Mljekarski list 2-1981 by Hrvatska mljekarska udruga

Sabtračica

Ruža

Ištvanović

iz Kuševca

NAPREDNIH ZBOROVANJE TRADICIONALNO POLJOPRIVREDNIKA, TAKMIČARA ZA VISOKE OPĆINE BJELOVAR POLJOPRIVREDI PRINOSE U zborovanje je Bjelovaru kukuu visoke za takmičara proizvodnji prinose poljoprivrednika, naprednih i prasadi. ruza, mlijekaproizvodnji smjesa, travno396 ha sa 232 takmičilo se kukuruza U djetelinskih poljoprivrednika ili proizvodnji mtc/ha ha po takmičaru. ili 87,6 proizvodnja prosječna je Postignuta 1,7 mtc/ha od potakmičaru. mtc 112,8 proizvodnju po prosječnu Najveću 148,9 502 SK hibrida 327 iz Milan Obradović Zgb Ždralova sjemenom stigao je ili 14 100 A. Preko uključenih 6% proizvođača proizvođača mtc/hapostiglo je takmičenje. takmičilo 25 proU travnjacima proizvodnji sijena prirodnim mtc/ha. iznosi izvođača Najveću sijena 107,6 prinos ha, prosječni 22,37 iz Došen mtc/ha ođ četiri otkosa u Stjepan je postigao 189,8 proizvodnju 14 od 100 mtc veću 20. Prekobrda postiglo je proizvođača. Proizvodnju 11 takmičilo se U travnjacima proizproizvodnji sijena zasijanim od od 126 mtc/ha ha i vođača rasponom postignuta jeproizvodnja 10,8 iz RoMirko Blažinčić mtc/ha. do postigao je Najvećuproizvodnju 49,6 20,6 1980.

Koncem

održano

već

tradicionalno

višća

232.

koje proizvođača krava, proizvodnji mlijeka kravi u ili 4.328 su po laktaciji standardnoj kg kg mlijeka proizvele 1,934.834 6.540 do od 3.040 kretala kravi od 305 dana. po kg proizvodnja Prosječna 4 od 6.000 su Veću 305 dana standardne kg postigla laktacije. proizvodnju 5.000 od krava 21 ili sa po takmičaru, proizvodnju kravom, 5,25 proizvođača krave 64 krave ili 15 sa po do 5.999 po 4,26 postiglo je proizvođača kravi, kg 39 sa od 4.000 do 4.999 takmičaru. kg postiglo je proizvođača Proizvodnju 3.999 3.000 i između krave po164 po kg proizvodnju ili takmičaru, krave, 4,2 takmičaru. 192 krave ili 4 krave 48 sa po stiglo je proizvođača domaćinstva sa kravi Veću p o grupi postigla mlijeka prvizvodnju krava. većim brojem prosječnim Buhin kravi po Josip postigao je proizvodnju mlijeka Najvećuprosječnu stanđardne a 305 dana kravi 6.540 iz Predovca u sa po najveću laktacije, kg količini od 50.559 iz Patkovca Lalić Stjepan postigao je ukupnuproizvodnju iz54 do 20.000 su od 10.000 Veću kg postigla proizvođača, proizvodnju kg. između 21 20.000 i 30.000 među Proizvodnju proizvođač. je kg postigao T 40.000 5 a 40.000 je preko Eg postiglo Je proizvođača, 30.000 kg postiglo i U

takmičilo

106

447

krmače

takmičilo proizvođača prasađi proizvodzji ili othranile 2.196 odnosno Z u su prasadi 10,76 oprasile, prosječnolegla je kretao se po po othranjene prasadi leglu teglu. Prosjek prasadi othranjene komađa. do od je 8,33 13,46 431 othranjenim dva 16 krmača u sa sa prašenja Najvećuproizvođnju iz Tuka Sever u odnosno Franjo postigao je 13,46 prasadi jeglu, prasetonr, dobili su n2različitim i ostali takmičari 145. Rekorđert proizvodnjama i grade priznanja. S BRLEK U

102

ko-

PROIZVESTI ŠTO VIŠE MLIJEKA, MESA I DRUGE HRANE TO JE ZADATAK SVIH NAS: PROIZVOĐAČA ZADRUGARA | ZAJEDNICE —

FERDINANDOVEC

odbora takmiza pokroviteljstvom Općinskog i već 13 čenje visokoj proizvodnji kukuruza, mlijeka pšenice, u spješgodina takmiče Kazadrugari poljoprivrednih zadruga Đurđevca, Ferdinandovca, Kloštra i Ove među stotinama takmičara linovca, PodravskogVirja. godine bili: Prelec iz u Lunajuspješniji Drago Čepelovca proizvodnji kukuruza, ka Fusić iz Đurđevca i Ban iz proizvodnji mlijekaIgnac Prugovca proizvodnji pšenice. Ovu SIZ Đurđeakciju organizira unapređenje poljoprivrede općine vac i stručno povremeno i i jematerijalno pomažu privredne organizacije kao što su bile: PD »Borik« ustanove, godine »INAKutina, »Sirela« SR centar Pitomača, Bjelovar, »Radonja« S isak, P oljoprivredni Petrokemija« Hrvatske i Institut i SR Hrvatske. proizvodnju oplemenjivanja bilja Novčane i i slisu materijalne nagrade ( umjetno gnojivo, sjeme, sl) primili takmičari u jedeći visokoj proizvodnji: —

