Mljekarski list 1-1981 by Hrvatska mljekarska udruga

jata

ajoj

oč

ala

samim.

Strojevi

mužnju

domaće

tvornice njem

PIK-a

zagrebačkom

»Belje« Kneževo velesajmu. —

—

Izloženi

Jese-

KRAVA

PLODNOST

krave

junice rasplodne uzgajaju gospodarstvukojem Redovitim tih redovitu telenjem treba životinja. muzare plodnost osigurati samo namjenjenog mlijeka i krava proizvodnje razdoblje započinje junica već i m lijeko Znači, m ljekarama. prodaju m ladunčetaprehranu krava. i redovita i dobra samo junica plodnost i tele može osigurati teleta Prema okolnostima. raznim ovisi mnogim Dobra plodnostgovedarstvu kosa se i prenosi dobra svojstvo je nasljedno goveda plodnost stručnjacima Zato tu i radu u služba svojem prati stočarskona ljena koljeno. bikove i krave one sve pokaiz koji i rasploda isključuje selekcijska plodnost značajnu znakove neplodnosti. biti zuju može stočarska upisana to zemlja, Tako Nizozemskoj, jepoznata života imala krava samo godina stočarske matične kojaje pet knjige onih krava samo pokakoje Tim upisivanje tri teleta. omogućuje propisom može Zato Nizozemskoj goveda izvrsnu rasplodnih kupac plodnost. zuju osebinom dobrom plodnost. da nasljednom biti životinju kupuje siguran muškim. blizanac bilo teleta Poznata je koje ženskog je neplodnost će ostati neplodna obično zrela i to tele odraste Kada junica, spolno postane blizance nikada ne raznospolne stočari Zato ostavljaju pravilu junica. U

svakom

ona

trajnu uvjetovati junica prehrana nepravilna i zato organa do dovodi spolnih razvijenosti nedovoljne Gladovanje i goplodnost. više nema krava i nekih plodnosti takvih Kod oni junica zakržljaju. ili vorimo neplodnostijalovosti. njihovoj do dovodi Ona krava. i pretilnosti, hranidba i dobra junica preobilna rade Nije smanjeno organizma žlijezde mnogobrojne kojoj debljine nepoželjne i radom s neplodnost. ili uvjetuju prestaju potpuno visokom krave i mlijeka proizvodnjom Otežanu imaju plodnost biti će i to zapaženija. veća neplodnost korderke. mlijeka proizvodnja Štoje proizvodnji takvim i stočar svaki kravamaznati treba To i zoRaznim lijekovima stručnu pomoć. veterinarsku punu rekorderkama mlijeka osigura redovita krava tih kod i plodnost. može se zahvatima osigurati otehničkim vezi krava u i p lodnonjihovom Redovito je uskoj znakove junica oplođivanje treba znači to gonjenja, a Kada pokazuju se šću. »tjeraju« životinje bilo osjemenjivai umjetnim redovitu oplodnju im pravovremenu osigurati krava moili kod znakovi Ti junica gonjenja ili prirodnim pripustom. kod stočara biti tiha njem Takva nezapaženi. mogu pa biti gu jedvaprimjetljivi i se neplodnosti razdoblje produžuje plodnost, željenu smanjuju gonjenja velike štete našem nanosi govedarstvu. do dva između treba ponovo kravu razdoblju Nakon oploditi telenja, teleod To idealno To zadnjeg razdoblje iza tri vrijeme. je telenja. 60 do mjeseca Kada ono »servis nazivamo traje bređosti period«. nove do nja početka i dobrim smatra to tada se poželjnim. 90 dana, vezi o sjemenjivanja. krava umjetnog Plodnost organizacijom uskojje sv'izvrsno cijelom organizirano Danas goveda osjemenjivanje jeumjetno Ima veliku Osnovna pripustom. i prirodnim tako pred prednost pa kvajetu imamo broj manji što kod tome o sjemenjivanja umjetnog prednost je priplodu se k oristi, bikova bolje litetnih sjeme rasplodu, jer njihovo a

Loša

ne-

može

i krava

—

nas.

