Proslava
apo
oo.
60. godišnjice
postojanja
»Zdenka«, 20. stuđenog 1981.
i rađa
Mljekare
održane
u
Velikim
Zdencima,
SVEČANA
SJEDNICA U MLJEKARI »ZDENKA« »Zden-
postojanja Mljekare godišnjice povoduobilježavanja i ustanka 40. ka« i revolucije socijalističke godišnjice povoduobilježavanja 1981. svečana 20. održana i narodnosti naroda sjedje studenog Jugoslavije »Zdenka«. i radnika Zbora nica industrije mljekarske umirovljenika 1.000 U vrlo programu, prisustvovalo je približno radnika, zanimljivom naše došli iz raznih i su krajeva koji stočaragostiju umirovljenika, zemlje. kooperanata uručena »Zdenke« su direktora Nakon prizgeneralnog riječi prigodne kulturi stočarima. zaslužnim Zanimljivim umirovljenicima radnicima, nanja folklorne i radnici izvodili razne grupe, su programom, kojeg umjetničkim »Zdenka«. svečana završena način sjednicaMljekari je najbolji »Zdenka«: i kratku Donosimo Mljekare povijest i MoPodravine dio SR Bilogore, predio Hrvatske, posebno sjeverni Cijeli valovita zemstočarski od davnine Živopisni krajolici kraj. poznati je slavine, simentalske i šumama k rapasmine postojbina pašnjacima, pokriveni ljišta, 1897. idealnim U va. proizvodje započeo godine još uvjetima, zamalo, takvim, Macašek. vlasnik sireva Slovak, parne Podrijetlom Matija mljekare, prvi nju odto nemirna i obrtnik a po zvanju mnogihlutanja duha,poslije trgovac, uložio imetak i sav Osnovao pogon naseliti. lučio se jeobitelj svoj života. ovdje 52. relativno sireva. Umro Poslije njegogodini mlad, je proizvodnju asortiman sin preuzeo proširiti nastoji koji njegov Josip, mljekaru je smrti, trase 20-tih Oko ementalac, proizvoditi počeo mljekari godina proizvodnje. i maslac. pist bio a i iskustva očeva imao Macašek je povrh sposobnosti, toga, nije Josip velike pa jemljekara to stagnirati. počela gospodarske krize, svjetske, početak Viktor vlasnik 1928. novi Godine koji Hrešić, trgovac jespretni mljekare postao sireudariti i zahvatima će topljenih proizvodnji temelje inovacijama svojim Ju»Zdenka« će industrija mljekarska va, po najpoznatija postati kojima goslaviji. Istodobi osuvremenio znatno On p odručje. otkupno proširio mljekaru je ime i danas imenu ime po nosi. no, mljekari čije k ćeri, svoje »Zdenka«, daje teškoća imao s velike bio Ni on pa jezbog proizvodnje kriza, pošteđen nije često u izlaz iz te Tražeći zemlje putuje čega situacije, zbog plasmanom. u se proizvodnju mnogo topupušta proizvodnji sireva, tradicijom bogatijom sira. ljenog Prava 1 i 2 od proto blok su U industrijska kg. pakovanja 1/2, početku licencu za Hrešić kad topljenog proizvodnju kupuje kasnije, počinje izvodnja i tavu sirne mase, nove sira i uvozi stroj topljenje strojeve topljene toku radila. rat u II Tako nije m ljekara kojega svjetski dočekuje pakiranje. dofond stočni uništeni ratom da se vremena rata trebalo jepodosta Poslije razinu. vede predhodnu br50-tih Tek uvjetovan otkupamlijeka, snažniji porast počinje godina biodo dolazi tim samim žim potrošnje povećane turizma, zemlje, razvojem i količine Povećane namirnica. živežnih loško otkupljeproizvedenog vrednijih i ali »Zdenki« u prošireprerade, nog kapaciteta proširenje diktiraju mlijeka sira. količina tržišta povećanih prodaju nja i rada
60.
