Mljekarski list 10-1981

ia.

.-

e

--

-

"-

a

koi

ka aeu +

om

e.

st.

“

I NAČIN PRIPREMANJA

SILAŽE U ISHRANI GOVEDA

VAŽNOST

tjera energije, p oskupljenja znatnog uvjetima Proizvodnja što proizvodnju. jeftiniju pronalaženja mogućnost bi inače utroušteda silaže vrši koja energije, proizvodnjom Upravo hrana stočna koncentrata. šila Siliranjempriprema skupih proizvodnju zimskom će zamjeniti hranidbene visoke uspješno razdoblju koja vrijednosti, bez i livada. proces hranu sa biokemijski Siliranje je pašnjaka oranica, svježu encima šećera do dolazi utjecajem pod razlaganja zraka, kojem prisustva Tom konzervansa. vrši i prii ulogu koja kiseline, mliječne stvaranje bakterija razlimasi u se oslobađa prema silažnoj pa razvija koja temperaturi toplina, tri siliranja: kujemo postupka do 30% tem.

1. Hladno siliranje veća od 45% 2. temp. 35%C—45%C Toplosiliranje 3. Prelazni postupak temp. anai mase brzini u Hladni stvaranja biljne sabijanja sastoji postupak erobnih vrenja. mliječnobakterija razvoj kojiomogućuju uvjeta, zraka pa zaostalog zbog temperatura kiselog razvija sporiji, postupak je Topli sabišto slabog posljedica je djelomično izgara, m aterija Organska (kisika). suhe ili sjeckanjasiliranja biljne krupnog janja, ali slabe silažu Ovu po ukusa, dobrog j e boji, tamnoprepoznajemo hranidbene vrijednosti. smeđoj 20%C. Pored ima vlaga temperature, je siliranja Najpovoljnija temperatura veći tok također na 80%), procesa (preko Što postotak vlage je siliranja. utjecaj kod krmiva i što će biti ispod postotak kojih je vrijedi siliranje otežano, masi normalnu Za “95%. krumpir, mekinje, dodaju bilnoj fermentaciju, ili 2% melasa sijeno. tri ih grupe: na S obzirom djelimo bilja siliranje, prikladnost 1. lako siliraju 2. teško siliraju hrane

stočne

nas

u

za

na

se

se

se

na

u

u

se

—

—

—

se

se

mase.

za

se

u

za

;

se

se

3.

ne

mogu

se

silirati

lako

ugljikohidrata krumpir, kelj, kupus,

rastvorivih

grupu

prvu

mnogo

su:

NI '.

si

a

biljke spadaju šećerna repa, to raž,pšenica, zob,ječam, kukuruz, itd. stočni leguminoze, kelj jednogodišnje i Teško soja druge. grahorica, djeteljina, lucerka, siliraju: dok šećera 15/0, preko 9%, proteina preko je sadržaji Najpovoljniji biti šećera i 0,70. odnos proteinasmije ispod svaku i važno pojedinačno. biljku specifično je bilja ubiranja Vrijeme zriobe zrna. voštene u kukuruz Tako Hranjivost vrijeme kombanjira cijeli tvari i suhe ovisi masi, klipa silažnoj postotku silažnog kukuruza sadržaju u Udio klimatskim i zrelosti sortom vezi što klipa prilikama. hibrida, je Tako kukuruza. zrelosti i ovisi o masi stadiju vegetacije duljini silažnoj fazi je tvari 0—10% klipasuhoj metličenja tvari u zriobi 10— klipasuhoj mlječnoj tvari 20—40% zriobe voštane klipa suhoj početak 20% tvari. u zriobe voštane 40— klipa suhoj kraj bi Da silos. masu roku što kraćem u 60% biljnu spremiti je siliranja Cilj u treba silos, dopremiti to efikasno usitnjiti, pobrati, pokositi, biljke provelo, U

sa

se

a

ne

za

.

se

u

o

u

sa

.

u

u

—

:

—

u

—

—

u

146

se

sabiti

-

i

mehanipokriti. pravilo siliranja zahtjeva odgovarajuću dobru stručne službe i vremenske zaciju, silose, organizaciju rada, povoljne prilike. Na kukuruzne silaže ćemo primjeru spremanja (cijele biljke) upoznati silaže. tehnologijom spremanja Kukuruzna silaža obrok osnovni krave telad itd. muzare, je junice, Radovi kukuruza Dužina započinjajupolju usitnjavanjem silobiti veća mase od 3 što važno kod cm, mase usitnjene nesmije je sabijanja kombanjima. silosu. Uz kreće traktor po kombajn prikolicom mogućnosti kiper, koji Po masa. silos da bi u istisnuo se puni dopremi pristupa temeljitom gaženju kisik i stvorili anaerobni U ovisnosti uvjeti fermentacije (bez pristupa zraka). od silosa vrši traktorom horizontalnom odnosno tipa sabijanje trenčvibratorima ili radnom kod što ovisi o veličinj snagom ljudskom silosilosu, silosa. vrši ili Po tom Punjenje silopuhalicom silosječkarom. tornjeva, silosa ili vrećama. pristupa prekrivanju polivinil folijom plastičnim tornja Folije vrečama ili starim kod velikih pričvrste silosa pijeska autoMeđutim, od 100 vagona obično vrši mase, ne troškovi preko preprekrivanje, jer gumama. veći od silažne mase krivanja gubitaka je uslijed kvarenja.

Trajnost silaže dana.

Pri tome voditi računa moramo dužini otvorenosti prekogodinu silos» što biti duže od 3 dana prilikom eksploatacije, pa se pribjegava nesmije izgradtrenč silosa u silosa ovisi veličini njihorizontalnog tipubaterije.

Kapacitet stoke i Kod vod; gospodarstva, broju sjetvenim površinama. planiranja silaže, računa hranidbenih dana i količini brojugoveda, broju dnevnog obroka, kod krava oko 30 muzara kukuruzne silaže čitave odnosno koji je kg stabljike, 35% suhe te 6 kila 100 kila težine. tvari, prelazi tjelesne Potrebna veličina trenč-silosa 25 kukuruzne silaže kroz potrošnju kg 200 dana hranidbe

Ovo

osnovno

se

s

'

za

na

u

s

u

se

se

se

u

se

se

se

se

su

ove

o

o

se

o

ne

na

uz

—

—

—

broj

krava

količina

silaže

(tone) silo kapacitet (m3 Kod

1

5

10

15

20

5

25

20

75

100

6

30

60

90

120

odnos očekivani planiranja površina pod stavlja hektaru ili katastarskom po i količina silaže. prinos jednom jutrupotrebna Silo da prostor izračunava količina kilaže kiloukupna potrebne težinom gramu metra izraženom podijeli jednog kubnog kilogramima.