( ovom

2-2.

re-

dobra i ostaju prenose koji sigurno željena nasljedna stva na svojpotomke. zootehnički Umjetnoosjemenjivanje zahvat je unošenja prirodnog sjemena ženke o rgane rasplodnjaka spolne pomoću posebnog pribora. Oplodzbiva Muške stanice nja prirodnim putem. prema spolne putuju jajovodu žensku stanicu. Sve to gdjeoplode način spolnu osim je prirodan oplodnje unašanja muškogsjemena. donosi stočarima Umjetnoosjemenjivanje koristi. U mnogostruke rasplodu bikova. A bikovi u jemanjibroj izvrsne su Reklo bi se rasplodu kvalitete. od Svi najbolji najboljih. progeno to znači da na testirani, ispitani osobine. svoje nasljedne samo

bikovi

oni

Izvrsna

plodnost

Kod

matičnog

stada

Vilka

Bujgera

Predavca

i kod umjetnog osnovno o sjemenjivanja praprirodnog pripusta je da i kravu treba ako vilo, junicu znakovi bili Pripustiti ujutro, gonjenja navečer ili ih toku u ako zapaženi znakovi pripustiti poslijepodneva gonjebili nja zapaženi ili kravu ujutro prilikom Č esto jutarnje mužnje. puta junicu treba i dvokratno: i navečer ili navečer i oploditi ujutro ujutro! Umjetnoosjemenjivanje zaraznih goveda smanjilo je broj oboljenja i to nas od jejedan značajnih razloga prednosti predprirodnim pripustom. a

Ako

ne tada životinja trećeg treba temePripusta ostaje bređa, ju i Otežana bređost znak ljito bolesti pregledati liječiti. organa, prje spolnih

venstveno

nakon

maternice.

u Željena na razne od plodnostgovedarstvu stočarskopostiže načine, rada do bolesnih Samo dobra liječenja organa. stanja s polnih i krava donosi učinak plodnost junica i teselekcijskog gospodarski proizvodnji mlijeka to znači i mesa! ladi, ZM se

NOVA

CIJENA MLIJEKA

samoupravnim propisima republičkim zadnjim 1980. nova snagu mlijeku. 15. cijena s tupila je godine dogovorima prosinca osnovna 2,90 1,81 Tim jedinici m asnoj cijena je dogovorompovišena i iznosi ostala nepromijenjena dinara. je proizvođače premija Republička masti. litri dinara ili po 3,2% mlječne mlijeka 0,60 0,20 dinara: od 1. 0,20 premiju dobivaju proizvođače koji mlijeka Cijena 1 dinara osnovna masti ukupno $% cijena premija mliječne 8,20 8,00 0,20 3,2 8,45625 8,25 0,20625 3,3 8,7125 8,50 0,2125 3,4 8,96875 8,75 0,21875 3,9 9,225 9,00 0,225 3,6 9,48125 9,25 0,23125 3,7 9,73715 9,50 0,2375 3,8 9,99375 9,75 0,24375 3,9 10,25 10,00 0,25 4,0 10,50625 10,25 0,25625 4,1 10,7625 10,50 0,2625 4,2 11,0125 10,75 0,2625 4,3 ——————————+eke+kee+ ĐĐ jj dinara. od Taj 2 0,60 premiju dobivaju koji mlijeka proizvođače Cijena oni litri dinara od proizvoiznos po dobivaju mlijeka jednoj premije 0,60 osnovi više 1 i 15.000 3,2%e 1980. đači mlijeka isporučili godini koji sv kao i oni proizvođači masti k oji područja brdskomlječne masti. osnovi 8.000 1 i više 1980. 3,2% mlječne mlijeka planinskog isporučili godini I navek mjerjei dinara osnovna masti "/, ukupno cijena premija mliječne 8,60 8,00 0,60 3,2 8,86875 8,25 0,61875 3,3 9,1375 8,50 0,6375 3,4 9,40625 8,75 0,65625 3,9 9,675 9,00 0,675 3,6 9,94375 9,25 0,69373 3,7 10,2125 9,50 0,7125 3,8 10,48125 9,75 0,73125 3,9 10,75 10,00 0,75 4,0 11,01875 10,25 0,76875 4,1 11,2875 10,50 0,7875 4,2 11,5375 10,75 0,7875 4,3 mmm GREJ, g Pi od dinara veća litri prijašnje. Nova po 2,48 mlijeka je jednoj cijena litru vrlo Nova jednu mlijeka jer proizvođače povoljna mlijeka je cijena robni odnosno dinara masti proizvo 9,225 dobivaju mlijeka 3,6%mlječne treba mnogoodređena Tako dinara. đači potaknuti cijena povoljno 9,675 ZM što veću stočare naše mlijeka. proizvodnju brojne našim