U
u
—
no
u
na
su
uz
za
u
u
ve
u
u
s
u
za
za
na
a
za
178
za
U
1961. redu su prve početku veće manjizahvati, godine tehnoloških za što konstrukcije nastavlinija proizvodnju topljenih sireva, 1966. lja Vrpogona godine kompletnom rekonstrukcijom preradu m lijeka. lo intenzivan 1970. svake niče razvoj počinje godine, kad,zamalo, dvije g odine U tom po jedan novi za objekt. razdobljuizgrađuje objekt proizvodnju topu zatim ljenih sirutke sireva, u najsuvremeniji Jugoslaviji, proizvodna linija u te p rva i U prahu, Jugoslaviji, mnogiobjekti posenergetike infrastrukture. tri veliko skladište i za ljednje godine noizgrađeno je zrenje pakiranje sira, vi 200.000 litara dan i suvremeni kapacitetipreradu mlijeka objekti i Uskoro će radom i nova derekreaciju. sport početi linija proizvodnju hidriranih i 12.000 u proizvoda (sirutka prahu dr.) kapaciteta 1/sat, čijemje su
to
tek
a
na
re-
se
za
se
za
na
za
s
za
u
sastavu
skladište
dehidriranih
maslac. Ovi za proizvoda, pakirnica hladnjača veliki i da »Zdenka« danas razvojni programiizgradnja omogućili godišnje oko: proizvodi i
su
—
—
—
—
mekih,polutvrdih sireva topljenih i vrhnja maslaca dehidriranih proizvoda i tvrdih
Jednom
sireva
4,500.000 kg 4,000.000 kg 660.000 kg 1,400.000 kg
i sirarrječju, je sigurno najsuvremenija najveća ska s industrija Jugoslaviji, jedinstvenom komplementarnošću svojih proizvoda.
»Zdenka«
danas
u
179
m
-.
MLIJEKA
RADA NA PROIZVODNJI I OTKUPU KRIŽEVCI OPĆINE DIJELU NA
10 GODINA
dijela većeg uključivanja godina godine »SIRELE« u (bez Bjelovar mlijeka otkupa organizaciju područja križevačkog biti će ovom u s amo isjeOPZ središnjem pa riječ napisu područja Žabna) vernom općine. dijelu zainteresii forumima svim navrata nekoliko U društvenose kao i ranim povlačilo Križevci, općine Skupštini političkim organizacijama privrednim na stočarske i i prozvodnje, proširenje mlijeka, otkupa proizvodnje jepitanje obuhvaćen bio tada orgado 3/4 rečeno ili dio nije koji dijela, općine bolje svim sastanak održan 3. XI. 1970. Dana je godine m lijeka. otkupa nizacijom bila i sazivač. zainteresiranim kojaje Križevci, općini predstavnicima bio sastanka red Dnevni je: tog na i stočarske proizvodnje, 1. Problem otkupmlijeka području proizvodnja Križevci. općine da bi mislim sastanku tom diskutirali na diskutanata su posebno Od koji rekao: između Družinca »Bjetrebalo ostalog koji je druga diskusiju izdvojiti i interes lovar mlijeka otkup ponovo proizvodnju mljekare naglašava će ili to će dali bez obzira prvo poduzeće ovom isplatiti, vrijeme području, stanovite gubitke«. financijske početne trpjeti izrađeni tada bili su i sastanka Među ovog koji savjetovanja zaključcima Dana
1. V.
navršilo
1981.
se
od
10
o
u
na
sa
u
na
za
se
ističu
se
u
tri točke:
formiranje mlijeka otkupa proizvodnje plan 1971. bi kako u prići Križevcima stanice m oglo sabirne godine proljeće stvoriti odnosno orgai uvjete mlijeka otkupa proizvodnje organiziranju nizirani otkup. službe rada te nosioce 2. Odrediti mlijeka,organizatora selekcijske otkupa Križevci. na općini čitavoj rada naročito točki ovih 3. U ubrzanje naglašava zaključaka četvrtoj tih Sredstava fondova. i općinskih regionalnih republičkih, formiranju rada obnovi će na otkupa organizaciji fondova službe, selekcijske angažirati kod regresiranja materijala, rasplodnog proizvođača formiranju mlijeka, kamatnu benificiranu sredstava za tih i bave dijela rasplodnih grla odvajanja svim te robne kod kojima akcijama drugim proizvodnje, stopu kreditiranja stočarske proizvodnje. unapređenje je cilj mljekara pogon ovih BjeZagrebačka tadašnja Realizaciji zaključaka, i Centra za tadašnjim a zajednici mlijeka, otkup proizvodnju lovar,preko 1. III. 1971. Križevci PPK godine. prilazi zaduženi i konkretne Za m lijeka otkupa posao proizvodnje organizacije taj radnici: bili su slijedeći i program
1. Razmotriti
te
i
se
u
za
se
na
se
na-
na
za
—
sa
u
180
i.
Li
ere
sireva Franolić Ispred Bjelovar Dragutin. 2. PPK Križevci Krulić Ispred Zvonko. dana se intenzivno raditi na Toga sabirnih počinje organizaciji mjesta, sastanci selima po održavaju održano proizvođačima kojih j e 120, preko na kojimjeobjašnjavano: 1.