ove

Kukuruz: rekorder: mte/ha (Čepelovac) Drago 100,5 Matulec Kloštar Franjo (PZ Podravski) Luka Jendrić (PZ Đurđevac) Ivan Ferenčić (PZVirje) Karlovčan Franjo (PZKalinovac) Antun Ščuka(PZFerdinandovac) Prelec

Mlijeko: Luka

Fusić

(Đurđevac) dana;17,170 kg po grlu 4.454 Stjepan Ivurek(Virje) po grlu kg Dautanec 4160 Stjepan po grlu (Kalinovac) kg Ivan Maletić 4.075 drlu po (Ferdinanovac) ke 3 krave:

305

Pšenica:

Ignac

Ban

(Prugovac) (Libelula) m te/ha 60,52 Đuro Horvat (Đurđevac) Plečić Josip (Kalinovac) Franjo Hajduk(Prugovac) Tomašek Franjo (Ferdinandovac)

Samo

»Sirela«

rekorder:

komune Bjelovara području Đurđevac otkupljuje 18 litara viška što dokaz velikom milijuna tržnog mlijeka, je proizvođače kom Podravine ovom iskorišten. koji potencijalu, dijelu nije potpunosti Da više agronoma i u je drugihstručnjaka uključeno akciju takmičenja visoke za 300-tak takmičara bi obuhvatiti se 2.000. prinose, mjesto moglo njih Zar to ne bi bio naš borbi što više za kruha 1 doprinos hrane, mlijeka, mesa, iz u kako nam sve rekao kojegje godinu godinu manje, Marijan je Đ urižević, odbora Đurđevaa tajnik Općinskog takmičenjepoljoprivredi iz

uspješno. je poljoprivrednika zborovanje Trinajsto Zabiali sami i dali Tu proizvođači. stručnjaci poljoprivredni svojuriječ i kooreferata dio iz smo poljoprivrednika: diskusije referata, lježili FerdinandovTomo organizacija društvenopredstavnik Hrvoić, društvenašem Vas što Sretan sam ca: mogu novoizgrađenom pozdraviti političkih 13. smo svima podomu i zaželio bih vam uspješno zborovanje koje 13 unazad Podravine izložbu stavili i godina. retrospektivnu dostignuća i uredio i zbirke dio te prikupio je fotografija dokumentacije Najveći i od inž. ovakvogtakmičenjazborovanja DragoKlos,jedan inicijatora dipl poljoprivrednika. naprednih Podravine

vrlo

bilo

—

nom

'Takmičari

proizvodnji

kukuruza i pšenice, te gosti 13. zborovanja Ferdđinandovcu

mlijeka,

maja«Bjelovar: Lončar, Magistar korisnih Dosta kukuruz u i Kako proizvodnji. stočnoj sprematiupotrijebiti vrlo pasu dio bio koji poljoprivrednici referata, stručnog njegovog uputa je slušali. žljivo i Instituta inž. Zvonko proizvodnjuoplemePecek,predstavnik Dipl. hivisokorodnih došli Hrvatske: smo SR proizvodnji Gdje bilja njivanje Hrvatske. brida ovom u dijelu pogodnih sadnju bio Nekad iz Ferdinandovca: Ivan Maletić, poljoprivrednik ništa sada i kukuruza korder slabije regiji, Hrvatskojnašoj proizvodnji No i Imadem i ne boljumehanizaciju. obrađujem pripremamzemljište. kvaliteslabe krivo tome Po zultata nema. kojeje sjemekukuruza, meni, je često i »rog te. Proizvođači prodaju podsvijeću«! sjemenom, puta trgovci PoKloštar Kluba Inž. Ivan poljoprivrednika naprednih Franjić, tajnik ali ne visoku imamo Znamo dravski: proizvodnju, proizvoditi, uvjete Na krivi Za to nisu samo području poljoprivrednici. proizvodimo dovoljno. direktor

