Mljekarski list 7-1980

PRAVA | OBVEZE INDIVIDUALNIH POLJOPRIVREDNIKA I INVALIDSKOM O MIROVINSKOM PO ZAKONU POLJOPRIVREDNIKA OSIGURANJU

NEKA

I zakon

i

mirovinskom

je godine stupio svibnja se individualnih invalidskom prema kojem poljoprivrednika osiguranju individualni obavezno od 1.

1980. poljopriosiguravaju godine siječnja počev 65 nisu navršili 15 1980. do 1. vrednici godina siječnja imaju godina, koji osise zakonom žene. Tim života 60 odnosno osiguraniku godina muškarci, Dana

1979.

11.

snagu

na

o

.

—

a

—

—

gurava:

rad-

gubitka slučaj podpunogtrajnog 1) ne sposobnosti; i starosti mirovinu za starosnu na pravo slučaj 2) osismrti za članovima mirovinu pravo porodice slučaj porodičnu 3) guranika. zakonu ovom su individualni po poljoprivrednici osigurani Osiguranici i ako nisu obui ako im zanimanje djelatnost jedinoglavno jepoljoprivredna osnovi. i invalidskim mirovinskim obaveznim po hvaćeni osiguranjem drugoj sredstvima mirovini i nekoliko o reći ćemo U ovom riječistarosnoj napisu zakonu. ovom po potrebnim osiguranje pravo

na

mirovir.u

invalidsku

i

za

na

—

.

o

za

II po je osiguranja koje stječe obaveznog mirovinu starosnu starosti. Pravo na mirovinu za starosnu na stjepravo slučaj če poljoprivrednik: osiguranikmiroi života 55 odnosno 60 1. kad navrši ( žena) godina ( muškarac) godina individualni vinski staž od 20 godina; 35 odnosno 40 navrši 2. kad staža, mirovinskog godina (žena) (muškarac) života: bez obzira na godine života i 60 odnosno 65 kad navrši naj( žena) godina ( muškarac) godina 8.

40 navršio da staža 15 mjeseci najmanje je uvjet osiguranja manje godina 10 ili 80 u 5 staža u godina. posljednjih mjeseci godina posljednjih osiguranja kada dana od računa se 10 odnosno od 5 je unatrag godina godina Razdoblje to za ako ili života i staža i navršio osiguje osiguranja, godine osiguranik od dana ranika osiguranja. posljednjeg prestanka povoljnije mirovina Starosna određuje poljoprivrednika osiguranikaindividualnog osnovica mirovinske od se osiguraprosjek mjesečni kojapredstavlja osnovice 10 bio u na prije o siguranja godina posljednjih osiguran nja kojejeosiguranik 10 bilo mirovinu ili prava osiguranja uzastopnihgodina kojih ostvarivanja izboru prema osiguranika. utvrindividualni se Osnovice poljoprivrednik osiguranjakoje osigurava ovisno o visini katastarskog svaku godinu poljoprivrednika đujezajednica domaćinindividualnih Osiguranicipredstavnici poljoprivrednika. prihoda visini utvrđene osnovice obavezno u prema se stva katastarskog razvrstavaju samostalno osobe domaćinstva i se članovi ostali a koje osiguranici prihoda, osnovicu u se bave osiguranja. razvrstavaju najvišu ribolovom, u osim osnovice osiguranjakoje osiguranipoljoprivrednika Zajednica osnote i više osnovice ci obavezno najvišu osiguranja, utvrđuje osiguravaju

Jedno

od

iz

se

prava

zakonu

ovom

'

*

uz

“

—

—

—

na

na

za

—

—

se

98

koje osiguranici način svaki za đuje razvrstavanja slučaj. vicu

do

se

Starosna

mogu

vlastitom

prema

obračunava

mirovina

od

se

izboru

mirovinske

razvrstati

osnovice

u

i odre-

postocima

mirovinskog 1. muškarcu 15 mirostaža 35% sa — osiguraniku godinamirovinskog vinske svaku navršenu staža a za 2% se daljnju godinu osnovice, povećava od mirovinske osnovice; 2. ženi sa 15 staža 40% od mirovinske osiguraniku godina mirovinskog svaku tako da staža do navršenih 20 osnovice, daljnju godinu godina staža svaku navršenu staža iznad 20 staža a za po povećava 3%, godinu godina određenim

ovisno

dužini

o

staža i iznosi:

za

—

za

se

—

2%

po

od mirovinske

Starosna

je

mirovina

mirovina

starosna

odnosno

35

mirovinskim rovina

se

40 odnosno

90%

osnovice.

može

iznositi

ostvarena

s

85%

najviše

mirovinskim

od

stažom

mirovinske

ako

osnovice, od 40 godina (muškarac)

godina(žena).