Tvornice
—
—
se
sa
i mlijeka, do tehnologija te sama proizvodnje čuvanja m lijeka orgaprodaje, i te nizacija otkupa, obračunaplaćanja mlijeka, kreditiranje proizvodnje. se vozači za iz onih sela do Pronalaze prevoz mlijeka, to vrikojih 1971. jemenijemoglo(takovih bilo centar je se godini 75%). Formira Križevcima. od 1. III. 1971. prihvat mlijeka više od 2 Ovaj pa skoro period bio dan i noć bez godine, jeperiod i slobodnih pionirskog rada, praznika dana, ali kako ćemo izostao. Sam kasnije vidjeti, odnosno uspjeh n ije otkup mlijeka, dan 1. V. 1971. kada Prvi otkupa 581 litra počinje jedopremljena mlijeka. se
u
u
za
u
Na
Sa
ovim
slici: Jedno
slikama
od
vizuelno
sabirnih
mjesta,
formirano
1971.
godine
jeprikazan početak otkupamlijeka ovom području, organizacije proizvodnje razvoj _imlijeka.organizaciju i dosta investirano u: proizvodnje otkupa je otkupa.U 1. i te Izgradnju opreme stoke. staja, mehanizacije rasplodne 2. rashladnim Pokrivanje za područja uređajima mlijeko. 3. U troškova smanjenoj kvaliteti mlijeka, povećanju prevoza. 4. U intenzivan rad na proširenju novih otkupnog područja, uključivanjem sela otkupmlijeka. na
u
181
o
e
Na
slici: Isto
sabirno
mjesto
i opremljeno
izgrađeno
Otkup
1.173.780
1972. 1973.
1.887.921
714.141
2.166.236 2.521.410
278.315
1974. .
litrama
EEE
ssasS
SŠaAo
— 160 _ 184 '214 —
355.174
_
160
114 116
344
160
1.184.901
445
129
7.192.254
1.970.304
612
137
8.228.215
1.035.961
700
ll4
1.625.930 1.159.476
839
119
938
112
1.515.639
4.037.049
1976. 1977. 1978. 1979. 1980.
9.854.145 11.013.621 1971.—1980.
ge s. KESE EEEE:
5
—
5.221.950
53.296.581
-
litra.
II Prosječan
1974. 1975.
u
g 48.
E s PEEE EEE: SSA
1971.
Godina 1971. 1972. 1973.
godina
1971.—1980.
mlijeka
ET ŠBo g Eh đ 28ŠE 60 a PRasassr aa o en a ej
ukupno
10
kasnije
I
1975.
uređajima
rashladnim
dnevni
litara 4.890 5.172 5.934 6.906
11.060
otkup
mlijeka u
litrama
godina
litara
1976.
14.300 19.700
1977.
1978. 1979.
22.540
1980.
30.170
26.990
sa
o
a
oo
i.
--
Dok
»SIRELE«
II
je
1971. područje godine učestvovalo ukupnim količinama sa 1980. u 3,75%, na godini učestvovanje povećava 13,60%, ovo
u
se
robne Povećanje troškova, kreditiranje proizvodnje, investicije. I
»SIRELA« Kreditiranje
1. Za
1976—1981.
godina,
izgradnju adaptaciju staja 41 617 sa proizvođač, stajališta 2. i oprema Poljoprivredni strojevi 104 proizvođača 3. stoka 38 104 sa Rasplodna proizv. raspl. junice ili
UKUPNO
22.344.500
dinara
>»SIRELA«
12.483.227
dinara
3.143.859
dinara
38.571.586
dinara
5.000.000
UM.
dinara
43.571.586
dinara
I
Kreditiranje »Križevci 1. Za TRGOVAČKO« stoku rasplodnu (#6kom raspl. junadi) ana Sveukupni krediti (bezŽabna)
dinara
III
troškovi i redi Povećani ulag"i organizaciji slabog k valiteta mlijeka, x5fRELA« otkupakojeje podnijela 1971.— *a godine 1. Za i kvalitet 1980. bakteriološki kemijski mlijeka ispod 1971.—1973. prosjeka početkom otkupa 3.642.000 dinara godine 2. Povećani troškovi otkupamlijeka 2.664.800 dinara 1971.— 1980. »SIRELE« Ukupnaizvanredna ulaganja dinara 6.306.800 RA
IV
»SIRELA« Laktofrizacija područja 1. 3 litara po 1200 komadalaktofriza 3.600 litara 420.000 dinara 2. 9 komada 1000 litara po 9.000 litara laktofriza 990.000 dinara 3. 41 540 litara 22.140 litara po komadalaktofriza 1.845.000 dinara 53 komada 34.740 Ukupno litara 3.255.000 dinara kapaciteta
»TRGOVAČKO« KRIŽEVCI 1. 43
_
komada
po 540 litara 23.220 laktofriza litara 2. i Uvođenje 90 u strujeenergetska suglasnost kućica Ukupno DP »TRGOVAČKO« A a
1.935.000 —
dinara
1.170.000
dinara
3.105.000
dinara
4.050.000
dinara
Proizvođači mlijeka izgradnju komadakućica za sabiranje u mlijekaukupnoj vrijednosti
1. Za
90
;
183
-
ULAGANJA
UKUPNA 1. »SIRELA«
48.133.386
dinara
8.105.000
dinara
4.050.000
dinara
60.288.386
dinara
»TRGOVAČKO« KRIŽEVCI 3. »PROIZVOĐAČIMLIJEKA« a bs aj 2.