Antun

OOUR-a

Ratarstvo

»5

—

sam

—

re-

nam

—

dijela djelovat »Agrokoje da će kuje uspješno djelovati. Podravina« Ivan RO Kutina: Dok Zrinski, predstavnik »INAne tvornica nova 1982. a to će biti dotle će izgradi umjetnih gnojiva, godini, Petrokemija« biti za veća od baš ohrane potražnjaumjetnim gnojivima ponude. Vijest koja bruje poljoprivredne proizvođače. stručni MarijanSupančić, savjetnik Zadružnog Bjeloregije Da bi Var: hrane domaće tržište i postigli dovoljno izvoz, potrebna veća su malo u ni udruživanja pa poljoprivrednika. Njih je našoj r egiji, nije čudo da nam veliki dio fonda odlazi i u stočnog drugerajonepokrajine. Podravine

ovog

će

SOUR

—

oče-

—

saveza

—

Istaknuti

poljoprivređnici

vođe

zborovanje

Zašto se FranjoTomašek, poljoprivrednik nekalibrirano kukuruza. Time otežava Prazni su nam daje sjeme sjetva. i Time i i društvo. Dok će loše kvalitete stočno brašsvinjci staje. gubi seljak 55 no a 60 dotle će se svega stajati dinara,seljaku plaćati pšenica dinara, nažalost koristiti za hranu stoke. Zna tko tu se pšenica mjesto otkupa, gubi! iz Zna da visokih DragoHapavlek, poljoprivrednik Virja: pristarim domaćinstvima nosa nema. više. Zašto mladim se Njihje poljone uslovi privrednicimadajupovoljniji podizanje gospodarskih zgrada, nabavu i fonda. Ja sam kredita za mehanizacije stočnog ishođenje zbog komplicirane skoro 30 Zar to bi biti ne administracije potratio dana(!) jednomoglo uslovi kamate i rok na stavnije (mislim otplate) povoljniji? Stevo OK SSRN-a Đurđevca: Šupica, protajnik Poljoprivrednim izvođačima čestitke u ime svih naše komudruštvenoorganizacija Pred ne. nama zadatak naših ZUR-u. Također nam po je udruživanja zadruga političkih iz Ferdinandovca:

—

nam

—

sve

—

poproizvodnje proizvodnjeprincipu: povezati je cilj ni nimalo trošačke košare«. proces. Želja je jednostavan lagan nije i kukuruza će i takmičara da mesa, pa mlijeka, pšenice utrostruči, broj i

»Od

proces To

nam

biti više.

poljoprivrednikaje korisno, naprednih zborovanje da nađu vrlo svoda se nam se rijetko zajedno, izmjene poljoprivrednici čini, i biti trebalo iskustva. Takovih bi su poljoprivredniskupova više, jer ja već se korisni. Da to stočare i ratare i te kako ke,mlječne je tako, proizvođače, kuku14 takmičari za mlijeka, godinutakmičenjaproizvodnji pripremaju što više. da ih bude Na i pšenice. organizatorima je A. TURKOVIĆ bilo

Održano

samo

ruza

IVAN VRABEC

IZ GORNJEG

MAJURCA Iva-

posjetili gospodarstvo GornjemMajurcu i 5 teladi. 3 nalazi 11 krava U Vrabeca. na muzara, Ukupjunice staji »Sirela« 110 litara iz Dnevno 19 no isporučuje Bjelovara mjekari goveda. obrok od kasne do u Silaža osnovni Priprema ju mlijeka. jeseni proljeća. je koliko od 25 Osim količini od 7 do 8 vagona. zemljišta toga, ukupno jutara dosta odličTu 18 oranice i livade se na otpada jutara. proizvodi posjeduje, svakodnevno kosi krme kabaste i zelene se nog tijeku koja sijena vegetastoci dnevnom obroku. i cijedaje Siod i supruge Ane. veliku ima pripomoć Dragutina Gospodarstvo će i očevim kao ih ima nastavit a novi, drugMajurec djedovim troje, putem Z. M. U

blizini

Križevaca

smo

oca

vrsni

stočari.

Dragutin, 22

Ana

i Ivan

Vrabec

iz Majurca

PUNU

POMOĆ

POLJOPRIVREDNOJ MODERNOJ PROIZVODNJI komunista

održan

kojije Centralnog dnevni red 1980. g. projesvoj poljoprivrednoj s tudenog posvetio početkom Milutin Baltić: »AktualUvodni referat sjednici podniojedrug izvodnji. SR poljoprivrede Hrvatskoj«. društvenorazvoja pitanja Milutina da Rečeno bilo u referatu mora odlučnije Baltića, druga je ekonomskog i dohodovnu bitku osnovu za rješasocijalističko samoupravljanje započeti odmenadžerskovanjapoljoprivredne proizvodnje, nasuprot bi stabilizirati ili farmerskom nosno koji mogli pristupu, zakupničkom poduzetničkom, i i tržište. prema Poljoprivrednici svojimmogućnostimauvjetiproizvodnju vlastitom maksimalnu na tržišta proizvodnju posjeđu razvijati trebaju društvenu određenu pomoć. komiteta