Prema

i saveznim

STROJEVI ZA MUŽNJU Kod misli ručnu se na Najteži staji jemužnja. toga koju stočar rukom. rad znatobavlja svojom Upotrebom s troja mužnju taj olakšava. Osim da svakom nojmjeri toga, stroj mužnjuomogućuje g0krava U velikim muzara. spodarstvu poveća broj gospodarstvima, zahvaljujući krava se po jednom strojevimamužnju, povećava broj radniku, prosječno 50 do 100 na krava, primjenom odgovarajućeg stroja mužnju. ima različitih. Tvorničari ih veličini staStrojeva mužnju prilagodili i krava. Za mali krava u od 10 do muzni je broju broj staji, 15, dovoljan je muzlicom. Treba da krave nisu stroj jednom znati, laktaciji, staji neke visoko bređe i Za veči muzu muznih krava treba uzeti broj stroj ima i U velikim dvije muzlice, gospopravilu jačuvakumnalazi stotine na obično darstvima,kojima krava, strojevimužnju pumpu. nazivamo izmuzište. U smješteni posebnu prostoriju gospodarstva koju njima stočarski radnik u nižem dolaze muzare stoji dijelu prostorije pregradnu višenu vime krave visini i znatno prostoriju. Zbog toga je prsiju olakšava rad Jedan radnik takvom izmuzištu može isto. prilikom mužnje. dobno dio

rada

onu

sve

se.

uz-

musti

četiri krave.

nekih inoZbog mjera je strojeva mužnju zemnih Zato se sada na našem tržištu mogu naći mužproizvođača. strojevi naše tvornice iz Kneževa Banju poznate poljoprivrednih strojeva »Belje«

stabilizacionih

otežan

uvoz

Izložbeni

prostor Kneževo

Tvornice na

poljoprivrednih strojeva PIK-a Jesenjem zagrebačkom velesajmu

»Belje«

tradiciju dugogodišnju »Belje« ranji. s muzni se u suradnjipoznatom temelje strojevi Sadašnji tojproizvodnji. »Alfa-Lava«. tvornicom svjetskom rada. Svatočnost neobično Za svaki njegova jeznačajna stroj mužnju trerazvodnika i dio ki gumenihdijelova pulzatora, stroja, složenog njegovog servisnih stručnih Redovitim ba biti pregledom godišnjim potpunoispravan. treba Svaki stočar radu. svaka otkriti vrlo službi može se nepravilnost lagano tako dva da se zamjenjivati, trebaju putamjesečno gumenidijelovi jošznati, Dok su elasticitet se sisaljki. stroja,posebice gumenihdijelova bolji postiže obaveznim Tim dotle se gumen, odmorom, drugeodmaraju. jedne upotrebi, elasticitet. željeni zadržavaju dijelovi tememuznog sve se gumene stroja dijelove tjedno Preporuča jedanput Time se i zagađenost smanjena osigurava prokuhatioprati ljjto štetni uništeni su mikroorganizmi. kuhanjem mlijeka, jer sterilizirati. temetreba svake nakon muzni krivo Da ne se upotrebe stroj shvati, dnevno dva muzni Prema tome se i dezinficirati-razkužiti. stroj puta oprati ljito i i gumenih pere drugih pranjemgumenihsisaljki temeljitim rastavljanjem Nakon dolaze u dodir pranja, t emeljitog takvog mlijekom. koji dijelova svi takav su ni napunjeni djelovi kojem položaj ostavlja uređaj radi

tvornica

sastavu

i ima

PIK-a

muz-

vodom

nekim

razkužnim

sredstvom.

RASPLODNIH

SAJMOVI

GOVEDA

U SR HRVATSKOJ simentalske

domaće

rasplodnih goveda dogovoru proizvođačima centar PCH-Stočarski službama terenu, stručnim i smine selekcijski dio je U

pautvr-

KALENDAR

pasmine godinu

simentalske

goveda sajmovarasplodnih 1981.

Hrvatskoj za

—_ Red.

broj

sajma Mjestoodržavanja

Datum

Koprivnica Čakovec

25.

II 1981.

27.

111981.

III

1981.

Velika

11.

III

1981.

Nova

20.

1981.

Koprivnica

17.

1. VII

1981.

Velika

3. VII

1981.

Čakovec

Nova

Gorica

Rača

Gorica

Rača

16.

1981.

Nova

10.

1981.

ll.

21.

1981.

Koprivnica

12.

23.

1981.

2. XII

1981.

13. ...—.;.—.—.—.—.—.—.—.—.

Velika

Gorica

Čakovec

Nova

ea.

Rača

oeee.ee_aai

Prodaja rasplodnim sajmovima počinje zakazanog Zainteresirani dužni PCH-Stočarskom su se kupci prijaviti selekcijskom kako bi kana centru svaki sajam8 dana unaprijed, mogli vrijeme primiti sa talog potrebnim podacima ponuđenagrla sajmu. formirati će se težine bazi osnovu rasplodnih Cijena grla grla, I klase na tovne dan i cijene junadi sajma rasplodne premije. dana

sati.