UKUPNO
Pm
i
19,80% 13,40% 6,80%/0 100%
s
mlijeka proizvođača organizacija naporiulaganja količinama iz gorezultate u navedene godne koje mlijeka, donijeli prokada 1976. od k reditiranje dinu počelo je godine, posebno povećavale, ovom i i podrutime a sa mlijeka prodaja proizvodnje poticanje izvodnje, više od 10.000 robnih Dok u 1974. predali koji proizvođača broj godini čju. je robnih 135 1980. u se proizvobio 1 povećao godini mlijeka 11,tajbroj je 2 1979. pv isporučenim da su prva »SIRELE«. đača mjesta godini Nijeslučajno to: iz bili ovog količinama i područja mlijeka litara 85.680 mlijeka Križevci sa 1. Ivšak isporučenih Stjepan, litara 74.211 sa mlijeka 2. isporučenih Bukovje Marija, Jagodić 3 tako isto ovom U 1980. mjesta: prvi pripadaju području godini litara 104.550 1. Bukovje, isporučenih Marija, Jagodić litara 74.254 2. Ivšak Križevci,isporučenih Stjepan, litara 72.036 G. 3. Slavko, Selo, isporučenih Gašparić 2.700 oko ovog u Danas prosječno područja mlijeka otkup jeuključeno odnosno litru 11.013.621 prosječno (1980.) godišnje isporučuju koji proizvođača, 4.200 litara. po proizvođaču godišnje dinara. starih 10 oko sada Za milijardi godišnje mlijeko isplaćuje nešto kaže o da i se čistokrvnog da broja povećanju Mislim jepotrebno »Simentalca« komada 935 za od 1971. godine stada p ovećalo koje matičnog bez ća izvući bi iz zaključak »Crnošarog« komada mogli i 104 čega goveda kroz zainteresiranost cijenu proizvođača dobro otkupnemreže, organizirane stoćniti niti povećanja stočarenja, nema naprednog mlijeka, zainteresiranosti nog fondajednogpodručja. radnih i orgaistaći da mislim angažiranje I na napore potrebno je kraju kao na tom radile primjer: poslu koje nizacija Križevci sa »Trgovačkim« 1. »SIRELU« zajedno naporima Bjelovar i radi sredstava proizvodnje te povećanja OOK Kooperacijom,angažiranju ovog mlijeka kraja. otkupa kao Križevci ctkupa početak 2. Poljoprivrednu inicijatora stanicu mlijeka. radnika trud i istakne da da pojedinih mislim Isto tako je potrebno stanice Nikolu i Novosel Tkalec Poljop. ispred kao npr. Željka ovom poslu i Zvonka Krulić kao tada su posla, Križevci toga inicijatore radili) (ukojoj i »SIKriževci radnih »Trgovačkog« Franolić organizacija ispred Dragutina Svi
ovi
i
zainteresiranih
i
su
u
se
su
na
su
na
u
sa
sa
sa
se
se
su
na
na
za
se
na
184
——
RELE«, tadašnjeg početka organizacije proizvodnje te Erhatić Nadu i danas ulaže napore i na kupa, koja organizaciji proizvodnje otkupamlijeka togapodručja. direktnim
nosiocima
i ot-
Franolić
Dragutin
ZAŠTO
SE JUNICE RJEĐE BLIZNE NEGO
KRAVE
se je rijetko rađaju bližnjega rasi starosti. Poznato da se krave o goveda, posebice je ipakrazmjerno blizne čcšće nego starošću da krava mnogo junice. Nadalje, opaženo je i blizanaca do devete i desete tamo sve povećavavjerojatnost telenja godine blizne nakon u života,najčešće najboljoj životnoj trećeg snazi, telenja; treba istaći da vidnu blizanaca se nakon već povećava mogućnost rađanja i vršena prvog drugogtelenia. Posljednjih godina Zapadnoj Njemačkoj crtama iznosimo rezultate od takvih pa istraživanja, najkraćim jednog na crveno-šare rase se istraživanjagovedima koja uzgajaprvenstveno zatim i mesa, dakle sličnom našem u proizvodnju mlijeka, goveda tipu simentalcu. i krave i bile su Plotkinje, junice umatičene, uobičajenim pod svestranim vođene su sve naročito staa nadzorom, potrebne evidencije, točnim datumima svim sa porosti, umjetnog osjemenjivanja uobibčajenim datumi teladi itd. Naročito dacima, registrirani