Osiguraniku kojije dužim stažom od 40 odnosno 35 mi(muškarac) godina(žena), svaku staža iznad punu povećava daljnju godinumirovinskog 35 od mirovinske 1% ali može iznositi za godina najviše osnovice, starosnu

mirovinu

ostvario

s

za

od mirovinske

osnovice.

III Sredstva

mirovinskoginvalidskog ostvarivanje osiguranja individualnih i poljoprivrednikanjegovu provedbu osiguravajudoprinosima individualnih i osiguranika poljoprivrednika doprinosima drugih osoba katastarski od te kojeimaju prihod poljoprivredne djelatnosti udjelom i društvenozajednica drugimprihodima.

Osnovice i ako nisu utvrđene za plaćanje doprinosa, političkih obračunavanje aktom. konom,utvrđuje Zajednica poljoprivrednika samoupravnim općim i obveznici doOsiguranicipoljoprivrednici drugi plaćanja mirovinsko i invalidsko individualnih osiprinosa osiguranje poljoprivrednika individualni sredstva i to: za ovo guravaju osguranje 1. svoti obračunava u se u podoprinosommjesečnoj koja jedinstvenom stotku od osnovice na osiguranja kojijeosiguranikpoljoprivrednik osiguran; individualni 2. iz dohotka od samostalu doprinosom jedinstvenom postotku osobnog osnovicu čini katastarski nog obavljanja poljoprivredne djelatnosti čiju prihod; 3. od osnovice služi u razrez doprinosom jedinstvenom postotku koja ostvaren društveno na poreza graprihod pružanjem usluga osobama, pravnim đanskim osobama i pravnim građanima upotrebom poljoprivrednih strojeva, oruđa i motornih vozila; 4. od osnovice služe za u doprinosom jedinstvenom postotku koje iz dohotka od u poreza osobnog djelatnosti poljoprivredi. ostvarenogsporednih Obveznici točkom osobe imasu plaćanja doprinosa navedenog pod koje 2, od katastarski iznad 500.— dinara bez obju prihod poljoprivredne djelatnosti zira na to da li zakonu i po imajusvojstvo osiguranika općine.

Doprinavedene točkom 3. i 4. individualni nose pod poljoprivrednici.

I, osiguranici Visinu mirovinsko individualnih i invalidsko za podoprinosa osiguranje individualni samoupraljoprivrednika utvrđuju osiguranici poljoprivrednici vnim se mora u sporazumom koji zaključiti najkasnije posljednjem tromjeseod će Ukoliko visina se čjugodine kojaprethodi godini koje primjenjivati. iz

prava

za

i

za

se

—

za-

za

za

razrez

ovom

su

—

se

99

doprinosa Sabor utvrđuje

utvrdi

doprinosa SR Hrvatske sa ravnopravno zajednicom poljoprivrednika.

Ovime želimo informirati da 26.

1979.

Odluje studenog godine donijeta ka o osnovicama i dose za koje uzimaju obračunavanje osiguranja plaćanje i iz i indiprava prinosa određivanje mirovinskoginvalidskog osiguranja vidualnih da su određene za a isto tako poljoprivrednika godinu1980., stope invalidsko mirovinsko doprinosa osiguranje.

U nastavku osnovica i dajemopregled osiguranja stopadoprinosa.

Citiranom Odlukom utvrđene osnovice visu slijedeće osiguranja premi sini katastarskog prihoda: do 5.000.— dinara —1.600.— dinara katastarskog prihoda 5.000.— do 10.000.— din. kat. dinara 2.000.— preko prihoda 10.000.— do 15.000.— din. kat.