Rasplodne junice

bređe

mjeseca

i više

klasa:

težina

tržna

Ila

klasa:

težina

tržna

klasa:

težina

tržna

IlIla

klasa:

težina

tržna

III

klasa:

težina

tržna

bikovi

Rasplodni

stari

najmanje mjeseci

klasa:

težina

tržna

Ila

klasa:

težina

tržna

klasa:

težina

tržna

cijena + cijena + cijena + cijena + cijena +

10.000

premija 8.000 premija 7.000 premija 6.000 premija 5.000 premija

odnose

8.000

cijena premija 6.000 + cijena premija + 5.000 cijena premija +

Postignute cijene proizvođača kojekupacplaća troškova rada i selekcijskog organizacije uzgojno sajma. Za krave će ukoliko netko od burasplodne organizirat dogoni kupaca

ime

zainteresiran.

selekcijski

PCH-Stočarski 41000

centar

ZAGREB

—

Telefon:

9/III

Kačićeva

(041)

277-626

273-309

ZAKAJ MLEKA ĐURĐEVAC

Bilo

kiša

ili sunce,

NEMA bio

DOSTA

vjetar snijeg, krave U štali treba hraniti i tak... biti ako se oče moraju njegovati. red, dobiti što više i što kvalitete kako rekla Katica nam bolje mlijeko, Fuček, je —

ili

bio svetak

ili pese

domaćica

iz Brvci.

jemanjesira, mlječnih prerađevina putra To nikakvo čudo. Na selu radne Sve više snage. nije je manje je starih dok mladi selu. život domaćinstava, rjeđeodlučuju A ima više mljekarama mlijeka? Ima više. To dobro što su instalirane sabirne stanice. ga sve je Mlijeko višak i sav se To i domaćicama se posao podoji preda mljekaru. jenajlakši oko domaćinstvu jebriga prerade mlijeka otpala. A cijene mlijeku? —

Sve

i ostalih

sve

—

sve

—

selu?

pročitali, poljoprivrednicima Kaj pitate? I hraniti stoku sa nego blago ispod cijene. mlijekom, jeprodavati bolje isplati nekad i li nekvalitetnom nego smjesom. pokvarenom mlijekom, zadovoljnije je malo Sada podignute? mlijeku cijene vode mineralne ili litri »radenske« bude Dok kojedruge jednoj cijena radnike ni nebu ni li litri nego gradu. seljake mlijeka dobro, vekša, koliko i da dočekali Em kam to vodi: Smo dvjema jednomgemištu, jecijena navek trud ali Sad to malo litrama poljoprivredpopravilo, još mlijeka (!) da bi se bi vi Da nika-stočara se stabilizira,vidli, mlijeku cijena prizna. stoke udvostručiti. i kvalitetne selu mlijeka moglaproizvodnja Em

—

ste

i iz novina

—

nas

Svakodnevna

slika

ulicama

mjesta

podravskih

mišljenje je selu bilo domaćicama i snimiti smo Međimurja, Podravine, kojem mogli ili Moslavine. Slavonije, Prigorja Zagorja, Turković A. To

bio

kratki

razgovor

domaćicom

Fuček.

Slična

UMJESTO

Katicom

TEŠKIH MLJEKARSKIH KANTI MODERNE AUTOCISTERNE sretali

prometnicama zaprežna kola, BJELOVAR To kantama bio sela kako iz mljekare. je težak, pojedinih mlijeko kako rekao bivši vozač štel retko i je kojdelati«, kojega je kotrpan»posel Jalžabetić: Ivan mlijeka —

voze

Nekada

ste

našim

mu-

nam

i Bilo il »sekire StaMleko petkom. lepo padale«. novnici morali imati i Nas selu gradova po mlijeka mlječnih proizvoda. zvali »kantari« i Bilo »mlekari«, »putreši«. jejoškojekakovih »špicnamenov«. Nagrada? bom o tom tomu Kaj puno pripovedal? Koj plaća, je dati, koj prime, tomu navek malo... Tak i nami mlekari bilo. No to je je je posel, koj i noć kroz dan i pa i gomogel jutropod napraviti, svoju zemlju, polje rice obdelal. Jasno družine Kata i supruga pomoćsvoje (otac Pero, drug: prihiže). Prevozili ste konjima mlijeko? Motorne bilo. A bo zaprege štale delal? Znate. kak još neje kaj konj veli: držati štale! On biti navek mora Konj splati zaprežen! prevoz Sadašnji mlijeka? Tu otišlo daleko Više »kantarov« Tu nema. jako napred! specii vagon moro od Tu modernc jalne cisterne, koje mlijeka jednom prevesti. ti pumpe, pak prevoznicimorajuteške kante ručno nametati i zametati (:) Da samo kakov to težak Sad moderneše i bržepuno znate, je posel! je lakšše, še: Tak mi »mukta rešili« mlekarske muke oko prevoza mlijeka. A masnoća i voda? mlijeka To me I neki mleko vodo nalcpreveč p itate? negda »mudrijaši« vali. No ima i sad. Zato tu kontrola. To baš i toga je neje lepi jednostaven No i tu otišlo puno i posel. dalje, pak je prekršiteljov menje Z bog menje. radnici »Zdenke« i ml:toga »Sirele«, drugih m ljekarskih poduzeća vožnju i voze uzorke« analizu. Staro mlekarsko Nema jeka »mliječne je pravilo: te tvornice: bi vode sira i Jel sem dobro rekel? Koja mogla putranapraviti! se