poroda, podaci rođenoj bređe pazilo junice. Junice bila u rase tele se starosti su govedakoja pokusu, prosjeku od 30 ekstremima između 24—35 Naročito vodilo računa se mjeseci, mjeseci. starosti otelile blizance da bi da li se su junica koje provjerili frekvencija starošću Evo rezultata: sa tri bližnjenja povećava junica. godine otelilo 38.297 od bliznilo 1.445 ili U se tom krava, toga 3,77%. razdvblju otelilo se 8.104 84 od otelile su što u junica, toga junice blizance, postocima iznosi Učestalost blizanaca kako dob rasla se 1,04%. telenja povećala je naročito nakon to evidentirano 5.148 a krava, prvihtelenja; je telenja Da krava bi se ti nalazi i 6.524 klaonicama junice. upotpunili, pregledavani i od 2.890 zaklanih krava i 1.510 iste rase. U krava jajnici junica brenađena dva zrela ili žuta po jajašca kojaukazuju jajnicima tijela đost krave zašto u a u se 4,99% 3,85%slučajeva. Postavlja pitanje junica češće tele blizance od krava u ovom naprama mnogo 3,77% junica, slučaju i nalaza iako razlika duplihjajašaca 1,04%junica, omjeru jajnicima što očito da relažutih tako naprama 3,84%, velik, 4,99% ukazuje nije tijela u To tivno velik ugiba. pitanje brojoplođenih jajašacajunicama nijejoš tražiti treba Smatra da razjašnjenja ovojpojavi razjašnjeno. cijelosti neki iako već bređa. od već uočeni. uzrocima tjekojih Junica, mnogim ostalim i među lesno štose rasplodnih očituje funkciji nijejošrazvijena, maternica da se tek nakon prvog organa; pripremila poroda bolje uočljivo je da tom veća. Smatra znatno se i donošenja dvajuplodova je pri mogućnost od težina starost sama pa i tjelesna većeg prvotelkinja nije bitnog tj. junica što krave i Nakon su tjelesno telenja potpunorazvijene, trećeg značenja. malom U maternice. i na svakako kapacitetu još kapacitet suženom, utječe odutražiti uzroke treba i maternice u koje zanijele dvojke junica blizance.
Krave
o
Smatra
da
učestalost
ovisna
a
se
a
sa
se
su
u
u
za
a
o
o
se
na
u
u
u
o
svemu
u
se
u
za
na
su
su
u
na
u
u
u
u
se
su
u
ranom
su
185
ro
zv
—;—;=B
»aoo-—
o.
—_-
dna
=
zametaka
miranju prvim života, razmjerno ugibanju ploda, sklonosti i mrtvorođenosti teladi. U uzroke možemo i pobačajima ubrojiti da blizanaca znatno tim ishrana i a činjenicu posteljice manje, je maternici ukoliko nalaze blizanci u ploda slabija. Opaženoje nadalje, da u većini oba rogu ili junica jednom maternice, slučajeva ugibaju jedan Sve te znatno krava su blizne. u se ploda. pojave rjeđe koje U nas, iako nisu vršena sistematska računa da krave se se istraživanja, blizne 2% visinskih u 3%. Junice u blizne oko 1%. se slučajeva, pasmina da su ti i kod danas nešto veći. Vjerojatno postoci blizanaca u kravama dakle Porođaji junica usporedbi brojčano znatno niži. Slično iz istih i u mladih i koza ovaca jestanje razloga kobila, može reći da su ukoliko blizance nose veoma Općenito junicesklone labilni se i inzulti pa pobačajima (kaže imaju graviditet) manji koje prvotelkinje bi inače steone i sebi nose lako p a bi i krave, koje dvojke podnijele kao što su to zaštitna zaraznih reagirale, cijepljenja protiv bolesti, davanje lakši i hladnoća lijekova, pad,laganudar, hodanju, napori pri transportu, bi u nose izazvati ili slično, mogli junica koje dvojke pobačaj prerani porod. Dobro znati da neke krave češće ako i inače pa je rađaju d vojke, imaju dobra rado ih se i već za produktivna svojstva, ostavlja rasplod poodmaklim kako bi od dobilo veći teladi. godinama života, njih broj danima
u
su
čestom
u
s
u
se
u
u
a
nas
u
sa
su
u
se
u
ne
u
se
M.