2.400.— dinara preko prihoda 15.000.— do 20.000.— din. kat.

2.800.— dinara preko prihoda 20.000.— do 25.000.— din. kat, dinara 3.200.— preko prihoda 25.000.— do 35.000.— din. kat. dinara 3.800.— preko prihoda 35.000.— do 50.000.— din. kat.

4.300.— dinara preko prihoda 50.000.— do 75.000.— din. kat.

5.000.— dinara preko prihoda 75.000.— dinara dinara 5.500.— preko katastarskog prihoda Ovom odlukom određeno da se individualni je poljoprivreosiguranici dnici mogu razvrstati višu osnovicu na od navedeu svojzahtjev osiguranja nih i to od 6500.— do 8.000.— dinara. najviše Također određena i osnovica po je najviša kojoj osiguraosiguranja članovi domaćinstva i osobe bave iznosi din. 1.500.— se vaju koje ribarstvom, su: Stope doprinosa od 1. osnovice od na po doprinos kojujeosiguranik osiguran stopi 7%, 2. iz dohotka od doprinos osobnog samostalnog obavljanja poljoprivredne po stopi 10%, djelatnosti 3. iz osobama po doprinos prihoda pružanjem u sluga d rugim ostvarenog od stopi 10%/o, 4. iz dohotka od doprinosom osobnog djelatnosti ostvarenog sporednih od 10%/o. po poljoprivredi stopi ne

na

osnovu

samoupravnog

visinu

sporazuma,

:

za

za

|

—

—

—

—

—

—

—

—

—

se

a

či

u

IV Kako

bi

individualni

osiguranik poljoprivrednik nekoliko čunati visinu svog dajemo doprinosa primjera: dinara 1. Na katastarski od 5.000.— od 1.600.— i osnovicu prihod osiguranja svaki

mogao

sam

izra-

dinara:

od

iz

Doprinos Doprinos dohotka osnovice osobnog od samostal. osiguranja na koju obavljanja djelat.

Ukupno ind. kat. je poljopr. (jer prihod 500.— prelazi din) osiguran od 10% 7% po stopi po stopi 1

2

— za predstavnika domaćinstva člana za obitelji ukupno: —

'

100

134— 1.260.— 2.604.—

3

—

4

500.

—

1844. —

500.—

3.104.—

—

1.260.—

2. Na

katastarski

prihod

od

dinara

26.000.—

dinara

1

predstavnika članove obitelji Ukupno

domaćinstva

za

—

>

za

—

i osnovicu

2

3

4

3.192.—

2.600.—

5.192.—

1.260.—

VUKOSAVLJEVICA

1.260.—

—

4.452.—

BEZ VEČERE BI MOGEL

osiguranja

3.800.—

2.600.

—

7.052.—

...

K.

B.

BITI?AL' BEZ CIMBUL NE

(A.T.) Nije tajna, je izvor talenata.

Sa sela velike ličnosti znanmnoge potekle društvenom, stvenom i životu. No ima i neznanih ostali političkom mnogih talenata, koji neotkriveni i ih selo zaboravilo.

To su većinom seoski manjepoznati.

Ipak nije rokami to naprave«. veseljaci, »koji kaj jokomzgledaju, majstori Takovog našli i u selo jednog Vukosavljevici (bilogorsko krajVirovitice).

Riječ j e Luki Novoselu.

No smo naprednom poljoprivredniku njega posjetili zbog njeOn »cimbulaš«.

Evo što rekao: govog poznati neobičnog »hobija«.je je Dok danu namuči ili se onda na i po čovjek polju livadi, glazba je Bez večere biti ali bez mogu pjesma najbolji lijek. glazbe —

nikakova

ako

su

kažemo

da

selo

u

su

z

z

smo

o

nam

mu

—

ne.

Cimbulaška

obitelj Luka

Novosel,

sin

Josip

i unuk

Ivica

101

—

od

nas.

Cimbule

su

No

ih narod

i naš

ni instrumenata

ni«

neobični

Vi svirate

—

daleko

Mađarskoj, kojanije poznatijesusjednoj

daleko

u

voli. Istina

već

sada

ima

vrlo

malo

Nema

»cimbulaša«.

onih, koji njih »glavskuveselim ili zabavama, prelima kojimdrugim svatovima,

a

seoskim

na

instrument?

bi

ni

svirali. Nekada

u

su

bili

cimbulaši

povima.

