Mljekarski list 9-1980

GOD.

XVII

ZAGREB

RUJAN

1980.

#L

Krava

»Jagica«

mb

288

stočara Ivice ložbe

Peića

iz Brestača stoke

u

proglašena Lipovljanima

je šampionkom

IV

regionalne

iz-

IV REGIONALNA

IZLOŽBA STOKE U LIPOVLJANIMA izložba

stoke

regionalna godine Lipovljanima je Dvor Sisak i udružene su Uni, općine zajednica općina koju organizirale bila izložbi izložena i Sisak. Na ovoj Novska, Petrinja Glina, Kostajnica, Prikaukrasne i ribe ovce, ptice. perad, kunići, konji, rasplodna goveda, svinje, sredstva izbor i poljokemijska poljoprivredne mehanizacije, je bogat izložbehrani. dodaci stočna dovoljnom Zahvaljujući stočnoj hrana, privredu, i rad i dobroti poljoLipovljani prikazan je mjesnezajednice prostoru ove na privrednih strojeva površinama mjesnezajednice.

Koizložena rasplodna goveda. posjetilaca pobudila Najviše zanimanja da odabere težak zadatak imala najbolja godine goveda je misija ocjenu kvalitetna i bila izložena ujednačena. goveda grla, jer 31. VIII

U

IV

održana

1980.

na

su

za

zan

nom

su

ove

za

su

sva

oteljena »Jagica« »šampionkom« proglašena je 104. U IV Ivice Peića iz Brestače stočara vlasništvo 25. I 1970. laktaciji godine Do sada od masti 5.590 litara 3,61%. mlječne mlijekaprosjekom proizvela je 9 teladi. imala je Uni Dvor kravi na općine proglašene područja Pratilje »šampionki« zatim Pašić iz D. »Adelka« stočara krava područja 126, Dragana Javornja iz Uzelca Svetozara iz »Davorka« stočara krava Glina 5, Dragotine općine iz Novske Blaževića iz Utolice krava »Jasna« stočara 160, Matije Kostajnice iz Marka iz stočara »Dorisa« krava KraljevneVelike 17, Petrinje rFilipčića Sisak 5 i iz iz Bresta Dumbovića stočara krava »Svilava« općine Stjepana mb.

krava

Kravom

288

s

|

su

s

s

krava

»Cifra«

stočara

Vlade

Markulina

iz

Žažine

52.

pb. rasplodnih najbolje:junice dodjeljena je junica ocjena ZanimMarko iz 38 a BorojevićBorojevića općina Kostajnica. uzgojio juje izložbi u II da kći krave »Zore« ta regionalnoj ljivo kojaje je, je junica kravom Glini »šampionkom«! proglašena »Zlati«

Kod

a

na

130

725

Unapređenje

ovčarstva

Za

Lipovljanima

u

ova pratilje najboljoj junici proglašena grla: »Riba« stočara Rade iz 149 Dvor »Jasenka« Dupalo Dupalo općina Uni, stočara Todorović iz »Jelena« stočara Miloša Ilije Dragotine 127, o pćina G lina, Cokolina iz stočara Ivana Posavca iz Kraljevčana 21,općina »Šojka« P etrinja, Dužica Sisak.

76,općina su

na

Z.

M.

PROIZVODNJA MLIJEKA ORGANIZIRANI OTKUP NA SISAČKO-BANIJSKOJ REGIJI Od količina kreće oko ukupnoproizvedenih mlijeka regiji, koja litara 1979. litara viška.

73,000.000 otkupljeno je godini 21,000.000 tržnog 1979.

Organizirani otkupmlijeka godini: o a E o oš i a Ši či jina o Broj Broj Otkupljeno litara Općina sabirališta domaćinstava (000) —

na

u

se

cca

u

Dvor

32

570

Glina Kostajnica

1.832

16

390

3.062

19

400

1.316

Novska

24

900

Sisak Petrinja

3.300

61

1.800

8.964

29

570

2.328

181

4.630

20.802

Svega:

LL. —_

WwvFa

X"? A__"" <>“<"Aa

veliki Naprijed podaci organiziranom otkupumlijeka pokazuju su 5 udvostručene količine na skoro napredak, jer posljednjih godina otkupljene istom otkupnom području. navedeni

o

131

NEPRAVILNE ISHRANE

ZBOG

BOLESTI KRAVA

o rganizma opskrba nedovoljna je greška Najčešća i vitaminima. tvarima mineralnim proteinima, gijom, da kažemo tada tvarima, radi Ako hranjivim opskrbi nedovoljnoj onih dolazi kod uzDo ovog relativno radi stanja gladovanju. (egzogenom) dva Laički od sitost ne pojgledajući, nahranjenosti. koji razlikuju gajača velika kako i te i ali su stručnjaka postoji uzgajača dobrog sinonimi, »sitosti« i razlika između »nahranjenosti«. kolihranom fizičko »Sitost« bi bila trenutno organizma zadovoljenje količinskom a organizma zadovoljenje jepotpuno smislu,»nahranjenost« fizionormalno nužne tvarima, koje i kvalitativnim činskim hranjivim možemo kravu loško procesa Drugimriječima, organizmu. funkcioniranje doveli nismo ali time slamom »nahranjenosti«. stanje životinju zasititi, Apsolutno nai relativno. biti može gladovanje je apsolutno Gladovanje sitost. Relativno te gon želje je zadovoljenja hrane, posljedica uzimanje nedostatne fizičke nahranjenosti. gladovanje jeposljedica sitosti, neke Da samo biti može Relativno spomenem mnogovrsno. gladovanje u

ener-

krava

hranidbi

se

o

se

o

ova

za

ma

u

u

za

su

u

u

a

za

a

oblike:

do

krmi

sitosti;

uzetoj ugljikohidratima opskrba nedovoljna sitosti; postignutoj p roteina prob. sadržaj nedovoljni i tvarima mineralnim vitaminima; organizam snabdjeveni nedovoljno krme; ponuđene uzimanje nedovoljno vode napajanje; pomanjkanje relativno također bolesti i zarazne gladovauzrokuju koje parazitne njeidr. slabu nisku i produktivnost: vrsta Ova mlječnost uzrokuje gladovanja našem krava niske uzrok To i loše zemaljskom mliječnosti gojnostanje. je mikrava Veliki kravi.