—

vozilo

svetkom

—

sem

—

smo

—

Turković

UZGOJNI-STOČARSKI CENTAR U NOVIGRADU NA RIJECI DOBRI centar« »Dukat« Mnogi poznaju » Uzgojnomljekare iz blizini Dobre nalaze Zagreba. Smješten je rijeke koju stočarski mnogobrojni U tom centru do visoke bre. pregonski pašnjaci. uzgajaju rasplodne junice kada đosti, prodaju stočarimakooperantima. iz nalaze izvrsne Rasplodna govedakupuju gospodarstava kojima krave i bikova. Odraslo tele ili koje oplođene sjemenomnajboljih junica treba centar treba koja biti nabavljena uzgojni Novigradu Dobri, i dobro Napravilan vanjski izgled, posjedovati rodoslovlje svojih r oditelja. kon svaka karantene i dopreme Novigrad, junica prolazi razdoblje drugih veterinarskih zahvata. Nakon togapušta stado, pregonske pašnjake. Kada zrela Kada postane spolno pristupa umjetnomosjemenjivanju. veterinarskim utvrdi bređost novi hranidbeni obrok pregledom određuje Time i buduće krave. omogučuje pravilan razvoj ploda junice

stočari

dobro

—

Radni

dogovor

Novigradu

zasluge imaju mljekare j edinici zaposlenitojradnoj stočarske treba Svakako te radne spomenuti jedinice. poslovanje uspješno i radom Srakočića. Janka rukovodioca i ime znanjem Svojim druga njihovog i centra kraja. cijelog tog stočarskog razvoju tog je doprinjeo ZM Svi

»Dukat«,

velike

TOMO

PRESEČAN

PROIZVEO

NAJVIŠE MLIJEKA

pred poljoprivrednika kojije naprednih Ivana rukovodstvom agronoma stručnim Poljopri Franjića, pod pet godina 50-tak mlađih Podravski Kloštar zadruzi poljoprivrednik» okupio j e privrednoj Kloštra iz Podravskog, Kladara, Dinjevca, Kozarevca, Prgovca, Budančevice, okolnih i Grabrovnice mjesta. drugih 10 oko 40-tak a članova Većina jutara godina posjeduju i ostalim prelazi traktorom većinom i su domaćinstvu obradive po opskrbljeni zemlje stoi obradu modernu za uzgoj zemlje potrebnim strojevima, poljoprivrednim KOZAREVAC

—

i krava

osnovan

—

Klub

muzara.

Neki

—

rezultati

kluba?

vidjeti, i ostvariti. Tako se je dogovoriti već nekoliko »SIP« redsu Šempeter« organizirali ekskurzija (SRSlovenija), vito odlazimo Međunarodni Novi poljoprivredni sajam Sad,posjetili nekoliko Tai poljoprivrednih organizacija Hrvatskoj, VojvodiniSloveniji. kovi urodili posjeti plodom. Kojim? Na našem već se nekoliko terenu silira kukuruz i zelena silaža. godina Time znatno stočna hrana tim i vezi pojeftinjuje prinos mljekarstvu, krava i ostale stoke. uzgoju Naš

—

moto:

smo

—

Članovi

Klub

—

kluba

naprednih

poljoprivrednika

iz Kloštra

Podravskog

pomoć?

dobiva

Jer

članovi

pomoć. našeg i devet visoke kluba rezultate borbi znatne pa prinose, postigli simboličnim članova poljoprinagradama(stručnim najistaknutijih nagradili Pomoć dobivamo od naše tu vrednim zadruge poljoprivredne je knjigama). i i sa tvornicama od SIZ-a poljoprivrede. Surađujemo unapređenje pomoć —

Da.

prvom

redu

odnosi

stručnu

smo

stručnim —

ustanovama

Hoćete

navesti

i institutima.

neke

vaših

uspjehe

članova?