TRAKTOR U
našim
selima
HOĆE SLUŠATI SPRETNOG, TRIJEZNOG OPREZNOG TRAKTORISTU
W.
1
poljima drugupoljoprivrednu imademo nesreća radu. tu mnogo mehanizaciju. Zbogtoga Često pri j e krivac ili Evo što tome nam neoprez. alkohol, neznanje najobičniji priča Valent i radnik Matosović, napredni poljoprivrednik dugogodišnji mljekarski iz Mičetinca: i
susrećemo
sve
više
traktora
i
o
Skoro
brega Bilo- gdjeja prošao Ili sam vozio ili kukuruz ili Tu po prikolicom. drva, stajski gnoj. je oranje gori, brdskim i Bar sada nisam imao većih za nagibima drugiposlovi. neprilika. imadđemo nesreća radu našim selima? mnogo Ipak ni čudo. Svatko volan. Ima se onih bez mnogo Nije prima koji Ima onih rađe luščače pa ispita. kojeje pitati«, traktore, trgaju kosilice, i da i Sve traktor. drugestrojeve. Nijerijedak slučaj mnogi pijani sjedaju to se osvećuje. Vaša poruka? To naročito mlade i neiskusne za traktoriste: Na traktor vrijedi ide traktor ako traktor ne se ne treba koristiti pijan, sjeda jeneispravan, uz velika ali to i oprez. neprekidni Mehanizacija je pomoćpoljoprivredniku, je da i smrtno nastrada i doživotni invalid. Zar nam prilika,čovjek postane tome kod ne Samo kukuruza, govore primjeri lušćenja (skidanje komušine) —
nema
nisam
u
na
—
s
i
u
za
—
traktorom
voze
»sram
za
—
se
—
na
a
o
186
što
je Križevci, Koprivnica jedne jeseni općina čas si doživotni Uz mali luščačima! za što lakših na neoprez povreda težih, delati trezan, treba ruke! ili čitave ostaneš bez Zbogtoga prstiju invalid, jer i oprezan mehanizacijom. ispravnom bilo
i Đurđevac
iz
blizu
stotinu
s
Na
slici: Valent
Ovo
dravske
Matosović
s
drugu
kosi
otavu
ne
Bilogore
obroncima
na
bilogorskoiskusnog Matosovića, Zar ne? već i samo popozdraviti poslušati. Turković traktoriste
Valenta
jesavjet treba koji regije,
traktorom
iz
A.
UPALA SREDNJEG
UHA bolest
i veliko
ima
Zbogtoga jeupalasrednjeg prilično naše U nekim zemlje krajevima zaostalijim socijalnoznačenje. čak oko da uha takva kroničnih učestalost obolijeva gnojnih upalasrednjeg je medicinsko mediefikasna stanovništva. Danas na 30 stoji raspolaganju postoukupnog ako na kamentoza i kirurška omogućava koja, je vrijeme primijenjena, terapija, kao što su kronične naknadne brzo i komplikacije, gnojne sprečava izlječenje moždanih uha ili čak ovojnica). (upala meningitis upalesrednjeg bubstrane uhu nalazi s uho se koji unutrašnje Srednje jeonajprostor uho biti i akutni ili kronični mogu Srednje tok, gnojne. njića. Upaleimaju česta
uha
što
ona
u
a
187
ere
e
uo
pe
u
eo
..
po.
-
-
ss.
[.ao...
m
>
ooo.
o...
jespojenogornjim dijelom ždrijela stražnjim dijelom šupljine pomoću kroz tu iz i nosne razne jednecijevi. Upravo cijev bakteriježdrijela šupljine uho i izazvati mogu prodrijeti srednje upalu. i
s
nosne
u
JAKI Bolest
BOLOVI
jakim jepraćena povećanom tjelesnom temperaturom. osobito noću. Rezultat takve obično sredjavlja upale jestvaranje gnoja kroz može uho curiti. pa njemuhu,koji proći bubnjić, počne Preporučljivo je da u tako bubrez na slučajevima napetog bubnjića, specijalistnapravi i tako da njiću omogući Srećom, gnojisprazni. bakterije kojeuzrokuju upalu obično vrlo antibiotike i biva svladana. srednjeg uha, osjetljive infekcija da antibiotici velikim dozama i se, Razumije pod uvjetom daju dovoljno dovoljno dugo. bolom
i
Bol
se
u
sam
se
su
na
se
ZBOG
u
KRAJNIKA
—
UHO
slučajevima ponovljenih upalasrednjeg pogledati tome uzrok inficirani ili otečeno limfatično tkivo. U takvom krajnici slučaju, tih uzročnika uho će biti Među i mlađim odstranjenje izliječeno. djecom osobama uha česta bolest. upalasrednjeg jeprilično kao u Nagluhost, posljedica upalesrednjeg uha,nijerijetka,imajući vidu i teških nikada ne mogućnostdrugih komplikacija (meningitis), smijemo zanemariti te bolesti. liječenje U
uha
treba
li
nisu
a
Dr
Še
jj
E jj
jj
i e jj
Ivo
Belan
e ee
UDRUŽENJE MLJEKARSKIH RADNIKA SRH ZAGREB I UREDNIŠTVO MLJEKARSKOG LISTA —
—
proizvođačimamlijeka —
suradnicimai —
pretplatnicima lista ŽELISRETNU |USPJEŠNU 1982.GODINU
eee 188
a
oo.