1 1500 oko kreće po daje broj mlijeka koja uzgoju, kada 2—3 izuzev 1 2—3 na količine prva nimalne mjeseca, dan, mlijeka, 5—6. već vrlo rano, krave 6—7 1. Takve dostiže mjezasušuju proizvodnja u

—

u

—

—

—

za

—

—

u

se

u

u

secu

bređosti.

težini. Ve-

proizvodnji jegubitak tjelesnoj Druganeposredna što to više nešto nego iako ćina mlijeka daje smanjena, krava, jemliječnost krave osobito To obroka. početvrijedi vrijednosti hranjivoj odgovara Tokom zime krave te ku zapaža genetskih svojstava. boljih laktacije, relativno težine krava i 50 liki gdjejeprošireno preko kg.Područja gubitak iskorištene nisu tamo postojemogućnosti proizvodne gladovanje, (egzogeno) stočara slab interes fonda uzgojnih pa provođenje razumljiv goveda, je ćeg i sl. U takvom kontrolu mliječnosti selekciju, mjera: umjetnoosjemenjivanje, do dolazi zapravo krava, području selekcijejerkvalitetnija negativne ovakvim teže većim prilikama, prilagođava mogućnostima, proizvodnim šteta

na

u

za

u

se

za

ve-

za

—

se

132

s

lošim

izlučujeproizvodnje, zapamtitije obolijeva krava nego lošija niskoproduktivna. visokoproizvodna uvjetima krava hranidbe kod razvisokoproduktivnih javljaju Zbognepravilne odnosno acidoza alkaloza keličite bolesti: kisela buraga, buraga, indigestija, akutni nadam i dr. plodnosti zbogpjenušavog vrenja, poremetnja toza, obimnosti i ću prvo Zbog problematike zadržat ograničenja prostora kisela a to indigestija. bolesti, je navedenoj izazvana Kisela probavnih poremećajaburagu, indigestija jeposljedica krmiva ili od krmiva od toku procesa, kojih, probavnih preobiljem kiselog kiselina redu prvom nastaje previsok sadržaj organskih mliječna kiselina). (u hrane acido-bazičnu Kiseli a produkti razgradni narušavaju ravnotežu, kao tzv, aciburagovog posljedica javlja jakozakiseljavanje sadržaja doza buraga. toku bolesti dolazi do U sluznice daljnjem upaleburagove (ruminitis), kod do kroničnom obliku buragove (naročito junadi tovu) parakeratoze sluznice. Kod tako oštećene kroz sluznice toksične tvari lako prolaze (otrovne) ulaze teška krvotok i i srca. u mozga bubrega, nju, izazivaju oštećenja jetre, bolesti kisele ima slabi ne Simptomi indigestiježivotinjajede, apetit, ili i tromo.

Katkada žvače popreživa jepreživanje rijetko praznim ustima, slini i učestalo Ako nemirpodriguje. jeburagpretrpan, jačano životinja je trese i Obim trbuha na, udara nogama poprema trbuhu, glavom stenje. je naročito O strane. i većan, lijeve liječenju profilaksi nijepotrebno govoriti, treba zatražiti veterinara.

Zadržat ćemo više se krmivimakoji jer pomoć ovakvo patološko buraga. izazivaju stanje Kod krava niže i bolest uzrokovana težim osrednje muznosti, grešje kama hranidbe.

Ove kod krase tehnologiji pogreške očituju prežderivanja zatim ishrani krmiva druu apetitljivom hranom, nagli prelaz jednog i go bez postepenog prilagođavanja mikropopulacije (bakterije buprotozoe), uzročnici ove bolesti i koliishrani velikim raga.

Zapaženi pridugotrajnoj činama nekvalitetne silaže (preko kise35 pivskog tropa, džibre, kg dan), i sl. i log pljesnivog sijena acidoze treba tražiti da uzrok uneravnotežeIz ovog buraga proizlazi odnosu voluminoznih i koncentriranih krmiva obroku. između Opasnost bolesti naročito kod krava ove jeprisutna visokoproizvodnihkojimajepotrebvisoka obroku. odnos između volumiu Optimalan koncentracija energije krmiva obroka kreće oko 50 :50%%o. noznih i koncentriranih tvari suhoj ishrani krava Kod obratiti obroka saizbalansiranog potrebno je pažnju celuloze bi trebala kretati oko 20% sirove držaj koja ukupnisadržaj i brzo

često

da

Treba

iz

se

u

se

se

na

u

u

se

—

a

u

u

su:

ne

s

na

ova

u

va

na

s

su

na

u

nom

u

na

u

se

u

na

se

he

na

su-

tvari.

pomlijeka proizvodnjom (20 dan), 3 suhe 100 tvari težine. To da krava teška 600 jestikg kg tjelesne znači, kg treba dnevno konzumirati 18 suhe od bi trebalo biti kg tvari, toga najmanje 3,6 kg celuloze (20%).

Ivica inž.

Katalinić, dipl.