Težina silaže metra ovisi vrsti načinu jednogkubnog hranjiva, vlazi, i silosa. spremanjatipu Kod silaže čitave težina metra iznosi 750—850 stabljike jednog kubnog kilograma. način silaže slobodnom kao Najjeftiniji spremanja kamara, prostoru dužine 10 metara i visine metra. isti tim da kamara 2— Postupak je cijela na nanosi 10.—15 Pri tom koriste cm. prekriva folijom koju sloj z emlje 2,5 razne kao što zidovi su kukurumogućnosti gospodarstva štale, štaglja, itd. žnjaka Kamara suhom i propusnom Pored ovih silos» podiže zemljištu. se rorovi i silo praksi gradesilosilo, (trenčjame.

Silo vertikalan silos od metala ili drva toranj je okrugao probetona, tornjevi, silosi) 3—5 metara i visine 4—8 metara. silo mjeru preUnutarnje stjenke tornja mazane su resitolom ili ibitolom. vrši se kisebitumenom, Premazivanje zbog lina i štetno u silaži, mogu na od plinova koje djelovati materijal kojeg je silos. Prednosti mali građen silotornja prostor, manjigubici hranjivih tvari, kukuruzom

se

se

u

se

u

sa

u

o

u

s

se

se

se

se

na

U

—

u

su:

147

š

ove

eee...

nedo-

mehanizacije, korištenja težina)mogučnost (vlastita sabijanje nužnost pune staci: mehanizacije. stručnost, potrebna i zvedbe, skupoća kvadratili biti mogu okruglog, u kopane, djelomično potpuno Silo34 dubine 3—8 rade metara, U oblika. ili nog prosjeku pravokutnog jame sibetona od Svakako metra. gubitka zbogsmanjenog najpovoljnije jame nanosi laže. Jame se z emlje. sloj koju folijom prekrivaju iskostatičkih iz zidovi od betona. rade 'Trenč-silosi se razloga Vanjski silos Jedan takav traktorom. silaže kod šeni sabijanja zbogbočnogpritiska hranid200 toku silaže kukuruzne 25 kod 10 krava za potrošnjekilograma Iznad visine.

2 metra širine i 4 metra metara bi.9 imao dana benih dužine, kroili nadstrešnica trenč-silosa trajno podiže folijom p okrivanja umjesto nadzemnu i misli pa izbora Kod privište. vodu, podzemnu lokacije i kod Slični terena. drenaži kukuruznog vlažnog siliranja postupci bjegava obrok osnovni će kao silažu i koja proizvesti cilj j e klipa, mljevenog koncentrate. skupe nadomjestiti Inž. Zoran MARTIĆ i

lakše

a

a

se

su

se

na

su

u

se

se

se

na

su

a

zrna

STOČARSKA U

Mikleušu

—

Podravska

Slatina

IZLOŽBA 1981.

20. 09. 1981.

je

održana

godine

prva

sto-

općine.

Podravske Izložba općine Skupštine pokroviteljstvom pod organizirana je »Zdenka« i Radnih »Kooperacija« organizacija industrije Mljekarske Slatine, stanica Veterinarska Podravska »Stočarstvo« Slatina, Šenkovec, »Graditelj« Mikleuš i Slatina i Podravska većegbrojaorganizacija Mjesnazajednica organizatora. izUz stručnjaka poljoprivrednih poljoprivrednika, broja većeg prisustvo i Grbić Čedo Jožbi Ustavnog Zadružnog predsjednik prisustvovali Dr. CK komitetu Izvršnom sekretar Bezer u Marko da Marijan SKH, Hrvatske, i komiteta Strbašić drugi. poljoprivredu Republičkog predsjednik 24 krave, Za izložbu su mlijeka proizvodnja p rosječna čija predviđene do 3.022 od Sa 4.108 rasponom iznosi standardne 305 dana kg mlijeka. laktacije mli3.628 dana 305 u 17 5.541 su kg proizvele laktacije čije majke kg, junica, jeka.

5.137 dana 305 5 su proizvele kg laktacije bikova, čije majke rasplodnih mlijeka teladi od 120—22— tovne 10 komada kg i i 13 konjabelgijanca hladnokrvnog lipicanske arapske, pastuhakobila, od 10 nazimica kolekcija od 10 ovaca kolekcija i kunića. kao i golubova peradi, kolekcija izložila dio svoga programa RO namijenjenog proizvodnog je »Graditelj« i dr. farmi svinjogojskih posebno graditeljstvu, poljoprivrednom krava i 6.267 ima Na koje osjemejunica, rasplodnih općine području visokokvalitetnih i sa njuju 50,45%putemumjetneoplodnje34,31%putem bikova programu po izgradnjegovedarstvu gojidbene proizvedenihuzgojnom stanica Hrvatske Varaždin). (testna izložba

čarska

te

su-

su-

saveza

su

za

u

u

—

—

—

—

—

—

se

u

148.

Pod

selekcije grla. »Zdenkom« 1968.

Otkupmlijeka zajedničkoj organizaciji počeo je 300.000 litara da bi 1980. količinu godine godišnje godine dostigao preko litara.

5,100.000 Preko 36 udruženih 1980. svaki proizvođača isporučilo je godine preko 10.000 litara. tretmanom

ima

387

u

za

sa

Putem

kredita

i stalno Samoupravnog drugih i zvora, fond krava i ili i povečava junica, grade adaptiraju opremaju stajske objekte, i sabirni silosi, nabavljaju poljoprivredni strojevi izgrađuju opremaju punktovi laktofrizi i Vlasnicima izložbenih drugo. grladodijeljene diplome, i novčane i naturalne kvalitetnija grladodijeljene nagrade. od po 2.000 dnara dobili III vlasnici 8 Nagradu po nagrađenih krava, 3.000 dinara dobili vlasnici III 8 krava 4.000 dinara dobili po nagrađenih vlasnici I krava.