--d

utovljene junaisporučio je »tri vagona Presečan Tomo iz (!), točnije: mlijeka Dinjevca proizveo je di, Đuro 360 komada utovio Ivanic litara svinja, Kral; mlijeka, Marijan je 28,500 i zelene izradi šrotne istakli iz Kloštra Rasinec i Zdravko Podravskog 15 vagona Đurišević iz Kloštra Ivan (!!!)najPodravskog je proizveo silaže, iz GrabrovIvan zelene silaže rezultat Ciglenec postigao je proizvodnji bolji kukuU silaže zelene dobio nice vagona po proizvodnji (!!!). jutru 3,5 kojije Matulec iz Budančevice rezultate imao mte/ha) (92,22 Franjo najbolje je Ban iz naš član rekorder dok Prugovca, Ignac proizvodnji pšenice jeopćinski mte/ha. dobio kojije 60,50 Kovačić

Antun

—

iz Grabrovnice

komada

ruza

—

li se

iskustva

ostale?

prenose

dobivaju Izmjenjuju iskustva, razvija drugarstvo. te kvalitetna i stručne gnojiva sjeme nabavljaju nabavljaju upute, klub koristi. i koje potrebni strojevi, Kluba iznio Ivan neke To napomene tajnik Franjić, koje je izabrali i novi upOni Podravskom. Kloštru su poljoprivrednika naprednih Jelušić odborom odbor: i nadzorni ravni predsjedava Stjepan Upravnim Nemet Antun dok ostali članovi: Đuro (Kozarevac), Kralj, mjenik je Ivan Horvat Zlatko Ivica (Grabrovnica). (Kozarevac), Ciglenec Kralj(Kloštar), Slavko Jelušić Tomo Presečan Vucikuja (Klo(Kloštar Podr.), (Dinjevac), Mijo i Ivan Ban Dikšić Vinko štar Franjić (Prugovac) (Prugovac), Ignac Podr.), Vinko Nadzorni odbor sastavu Podr.), (Kloštar MijoKrupski Podr.). (Kloštar vodit će Ban Budrović i brigu materijalnom Stjepan (Prugovac) (Kozarevec) kluba i plana. ostvarivanje stanju zacrtanog Klubove većem svakom Kada bi imali poljoprivrednaprednih mjestu dobrih hrane i stočne više bilo bi i mnogo drugih mlijeka, jeftinije nika, i stočarstvu. visoke zultata i borbi ratarstvu, mljekarstvu prinose —

klubu

nova

nam

samo

za-

re-

MOŽE KLOŠTAR

SE SILIRATII VLAŽAN

Turković

KUKURUZ iz Klo-

poljoprivrednika naprednih je demostraSRH i zanimljivo od štra dokazuje Podravskog jedan najboljih Budančevica. Tridcekukuruza tivno Zgorevinama predavanjesiliranju Diiz Kloštra setak Kozarevca, Podravskog, Budančevice, poljoprivrednika Podravske Ferdinandovca, Đurđevca, Kalinovca, Pitomače, Prugovca, njevca, Tom Slatine i predavanje. zgodomprikazan Bjelovara pratilo je zanimljivo kukuruza visoizvršena MD-51 čekičara i rad mlina meljava kojemje je Na k tome kim sc i taj ( neoljušćenog). postotkom vlage još neokomušanog kukuruza blizu 5 tona sat. način može na (!) pripremiti PODRAVSKI

—

Klub

—

SOA

SKINI KInota: .

GAKKI

Zgorevinama

Budančevici

kukuruza

Također

i radu

silo

učesnici

demonstrativnog SK-80 i mlina

kombajna

—

je silokombanju 20 tona (Kapacitet sat).

SK-80

izvršena

predavanja o prekrupača MD-51

siliranju

(!) meljava kukuruznog

zrna

Time

i 50% praktično dokazali, vlageprisilažu i ishranu stoku i Pomoću može premati svinje. mlinafaza kukuruza može izbjeći jedna (komušanje) preradi prekrupača jer pripremati silažu i neokomušan kukuruz ubrzava i (time pojeftinjuje proizvodnja stočne kako inž. Ivan Kluba hrane) jenaglasio Franjić, naprednih tajnik PZ Kloštar poljoprivrednika Podravski. pri —

smo

može

kukuruz

nam

Ove

konstruktor operacije silopredvidio je »Zwers« iz »SIP« iz SloveHolandije kojim kombajnom Šempetra je kooperaciji (SR ali ih nitko kod nas nija) nije još praksi primijenio. Zbogtogaje čestitati, te više novim poljoprivrednicima Podravine, koji strojeve još operacijama iskoristili. To će i nama »SIP«-u biti od kako dragocjenog iskustva, jeizjavio inž. »SIP«-a dipl. Josip Bedeković, predsjednik ŠemStrojne industrije iz doline. peter Savinjske —

SK-80

—

ove Zbog togaje pozdraviti organizatore zanimljive demonstracije, »SIP« to PZ Kloštar Podravski i KNP, Šempeter, »Agrotehnika« Bjelovar, rukovodi inž. Ivan kojim Franjić. za

Andrija

Turković

13.