Plenum

Saveza

Hrvatske

ma uz

KUKURUZA

PROIZVODNJA

U RAZNIM

ZEMLJAMA

prekriva goleme najznačajnija je kao mlada šuma. i u kolovozu u prava djeluje jedna površine našojzemlji kukuruza Prema raznim u zemlji procjenjena proizvodnja je našoj podacima, 8 To miliona i to za tona proizvodnju prije 8,8 petgodina. je mjesto bilo četiri 1977. g., Za kukuruza to prije godine, je svijetu. proizvodnju također bilo osmo miliona a to se na mjeprocjenjuje proizvodnja9,4 tona, je kukuruza bila Evo kakova razsto u proizvodnja svjetskoj je proizvodnji. nim 1977. g.: zemljama svijeta Kukuruz

kultura.

ratarska

naša

Ona

miliona

1. USA

2. Kina

Brazilija 4. Rumunija 3.

5. SSSR 6.

Jugoslavija

7. Mexiko 8. Južna

Afrika

9. Francuska

Argentina 11. Indija 10.

12. Mađarska

13.

Italija

14. Kanada

Bugarska 16. Egipat 17. Filipini 18. Tajland 19. DR Koreja 20. Kenija 21. Tanzanija 15.

itd.

156,2 32,9 17,8 10,2 9,4 9,4 8,7 8,6 7,4 7,1 6,7 6,1 5,6 3,9 2,9 2,8 2,8 2,4 2,1 1,6 1,5

tona

zad ki

mid

“

treba

proizvodnju našojzemlji, svjetsku Sadu i Novom hvaliti i Zagrebu brojnim stručnjacimaZemunu,Osijeku, Osim našim veizvrsne su koji proizveli hibride, prilagođene uvjetima. toga, oni stanica. Svi su liku i svojim poljoprivrednih zaslugu imaju stručnjaci hibrid i ukazali ratarima prilagođen kojije najbolji vjetima preporukama i klimatskim kraju uvjetima. Za

kukuruza

visoku

tako

za-

sa-

KAKO

POVEĆATI PRINOSE LIVADA

poljoprivredniciuvjerilinjidugogodišnjeg zavisi od hovo u kojeobrađuju, zemljišta plodnosti mjeri velikoj blagostanje iskustvo Ovo i livadama. odnosno poljima gnojidbe kojuprovode svojim »Glakaže: izreka Tako izrekama. na narodnim i pr. odraza u ima svog jedna narode. stoka dna gladan zemlja gladnabiljka gladna i livadama kad o se istina se Ova upravo govori ispoljava najjasnije i od gnood njihove travnjacima zemljišta pod plodnosti Naime, pašnjacima. odnosno trave za i kvalitet količine zavise ispaproizvedenog sijena, jidbe vlastitom krme na kvalitet i se količina strane šu. S koja proizvodi druge te držati mogu domaćinstva, pojedina koju brojgrlastoke, određuje posjedu i rentabilnost stočarsku goima cjelokupnog proizvodnju utjecaja velikog spodarstva. inoi u a su s travnjaka, koji provedenizemlji pokusi gnojidbom Brojni i livadama mineralnih da pašnjagnojiva primjena je pokazuju zemstvu, od u cima proizvodpoljoprivredne mjera unapređenju jedna najznačajnijih od i Istovremeno ona kojupoljoprivredmjera, jedna najrentabilnijih je nje. nik može svom na gospodarstvu. provesti tako ne Ni u gnojiva djeluju proizvodnje poljoprivredne jednomdijelu Ovo kao i kvalitet snažno travnjacima. je razumljiproizvoda prinos tla se tala svih od vo, jer pošto poljoprivrednihtravnjačka najsiromašnija, Radi ili nikako ne ona gnojidbe travnjagnoje. togajeuspjeh najslabije cima izvanredno velik. U nije travnjacima mnogim slučajevimaprirodnim da bi se oni osim nikakvu popravili gnojidbe, drugumjeru potrebno provesti utrošen Novac visoka i na ostvarila gnojidbu travnjaproizvodnja. njima višestrumože ka u jer poljoprivredi načiniti, ulogkoji jenajbolji traod vraća vrlo brzo on se ko poljoprivredniku, jer gnojidbe isplati. Prvo, 2—3 tek do prve pa gnojidbi mjeseca, pri p rođu košnje proljeće vnjaka da budući čak intenzivnih svakogkorištenja, tj.poslije pašnjaka joškraće, 4—6 svakih se nedelja. ponavljaju ispaše vlasniku: vraća višestruko uložen u novac travnjaka gnojidbu Drugo, krme drugiputapovećagnojidbe, godini prinosom povećanim Jedanput treći narednim i nim trave prigodinama, putapovećanim sijena prinosom uvećanom četvrti većom i stoke rastom proizprodukcijom, puta njihovom se i koji usjeva gnoja petiputapovećanomproizvodnjom vodnjomstajskog da se nomože Radi tim pravom svega zaključiti toga gnoje stajnjakom. ulaže! uloži za vac se najbolje travnjaka gnojidbu koji vrlo i stočarskim da Budući mesu proizvodima povoljdrugim jecijena domaćem trkod nikakvih na da te nema na, plasmana problema njihovog Na