Kravom Jakrava nagrađenih šampionkom p roglašena je senka mb.

123 1977. i II 4.545 oteljena godine laktaciji proizvela kg mlijeka vlasniku Seretinek iz 3,66%mlječne m asti, Stjepanu Zvonimirovca, Mljekarska muzni 35.000 dinara. Tradicionalindustrija dodijelila je vrijedan aparat što ga Stočarski centar Hrvatske uručio dr. dodjeljuje selekcijski je Strbašić komiteta Marijan predsjednik republičkog poljoprivredu.

Junicom Jablanka 318 1979. šampionkom p roglašena je pb. oteljena godine I 3.033 vlasniku uručena čija jemajka laktaciji proizvela kg mlijeka, je od 6.000 dinara. nagrada Vlasnici I klase dobili od po 4.000 II klase po junica nagradu dinara, 2.000 dinara i III klase 1.000 dinara.

fonda

za

stočarstvo

se

se

se

—

su

za

a

su

su

su

a

su

u

sa

no

a

zvono

za

u

a

su

po

Vlasnicima

svih

rasplodnih

bikova

doijeljene nagrade

od po

su

3.000

dinara.

S.

STOČARSTVO Sudionike

B.

U JUGOSLAVIJI

32.

stočarsku zasjedanja evropske zajednice proizvodnju stočarstvom upoznao odbora je Jugoslaviji predsjednik Organizacionog dr.

Zlatić. prof. Hrvoje U velike i napore poslijeratnom razdoblju Jugoslavija jeulagala značajsredstva da i svih stočarskih materijalna unaprijedi poveća proizvodnju redu grana, prvom i i govedarstva, ovčarstva, svinjogojstva peradarstva da tu nekoliko Od uspjela je proizvodnju poveća puta. usitnjenih površina i malih nekoliko stoke što i staja grla njima, jekarakteriziralo predratnu 25 formiran poslijeratnu jugoslavensku poljoprivredu, posljednjih godina je veliki modernih društvenih 10.000—100.000 broj gospodarstava koja posjeduju ha obradivih modernom velikim stočarskim površina, mehanizacijom, objektima stočarsku te stručnim kadindustrijsku proizvodnju specijaliziranim rovima vode tu Velika društvena koji proizvodnju. gospodarstva, tj. p oljoprivredna dobra i kombinati obuhvaćati veći mogu koji brojgrana poljoprivredne i stručnom smislu i proizvodnje, propostavljaju proizvodnom jezgro glavni izvodni oslonac se jugoslavenske poljoprivrede pomoću kojeg saznanja i znanstvena individualni sektor prenose dostignuća poljoprivredi koji je dominantan stoke. i po po jošuvijek ukupnim površinama broju Nakon obnove ratom nakon 1955. opustošene zemlje, Jugoslavija je godine odlučno krenula i stočarstva i modernizaciju pa cjelokupne poljoprivrede, za

sa

u

na

u

za

s

u

u

s

za

u

nova

u

na

u

149

nekoliko

stotina

modernih

novih

ili tisuća

go-

izgrađeno je farmi i ovčarskih novom, modernom peralarskih svinjogojskih, vedarskih, i Među rezultatima. visokim i Evropi prvima proizvodnim tehnologijom svivelikih dvadesetak izgradnji pristupila Jugoslavija jepred 50.000 godina svijetu farma do 30.000 farmi (najveća godišnje tovljenika njogojskih i danas svladala tu 100.000 preko posjeduje tehnologiju godišnje), tovljenika farmi. stotinu takvih velikih svinjogojskih i u Sličan proizvodnji kojoj jeizgradučinjen je govedarskoj napredak znatno tovu i krave muzare za povelikih društvenih junad objekata njom odnosu i u većana proizvodnju. raniju mlijekagoveđeg proizvodnja brdskim stanovništva gdjeje Jugoslavije predjelima Zbog migracije dvadesetak od ovaca, godina posljednjih glavnina ukupnogbroja smještena da se ali se čine veliki ovaca oplemenjivanjem napori smanjen, je broj ukupni svih čini 80% domaće ovce pasminama, plemenitim ovaca) (pramenka koja i dovede ovčarska merino redu prvom unaprijedi proizvodnja pasminama, ostalih stočarskih red visoke grana.

Posljednjih godinapovećana proizvodnje kozarske i proizvodnje. uzgoju modernizaciji jepažnja veliki tradicionalno se brojkonja uzgajao Jugoslavija jezemlja kojoj tovarni radni i brdsko i različitih konj. prevladavao Ranije j e pasmina tipova. kako zamaha u poljoprivredi, jugoslavenskoj mehanizacije Zbog velikog znatno individualnom tako i smanjen, brojkonjaje sektoru, društvenom, rad lakši i brdsko-tovarni radni i konja tipovima mjesto ustupaju konji zauzima nacionalnom Posebno lipiJugoslavije k onja uzgoju mjesto sport. tlu. nastao canac, jugoslavenskom osobito desetak U p eradarska povećana godina posljednjih Jugoslaviji je te i farme Suvremene brojlera proizvodnju jaja proizvodnja. nacionalnu nekoliko su purana proizvodnjuperadarstvu putapovećale nakon rata. odnosu neposredno proizvodnju dvadesetak stočarsku Iako godina posljednjih Jugoslavije proizvodnju stočarskih visoka relativno rasta, potrošnja karakterizira proizvoda stopa stočnih izvoz kao i raste a proizvoda mogućnosti jošbrže, potrebe zemlji velikih veće.