Računa

se

da

krava, s

višom

1 na

može

na

a

133

BRDSKE LIVADE I POLJA MOGU

SE MEHANIČKI

OBRAĐIVATI

mehanizaciju primjeniti (A.Turković) Mnogo je To brdima. terenima. u ravničarskim poosjećaju najbolje Drugačije je terena. smo bilogorsko-kalničkoZbog toga posjeljoprivrednici iz i tili Matu Štefekov, poljoprivrednika stolarskog majstora, naprednog moslavskih ukratko rekao: Evo što nam nedaleko Đurđevca. je Hampovice kosci Stari težaka-kosca dobiti možeš Više ne premoreni nikog. mlidobre zelene krme i A bez i kositi. nema ni mladi a prav sijena neznaju krave. i dobre jeka HAMPOVICA

lakše

—

.

na

su

za

—

SRNA

Mato

—

Štefekov

Vaše

kosi

puteljak

prema

svojoj mekoti

na

Straži

ODR

kraj Hampovice

iskustvo? dinara

»brd-

milijuna odvojiti je i obradu dala« »dušo sku Gdjeje bregove njima. kojaje kosilicu«, kosilicu. Tatu kosim kosim hodajući sjedeć,gdjejestrmije ravnije šuma neka tu raste. kosilicom ovom pokositi, gdjeja mogu Prijedlog?

—

Bilo

mi

blizu

mnogo

za

a

na

ne

mo

—

134

s

sedam

s.

na

uz

za

ovu

pogod zemlju bregovima, nastoji Ima ih više tu bi će ali ne ljoprivredni stroj. tipova, ja ulazio, koji kupiti, lakše će mu ako biti obrađivati brdovitu ionako tešga kupi, zemlju.

Njuje ko obrađivati. neobrađenu ostaviti. Šteta juje Mate iz treZanimljiv prijedlog bilogorca ŠtefekovogHampovice, kojeg balo bi ne samo već i pohvaliti prihvatiti.

Tko

—

ima

neka

po

nabaviti

takov

DJECI JE NA SELU LIJEPO,A ZA ZDRAVLJE I KORISNO MOLVE

(A.Turković) veselje djecu, je sijeno To silom žive u »kak vrešosjete djeca, koja pogotovo prilika gradu, gdje tu« među četiri zida. ni da se prav rekao Nemaju gdje kako poigraju, je [vo i Schwalbachu MarijaCenkovčan, privremeno zaposleni (Zapadna Njemačka).

Da li se vesele sušenju sijena? i 'To veliko kada i Danijela veselje, moj djed, je Kristijana majka kući. Oni dođu obavezno kada otac sa sijenom moraju sliku) (vidi »pomagati« se posprema sjenik. sijeno Hoće li biti vaša djeca poljoprivrednici?

Na žalost mi nismo da živimo mi mogućnosti Molvama,gdje bave Dečki kada neka narastu se roditelji poljoprivredom. jošmali, što hoće. Ako žele u ćemo ima omoguopredjele poljoprivredu, nastojat čiti školovanje.

Veliko

—

kada

za

se

suši.

su

nam

u

—

za

—

u

—

u

—

u

su

se

a

za

Djeca

na

vozu

sijena kod

obitelji Ivana

Cenkovčana

135

Tre-

govoriti godine godinu dobro što bat će nam pa mnogo stručnjaka,je poduzimapoljoprivrednih sela. da nam mladi migriraju jumjere, slikara živi Iako Ivana Zapadnoj Cenkovčan, izvornog obitelj poznatog to selu. Za da odmore i oni koriste svaki Njemačkoj, trenutak, naužiju im Molve dobro nedaleko itekako Drave rijeke posluže. će

hrani

O

se

iz

u

sve

više

i brinuti.

i više

se

ne

sa

u

na

se

POKAZATELJI O POLJOPRIVREDI REGIJE SISAK

OSNOVNI

km?, čega prostire općina Z ajednice Područje karakteristična Za 1.808 km?. područje cijelo otpada poljoprivredne površine i hladnim klima zimama, toplim ljetimapretežno umjereno je umjerena maksimum Oborinski oborina. svibnju pada mjesecu rasporedom povoljnim učestale nizinskim i studenom te izaziva proGodišnji poplave. područjima oborina oko 900 mm, od iznosi razdoblju (odtravnja sjek čega vegetacionom maksimum u što do oko 600 to, pada proljetni Nepovoljno listopada) je 1980. te otežava gopravovremeno Ova, svibnju, obavljanje proljetne sjetve. naročito vrlo od 751 do 30. vodnim dina nepovoljna, je lipnja talogom isto tako prinosa pogledu spremanja sijena, kukruza, pogledu sjetve obožetve. i i kultura Naime,prosječne (pšenica, ječam sl.)njihove jesenskih 1980. toku da 424 mm, što rine iznose palo godine znači, je polugodište oborina od Dvostruke količine 327 više od prosjeka, prosjeka. višegodišnjeg IV i V pale mjesecu. osobinama trećine Po područja brežuljkastoorografskim dvije trećina Vukomeričkih Gorica i obronci jedna Psunja, područje Zrinjske Gore, bregovito i te Odre nizinsko u dolinama Lonje, njihovih rijeka Kupe,Une, područje Save, 133.000 oko 344.953 ha od ovih osobina Radi površina regije ukupnih pritoka. nizinskim ili brdskim nalaze ha ili 39 se pod šumama,pod naseljima, posto oko 30.000 ha ili 9 i cestama vodotocima za proizvodnju posto, poljoprivrednu nizin181.000 ha ili 52 koristi se oko Poplavnost ukupnih površina regije. posto vodozaštitnim objektima skogpodručja kojajeuslovljena neizgrađenim i sastav tala i su. područja uslovljavali pedološki nizinskog regije bregovitog da oko 77.000 ha ili ili 22 ukupnih 42,5 poljoprivrednih površina posto posto kao nalazi livadama i propovršina području pašnjacima regije pod manje izvodnim katastarkulturama.