iskustva

osnovu

—

racionalnom žištu, poljoprivrednicismjeli propustiti priliku, gnojidbom i krmnih kvalitetnu travnjaka usjeva svojimpoljima proizvedu jeftinu hranu i za način stočarsku svojustoku, taj unaprijede svoju proizvodnju. mineralnih i vrlo odnosu izZahvaljujući postojanju gnojiva povoljnom među troprema vrijednosti povećanih koji ostvaruju prinosa gnojidbom, škovima iskustvo naroda »Gladna ove izvođenja mjere, gorko zemlja gladstoka na danas može se pravom biljka gladna gladan narod«, drugaizraziti: »Pravilna dobro visoki kvalitetčije gnojidba ishranjene biljke ni rentabilno stočarstvo«. prinosipoljoprivredi Dr Sead Šestić »Kako (izknjige povećati prinose« INEKutina) bi

—

PODJELA LIVADA | PAŠNJAKA PO PRODUKTIVNOSTI I KVALITETI pašnjaci nemajujednakuproduktivnost,dajujednak kvalitet sastava. Od su nadmorske krme,jer različitog biljnog visine, nagiba režima vode fizičkih i na tla i sličnih livadi, terena, kemijskih svojstava činilaca ovisi sastav time i i kvalitet krme. biljni travnjaka, proizvodnost različitih staništa livade se i nužno Zbog kojim razvijaju pašnjaci, jeprii različite i da bi se ekomjenjivati mjerenjege gnojidbe podigli prinosi nomična Znamo da livade dolini i na vlažnim staništima u mogu ulaganja. dati dva do tri otkosa i visoke dok livade kao i one u na prinose, planini, nikad više od tlima ne i znatno niže a time daju jednogotkosa, plitkim priTakođer da livade u povremebrdskoplaniskom području jeobičaj Takve livade se od livada i po sastavu no tratine preoravaju. razlikujutrajnih i po te prinosima, imajuposebnomjestopriodređivanju mjera gnojidbe i njege. Sve da se stručnih ovo zahtijeva određivanja prije povećanje mjera i kvaliteta livade utvrdi stanište i kakve time na se prinosa kojem razvija, su kvaliteta. i Na osmogućnosti pogledu povećanja prinosa poboljšanja novu sa mogu utvrđenog stanja sigurnošću preporučiti najracionalnije livade. Makar livade nalaze različitim mjere melioraciju staništima, ih svrstati u nekoliko i i moguće je skupina tipovapreporučiti mjere svaku Iako nauci metoda u skupinuposebno. postoji preciznija svrstavanja i sastavu livada i će se po staništu biljnom biljne zajednice slično, ovdje i dati stanovišta uzimajednostavnijapoljoprivrednog prikladnija podjela, obzir staništa livada. Tako i ćemo u ou jući pored proizvodne mogućnosti livade i vom slučaju pašnjake podijeliti slijedeće skupine: Sve

livade

niti

nose.

sve

1. Livade

močvarnih

2. Dolinske

livade

3. Livade

4. Brdske

livade

staništa

kiselim, pretežno

5. Planinske

krečnim

dubokim

tlima

slabo

kiselim

pašnjaci 6. kraške Pašnjaci polukamenjari livade

—

iznad

1500

tlima nad.

visine

oblasti

staništa

močvarnih

1. Livade

ljeti je gdje rijeke, poljima prostiru kisele trave, a često i U zimi prevladavaju njima vlaženje. prekomjerno sasvim im dok su krmu nesigurni. trovne prinosi kvaliteta, lošeg Daju biljke. zahvate ostale i za livade Ove su nepogodne gnojidbu sistemomagromeliorativne nivo kanala i izvrši što na regulira se nego odvodnja njima prije livade. dolinske u režima vode. prelaze vodnog Reguliranjem podzemne livade

Ove

ravnicama

livade

2. Dolinske

također

poljima, a

nalaze

livađe

Dolinske

i u

ravnicama

udolinama

većim

rijeka,

i dolinama

visinama.

nadmorskim

kraškim

ravnici

kvaliteta.