To danom napora svakim su novih, zahtijeva ulaganje novi Grade stočarske mnogobrojni pravcu proizvodnje. povećanja daljnjeg kokrave tovu, svinjogojske, moderni muzare, ovčarske, goveda objekti i tova uvode nove grazarske i se stoke, tehnologije uzgoja farme, peradarske hrane. stočne velikih količina silosi i ostali za de se novi objekti spremanje stočarska u da se U Jugoslaviji, javljaju proizvodnja nastojanjima poveća stanovšto kao i npr. se, razumljivo, deagrarizacija problemi, mnogobrojni da i velike sektor da društveni ništva preuzme zemlje površine kojazahtijeva Ne mali probproizvodnju. poljoprivredu cjelokupnu razvije mjeri jošvećoj sredstava velikih lem i potrebnih investicije materijalnih je osiguranje krmiva i vlastita zatim proteinskih potrebnih proizvodnja objekte, itd. inozemna stočnih stoke i ishranu tržišta, proizvoda stoke, plasman i Stočarska jeporatu traženju neprestanom proizvodnjaJugoslaviji zainZato višu su novih metoda i načina stručnjaci njeni proizvodnju. još i stručna u znanstvena teresirani drugih proizvodnji dostignućastočarskoj dotim će i i s izlaganja pažnjompratiti zemalja Evrope svijeta posebnom 32. svih z ajedEvropske zasjedanju godišnjem Evrope zemalja stignućima 1981. stočarsku nice proizvodnjuZagrebu od

tada

do

danas

s

u

u

sa

s

u

u

na

mesa

u

u u

u

na

a

na

za

za

u

na

mesa

mesa

za

u

u

za

na

u

za

u

sve

se

u

za

su

u

u

za

uvoz

nove

na

za

u

u

za

za

o

na

za

150

r-

u

RASPLODNI

BIKOVI

godine pregledom umjetnoosjemenjivanje bikovima nalaze bivamoinformaciju koji iskorištavanju Križevcima, i Sl. Brodu i Ove izdan kako po Osijeku. godine (drugi redu) je katalog bikova, bi kontinuirano kvalitetu muških mogli rasplodnjaka. pratiti U našem simentalska zauzima uzgoju pasmina najznačajnije mjesto,taj da smo zacrtali za i podatak prihvaćanjem ističe, Programa cilj uzgojni te kao i U pređenje pasmine govedarske povećanje proizvodnje.

Programuje i da iskorištavamo simentalsku oba pravca u naglašeno, pasminu proizvodnje simentalac idealno i to iskorištava ratarske (meso mlijeko), jeznačajno jer naših proizvode. proizvode gospodarstava potrebne U izdanom bika u 21 bik iz od 83 simentalska katalogu Hrvatskoj potječe i 25%. to iznosi a bjelovarskih ukazuje staja uzgoja stočara, Tajpodatak i kvalitetan stručnom i selekcijskom uzgajača uzgoj neposrednu povezanost Svake

Centara

Hrvatske

za

o

se

u

do-

u

a

una-

a

u

na

sa

službom

»Sirele«.

)

sigurnošću jeBjelovaruzgojnom iz nastavio bika liniju kojapotječe ZapadneNjemačke(linija jednuznačajnu bikova i Halfa.

Hazdrubala, preko Helmuta, Hamburga Hectusa) i svi ti bikovi stočara. u bjelovarskih oteljeni uzgojenistajama Naime, da će 14 Za bikova, Veličan, BujgerVilim, dosadašnjihuzgajača vjerovati je, FriŽupić, Škoje, Herl, Buhin, Antolović, Brnić, Maljak, Vrban, BujgerVlado, krave drih i Sabolek kao i novi nastaviti su Programu, tradiciju čije uzgojnom bika do danas nisu centre. uzgojili Danas

možemo

sa

ustvrditi

da

u

smislu

su

u

a

za

151

ka

ia

ao

zvao

od

i

ob

oo

dona

oi

nasao krao S

sato.

da

2

ia“

_-.-—_

=

meodd

bao

a

u iskorištavanju Broj koji Hrvatskoj, potječu Bjelovara da smo zahvate ukazuje, usmjerili selekcijske izvršavanju provedbe SR takovim radom nam uzgojnog Programa Hrvatske,koji omogućava lekcijski napredak. inž. Božidar Dipl.

Majhen bikova

nalaze

se

u

iz

a

na

a

se-

veterinara

Savjet

SADA

UPOTREBITE METILJIN

koji našoj zemlji upotrebljavaliječenja proMetiljin jelijek kada tiv stoka vraća nakon ga metiljavosti.

Najbolje jeupotrijebiti staje sada To i u kasnom i proispašeprije ljetne izgona pašu. znači, jeseni Za obratite službi. ljeću. lijek nadležnoj veterinarskoj »metiljin« Borba i obuhvaća protiv metiljavosti uređenje podvodnih pašnjaka, njihovo kao i nekoliko modre razbaca po koja upotreba isušenje kilograma galice voda.

Modra zadržava u se pašnjaku kojima ubija galica puževe kojima lanca obopa razvijaju metilji,prekidom razvoja smanjujemo mogućnost tog ljevanju. kod

u

se

stoke

se

na

u

u

se

se

u

se

KRAVLJI BAL godine polovicom Bohinju mjeseca rujna bal« sretnom stonarodno priredba »kravlji veselje namjenjeno povratku već slavi dan čara s Tako sretan se postoljećima taj ljetne planinske ispaše. i nose vratka.

Pastiri obučeni svečane sprecjelokupnu nošnje svoju svoje I radni volovi bila im mu mlijeka. koja je potrebnaplanini preradu i sirom. krcat nužnim Zanimanje mnogobrojnih potrepštinama glesvoj dalaca ramenima 200 litarski nosi veliki bakreni na pobuđuje koji svojim pastir narodnim I kazan. stočare svojim nošnjama. mještani togkrajadočekuju tideseci Njima opetpridružuju Hrvatske iz suća gledalacaSlovenije, naše i zemlje. drugihkrajeva Glavni ove priredbe organizator turističko društvo bilo je godine nastuTako iz »Bohinj« Bohinja. recitaškolski zborovi, muzičari, Pili Na tori i folklorne grupe. prostoru bala« »kravljeg održavanja šabili obalu Bohinjskog jezera kućice su tori i kojima planinske sirevi izvrsni bohinjski prodavali »krai oni planinski Laza, poznate domaćim kobasice« kruhom, njske To sir kojeg stočari je onaj pravi aboraviti i izzabdrav ge gulaši, napravili planinskim 5 : ol pašnjacima održava

svake

U

se

tradicionalna

—

su

u

nose

za

u

samar

u

se

su

uz

samu

su

u

se

s

s

su

na u

152

ga

:

R

u

okolici

Triglava

vrsno

pivo

i vino.

red je prilično dugo čekati, pred prodajnim mjestom nikada bio od 50 metara.