Prema tome, poljoprivrednim podintenzivnijim skim kulturama oko 101.000 ha ili 30 nalazi i (oranice, voćnjacivinogradi) što čini 56 ukupnogpoljopriregije, postopovršina postoukupnihpovršina zemljišta. vrednog hidroloških i nizinsko područje Zbogneriješenih prilika Save,Kupe Une, sada i dijela akumulacijuretenciju srednjeg regije predstavlja prirodnu Save. sliva rijeke hidroloških Zahvati na prilika regiji toku, njihovoj uređenju nizinskih livada i ovisi način dinamici gospodarenjapovršinamaprivođenje i poljoprivrednu proizvodnju. pašnjakaintenzivniju Po osobinama svi od pedološkim regijirasprostiru tala, gotovo tipovi savskim karbonatna čega gredamaplodnaaluvijalno tla, depresijama Sisak

se

3.450

na

od

na

sa

u

u

u

mm.

mm

sa

u

no

u

za

u

za

mm

su

u

su

a

a

—

—

se

na

se

za

na

su

u

a

sa

u

na

na

136

se

u

o

grapodručjima glej tla, povišenim tala ilovastih do obradivih od i lako najtežih podzolastih tala, plodnih dacije razvila su se tla, brda.

Na strmim obroncima obroncima na podzolasta plitka šumama. dijelom pokrivena najvećim kultura Prikazana struktura katastarskih historijski jeuslovljavala regije da te razvije regiji poljoprivrednu proizvodnju, regije, je uvjetovala količine iskoristiti velike moglinajbolje jer preživači krupnostočarstvo, na što stočne voluminozne govegospodarsku orijentaciju hrane, jeuvjetovalo šumama i brdskim nizinskim darstvo i svinja žirenja konjogojstvo.

Mogućnost Mesne kao i uslov bila izgradnje svinjogojstva,početak razvoj jepresudan industrije Petrinji. stanovništvu su regije Poljoprivredni potencijali regijeomogućavali 1955. životne stanovništvo te osnovne sačinjavalo uvjete, jepoljoprivredno bilo stanovnika od 188.417 70,3 regije je tj. ukupnogstanovništva, godini posto i životnih stanovnika.

122.525 neprivrede privrede, poljoprivrednih Općirazvoj stari način stavio nepokomparativno proizvodnje poljoprivredne potreba je uslovio i Poljoprivredno pospješio deagrarizaciju. položaj,ujedno voljniji ili 46 92.729 stanovnika 1971. stanovništvo posto godini smanjilo regije bilo 84.395 staU 1975. stanovništva je godini poljoprivredi regije. ukupnog stanovništva Ovakav odnos novnika ili 41 još regiji poljoprivrednog posto. iznosio Hrvatsku SR veći od znatno 32,3 posto gdjeje prosjeka uvijek je SFR kao 1971. i od Modernizacijom posto).

(38,2 godini, prosjeka Jugoslavije od zavisno privrede razvoja općeg proizvodnji, poljoprivrednoj tehnologije nastaviti. neminovno će se i proces i dalje djelatnosti, deagrarizacije tercijarnih od su Na kojih poljoprivredi, kapaciteti značajni postoje području regije 50.790 ha 97.000 od ha 144.000 oranica, zemljišta,čega obradivog najvažniji: i oko 10.000 16.000 23.300 komada rasplodnih kobila, krmača, krava, 11.030 ha nalazi sektoru 600.000 komada U društvenom poljoprivrede peradi.

Od ili 7 6.754 ha oranica od ili 8 rasplodposto. čega posto, zemljišta obradivog 1.400 te 155 krmača ili nalazi sektoru društvenom nih svega 0,7posto, grla vlanalaze ostala komada privatnom rasplodna grla kooperaciji, vrlo

mineralno-močvarna

teška

a

razne

na

se

na

su

u

za

u

u

u

a

se

na

u

u

na

u

za

a

u

u

ovaca se

se

u

a

u

se

sva

u

sništvu.

mijenjalo nije proizvodnih kapaciteta stanje 1980.

1976. do od teklom programom regije razvoja Srednjoročnim razdoblju. društvenom sektoru znatna pokapaciteta povećanja godine predviđena farme 7006 oranica i to: svinjogojske ha,izgradnja ljoprivrede povećanje 500 krave farme 2.200 »Gavrilović« MI kapaciteta rasplodne krmača, komada 40.000 tovilišta OOUR komada u godišnje svinje Sisak, Ekonomija 586 Sisak OOUR teladi i tov te MI Ekonomija junadi »Gavrilović«, udruDvor 500 komada Regionalnog području organizaciji općine komada, Sela Martinska zadruzi te po 500 komada Ves, Poljoprivrednoj ženjaSisak, tovilišta završena Glina.

Do sada i zadruzi adaptacija je Poljoprivrednoj PZ tovilište u 1.000 Sisak OOUR kapaciteta komada,izgrađeno Ekonomija kroz te 2.000 ha Martinska Ves i PZ privedeno zemljišta, kupljeno Glina, je U ratarsku 2.000 ha oranica i drenažu pripremi proizvodnju. agromelioracije tovne Dvoru, farmu od 500 komada investicioni junadi programi Sisku.

