Vet.st.

2883

še

Goričan

A.

4179

5

"

39.

45.

bik junica

Totovec

33.

—

»

Ru.

D.

F.

36.

Bukovac

"

19232 19634

=?

Ludbreg Palovec Držimurec

Belović

32.

114

A.

Nemec

31.

V,

Smontara

28.

30.

Draškovec Čakovec

J,

__

19749

=

_

PZN.Maroft._

3325 21673

Hodošan

G.

ja ..

20113

tele

m.

Kupac

pb.

20174

krava

Hodošan D.

—

Kategorija

OOUR

TiM,

Zagreb

vet.

i uredništvo: 8 dinara

Zagreb