—

—

Odakle

vam

instrument?

To

lično

sam

Već

zna!

sam sam

nekoliko

ondar

i dušu

čovjek dela, treZa ne ali ove mi cimbula su najdraže.njih napravio, mladenko marš dok se vunje čujunadaleko, pogotovo izradio. Dok

instrumenta

mu

baju zaigra.

A nasljednici? sina nedam. al' 63 već Mene se teže. malo već To Mega sejeno leto, je je kosilico zna traktor i al cimbule nafčil sem igrabolje igrati, takaj Josipa taka Ivica unuk i bo i 40 let on ima se No ti. sega jepočel spraksal, pak ima vremena tek 13 ruke pak let, njemuje (poprimati instrument) »popadati« tradicimbulaška naše numere nebi Tak dobro zvuči. vu da i on »ftrgala te i čovek da popeva, Znate i mi i To koj koj igra sami, želja veselje. je cija«. zvočnici.

One

se

za

—

—

v

on

v

a

u

se

se

čas

nema

na

zlo misliti!

NOVA

UŠNA

ZA GOVEDA

MARKICA Ušnom

S

stočari

markicom

su

rado

velikim

o-

posebice goveda, bilo nekoliko u je kojima spodarstvima olakOna muzara. stotina rasplodnih je identiteta šavala grla svakog otkrivanje ili sebi nosila oznaku prigojnog jerje eviolakšavalo To broja. je matičnog telenju, podataka pripustu, denciju i veterinarskomlječnosti kontroli. zdravstvenoj značivali

u

go-

na

o

markice

često

lom-

zbog životinje otpadale Gubitak iz uha zbognepodnošljivosti. iz uha

dosadašnje izbacivala ili ih sama ljenja ježivotinja Zato su stočarima. rad svakodnevni otežavao uha iz markice je životinje kolanci metalni ih teški su markice ušne sve Zamjenili manjeupotrebljavale. dotičnu oznaka bila vrata oko su se broja životinje njimaje stavljali ji životinju.

NoMeđunarodnom nekoliko poljoprivrednom sajmu Prije godina vrsta ušne marSadu izložena bila po inozemnom nova vom jednom izlagaču je stavkice Imala se mnoge goveda. preddosadašnjim.

Lagano je prednosti je Nažalost

su

se

a

na

za

102

na

za

u

uha. otpadala Životinje nije podnosile je životinje. ljala bila odlično vii zato za sebi veliku Imala na broja je površinu upisželjenog je olovkom se gospodarŽeljeni brojupisivao jeposebnomkemijskom dljiva. stvu. markica našla jeveliku ušna navedenih nova primjenu prednosti, Zbog Slavonije. gospodarstvima 2.

M. u

uho

su

iz

i

dobro

u

u

UMJESTO MIČETINAC

»MALTAČE«

KOMBANJ i izšarana

jošuvjekusitnjena (A.T.) je više kosilica i žetvi malim a sve sve kosa, kombajna. parcelama, jemanje više nađe vlasnika To su sektora Uz sve se kombajna. kombanjedruštvenog A i imadu veće redu u poprvom obradive površine zemlje. mnogi koji oni, ušteđevinu ulože u inozemstvu zaposleni svoju ljoprivrednici, privremeno ili traktora kojegdrugogpoljoprivrednog stroja. kupnjukombajna, —

Podravina

Iako

u

u

Poljoprivređnici Hođalić, Nikša

# Sabolović

promatraju,

rađi

kako

kombanj

ekipe: polju vrijeme Kada živo bio to vezač se i poželo je nastavljač. pojasar, nabiračica, kosec, tek onda došlo osušiti i bez kiše trebalo Isto dio samo uplastiti je još posla. je vršalicama Sada i »mlatačama« odzvonilo, jer (vršidbe). je »mlačenja« vrijeme dosta Iako žito većina kombajnira. jekombajniranje skupo poljoprivrednika rekao nam to donedavno kako li vršiti smo se više nego radili, žito, isplati, ipak Nikša iz Durđevca. jeMijo bi čuti i od Sličnu mljekarice kojegdrugogpoljoprivrednika, mogli priču ruke koriste Naime sve se više iz bilo ljudske umjesto podravskog mjesta. kojeg i proizvodnji. mljekarskoj stočarskoj poljoprivrednoj, strojevi —

Nekada

su

se

za

žetve

sretale

po

čitave

žetvene

a

u

103

IMP »SIRELA« IZ,BJELOVARA: MEĐU: ŠAMPIONIMA

>

do

ke

:

odaji

| 1

.

no

"

fo

EESTI

Ve.