U. O. centar svinja izgradnji je društveosnovnih U proizvoda postignuti poljoprivrednih proizvodnji ostvarena vrlo različiti rezultati. Tako sektoru pšenice jeproizvodnja Prikazano

se

bitno

u

pro-

u

su

za

za

sa

za

u

za

u

u

na

u

u

u

u

za

u

u

su

nom

a

u

za

su

u

u

137

godini posto planompredviđene kukuruza 834 vagona ili 30 Približno a isti obugodinu,proizvodnja posto. ratarske ostvaren od 1975. do 1978. što upozorava, jam proizvodnje godine, je da se do 1980. sada ne predviđena povećanja godine ostvaruju.

Dinamika društvenih stočarskih izgradnje kapaciteta nije proteklom bila te društvenih razdoblju zadovoljavajuća,organizirana proizvodnja vlastitim i individualnim sa ganizacija kapacitetimakooperaciji poljoprivrednim Tako rasta. proizvođačima odvija ispodplanompredviđenih stopa tovnih od 1975. do 1985. iznosi oko 10.000 porast proizvodnje svinja godine ili 9 tovnih iznosi oko 5.000 komada komada, posto,porast proizvodnje goveda ili 60 od 10.2 mil. litara 1974. na oko Organizirani otkuppovećan je posto.

Za da 1979.

20,0 mil. litara u 1979. ili za 100 godini je, je posto. napomenuti veća količina i tov potrebnog repromaterijala goveda svinja proizvedena na te se da učes području regije, ocjenjujejerepromaterijal područja regije stvovao 70 teladi u i 100 1974. dok prasadi posto posto ukupnoj nabavci, je učestvovao oko 40 učešća sa godini Povećanju posto. tovnogrepromaterijala nabavke krmača kod individualnih mnogo kreditiranje rasplodnih jepridonijelo oko 5.000 krmača Za očekivati da će to poljoprivrednika uzgoju). je, (a je Zakona udruženom odredaba radu o o dugoročnom ugovaranju primjenom te o agraru u proizvodnje, primjenom Društvenog dogovora stanje proizvodnji Planske nisu ratarstvu poboljšavati. pretpostavke proizvodnji organiziranoj izostala proteklom razdobljudovoljnoj mjerirealizirale, jerje organizirana aktivnost nosilaca i kukuruza. pojedinih proizvodnje pšenice razvoja U ostvarena 1979. privatnoj poljoprivredi godini proizvodnja pšenice je od 3.878 vagona, ha.

1976. od mtc po prosječni prinos 18,6 Proizvodnja 15 bila veća od ostvarene 1979.

Ovo da za godini je godini. pokazuje posto stabilizirana te da po prosječproizvodnja pšenice nije području regije, od 20—21 mtc nalazi rentabiliteta.

Iz ovih nom poprinosu donjoj granici dataka neminovan da nužno proizlazi zaključak,je ozbiljnije primijeniti mjere društvene i stručne službe zajednice pogledu uvođenja proizvodnju prinossorata i rentabiliteta.

U kukuruza ostvaren u nijih poboljšanje proizvodnji je 1977. rekordan od 14.123 od mtc ha. vagona, po godini prinos prinos 33,5 veličina i bili veći od po površine planiranih Proizvodnja prinos jedinici 1979.

No 1980. u godini godinu. prinos jesmanjen 32,4mtc/ha, zbog 25 bila smanjenja površina, ukupnaproizvodnja istovremenog je manja od ostvarene 1977.

Ovo da kukuruza tagodini. pokazuje, proizvodnja posto kođer stabilizirana. nije U ostvareni time da su stočarskoj proizvodnji regije prosječni rezultati, više ova na proizvodnja postaje tržna, usmjerena podmirenje potreba tj. društvenih kao što telad Obzitov i organizacija, prasad tov, mlijeko. ostvarene rezultate te proizvodne poljoprivredi, privatnoj porast 5 i 10 ratarstvu sa cijena koji ocjenjuje posto godišnje posto stočarskoj ostvareno od 1974. do 1980. druu proizvodnji, je razdoblju godine povećanje od rasta Društveni proizvoda godišnju štvenog 17,4posto. proizvod stopu obračunat hektaru oranica 1974. izpo ukupneprivatne poljoprivrede godini nosio 6.600 1979. iznosi oko 12.000 dinara. kako u on je dinara, godini Ipak, istovremeno troškovi su reprodukcionog materijala industrijskog porijekla rasli od 18 to rentabilnost i ekonomičnost bila u stopom posto, je poljprivredi 1979. od 1974. u lošija godini stanja godini.

1979.

sa

685

ili 40

vagona

od

količine

1980.

za

sa

za

u

se

or-

u

u

a

u

u

za

sa

u

u

se

o

se

u

u

u

u

uz

u

u

na

se

na

u

u

uz

su

na

za

a

za

u

s

sve

su

rom

na

za

za

u

se

u

u

uz

,

u

a

u

138

nadalje oštriju uslovljavaju poljoprivrede cijena individualnih od strane i poljoprivredproizvodnje napuštanje deagrarizaciju kaza nika. proizvodnih optimalnih podizanje poljoprivrednika Kreditiranje kako krizno mogu ublažilo kreditiranju stanje, djelomično je paciteta domaćinstva kreditno učestvovati kojapostoji jamstvo sposobna to učešće obavezno iznos i radne snage investiciji, je osiguran pogledu transforuslove date za društveno iskoristiti dio mogao poljoprivrednika robne domaćinstava Do sada se oko 600 specijaliziralo poljoprivrednih maciju.