Veliki sirevi rezali su nije kriške od manji jednog i bala«. kilogramapredstavljali uspomenu najljepšu »kravljeg S dva autobusa došli radnici »Dukat« iz Za mljekare Zagreba. njih je to bio veliki i turistički rekli mljekarski događaj.

Bohinjčanima jedan i nas glas: dogodine!

Za

sireve

trebalo

i

se

su

u

s

su

.

su

u

evo

»Kravlji

bal«

Bohinj

—

POLJOPRIVREDNI

MEĐUNARODNI

SAJAM

U RIEDU

ima Poljoprivredni Održava sajam Riedu, Austrija 120tradiciju. svake se od od 34 izložbene drugegodine prostoru dvo180.000m?, toga godišnju je rane 60.000 Obično 1600 iz 36 smješteno m?.

Evrosudjeluje izlagača zemalja i pe Tako bilo i ove Za drugihkrajeva svijeta. je godine! svakog posjetioca, stočara ili ostat će Na izložbi uspomeni. ratara, divnoj moglavidjeti i najnovija dostignućapoljoprivrednim gospostrojevima drugoj o premi izložena stoka bila vrhunskom bez i darstva, je razredu, jednepogreške!

Naši se zanimali muzne i posjetioci uređaje mehanizaciju namjenu od oranice do silosa i od silosa do Od siliranju jasala staji. mnogobrojnih naši su stočari zadržali izložbenom izlagača tvrtke »Westnajduže prostoru falia« i kod muzne tvrtke za uređaje »Epple« mehanizaciju siliranja. u

na

a

na

u

su

u

a

se

za

u

su

za

u

se

na

za

153

koji gledaocima, je ocjenu i samu rad velikom predi stručno ocjenjivanje komisije pažnjompratili nasimentalsko na su stoku. vedenu kojeg govedo svoje ponosni Austrijanci Tako i tovnih dobrih svojstava. mlječnih podjednako »Fleckvieh«, zivaju krave 1.300 1.150 do od teški 155 visoki 150 do te bikovi kg, i pasmine do 700 i težinom od 135 do 138 cm “visinom kg. grebena dana 305 masti 4%/y litara 5.000 krava mlječne približno je Mlječnost Stočari matične ističu. su i to za one knjige. selekcijske koje upisane laktacije zadesiti ih mogu razne dobro koje neprilike otpornost zdravlje, njihovo i dobre ili toku telenja. laganog plodnosti godine života, neka znači mogu dolaze posjetiti grupama, organizirano, koji Posjetioci doTako izvan i radne je sajma. poljoprivrednog organizacije gospodarstva iz naše vodi za omogućeno zemlje, brotom posjetioce brigu koji Degena, ing. komore gospodarstvu Kotarske jednom posjet poljoprivredne prekotamošnje vodstvom Pod g. ing. u Riedu. i mljekarama mlijeka proizvodnji usmjerenom Rieda iz komore Kotarske iz Lindnera Heinricha poljoprivredne spomenute su Hrvatske SR radnika gospodarstvo posjetili sudionici Udruženja mljekarskih od Riekilometara desetak Gaisbauera udaljenom Josefa mjestu Mettmachu, Na i mesa. površini u mlijeka da. To je proizvodnju usmjereno gospodarstvo Telad teladi. i 52 650 i od težini krava 18 u drži ha junadi od 35 kg prosječnoj tako i od proizk apacitete to svoje popunjava kupuje drugih2 gospodarstvo hektar dolazi Tako gospodarstva. površine mesa. grla prosječno vodnji i 4.600 1980. g. bila po kravi 4,2%mlječne kg je mlječnost Prosječna kada 1974. g. to kravi je postiglo masti. po gospodarstvo je masti. Goveda su obično 180 dana mlječnost Najveću i također iznosila 5.052 4,2%mlječne hrani kg i silažom stoka kada ishrani prosječno staji je zimi, pašnoj zimi od 5 se muzara Obrok koncentrata, kg sijena, dodatkom i sastoji sijenom Prostor

stoke

za

bio

svakodnevno

okružen

su

za

sa

su

S

a

cm

u

s

u

u

na

su

u

u

u

u

na

s

u

s

a

na

s

se

u

s

dru-

mehanizacijom drugom svojim zaposli Znaratarske obraditi sami površine. mogu svoje koji gim gospodarstvima, ukućana od neko i ha 5 do od ima tan 0,5 površine gospodarstava tamošnjih broj vremena nemaju pa radnim raznim slobodnog organizacijama, je zaposlen svočlanovi Tada »mašinenringa« rad pomoć gospodarstvu. Topriskaču dio Treba zarade. spomei radom. dopunske značajni je jom mehanizacijom i donosi vrlo dobro razvijen nuti i »seoski turizam« Austriji susjednoj koji je seoskim prihod. godišnji značajan gospodarstvima okolici Rieda rečeno ili Na tom Austrije bolje 10.946 sjeveropodručju kontrood krava i 25.460 od 69.534 danas pod ima kojih j e toga goveda, zapadne dale kontrolom Muzare službe. prosjeku lom pod stočarskoPosebno masti.

4.502 vodi od 305 dana mlječne 4,09% mlijeka kg laktaciji selekcijske 4.459 te od kg krave proizvele statistika 9.219, njih je starije5,3godine, od 305 imale svaku prosjeku dana, l aktaciju svoju prosjeku mlijeka i osobine izvrsne mlijeka To masti. proizvodnju genetske dokazuje 4,06% dane dolaze iz kraj što taj čudo goveda prodaje svijeta kupci cijelog nije i okolici naše muzare drugih m jesta Krapine Siska, Zagreba, Mnoge Austrije. svake Redovito Rieda. goiz vode Hrvatske i SR podrijetlo Jugoslavije svoje međunarodni naš na dolaze Poljoprivredni Rieda stočari iz organizirano dine, izveliku i Sadu Novom sa cijelu zauzimaju kojem stokom, svojom sajam »Fleckvieh Osterreich«. ložbenu natpis jevidljiv staju, kojoj