dobrog prinose sjeno liovih tratini I mtc/ha u 60 20 i između ovih livada se kreću Prinosi sijena. ima na kad kvaliteta, se slabijih biljaka staništima, razviju vlažnijim vada, vrste. ali kvalitetnije prevladavaju ove

livađe

dati

mogu

otkosa,

dva

visoke

dubokim

tlima

pretežno kiselim, stranama blažim i visinama na U brdskom području, planinskom i redovito livade na se nadm. 500 i 1300 m dubljim razvijaju visine, 3. Livade

između

kiselim sastav

biljni godinu godine mijenjajući ugar) (prirodni ovajzaležaj i crvena obična dominira obično livadu rosulja kojoj prelazi prirodnu loš sai ne ako se ovih Livade imaju preoravaju gnoje staništa, vlasulja. iz

p ovršinama i gnojenim obilnije preoravanim sijena, do 10 od kreću livada ovih se viši. Prinosi do 5 4 biti za mogu puta prinosi na mtc/ha 50—60 do tvrdača dominira pa sijena 25 mtc/ha (brk) gdje sijena mtc/ha 80 dati i livada ovih mogu Jako livadama. površine gnojene gnojenim sijena. lo slab

dok

kvalitet

4. Brdske

livade

krečnim

tlima terenima

uopćenagnutim male uglavnom predjelima, nalazimo prilično l ivade, trajne kamenje, k rečnjačko gdjeje podloga livada ovih sastav krme. kvaliteta ali uvijek je Biljni dobrog produktivnosti, livada su ovih Prinosi vrste tratini u se djetelina. brojne razvijaju jer dobar, dok se ako ne mte/ha 25 do 8 od niski i kreću se redovito gnoje, sijena, i do 50 mtc/ha na pa sijena. mogu 3 0, najmanje podići gnojidbom U

brdskim

stranama

5. Planinske

livade

pašnjaci livade

nalaze

ravnicama

ili u

zoni

šume

opisane naprijed šurast visinama nadmorskim 1500 prestaje m, gdje najvišim otprilike nekim na velika nalazimo koji pašnjaka, me, planinskih prostranstva Dok

sve

planinama sijeno. površine pristupačnekorištenje 3—4 biti interesantne kao livade samo mogu po ljetna mjeseca, jer produktivnosti brdskim livadama. Zavisno ne za od dubine tla na zaostaju kojem i nadmorske se mogu razvijaju visine, njima gnojidbom postići prinosi od 30—40 i do 80 na dubokim i pa mtc/hasijena plićim, mtc/ha jakognojenimpovršinama. i kose

Mada

ove

Pašnjaci polukamenjari

kraške

—

oblasti

planina, posebno južnim zapadnim padinama,negdje i na kraškim visoravnima nalaze velika se pašnjaka polukameprostranstva Ove koristiti za se i to samo ovcama. mogu njara. površine pašu uglavnom Ovi niske 4—6 mtc/ha izraženo u pašnjaci daju prinose, Zbogplitkog sijenu. tla i sada dolaze obzir bilo kakve ove ne površinskog kamenja površine stranama

—

meliorativne Iz

zahvate.

knjige »Kako

povećati prinose«

INE-Kutina

KŽ27 Sabiralište

mlijeka

selu

Ruševac

blizini Križevaca

mljekarsku oznaku 7. Sabiračica Ruža Ištvanović od 35 brižno KŽ preuzima mlijeko dnevno Sirela 600 litara. proizvođača koji mljekari isporuče približno Ištvanovića ima 7 krava od muzara Gospodarstvo jednabolja druge, silos veličini 50 m: i redovitu dobru Bez položeni omogućuje prehranu. kukuruzne silaže nema rekao IŠšnam proizvodnje mlijeka je Stjepan tvanović. u

ima

—

Položeći

silos Ištvanović

Stjepana

iz Ruševca

kraj Križevaca. 27

NJEGA

PAPAKA

zapaženo mijenjaju govedarstvu uvjeti držanja. stalno više zadržava i zato se kreće. Takav na vezu sve staji, je manje bez zdravstvene čin uzgoja stoke, kretanja, uvjetuje poteškoće zbogpapaka. kretale Dok ili na pašnjaku radu, životinje papci ravnomjerno ih trošili i tada bilo nije potrebno posebno njegovati. kod troše i rožina se ne raste. Tastajskog držanja Sada, papci njihova ko izrastao nanosi Te zdravstvene papak golemepoteškoće životinji. poteškod dva vida. žikoće, posebice krava, zapažaju Zbog izraslog papka mišići uz noge, votinja nepravilno opterećuje nepravilno napinju jaku bolnost. Životinjetada nemirne, slabije jedu, proizvodnja mlijeka je lakše dolazi do rosamog nja.Drugapoteškoća je oboljenju papka, upale žine kao i do I to nanosi velike može gnojenja. životinji bolove, uvjetovati i od krvi uginuće trovanja sepse! Zato dužnost da redovito zatraži koje svakogstočara, pomoćseoskog vača će dva obrezati izraslu rožinu da koji godišnje puta papka. Znamo, je tih seoskih kovača bi zato bila dužnost sve i nadpa manje, zajednice mjesne ležne veterinarske stanice ili da osobu u veambulante, pronađu pogodnu ćem selu bi naučila Zadatak koja pravilno obrezivanje papaka. nije lagan, ali ga sami stočari trebaju riješiti. U