250 u oko 250 od odojaka proizvodnji mlijeka, proizvodnji proizvođače, čega i tovne 50 i tovnih a po junadi. proizvodnji peradi svinja, Škare

na

i

štetu

sve

u

no

u

za

samo

u

za

samo

u

u

u

KRAVE SE KROZ

USTA DOJE narodna

sto-

zube, je doje (A.T.) ričarska izreka. To pa nije mnogipoljoprivrednici, praktično primjenjuju večer čak i kasno ili oko da rano pa poljpodne jedakslučaj, ujutro ili kravkao na skim sretnu konjskom poljoprivrednici, traktoru, putevima ili voze travu, iz skom zapregom djetelivinograda polja zavrtnice, livade, i rekli Ante Evo što su korov ili razni nu, jalovacopljevljeni iz Čepelovca: Škrinjar, poljoprivrednici Ignac kukuruz. bi bilo Da ovog proizvoproljeća mnogimljekarski zelenjave nije bilo hrane i ostale habaste »nadrbali« đači preje (nastradali).

Naime,sijena obziTo 350 dinara. i malo.

Meter jepreviše, je preko (100kg)stajao sijena ČEPELOVAC

—

Krave

stara

kroz

se

u

se

na

nam

—

Ante

| Nacek

Škrinjar

voze

zelenu

krmu

za

ishranu

krava

139

mlijeka, sadašnju cijenu mještanima. svojim

rom

među

po Škrinjar, poznat marljivosti

Ante

kaže

na

:

Nekada

—

To

su

se

bilo

za

i međe

išle žeti?

doba

nažalost

je mojeg prije. jošuvijek I za vlasnika i To šteta i neobrađenih nas: pokošenih površina. je Škrii za našu kaže kako zovu zadruge popularno Ignaca zajednicu, Nacek, sina Antuna. njara, kad teškom mukom odvanestašice veće U doba hrane, zajednica luksus« neobrađena imati i devize uvoz polja hrane, nije»preveliki ja ima više i više.

Nažalost takovih livade? parcela —

oca

i

Sada

za

ima

ne-

za

sve

a

sve

zar

za

sve

CRNA

KAVA

DA ILINE

—

Jugoslaveni popijemo godišnje žalost, da su to ogromne količine. Slična i Svakome podataka. jejasno jesituacija Šveđanin 10 godišnje potroši prosječno kilograma mnogim drugimzemljama. kave. kavu više od 400 lira. Teško U Italiji potroši godišnje milijardi je danas Ukratko radni dan šalicom kave. čovjeka koji pronaći počinje robovi crnog postali napitka. tog Kava sadrži farmakološki aktivnu kofein.

Osim komponentu koja kofeina ima i kakaou. dio učinka Pretežni kave svodi u na kavi, čaju kofeina.

Ubrzo nakon šalice kave djelovanje ispijanja počinju osjećati i to centralnom dobro sustavu. njezini prviefekti, Pojavljuje fizički i umor sporaspoloženje, psihički privremeno gubi, pojačava sobnost i intelektualni i mišićni rad te koncentracije pažnje sposobnost ubrzava krvi. I nesanica često izazvana kave. cirkulacija je djelovanjem U većim količinama kava nemir i psihički uvjetuje uzbuđenost, povećanu mišića. napetost količine kave Male i srčani da bi srednje najprije rad, usporavaju kasnije ako veće dovele do ritma ili čak do (ili količine) ubrzavanja srčanog ritma Ako srčani mišić kofein poremećaja (ekstrasistole). tog je oslabljen, dozama može Crna će kava bolega umjerenim ojačati. donijeti olakšanje snicima od krvnih žila ublažiti mozgu, migrene, jerće,zbogproširenja Pod kave luči mokraća. glavobolju. utjecajem pojačano Probavni kofeina način što na proorgani r eagiraju prisustvo taj bava ubrzava.

Crna kava može iritirati želučanu tada luči više sluznicu, koja soka. To vrlo od ili želučanog je neugodna pojava kojipate gastritisa bi želucu. čira Kavu od smjeli pitiljudi kojiboluju Bazedovljeve kao tlak očnim bolesti ni oni kojiimajupovećani jabučicama (glaukom). kloniti crne kave.

Djeca moraju O

koliko

tome

kave

mi

nemam

na

u

se

na

ne

crne

smo

se

.

zove

u

se

crne

u

se

nervnom

se

se

se

za

se

crne

se

uzmu

u

u

se

na

za

se

one

ne

na

u

se

ISTRAŽIVANJA SE NASTAVLJAJU stručnjacisvijetu pokazali kave medicinske škole Vanderutjecaj zdravlje čovjeka.

Liječnici biltu kave šalice zdravih mladih na ispitaliutjecaj (tri dnevno) skupini Medicinski

u

crne

na

su

140

nedavno

su

ponovo

interes

u

za

prokemijske njih opažene pili koji ljudi kod tlaka i kao sistoličkog (14.jedinica krvnog povećanje organizmu, mjene kod i 10 jedinica dijastoličkog). učinke ekstranesanicu, (žgaravicu, nepovoljne ljudi kojiosjećaju Postoje krvnim tlakom, uskrati. Bolesnici kava ako im povišenim tromost), sistole, biti osobito tlak i oni oprezni. moraju normale, granici gornjoj kojimaje bih vam da ili ne, mogao kava crna jedino odgovoriti Dakle, pitanje: univerzalni i osobu ako biste mi kazali situaciji.

Inače, mislite,kojoj koju većinu i svuda bi za ljudi Ipak, postoji. koji vrijediosvakoga odgovor, i dok štetno neće šalice količina kave djelovati, dnevno) (2— umjerena tona 4 od dokažu ne milijuna potrošnja godišnja svjetska suprotno, studije 3 neće kave smanjiti. sigurno Kod

kavu.

nikad

nisu

različite

su

u

s

se

na

na

—

u

na

na

ne

nove

se

DA LI PRIJE ILIPOSLIJE JELA? bi

informacije koje pacidanašnjih recepata Nažalost, što više koristi iz kako bi izvukli trebali lijekova.