brine

stočare

da

i

traktorima

sa

u

ne

u

za

sa

u

u

u

u

su

u

u

se

s

su

a

za

a

za

u

su

u

za

u

na

u

u

u

a

154

u

aus

Spomenimojošpodatke svinje kojih području koza 439 i 179.024. ima komada i 347 samo mada, 1.311, peradi Konja drastično kao i Tako kod smanjeni, drugimzemljama Evrope. njih je bilo 1945. g. 7.013 347 služe konja komada, sadašnjih isključivo sport. i za

ima

u

56.393

tom

ko-

ovaca

su

u

a

CENTAR

za

ZA GOVEDARSTVO

Križevcima, riječima Poljoprivrednom njegovog rektora inž. će »Centar svrhom osnovat Josipa Seleša, govedarstvo« i unapređivanja proizvodnje mlijeka Hrvatskoj, sjeveromožda šire! Model program i govedarstva predstavlja »industrijskog« govedarzapadnoj krava obradivih to znači hektar te obradive stva, jedna jedan površina, bi i ratarske kulture: šećernu repu, površine dalje proizvodile kukuruz, pšenicu, i dr. povrće i novosti tom Telad će Doznajemo druge »industrijskom« govedarstvu. od krava težini od 75 način će se odvajati kginataj povećat mlijeka otkup kravi. Posebnom telad težini od 75 bila bi po tehnologijom priodbijena kg hvaćena tovu kako bi razvila uz pripremnom posebne hranjive dodatke, dobre završnom i da bi tovu težinu od 600 do 700 preživače postigli kg.

Pri

institutu

se

za

mesa

a

di-

prema

u

sa

u

na

a

o

u

se

u

u

se

u

u

govedarstvo pristupila je zajednicastočarstvo, i Institut stočarstvo Fakuli dravka, Sirela, Zdenka, B elpana mljekarstvo teta poljoprivrednih znanosti idrugih Zagreba.

Očekuju pristupi s točarskih i radnih mljekarskih organizacija. da rada Centra programu novoosnovanog Doznajemo, je budućeg stočarstvo Križevcima i farme krava 1000 hektara izgradnja 1000 Žabnu.

Centru

Poslovna

za

Po-

za

za

iz

se

u

za

u

Podržimo

za

program:

krava

»jedna

na

na

u

hektar«!

jedan

ZM

155

SVAKI JE PIJAC DRUGAČIJI Hrvatske

RJ

organizaciji Poljoprivrednog simentalske održan centar Stočarski pasjunica jesajamrasplodnih selekcijski 1981.

7. mine listopada Koprivnici simendomaće 80 bilo određeno Za junica preko grlarasplodnih sajamje stoke sastavu: talske po stručnoj Komisije ocjenu posebne ocjeni pasmine Malečić inž. Vuka centar Milan Bolić dipl. selekcijski Zagreb), (Stočarski Pavunić inž. Mirko i stanica zajed(Poslovna dipl.

(Poljoprivredna Koprivnica) nica Đurđevac). »Sirela« Pokao bili službe Uz Bjelovar selekcijske suorganizatori PIK OOK Poslovna zajednica Kooperacija, ljoprivredna stanica, Čazma i proizvodnje Đurđevac, kooperaciju unapređenje poljoprivredne drugarstvo, OOUR SIZ »Podravka« poljopriPoljoservis, unapređenje Koprivnica Virovitica »Zdenka« Veliki Zdenci i PIK vrede Mljekarska industrija Križevci, OOUR služba.

Poljoprivredna KOPRIVNICA

—

centra

U

—

u

u

za

mr.

su

—

za

za-

za

—

-—

-

Stjepan

-—

Čeredar

kupaca, pa

je se

(općina

Križevci)

odlazi

sa

sajma

sa

junicom

bilo

više

junica, nije lijep dan, iz Prukaže slabo poljoprivrednik Treščec, tražilo, Florijan bio

Makar

iz Čvrsteca

dosta

šteta

kvalitetnih

što

govca.

uzgajivača. ovajjesajampokazao, jestabilizacija banke i ali kvalitetno bi rado nema, penez izgleda blago, kupili Mnogi kupci slabo dosta stočarstva govori DragoRadman,poljopridrže, unapređenje —

da

I

došla

i do

nas

a

se

za

vrednik

156

iz Đurđevca.

Na

jesajmu

bilo dosta

junica Koprivnice, Križevaca, Đurđevca, i Virovitice. No bil kad bil samo Bjelovara pijac j e slab, je jeden kupec, p ak bilo onog i slično. pravog rekao nije pijačnog Šteta, nadmetanja, licitiranja Luka iz Kalinovca. je Kovačev, poljoprivrednik mi dosta doveo pa svaki U staji je tijesno junicu prodaju.

Nije bio dosta pijac jednak.

Ovajsajamrasplodnih junica Koprivnici je slab, jer bilo nije kupaca.

Na to bi trebali malo više rekao organizatori poŠipušić pripaziti, Mijo je iz ljoprivrednik Virja.

Imal sem više Nesem dal.

Sada sem na prije junicu staji. ju ju Morti bo kaže Jakov pijac dopelal, paknejdetrgovina. bolje Narti, Magdić, iz poljoprivrednik Mečetinca.

Već mi Osim treba mi novac i kućne u je staji tijesno. toga potrebe.

Dovezao u po onoj junicu Koprivnicu »Štef Štef narodnoj: Koprivnicu. iz Možda ći biti Nanti tuži Koprivnice, bolji sajam (općina Bjelovar), Stjeiz pan Čeredar Čvrsteca.

Sličnih bi čuti i više. Pokazalo se staro Ni izjava mogli pravilo: jeden p ijac, pa čak ni stoke nisu Jednom sajmovi rasplodne jednaki. zadovoljni kupci, oni stoku trže. Tako bilo i jednom koji je Koprivnici.

—

ovom

iz

nam

—

sam

na

u

za

—

u

u

—

za

sam

u

u

se

su

a

u

A.

GOVEDARSTVO U

roku

20

Turković

U JUGOSLAVIJI

koligodina otkupljena mlijeka porasla 45%, je čina i mesa tržištu na 240%. goveđeg telećeg i proVarijabilnost uvjeta duktivnost vrlo velika. zauzima 50% govedarstvu Šarena je pasmina grla, smeđa buša i križanci 40%/o.