NOVI

a

tart

SAD — poljoprivrednom

narodnom

Na

Među-

Sadu

samo

.

sajmu

Novom

u

izložbi: »ZEMLJE

na

'-.

ZVOJU

U

BORBI

NU«

U ZA

RA-

HRA-

izlagalo je država iz u razvoju Afrike, i Južne AmeAzije, Srednje rike te 12 pojugoslavenskih 36

stranih

duzeća.

Poznati

i

su

po šampioni

grupama: pojedinim Za i od meso proizvode mesa

»Carnex«

—

Vrbas.

mlijekoproizvode »Sirela« mlijeka Bjelovar.

Za »Danubius« tjesteninu iz Sada.

Novog Za konditorske proizvode RO iz Požarevca. >»Žitostig« Za

i

od

—

Za

vina

»Vršački

vino-

gradi« Za ru»Župski jakapića iz Vršca.

bin«

iz Kruševca.

Za

pčelinjeproizvode Subotica. »Medoprodukt« Za ambalažu namijenjenu i poljoprivredi prehrambenoj industriji »Panonija« Subotica.

Za »Vital« iz jestiva ulja e...

Na

slici:

razgledaju

Napredni, sajamske

iz Podravine poljoprivrednici Novom Sadu. paviljone

u

Vrbasa.

Među

prvimposjetiocimaovogodišnjem poljoprivredNovom Sadu od 9. do 18.

1980. bili su članovi sajmu koji jetrajao svibnja Kluba iz Kloštra 50-tak već 12 naprednih poljoprivrednika Podravskog.

Njih redom za ovu To vid stručgodina posjećuje privrednu manifestaciju. jejedan tu i SIZ nog pa uzdizanja, akciju poljoprivredu pomaže općine Đurđevac, kako rekao inž. Ivan iz Kloštra od je Franjić Podravskog, kojijejedan organizatorazanimljive ekskurzije. nom

Međunarodnom

na

u

za

nam

ove

104

SUZBIJANJE BOLESTI VIMENA donešen ove mlijeko«, premijama kojije početkom godiSR radnim ne,u se Hrvatskoj, određuje organizacijama Veterinarskog instituta i nadzor nad viZagrebu, Križevcima, Vinkovcima, RijeciSplitu zdravljem U

»Zakonu

o

za

u

mena

muzara..

_

Tako

stručnjaci Veterinarskog mlijeka i uzorke Ti uzorci aparata suvremenog uzimaju mlijeka. ispituju pomoću otkriva somatske a kod koji mlijeku njihov stanice, brojjepovećan upalnih Vrlo velik uzoraka svaki tako se mlječne žljezde. može ispitati dan, stanja broj da bi otežao svakodnevno nema »uskog grla« tojakciji koji ispitivanje raka Mlljeka. instituta

redovito

obilaze

sabirališta

se

u

u

uzo-

mlijeko seoskog povećan broj koji bolesne kontoli muzare se Kada je pristupa mlijeka svakogproizvođača. takav tada teško bolesne otkrije proizvođač, nije njegovoj staji pronaći Takav dužan obratiti stanici ili proizvođač je svojoj veterinarskoj bulanti muzara mu se do zboglječenja jer zabranjuje isporuka mlijeka izlječenja Tom instituta akcijom Veterinarskog omogućuje mljekarama dobijanje više svaka nakon boljeg mlijeka,proizvođačima pak mlijeka, jer izlječenja muzara količinu povećava mlijeka.

Na nama da tu odnosno nadzor nad vimena pomogneakciju je zdravljem Kad

sabirališta

tih stanica

ima

ukazu-

na

se

zare.

u

mu-

se

am-

muzara.

se

a

mo

i održimo.