OBLJETNICA »ZDENKE«

ZAPAŽENA

obljetovojgodini zapaženu Mljekara te naše veliki radni To nicu 60 najpoznatije uspjeh godinapostojanja!jei u ne nego zemlji. cijeloj našoj Hrvatskoj mljekare bile su našem novosti tehnološke mljekarstvu prviputa Mnogobrojne izbacila iz »Zdenka« Tako »Zdenka«. u prva upotrebe je mljekari primjenjene u se od 40 litara kao kantu mljeposudu kojoj dopremamlijekovelika mljekarsku bila To vozilom-cisternom s karu i ih brojilom.je protočnim zamjenila kakvoću našem novost mjeripoboljššala mljekarstvu kojaje znatnoj mlijeka. »Zdenka«

Zdenaca

iz Velikih

ima

—

samo

kooperantipomoć pruža i novčanostručnim stručnjaka mnogobrojnih savjetima sastavri i Stočarska odnosu. -kreditnom junica mlijekarasplodnih proizvodnja »Zdenka« obrade i dio mljekare odjeli Mnogi mlijeka. prerade mljekarske je nalaze Uz staro veliki dometu mljekare jezgro mlijeka. preradi predstavljaju olakModerni tvornice. novi mjeri strojeviznatnoj mnogobrojni odjeli U kakvoći i rad radnicima mljeproizvoda. gotovih izvrsnoj doprinose šavaju da nema To i tvornica nalazi kari gornje praha. znači, mlječnogsirutkinog To »Zdenka«. količinama mogu mljekari preraditi koje mlijeka granice mlii veliku tehnolozima i stočarima preradi proizvodnji sigurnost daje jeka. »Zdenke« i radnicima čestitke svim iskrene Zato kooperantima šaljemo i 60 rada! postojanja godina obljetnice povoduzapažene veliku

»Zdenka«

ma.

Mljekara Ta jepomoć

stočarima

stručnu

—

O GRIPI O

NIKAD

—

DOSTA

kogripi je putapisanoraspravljano javnog da smatram tu bolest municiranja, međutim, mnogijoš tretirajuozbiljnu već

mnogo

sredstvima

onako

kako

trebalo.

posljednjevrijeme govorigripi, je ili kako naziva influenza se stručno virusi Gripu izazivaju specifični (hongvrlo slični su Bolest koški, azijski, španjolski, itd.) koji jedni drugome. najčešće ali može i Po katastrofalnim popojedinačno.svojim javlja epidemijski, dobro iz 1918—1919. kada 20 umrlo sljedicama pamtiepidemija godine je Poznata na i 1957. kada od milijuna ljudi svijetu. je epidemija godine je »azijske oko 2 ako nađemo se gripe« oboljelo milijarde ljudi. Infekcijaprenosi, blizini kiše ili može i se oboljelog kojikašlje, govori, prenijeti posrednim kontaktom i (preko kvake, pribora jelo sl.). Bolest i klonulošću. Sluzpočinje prilično naglogroznicom, glavoboljom nica dišnih organa Bolesnik mučno mu a jeupaljena. izgubi apetit, je, ponekad i Ako ne bolest smiri nakon 3—5 dana. povraća. pojavekomplikacije može uha i bronhiliGripa komplicirati gnojnomupalomsrednjeg sinusa, ili Ove som, naročito mozga. opasne, upalompluća pakupalom komplikacije biti i fatalne osobe i već mogu tuberstarije djecu. Pokadkad, zacijeljena može aktivna. ponovno kuloza, postati Zasada Bolesnik još postoji specifičan lijek gripu. primalijekove Antibiotici ako koji smiruju simptome (vručicu, bolove, kašalj itd.). daju to razlozi. Bolesnici ležati i uzimati dosta tekućine postoje opravdani moraju kac i i kaloričnu hranu. laganu Za zaštitu stanovništva od danas smagripe raspolažemo cjepivom, koje 70—80 zaštita ali ako cinjujemogučnost Dakle, posto. nijepotpuna, osobe onda će to biti vrlo oblik jepljene ipakdobiju gripu, uglavnom blagi bolesti. naročito osobe Cijepljenje je preporučljivo trudnice, kojeboluju od bubrežnih ili kao i za nakon Zaštita srčanih, plučnih bolesti, dijabetičare. nekoliko cijepljenja traje mjeseci. da uz dobro snažna obrana Zapamtite cijepljenje, općezdravlje je protiv bilo Prema zaraze. za sezone koje tome, vrijeme gripe (jesen, zima)osigurajte dobru i odmora. Ne zaboravite da zraka, tjelovježbi, prehranudovoljno jegrii ako se nađete blizini tko pa zarazna već onda neposrednoj nekog je obolio, veća da ćete se razboliti. dok držite jevjerojatnost Dakle, traje epidemija, od slabo zrače i mnogo dalje mjesta koja gdje skuplja ljudi. Influenzu treba iako danas više tako smrtonosna potcjenjivati, jer nije kao što nekad može da je bila, ipak funkcioniranje uspori javneslužbe, primože a za oslabiti i obrambena znatno moć vrede, epidemije zemlje. češće

iako

kod

nas

sada

nema.

zaraze

Ivo

Belan

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR Prodaja

prezime proizvođača

broj

Ime

Redni

22174

Draškovec

Prelog

junica

21390

Draškovec

junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica junica

21289

Đuro

Stjepan

4. Slaviček

gorija

5. Novak

Đuro

6. Obadić

Slavko

Horvat

Franjo

Medlobi

Ivan

9. Medlobi

Ivan Ivan

10.