RADNI VIJEK POSVETIO MLJEKARIMA BJELOVAR
| MLJEKARSTVU
(A.T.) proslavi Dana »Sirele« održaBjelovar kojaje Rovišću iskorištena da na jeprilika, svečan način se na oproste od Drage od Franolića, jednog najstarijih mljekarskih stručnjaka bilogorskoU ime kolektiva »Siskojregiji. radnog podravrele« svečarom Bjelovar oprostio Ivan direktor »SiŠtefekov, generalni rele«. Koristimo da kratkim priliku, Fracrtama iznesemo radni putDrage bio nolića, kojije mljekarNa
—
u
u
sa
se
u
vezan
uz
stvo:
Već
kao
13počeo zanat ta»peći« sirarskogodišnjak pri školi u Križevdašnjoj Poljoprivrednoj mljekarski cima 1938. Nakon još godine. trogodišnastavio njegnaukovanja stjeca-ma slici: Ivan Štefekov, generalni direknovih iz tor »Sirele« i od dugogodišnjeg oprašta njem saznanja poljoprivrede i stručmljekarskog te Viu maa ring mljekarstva Slavonskoj Požegi, Drage školi Križevci. šojPoljopr. Zaposlenja? Po roka 1947. radom odsluženju vojnog godinepočinjem Poljostanici Već 1950. dolazim »Sirelin« privrednoNovskoj. godini teren. Naime dobivam vršim zaposlenjeGradskoj mljekari Zagreb, gdje mašinskoj dužnost Kotarske Križevcima. Bio za upravitelja ispostave otkupmlijeka dužnostima sam Gradecu i na u Vrbovcu, Dubravi, kraju Bjelovaru, službeni sam završio kao gdje svoj vijek organizator primarne proizvodnje. i Čitavradni vijek mljekare mlijeko? brzo su Samo »Sirele« Četiri prodesetljeća prošla. preradu mlijeka veo tri Koliko tu bilo i preko desetljeća. je zgoda nezgoda. Mnogo puta ni se radno mi za ostalo u nije pitalo vrijeme. Ipak je trajnoj priuspomeni i domaćinsu jateljstvo mnogimmljekarimapoljoprivrednicima, koji svoje stvo Zato na ću kad mi preorjentirali mljekarsku proizvodnju. p rilika pruži svratiti neću zaboraviti ni dane mirovini »Sirelu«, mljekare,svoje ću da se zapišem: kako _(invalidskoj) nastojat iskoristiti, razvijalo mljekarstvo našem u i sam tu proveo četiri kaže ali sa kraju, jer desetljeća, sjetom od naše zadovoljan DragoFranolić, jedan pionira mljekarstva regije. U nadi da će i stručsvoje planove DragoFranolić, mljekarski poznati radni kolektiv njakostvariti, pridružujemočestitkama, koje jeuputio »Sirele« da će biti ubrzo u nadi iskustvo sabrano i Bjelovar, bogato zapisano razvitka knjizi: »Povijest mljekarstva našegpodručja«. Zar ovo treba već i posamo nijezanimljiva akcija koju pozdraviti, držati a i materijalno pomoći! —
sam
sam
se
,
aka
a
2 Franolića.
—
s
—
u
u
u
na
u
u
na
u
uz
—
uz
—
sam
sa
se
u
a
a
u
sam
ove
se
mu
u
ne
189
==>
STOČARSKA
IZLOŽBA U LUDBREGU
regiogodine izložba varaždinske stočarska nalna regije. i krava 58.000 ima Varaždin Na junica, preko općine Zajednica području do 1 te 771 900 2.827 su tretmanom junica selekcije krava, junica godine, pod prekojednegodine. obuZ. O. krava Od osjemenjivanjem području umjetnim ukupnogbroja od krava hvaćeno na općine: čega području je76,5% i VaIvanec N. Marof Čakovec74,7% 84,5%, 55,1%, Ludbreg84,8%, raždin 90,3%. »VinZ. O. za obuhvaćeno mljekare područje jecijelo Otkupommlijeka »Dukat« i druge. dija«, U
Ludbreguje
20.