Svima

donosi

velike koristi!

Z.

M.

105

DA SE PJESME, KOLA, IGRE, OBIČAJI |I NOŠNJA NE ZABORAVE više

vodi

folklora

na

posljednje vrijeme KOPRIVNIČKI (A.T.) To i narodnim mnoge dokazuju smotre, nošnjipjesmi. običajima, briga Međunarodna smosvakako Među susreti i ubraja takmičenja. najpoznatije već skoro izvuku da se »iz ladlina« bila To tra folklora prilika Zagrebu. je znale samo da se nauče istrule stare narodne mnoge koje još pjesme nošnje, ili svatovske stare da nauče selu bakica koje igre, pastirske pjevati, pokoja radio dok »elektrike« bilo i za selima dok izvodile se su po nije »negda« još i tranzistor ni čulo nije.

IVANEC

—

U

sve

se

nam

o

se

u

su

se

u

se

Poljoprivrednici

vrlo

Među

1 Koprivničkog Strizivojna zajedničkoj snimci

aktivna

takova

koji Koprivničkom Ivancu,

već

Ivanca u

—

ljubitelji

Đakovu

i Izvorna

folklorna

ubraja »Ivanečke peti (!) putaorganiziraju

društva

se

grupa

u

krije-

scve«.

održat

će

»V

Ivanečki

kri-

godine posljednjoj nedjelji će uz i turistička na kojoj manifestacija, kulturnojesovi«, zanimljiva iz i folklorne domaćina grupe Š ida, M eđurića, Obreža, Sada, Novog sudjelovati povijesna će se održati u i Kuršanca.

Kuzminca Program DonjeDubrave, Strizivojna, i na od domu u našem društvenom Podravini!) gradskom (jednim najljepših od rekao Zvonko kako stadionu nam jedan organizatora Vrban, je Koprivnici, »Ivanečkih krijesova«.

—

Iove

u

106

u

suboti

i

se

»MLJEKARNIK« mlijeko isporuke Mljekarnik je prostorija staju kojemu biti vrlo može To nalazi i u sav se mužnji. priborpotreban mljekari njemu viod većih Jedan ima mala i vrlo velikih. mljekarnika prostorija prostorija bi se za tu Jakobovac. »Vukovar« PIK-u i to u dili gospodarstvu Prije svi mala Tu reklo da koji staja mljekara. sastaju mljekovodi prostoriju je do i dovode namuženo na mlijeko hlađenje skladištenjeotpreme mljekaru Osijek. se

u

uz

čuva

do

a

smo

u

se

u

a rk

s i ado

Drago

Počić

i Stjepan

Vukojević

dva

i uredna

rad-

spretna pribor mužnjuimaju Brigu mlijko Počić i sve nika posude mlijeko Prijemužnje StjepanVukojević.

Drago znači što čisto i uredno čiste. Sve biti koristi mlijeku, je trebaju besprijekorno rekli radnici Drasu nečistoća marljivi zajednički neprijatelj jenajveći do sačuvati Treba ohladiti i dosta S i ga go isporuposla.

Stjepan.mlijekomje ako redovito kontrolirati i Zatim treba ke jemlijemuzače, jer Osijek. mljekari Zato malo naše ko onečišćeno u pomaže. hlađenje prilikom mužnje, još staji čistoća svim stočarima prijatelj mlijeko: jenajveći kojiproizvode poručujemo mlijeka! za

i ostali

za

za

—

nam

Z.

M.

107

REKORDER

U PROIZVODNJI

MLIJEKA

svojem proizvodi gospodarstvu mlijeko Sa 30 muzara 350 litara mlidnevno svojih proizvodi Našice.

U domaći a ima staji jepretežno simentalac, i nekoliko crno-šarih krava To su visoko holštajn mlječne krave, koje pasmine. nakon više od 40 litara i daju telenja mlijeka.

U nalazi se »Westfalia« modernoj mljekovodni staji ugrađeni sistem koji dovodi nalazi se mlijeko mljekarnikkojem hladnjak hlađenje mlijeka.

selu Jerković. drugTomislav PIK-u i ga jeka predaje ':

"U

Koška

u

blizini

Našica

u

(

u

u

Tomislav

za

Jerković

iz Koške

i pranje je aparat protočno mljekovodaostalog pribora i gumene i hladne se uključujući mužnju, sisaljke.