Ovdje njihovih jenti imati, uzeta ili tekućine i hrane odnos između misli naročito na kojaje lijeka lijekom. krvnu ulazi količinu i Da li hrana cirkulaciju, koja lijeka pićeutječe Rezultati ima hrane količina li Da ulaska? brzinu kao i nekogutjecaja? i eritrotetraciklin antibioticima nekim amoksicilin, (ampicilin, ispitivanja ovih znatan da neposu lijekova utjecaj.

Uzmanje postoji pokazali micin) boleulazi količinu ili iza obroka sredno koja smanjuje polovicu prije hrane čak i različite vrste U nekim krvnu snikovu slučajevima cirkulaciju. količinu tetraodrezak različite efekte. Na imale su smanjio je primjer, voda i obična žitarice. Čak kad ciklina krvi više nego postoje je pitanju uzet ako absorbira razlike. mnogo npr. eritromicina,je više, Organizam čašom nego punom jednimgutljajem. vode, želučane hranom da bi uzeti poteizbjegle Lijekovi koji moraju kako bi smavećim uskoro će kompenzirali škoće, dozama, propisivati hrana odgađaabsorpciju, njenuabsorpciju.

Također,slučajevima gdje dnevnih ulazi ali ne konačnu količinu krv,raspored utječe lijeka koja doza će mijenjati. će moći oni ovih rezultatima naoružani budu ispitivanja, Čim liječnici Tada će biti odstraniti to mnoge premoguće prenijeti svojepacijente. čini dana da hrambene čuda, jednog nelogičnosti kojeuzrokuju liječenje dane pogađasvojcilj. slijedećeg većina

ne

sadrže

s

se

'

u

na

na

s

u

za

mesa

u

u

s

samo

s

se

se

s

u

se

samo

u

u

na

se

s

na

a

ne

Dr.

Ivo

Belan

PROGENI TEST BIKOVA NA MLIJEČNOST biko-

progenih mliječnost informacija slijedu obradobiveni SRH centrima u.o. koji prikazujemo rezultate, 1980. kvartalom dom godine. zaključno prvim laktacija 3/80. Ukoliko listu« oznaka dato broj Tumačenje je »Mljekarskom terenske obratiti treba dodatna selekcijske voditelju objašnjenja, potrebna U

va

u

o

rezultatima

testova

nove

za

na

su

s

su

u

se

službe.

141

1S9) euxwodđeN Tusfundop «

«

«a

m

«

«

"

“a

«4

«

a

«e

«

a

«a

«u

«

«

u

«4

«4

“

1593.

1593.

10p[9S TAIđ TaIđ 1593 4" — — 'Ip puofundop EfpoPULIOJU] efpoeuwuIoJuJ —)593 “«

“«

«

TAId *086T

8010 9660 2690 8490 2090 990 PLCO 8400 T9r'0 90I#5'0 OIŠO 9S7'0 £IFO 6670 g1z'0 6690 6670.

q

PGO'ZZ 00'TOZ 6O'6€T 86891 85'8€ L0'8€ OLLEZ 2678 ZČTII 96ZIT£6'£G PESL £7'94 660609 LZ'T9 96'EEP902 — —— — —— — > —-.

90T FOT POT 66.

LOT 86.

ZOT 86. 00T 86 TOT GOT Z0T 26.

FOT ZIT TOT 66.

MOTVLUVAN An

—

ANU

O.

O

II S

ONJAfTN

1seu1 %

O

000.

8000+ 000.

900+ 000... £10+ 0T0+ #0'0 TI04+ Z00 Z00 £0'0 £0'0+ TO'0+ SI'0+ Z0O'0+ 000.

TT'0+ — — ——

TS8 #6T SEE £90 60 999 9T OFO 98T 817 OFO OT0 906 109 E€T'ZZ+ 92 Ho9X IseuI o(UprefUSIA 8x — + + + + + + + + + + —— —— ENIIZBI OXjofITu 6 IP 0I VZ 9FI+ 0588 88 0ZI 8I SP SIT+ 99 € 68 #II+ Z6G+ 84% + + + + + + — — — — — — IVNOJVUZI 1S0UH(ITUI seu FLE GLE GLE B8LE GLE ONE Z9€ EBE SUE 898 S8E #FLE 69€ ILE DEE8'€

00 €0$ +

—

ST

86 —

+

€LE 8F€

SE'VET G90EI 9P6ZT O9LZI O9'ZEL OT92I EEPZI ZPLII 8T0ZI GOTI 00ZII GZOSI LBTZI 3seur E9HIZI FIEIT 00SZI 0609T PELZI 119984% eLuxfso1q VAONIH oxjefigru BSE LOPE BE66PE B8ZZEš IZPE 968 S9€ OCE ZLEEo BSE € FZIEŠ O06ZE IZIE ISE ZEEP S8£6.81 € O

-

e,U

= g

ILSONQdHITIM

-

=

82 HT ŽI ZZ OI IZ SP OP €POP OZ0Z 95

6

L

L

LI

8

VNIHSV4

ISHL

&xlq EMA 1

INIO9OW4 aH $u 142

06 G81 641 LGT VNIHSVI 081 — 06T L81 #81 £81 LLT 10 £6T — — Z81 VNISIVILINEMIS — — #8 98 19 ——— £9— — A — 0017 — — >I xXI — O >3I — — — 3IxI23I — >I 3I >3I 6927 3I 9979 3I #POP 9ZE€ SPO 4 Zg€# >I A 9€ZP O 2SPP +PEP 8ZIP €POP ZII# 9€ 99246 4q >xPoqroseH 9PI 180€ LZI# VGHus $ NOMIH UJ9snH IVUWIOH Oquig ouNnIH UHEM urqnu UEJOA UIAIT DSnO OU? OPE UOBI SeeH OUIN OIodq UNIS H

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR

—

rasplodnih

Promet

Be

ram

ZH

1.