održana
rujna
ove
već
tradicionalna
8.
a
na
—
ODI
AA NIK
8.
regionalna
stočarska
izložba
proizvodnja općine području Zajednica razvijena je 8.000 i 15.000 litara između Preko 200 mlijeka, mlijeka. proizvođača isporučilo je 70 pro31 1981. Preko više od 15.000 litara je godine proizvođač. isporučio izvođača 10 i više krava. posjeduje 66 izložbu bilo Za proizvodnja čijajeprosječna organiziranokrava, je iznosila 4.052 305 dana u laktacije kg. mlijeka Na
a
190
eona
Varaždin
i robna
Proizvodnja
mlijeka
EEZ
matičnih
krava
i najboljih
10
krava
općinama:
po
i
E
Općina
broj
prosječna
krava
mat,
arna
Prosječna proizv. najboljih 10 krava
proizvodnja
i
Ludbreg
432
3.614
4.445
N.
401
3.509
4.448
240
3.446
4.142
1.300
3.586
5.978
4.184 3.677
4.163.
Marof
Ivanec Čakovec Varaždin Ukupno:
454
2.827
vlasnik krava Sampionka Šara,
Proizvodnja
mlijeka
Općina
izloženih
br. krava
_
"P_i
Ludbreg
17
N.
Marof
Ivanec
Franjo
Sabol, Sesvete
krava
i majki
6.136
(općina
izloženih
Ludbreg)
junica
Prosječna broj junica proizvodnjaa Goa
Proizvodnja
majki dobiRmn
4.070
21
10
4.566
3
3.415
10
4.140 3.869
4
3.702
3,765
15 14 3.656 Čakovec 14 4.225 10 4.110 Varaždin 68 4.052 52 3.777 Ukupno: _——— s. Iz vidimo da osim N. veću prikazanog općine, Marofa, prosječnu imaju od 10 izloženih krava proizvodnju mlijeka najboljih, odstupanje majki. Najviše ima to mladih krava. Krave Č akovec, općina zbogizlaganja većegbroja nalaze kod najvećom proizvodnjom mlijeka jednog proizvođača. oo...
sve
a
s
se
sve
191
izloženih
mlijeka majki proizvodnja upada krava i izloženih odnosu na mlijeka najboljih proizvodnju prosječnu junica, krava po općinama. i Vlasnicima diplome nagrade, najboljih grladodijeljeneprigodne Sabola tradicionalno vlasništvo iz kravi Šari, šampionki, Franje Sesveta, Mirko Stočarski što ga a uručio no centar, ga selekcijski jedipl. ing. dodjeljuje Hrvatske. Čuruvija, potpredsjednik Zadružnog Naročito
oči
u
niska
znatno
u
a
su
zvo-
saveza
ad
Sampionka
junica
vlasnik
Jasna,
Srpak,
Ivan
Palinovec
(općina
Ra
Čakovec) vlasništvo
proglasila komisija junicu Jasnu, jenajboljom junicama, Ivana iz Čakovec. općina Srpaka Palinovca, krmače i i Na izložbi su predvedenerasplodne svinje, nazimice, nerastovi, te rasplodni konji. nerčeva. izložila krznaša Veterinarska stanica Čakovec jeskupinu ukrasne izloženi su i akvarijske pčelarski ribice, proizvodi pribor, Zatim, kamerunske kao i ukrasna koze, poljoprivredna mehanizacija. perad, zečevi, Među
S. B.
UREDNIČKI
Uređuje Šime
i
Tehnički
Vlasnik
Zagreb,
Ilica
urednik
odgovorni urednik:
i izdavač:
dipl. vet.
Majić
radnika
SRH.
Uprava
i uredništvo:
440-476
privredne
pretplata Mjesečna vođače mlijeka 5 dinara. Tisak:
Mašek,
mljekarskih
Udruženje za
192
Zlatko
Jelenčić,
Rašpica
Nada
31/I1I, telefon
Franulić, dipl. inž., dr. Berislav Ljubešić,
Erhatić, dipl. inž.,
inž.,Petar
dipl. inž., Dragutin Josip
Đapo, dipl vet., Nada Kolak, dipl. inž., Tomislav Glavni
ODBOR:
SOUR
organizacije
»Vjesnik«
—
OOUR
i ustanove
TM,
10
Zagreb
dinara,
a
za
proiz-