Pranje obavlja pomoćutople vode dodacima sredstava i i to pranjedezinfekcijupotpuno automatizirano, određenom Takav način izuzetnu prema programu. unaprijed pranja jamči čistoću i izuzetno pribora mlijekoomogućuje dobijanje kvalitetnog mlijeka.

Jerković vrlo veliku Točno Prehrani drug poklanja pažnju. svake muzare i zato po teško odrediti proizvodnja mlijeka tablicama nije idealan obrok. od koncentrata i To Sastoji sijena, silaže, pivarskog tropa. je

Iznenadio

nas

za

s

za

za

za

za

muzara

se

zna

se

108

obrok, odstupanja izmjene krmiva, je kraće Za svake litre iznad 10 litara muzara vrijeme godini. dvije mlijeka koncentrata. od 20 litara muzara dobija kilogram Znači, proizvodnju mlijeka 6 30 litara kondnevno 11 a za dobijakg koncentrata, proizvodnju mlijeka kg centrata.

To i osnovni rekordne dobra i muzara uspjeh je proizvodnje, pravilna prehrana!

Treba da što sve se u Jerković spomenuti, drug događa govedđarstvu prati kod nas i skoro naše i one stočarske svijetu, posjećuje izložbe, značajnije Evropi. osnovni

no

ima

i

kada

dođe

do

ali to

samo

u

za

'

u

sve

a

u

Z.

ZBOROVANJE

NAPREDNIH

Za

M.

POLJOPRIVREDNIKA

vrijeme proljetnog »Zagrebačkog velesajma« kojije pod kraj održano ove SR Hrtravnja godine, jezborovanje naprednih poljoprivrednika vatske. Zadružni Hrvatske već desetak pokreće godina takmičenje poljohrane. Tako sastali od su se ovog privrednika proizvodnji najboljinajputa To su takmisu na boljihHrvatskoj. poljoprivrednici koji svojim regionalnim od odabrani oni su u pa čenjima postigli najbolje rezultate, njih koji svojim rezultatima bili stvarno i ukupnim najbolji.

Nagrade, priznanja diplome dodjeodržan

savez

u

u

su

109

pšenica, kukuruz, silaža, mlijeko, discipline: mnogobrojne ljene i dr. da,perad naredStanivukovića Steve druga izlaganjem Zborovanje je započelo hrane. zadacima nim izlaganje jeproširilo proizvodnji Raspravu udruživanja sudionika.

Baltića kao i Milana i drugih druga su

tov

za

gove-

o

u

prisutni krajuzborovanja Mažuiz ruku dobili druga nagrade saveza rana, predsjednika zadružnog Na

SR

su

Hrvatske.

ponagrada je a u mlijeka, nju bjednikaproizvodnji iz Jerković Tomislav dobio je drug Koške 1979. u g. proizveo kojije 135.000 litara mlijeka.

2.

M. Nas

110

zanimala

za

PODRUČJE

BRDSKO-PLANINSKO

stabljike konopljine premijama mlijeko, i količine knadi razlike u mlijekaprahu konzumnogmlijecijeni prodane br. 9 iz 1980. g. novinama Narodnim se ka« određuje premikoji jeobjavljen su dinara i onim od područja koji brdskoproizvođačima 0,60 ja bilo zakonu 8.000 litara No dotičnom više u'1979. i g. mlijeka. nije isporučili planinskog smatra rečeno se brdskokoje područje Naredbu br. 14 iz 1980. g. donose i o načinu Zato Narodne novine postupku planinskim, Tako i donosi za brdskotumačenje premije mlijeko. ostvarivanje skogpodručja. planinod se Republike južno Brdskopodručjem razumjeva područje do Karlovod Siska izuzev kojegzatvaraju rijeka Kupa rijeke Save, područja planinskim do Siska.

Sava od i ca rijeka Zagreba auto- Karlovac— Velike To znači Kravarskog, Zagreb Gorice, Pisarovine, područja put proizvođači od Zdenčine i pravo premiju Brkiševine, Kupinca, DonjeKupčinenemaju 8.000 i više litara dinara u su mlijeka.