našem

Stoka

sve

na-

ma-

—

KUDA VRBOVEC

Vrlo

NAM

često

IDE STOČNI FOND

sajmenim prikako stočari voze telad. na Znamo iz iskustva da svako tele kolicama, sajam muško. za No nam klaonicama na završe sposobno rasplod, nije pogotovo ipak iz bi i te kakove krave Tu stočnom telad,kojih mogleuzgojiti mliječnice. fondu vodimo Tim ne što su ishrani sir u dovoljnu brigu. više, mlijeko, i i tekako važne. drugemlječne prerađevine Još nema reda i što tiče stoke. Ukinut: dobrograsporeda prodaje su Nekad i po sajmovi, otkupjedjelomično organiziran. nepovoljno proizvođača. A »švercera« stokom da sve nakupaca, prekupaca, mjesto je manje kako rekao Ivan sve nam njihje više, je Ferenčak, poljoprivrednik. Vaš prijedlog? Sve dok budu tržištu nemirne na dotle i reda otsa i cijene različite, stoke neće biti. Tu nisu krivi stočari. ih ni se ne Često kupom kada puta pita, i stočarski su u fond. Samo da spomenem: koliko kvalipitanju proizvodnja tetnih ženskih teladi završi klaonici! Zar u bi bilo ne stibolje p roizvođača mulirati stalnom i stvarnom bi bili u da svaki čas mone pa cijenom, situaciji, devizna ramo kako bi namirili mesnih odvajati sredstva, manjak proizvoda? tako crno«? »sve Ipaknije U otišlo se To i robni proizvodnji mlijeka najdalje. dokazuju mnogi No i malo. No nemamo mesa, proizvođači mlijeka. njihjejoš proizvodnji još sređeno ni tržište ni Tu bi i turistički rađproizvodnju. organizacije, zajednice nici trebali dati veću U našim ima podršku proizvođačima. stajama jošmnogo Ima imali su u mnogo neiskorištenog prostora. poljoprivrednika, koji staji pet —

danima

susrećemo

traktorskim

nam

—

Odlazak

krava.

Sada

sajam

imajudvemogli desetak(!!!) često zerve o kojima pričamo? tri, stočarstvu? Napredak Dok stočari neće dobiti većih i kvalimaterijalnih povlastica: jeftiniju stočnu teško da će biti više mesa. Teško da tetniju hranu, povoljnije kredite, ćemo i stočni fond! što nam kvalitetna mnoga povećati Upravoješteta, grla: i mlade krave u u telad, junad završavajuklaonicama, umjesto reprodukciji. danima Sajmenim predVrbovcem, Dugim Selom, Bjelovarom, KoprivniViroviticom i možete com, kaĐurđevcom, drugimgradovima vidjeti sliku, kovu snimili na smo Vrbovec bi stočar možda prometnici Zagreb. Mnogi da zadrži i tele mladu kravu u rađe, mjesto prodaje uzgaja svoje mliječnicu. No da li mu se to Nažalost često ne! isplati? puta tu on snosi krivicu. Ali zato tu ne i te kako Zar Sigurno zajednica gubi! tome bi se ne moglopomoći? A. TURKOVIĆ a

bi ih imati

Zar

to nisu

re-

—

NE PONOVILA

SE OVAKOVA

GODINA

se...« stočari i ratari govore za KRIŽEVCI ponovila mljekari, Berba kukuruza i a prošlu jesen. otegla studeni, prosinac, siječanj... će se kukuruz brati tek u Niti kukuruza niti negdje proljeće(!) je pobrana je kukuruzinac niti dzvršena a posiječen, je sjetva pšenice (kakojeplanirano) —

»Ne

Kako

nam

izgledaju polja

ovoj zimi

što

rekao

vlaku

Fra-

je oranje. jesensko je iz njoHajduković Kopčice: ili automobilom traktorom Voziš li se po Podraautobusom, vlakom, ista slii svugdje Slavoniji, Prigorjudrugimkrajevima... Međimurju, vini, a ka. Pola kukuruza ga Čak jenegdje neposječenog. polovica je posječeno je No i nastora habaste tu Koliko i neobran. stajskog?! gnojiva hrane, gubi mi desetki« a kamoli mati u ni ovakvu kojaje »osmoj godinu pamti moja Evo

duboko

izvršeno

niti

nam

—

mlađi.