Vrzan

11.

Trančić

12.

Bister

Nikola

13.

Novak

Vinko

14.

Mihalković

15.

Drvenkar

16.

Zrna

Mato

Držimurec Hrašćan

17.

Zrna

Vinko

Hrašćan

18.

Zrna

Gregor

Hrašćan

19. Barić

Valent

Hrašćan

20.

Vincek

Ivan

21.

Vincek

Ivan

Poldi

Domašinci Gardinovec Pribislavec

Josip Josip

Palinovec Palinovec Palinovec Palinovec D. Hrašćan

Mato

22. Sabol

Ivan

23.

Kerovec

24.

Barić

26. 27.

Marđetko Mokarić

Nikola

28.

Mesarić

Florijan

29.

Gudeni

Ivan

30.

Košak

31.

Škorjanec

32.

Dimnić

33.

Glad

34.

Vadlja

Franjo

Goričan Goričan Goričan Goričan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Hodošan Palinovec Đelekovac

Valent

Blaž

Josip

Nikola Lovro Ivan

Maks

35. Novak 36.

Haraudi

37.

Jurmić

38.

Zelenić

Stjepan Josip Franjo

39. Drvarić

Ivan

40.

Đurđina

Josip

41.

Hušnjak

Ivan

DĐelekovac Selnica

——.—.-..——-—B-C<*_--.—o

— »Prokupac«, Bgd. — _—PIK Aleksinac PIK

21508 21772

PIK

Aleksinac

21544.

PTK

Tuzla,

—

22277

Pelagić

—PIK Aleksinec — »Prokupac« Beograd =PIK Aleksinac —PTK Tuzla, Kalesija —PTK Pelagić Aleksinec

PIK

21586

21450 21839 22052 21159

20804

Tuzla, PTK Tuzla, Kalesija PTK Tuzla, Kalesija —_UPI Bjeljina

21660

PIK

21545 21511 21410

21915

22073 21150

Aleksinac

»Prokupac«, Bgd. —_UPI Bjeljina PTK Tuzla, Kalesija

— UPI — —UPI

Aleksinac

PIK

21619 20916 21156

— —

21743 21576 21526

Bjeljina Bjeljina »Prokupac«, Bgd. UPI Bjeljina »Prokupac«, Bgd. PTK Tuzla, Kalesija

— MI

21307

21561

Zdenka

21393

—UPI — UPI — —UPI

21336

Zdenka

21303

Zdenka

21227

—UPI

Bjeljina Bjeljina Bjeljina Bjeljina

UPI

21852 21408 21517

junica junica junica junica junica junica junica junica

Aleksinac

»Prokupac«, Bgd. UPI Bjeljina PTK Tuzla, Pelagić Bgd. »Prokupac«,

20981

junica junica junica

3177

__ MI

3115

PTK

3154

Bjeljina Tuzla

PTK

Zdenka

Tuzla,

Pelagićevo

-=-=-===e—eeeevna

UREDNIČKI

Uređuje

Kupac

21519

Cirkovljani Vularija Vularija Strakomirec Strakomirec. Jurčevec D. Pustakovac

Prelogu

Broj grla

junica junica

Petar

2. Pavleković

22. listopada

Kate-

Čakovec

Mijo

3. Kalšan

sajmu

Selo

1. Sokač

junica

rasplodnih

ODBOR:

Jelen-

Petar ing., Franulić, Nada Dragutin inž., Erhatić, dipl. dipl. vet., Đapo, dr Berislav inž., dipl. Ljubešić, Tomislav Josip Kolak, dipl. inž., čić, dipl. inž.,

Šime

Glavni

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Zagreb,

Ilica

Nada

radnika

mljekarskih

SRH.

i uredništvo:

Uprava

440-476

privredne

SOUR

pretplata Mjesečna izvođače mlijeka 5 dinara.

dipl. vet.

Mašek,

Rašpica

Udruženje

31/III, telefon

Tisak:

Zlatko

urednik

Majić

organizacije

»Vjesnik«

—

OOUR

ustanove 10

TiM,

dinara,

pro-

Zagreb

idmad

da 4.

kas...