5%, crno bijela 3%, na Prosječna proizvodnja društvenim iznosila 1979.

4,522 gospodarstvima po proje kg mlijeka kravi, 1.540 U sječna zemlji kg mlijeka. govedarsko intenzivnijim predjelima, 3.600 do 3.700 prosječnom po proizvodnjom kg mlijeka kontroliranoj kravi, uvedeni znanstveni selekcijski programi. izvozu Jugoslavensko mesa. p o govedarstvo poznato j e Evropi Povoljni za sitna uvjeti proizvodnju kukuruza, jako poljoprivredna gospodarstva relativno velikim i kombiniranu brojemgoveda gajenje goveda proizvodbili su da se stoka za meso kao tržišni nju glavni uvjeti, pojavljivala značajan već na ovog tržište većem u proizvod početku vijeka.

Proizvodnja mlijeka obimu se tri društveno-ekovezi počela razvijati posljednja desetljeća nomskim znatnim sa i promjenama, proporastom potrošnje mlijeka mliječnih izvoda u zemlji.

Prirodne i za J su vrlo privredne prilike govedarstvo ugoslaviji različite, vrlo različiti i rezultati su pa Službena statistika da proizvodnje. navodi, je 1979. iznosila kravi 1.540 godine po prosječna proizvodnja mlijeka kg godiU bila kravi oko šnje. proizvodnim po predjelima je prosječna proizvodnja 1.000 veća AP 2.830 društvenih kg mlijeka (u goVojvodina kg) zapatima iznosila 4.522 1959. su spodarstava jeprosječno kg mlijeka.

Mljekare otkupile 308 litara 1979. 1.303 litara što godine milijuna mlijeka godine milijuna je više. U 20 to doba 4,2puta poraRepublici Sloveniji je godina o tkup mlijeka stao od 303 na Na stanovnika se 81milijuna kg milijuna kg. prosječnog koji

količina

za

a

za

u

u

s

su

u

s

za

za

u

u

s

u

za

a

u

a

u

157

dolazi

snabdijeva tržištu, dišnje.

Količina mesa goveđeg na

200

oko

Sloveniji

u

mlijeka kg otkupljenog

go-

a godine je To 16 dolazi stanovnika tona. Na 1979. 351.000 nije prosječnokg goveđeg više troše znatno mesa, istočnim stanovnici svinjskog predjelima malo,jer iznosila U pronekim je Sloveniji ovčjeg. Republici prilično predjelima 29 1980. mesa godine kg. goveđeg potrošnja sječna Strukdo od iznosi grla.

5,2 5,5milijuna Jugoslaviji Ukupanbrojgoveda volova dva u se tura desetljeća.

Broj govedamijenjala posljednja kategorija iznosi oko 50 krava Udio se ukupjunadi. broj 60%, je porastao smanjio nog brojagrla. sitnim nalazi Blizu 90% svih gospodarseljačkim goveda zemlji od 2 do 3 krave. stvima gospodarstvaorganizirana Seljačka prosjekom ih proizvode, snabdijevaju njihove zadruge, kojeotkupljuju poljoprivredne Za službom. stručnom kreditima i proizvodnju savjetodavnom materijalom, 10 do 20 krava i podrže oko tržište koja gospodarstva, značajnija postaju U kravi stižu oko 4.000 do 5.000 po Slovenije godišnje.Republici kg mlijeka 25% ovakva mlijeka. gospodarstva tržnog proizvode društvenih farme razvile su gomlijeka proizvodnju Visokoproduktivnu slobodnim Većinom sa produktivdržanjem k rava, staje imaju spodarstava.

105 sati rada odnosno 100 nošću sati rada proizvodnju kg mlijeka, 2,06 društvena gospo1 kravu 1979).

Ukupnoproizvode Slovenija, (Rep. godišnje darstva oko 20% mlijeka. tržišnog tržištu

na

146.000

1959.

iznosila

tona,

mesa.

u

a

u

u

a

za

se

u

na

u

su

s

za

s

na

za

po mlijeka Proizvodnja

kravi

u

1980.

gospodarstvima Broj krava

PK PK

IPK PIK

Beograd Bečej Osijek

kgmlijeka

19.927

5.231

1930

5.134

2.569

5.614

636

6.610

635

6.673

1.518

5.431

Vukovar Vrana

Zadar, ZKGP Kočevje Domžale Agroemona KŽK Poljče Kranj, . .——BB|BP———-—-—-—.--.-.--.-.——-—.—..——.———.T PPK

kravi Prosječna proizv. po

9% masti

3,65 3,83 3,56 3,33 3,59 3,59 3,16

>

,

859

5.615

221

7.475

3.61

=-a=-=poa-a=a==abebeeĐe_k_—esnaani

zadruge druge poljoprivredne organiziraju goveđeg Proizvodnju se sa Razvijaju specijagospodarstvima. kooperacijiseljačkim organizacije desetaka nekoliko tove lizirana po kooperaciji koja seljačka gospodarstva, 500 iznad težinu šarene bikove tove pasmine gospodarstva Seljačka grla. oko težinu intenzivno tove društvenih Tovilišta do 600 gospodarstava kg.

450 kg. kombiniranih stočarske Prve pasminagoveda udrugesrednjeevropskih i nastale prvom su vijeka. desetljeću sadašnjeg HrvatskojSrbiji Sloveniji, i

mesa

u

u

na

na

u

158

u

U

teškim

prilikama prekidan. uzgojni je Poslije drugogsvjetTata i rad skog najprije jeobnavljalo brojno s tanje goveda oživljavalo uzgojni bazi matičnih i Za brodabiranja pasminskih grla njihovog razmnožavanja. že i genetsko poboljšavanje populacije goveda stvaranje produktivnih uvozilo velik različitih Od brojpriplodnih pata grla pasnima. velikog broja sada 3 autohtona tab. 2. i pasmina prevlađujuproduktivne jedna primitivna, ratnim

rad

bio

na

za

za-

se

goveda Jugoslaviji

Pasmine

1980.

u

Pasmina Šarena

%/ Simentalac

—

50

Smeđa Crno

5

bijela

3

Siva Buša

1,5 40,5

i križanci

kukuŠarenogovedo simentalac prošireno je predjelima proizvodnje ove izrazito kombinovanu na Selekcija pasmine u smjerena je proizvodU radi se i crvenim bikovima nju. Vojvodini ukrštanju holštajnskim poboljšavanju mliječnosti.