0,60 prošloj godini proizveli »Zakonu

U

o

vunu

za

i o

i

na-

za

u

u

u

za

—

s

na

a

Z. M.

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J .STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR —

Bela node

Selo D. Hrašćan

1.

Barić

V.

2.

Radi

A.

3.

Zrna

I.

4.

Vlahec

5.

Zrna

6.

Vadlja

7,

Magdalenić

8.

Tot

9.

Režek

10.

Patafta

11.

Slaviček

12.

Mirić

13.

Hajdingak

14.

Strniščak

15.

Kavran

I.

16.

Kalšan

ĐD.

17.

Hozmec

R.

18.

Vuk

19.

Krznar

20.

21.

Zrna

Hodošan

I. Đ.

F. A.

Kategorija

junica

"

"

Đ.

>

F. F.

"

m

\.

_

P.

po

sa

Kraljevac

\.

is

*

Hodošan -

*

V.

D.

Hrašćan

20323 19582

»

i

"

20150

"

19784

pm

20166

»

19898

,

krava

3325

tele

21673

junica

19813

m.

m

20113

“

a

o.

20174

u

"

Đ.

pe

19985

.

Prelog

I.

Z

20193

"

S

s

20070

S

Prelog D.

u

19583

"

Draškovec

M.

S

19849

."

Hemuševac

F.

19598

20006

m

Peć

PIK

19932

e?

Đ.

20295

= Kupac

19887

»"

Đ.

Cirkovljan

M.

pb.

-

PZ

Novi

Marof

S

š

Ill

Redni

broj

i prezime

Ime

=

proizvođača

Hodošan Draškovec

22,

Kuhanec

G.

23.

Slaviček

J.

24.

Matić

M.

25.

Lovrić

D.

26.

Povijač V.

21.

Smontara

28.

Kategorija

Selo

Čehovec

Mala

A.

Jalš

.29.

Kolarić

A.

30.

Požgaj

S.

31.

Čonka

S.

Palovec Držimurec

32.

Pelović

33.

Helec

35

Goričan Đ.

Goričan ča Palinovec

M.

35.

Blagus

L.

36.

Zelenić

A.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

Baranašić Sabol

N.

Baranašić

R.

Kerovec

I.

Habuš

M.

Srpak

T.

Šipuš

I.

Zrna

V.

Zma

M.

46.

Hadikan

47.

Zma

48.

Kolarić

F.

Vadlja

50.

Bobovec

51.

Grubačević

M.

A. M.

52.

Šimunić

M.

53.

Dorešić

S.

Horvat

J.

54.

55.

Kučanđa

Glavni Vlasnik

Udruženje

Mjesečna

pretplata Tisak:

za

RO

za

S:

>

"

£.

ma

»

"

"

*

ma

20082 19835

3

+

19202

2

19908

"

20067

z

5

20011

"

2

S

=

=

20045

ši

19738

m

S

20143

a

»

17611

"

4870

*

5086

S

5193

"

5142

:

.

ši

"

S

UREDNIČKI

.

3

>

n

»

.

5150

o

5132

=

ODBOR

Zlatko

Mašek

dipl. vet. i uredništvo:

organizacije i ustanove mlijeka 4 dinara —

»

20010

aa

»VJESNIK«

"

19763

m

privredne proizvođače

"

19818

"

urednik

.

19886

radnika SRH. mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440476.

i izdavač:

a

1l2

19741

"

i odgovorni

"

20183

»"

e

Uređuje

"

19911

19994

Gradiška

PI)

19606

»

=

Koprivnica Srdinac Delovi Novigrad

I.

Peć

19724

"

49.

PIK

om

"

A.

L.

2883

20271

;

D. Hrašćan

st. N.

.

po

K.

Vet.

2944

š

ma

:

4179

“

."

Hetoni

pa

2888

:

:

34.

Kupac

19634

“" ooQ

Pustakovac

Totovec

A.

19232

"

Nemec

F.

“

bik junica

Pr)

D.

19749

vi

114

A

»

|

Bukovac

V.

—

pb.

OOUR

TiM,

Zagreb

8

dinara

Zagreb