Pobi

2.

Mehkek

junica

Franjo Franjo

na

sajmu

Selo

4.

Horvat

Ivan

5.

Horvat

Ivan

6.

Horvat

Ivan

7.

Jendriš

Josip

8.

Njegovac

Đuro

9.

Kušec

10.

Kovačić

11.

Pavin

12.

Zubanović

Ivan

13.

Vukelja

Bogdan

14.

Centa

15.

Petrovički

16.

Ulbrih

Drago

17.

Ulbrih

Drago

18.

Fržić

19.

Bujger

Vlado

20.

Borbaš

Lajoš

V.

21.

Buček

Slavko

Rovišće Đurđic

Martin

Lajoš Veno

Ivan

PL

oso

Ferinović

24.

Cvelber

"

S

m

.

Ivo

Ankica

Josip

=

"

M. Pisanica

Poljani Orlovac Orlovac Šimljanica Predavac Pisanica

Huđa

26.

Grajčević

27.

Žibnin

Đuro

28.

Johić

Nikola

29.

Vanječek

30.

Domović

Ivo

Franjo

Kazimir

Ladislav Kalnik Hrsovo Daruvar Dežanovac Virje Mičetinac

Drmenčić

32.

Magdić

33.

Niče

34.

Majcan

Mato

V. Pisanica

35.

Majcan

Mato

V. Pisanica

36.

Žagar

37.

Vlado

Grub.

Rudi

Pavao

Imbrišek Franica

38.

Panijan

39.

Činin

Ivan

Nikola

s"

Z

ma "

“

krava .

31.

Mijo

.

Dautan junica Jagnjedovac V. Trnovitica

Ivan

25.

Polje

Lasovac Paljevine Prnjavorac Gola

1980.

Kategorija pb.

.

Đuro

23.

Rači, 10. rujna

.

Marko

ra

Novoj

Gola junica Otočka Miholjanec >: Hercegovac Hercegovac Hercegovac Brezane Škrinjari Markovac V. Maslenjača krava B. Davora junica Mitrovica Orlovac

3.- Bogat

22.

u

krava =

junica “

2

"

s

"

ph "

ša "

10519

S

Kupac

PIK

10428

Aleksinac z

5442 9371

“

9391

Šš

9464

po

7651

“

25212

:

25270

.

2022

=

13603

“

10190

“

6229

=>

2643

S

6237

.

6260

ph

6193

Z

3689

“

711

“

2411

..

6966

sa

10596

m

4646 "16

9364 9396

1970 25196

“

—

»Napredak«, Golubac S

“

'

Z

0611

s

4495

“

10214

13522

6178 2403 2404 4667 10614

"

godine

566 10558

“

“

esa

“

Z

.

“

..

»Jedinstvo«, Požarevac 143

Red.

broj

i

Ime

prezime

proizvođača

Otočka Miholjanec Novigrad

Drago

40.

Bali

41.

Bogat

42,

Dorešić

Stjepan

43.

Bartolčić

Ivo

44.

Glas

45.

Vuljanković

Kategorija pb.

Selo

Martin

N.

Ploščica

Nikola

Njegovac

Đuro

47.

Jakopec

Drago

V, Maslenjača

48.

Balatinec

Petar

49.

Grivić

Zdravko

50.

Jagodić

Tomo

Frančine Gradišće

51.

Buđina

Martin

D. Kovačica

52.

Girčal

Anton

Rovišće

11

53.

Vrabec

Miško

Stanići

28

54.

Neshiba

55.

Vargić

56.

Markovinović

Drago

58.

Mahkek

Franjo

59.

Šambula

Zlatko

60.

Kačunda

Ivan

61.

Cvelber

Josip

62.

Vojta

Alojz

63.

Briški

Antun

64.

Bereković

65.

Jendriš

“

2038

“

13393

\.

10128

junica

_

6204

m.

2705

o

=

6938

“a

2655

s

62

.

3694

..

am

»

S

10186

“.

10610

Z

2949

Jagnjedovec Hercegovac Pomašica Brezje

služba

sa

8. X

X

3. X

o.

9455

Z

7420

.

“

1392€

ma

“

7649

SŠ

Hrvatske

“"

3717

“=

RASPLODNE

u

5358

.

Brezane

selekcijska

<.

;

Novigrad

Milan

»Peć«

PIK

10651

š

Komatnica

Kk

10609

"

_:

STOKE

objavljuje

kolendar

stoke:

22.

=

25193

krava

Otočka

Josip

Stočarsko

—

7611

,"

Novačka

SAJMOVI

—

Đ.“

'

Mijo

—

“

1683

e

Đurđic

Mahkek

rasplodne

krava junica

9

Sasovac

*

9411

-

38

Predavac

Franjo

Joso

57.

V. Zdenci

.

5378

ro

Škrinjari

46.

Z

5441

"

Zvekovac Cerje

Drago

10574

..

112

Kupac

preostalih

sajmova

X

1980.

1980.

1980.

Koprivnica

—

Prelog

—

Nova

—

Rača

'

Uređuje Glavni Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna

i odgovorni

Udruženje

Tisak:

144

urednik

ODBOR

Zlatko

Mašek

dipl. vet.

radnika SRH. mljekarskih Uprava Ilica 31/III, telefon 440-476.

pretplata a

UREDNIČKI

za

privredne proizvođače

RO

»Vjesnik«

organizacije i ustanove mlijeka 4 dinara

za

—

OOUR,

TiM,

Zagreb

i uredništvo:

Zagreb

8 dinara

i