Smeđa krškim i livadarskim prepasmina proširena jenajviše alpskim Istri. i djelima zapadne Jugoslavije, Sloveniji Pojedine pasmine zapate nalazimo brdovitim i krškim svih Smeđe predjelima republika. govedo američkom mrkom kako oplemenjuje (meliorira) pasminom (Brown Swiss), bi se visoku povećao potencijal mliječnost. sive Bosni Hrvati i Zapate pasmine imaju CrnojGori, Hercegovini krškim terenima. na Adametz Rind« nazvao skoj, Buša,kojuje >»lIllyrisches autohtono balkansko Rašireno krškim i (1896) je govedo. je najskromnijim planinskim predjelima.

Od 1950. i god.smanjuje brojpodolskog goveda(Podolischesvieh) pincnestalo gavskog goveda(Pinzgauervieh), jepomurskogovedo(Murbodneri slovensko vieh)plavo govedo (Blondvieh).

U kontroli A međunarodnih metodu od 5 do po proizvodnosti pravila, je 15% krava i produktivnih pasmina pojedinim republikamapokrajinama. obuhvaćeno 25% od do 35% krava Umjetnimosjemenjivanjem je pojedinim i 80%/o. republikamapokrajinama, najvišeRepublici Sloveniji smeđe i bazi Selekciju glavnih pasmina, šarene, bijele, razvijamo bikova testa i progenog novih bikova.

Kontakte vlastitog planskog odgoja održavamo selekcijskim napretkom drugih zemalja n abavljanjem povremenim odabranih bikova visoke sjemena priplodne v rijednosti osjemenjivanje elitnih budućih bikova. bikove majki krava, Nove,planski proizvedene odgaja testnim se testa. stanicama, postupkom izravnog u

—

.

ruza.

na

s

na

na

u

ove

u

se

s

za

u

u

u

se

a

u

u

u

crno

na

sa

za

na

*

Prof.

s

FERČEJ

dr. Jože

dipl. ing. agr.

159

eo

ooo

“o.

moa

-

e

>

oo.

DVA

MILIJUNA ČIRAŠA

trenutka

ima

nešto

od

dva

zemlji milijuna čiraša, našoj obodesetaka U nekoliko mala godina povećao broj brojka.posljednjih nije 5 do 10 i dvanaesniku.

Bolest zahvaća od čira želucu cjelokupnog ljelih posto radnih ima i veliko socijalnoMnogo je značenje. stanovništva, i to između dana češće te bolesti. Muškarci oboljevaju,najviše izgubljeno zbog medicinsko stanovnistvom. života. Bolest među 20. i 35. češća Što gradskim godine je ET DUOVENTRICULARI ULCUS tiče uzroka bolesti naziv (medicinski je: čira da danas može čini a sigurnošću tvrditi, je pojavu DENI) da duševno Danas živčani autonomni sustav. stanje, odgovoran jepoznato cionalni stresovi skoro čira. uzrokuju pojavu sigurno žale i Bolovi su se često bolove, pritisak Pacijenti paljenje. najjači i Znatno kad želudac kad bolesnik prazan, jesen proljeće. jači je hrane obično nešto i često U Pacijenti nestaju. imajužgaravicu začepljenje. toku bolesti može doći do ali neki faktori: smirenja vanjski smetnji, potpunog znatni fizički i emocionalna odnepravilna ishrana, napori, psihički napetost, radu i i izvazati na mogu ponovo proces govornosti drugo potaknuti smetnje.

Za bolesti mogu kao što nastati stovrijeme komplikacije, jekrvarenje lici. Vrlo čira. želučane opasna komplikacija je prsnuće stijente mjestu dvanaesniku skoro nikada rak. Po život opasna se Čir komplipretvara karcinoma čira. Rak na kacija želuca, prilično je stvaranje mjestu međutim, čest. Od raka češće obolijevaju je stariji ljudi.

Danas konzervativno i da čira. Bolesnici postoji operativno liječenje valja nikotin vode uredan što Odbacite i alemocionalne život, manje napetosti. treba da uzimate češće biti ni prekohol!

Hranu manjimobrocima, smije doniti hladna. režim vrlo snažan.

Iako ishrane ta topla Dijetalan dijeta je obzirom s vremena vrijeme življava tumačenje postanku promjene, konzumirati. bolesnici namirnice ipak koje čira, štetne,koje smiju bi svakako morali masne Čiraši jako jela, jela, izbjegavati pržena sirovo i nezrelo kisela prerađevine, jela, jakozačinjena jela, konzerve, alkoholna sva crnu voće, pića, kavu, jaki čaj.

Od treba da uzimate sredstva sredstva lijekova kojadjeluju umirujuće, i će donekle suzbiti kiselost protiv grčeva preparate koji povećanu želučanog soka. Kad ustanovi da bolest znatno da na je napredovala, terapiju reagira ili bolest ponovo krvari, pristupaoperativnom liječenju.

U

ovog

više

to

a

se

na

a

se

se

ne

se

sa

za

emo-

na

na

u

su

a

uzme

u

na

na

ne

u

sa

u

ne

na

se

na

s

zna

su

o

a

masna

sve

sve

sva

se

ne

se

Dr.

UREDNIČKI

Uređuje Šime

Ivo

Belan

ODBOR:

Erhatić, Franulić, čić, diplinž, Josip Ljubešić, dipl. inž., Glavni i urednik Zlatko vet. dipl odgovorni Mašek, Đapo

Tehnički

dipl. vet., Nada Tomislav Kolak, urednik:

Nada

dipl inž., Dragutin dipl inž.,

i izdavač:

Mjesečna pretplata za Izvođače mlijeka 5 dinara.

Tisak:

160

Jelen-

Majić

Rašpica

Udruženje telefon 440-476 Ilica Zagreb, 31/III, Vlasnik

inž. Petar dr. Berislav

mljekarskih

privredne

SOUR

radnika

organizacije

»Vjesnike

—

OOUR

SRH.

i ustanove

TM,

Uprava 10

Zagreb

i uredništvo:

dinara,

a

za

pro-