izgleda polje, Zbog toga stavice sa kukuruz a i neodvežene i Uz tu rano jutro. maglu jejoš neposječen vremenskih da takovih nadamo No ni govora. dubokom O oranju polja. neće biti buduće. (ne)prilika A. TURKOVIĆ smo

snimili

nedaleko

kako

Križevaca

nam

PREHLADA

i VITAMIN C

prehladu sjede propuhu, ljudi viitd. hladnoći izloženi ako su ako su prehlada je Međutim, vlažne, virusa različitih od neki »zaradimo« preako i samo rusna brojnih infekcija uzrok zaista bili hladnoća i Kad bi blade vlaga simptomi. pojavljujunjeni tako zdravim smatralo ili recimo bi onda zar jedrenje skijanje prehlade, ništa ili među među Zimi prehlada nije pomorcima, planinarima sportovima. među češća nego drugimljudima. znani. istači da bolesti dobro su nam ove Valja je upaljena Simptomi se i sluznica na nosa pa bakterijama, zbogtoga ždrijela osjetljivainfekciju ili čak bronhitis kao što su mogu upalapluća. sinusitis, komplikacije pojaviti Još

smatra

mnogo im noge

će »zaraditi«

ako

prostorijer ljudi okupljaju većim i veće. u zaraze se su pa pojavitiepidemije Mogu mogućnosti jama, do sto kolektivima. Poznato da se u Americi izgubi godišnje zbogprehlade je dana. radnih milijuna i ogranakon prema kratkotrajna prehladi, ozdravljenja, je Otpornost 30 razliodređeni izazvao ničena sasvim virus a na bolest,najmanje kojije istražiSada toku čitih vrsta može uzrokovati virusa su u prehladut! brojni vački kako bi se efikasna vakcina prehlade. sprečavanje proizvela napori da smo Na što se tiče nemožemo prehlade, pohvaliti liječenja žalost, ublažimo da bolest i da smaJedino što napredovali. jepreostalo jest kod rizik od da se i da ostanemo njimo komplikacija. utoplimo Najvažnije je efikasni kuće. kao isto su tako kućni i Popularni lijekovi, aspirini topli napici kao i medicinski drugi poznatiji preparati. Premda efikasnosti vitamina C o poprilikom prehlade, mišljenje postoji da vitamidodatnih doza ili ovog kušaji prehlada liječi spriječi davanjem nisu imali nisu nikad na u uspjeha. Postoje koji prehladili životu, ljudi nisu uzimali hrani. vitamin osim ameu onog posebno C, konzumiranoj Ipak, rički nobelovac tvrdi da velike doze profesor Pauling (2000— miligrama vitamina Normalzaustaviti i ovog mogu dnevno) infekcije. prehladudruge 3000 dnevna 50 na napotreba ljudskog osrednja organizma (jedna je miligrama ranča sadrži 80 vitamina šteti doze miligrama C).Prekoračenje organizPrehlade

češće

zimi

više

zatvorenim

nam

i možete

uzeti

vitamin

više

što

nego

vam

treba

obliku

tableta.

BELAN

Ivo

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR —

RASPLODNIH

PRODAJA

Redni

Ime

i prezime

broj proizvođača 1.

Vršek

Niče

Sabljić

Selo

Broj Kategorija grla

Orlovec

Karlo

Rudo Ivo

Sudarević

JUNICA

Đuro

Kinin

Zdravko

Friščić

Ivo

Koščević

Babić

Grbašić

—

Gr.

Polje

Jasenovača

V. D.

krava junica

10.

Koren

11.

Orlović

Nikola

12.

Radotić

Mile

13.

Krušić

Ivan

14.

Perčec

Slavko

15.

Oltvurić

16.

Prekvarić

17.

Vuljanković

Ivan

Mirko

Stjepan Slavo

1980.

NOVOJ

RACI

Kupac

108 6276

PTK

Tuzla, Pelagićevo

Beograd — »Prokupac«,

Barna

6268

PTK

Kovačica

6204

»Podnrinje«,

Cirkvena od Hercegovac ud

Milan

12.

6283

Zabno

Franjo

»*

Predavac

Ivo

SAJMU

Trnovitica

Sišćani Narta Durđic Sišćani Narta Repnice

Cerje

9375 9470

570

junica .

10563 10695

Zvornik

zad

25231

25050

Tuzla, Pelagićevo M.

25215

ud kos krava

»Sirela«, Bjelovar

PTK

Tuzla, Pelagićevo

Beograd — »Prokupac«, PTK

Tuzla,

Pelagićevo

»Podrinje«, M.

PTK

—

201

1221

Tuzla, Pelagićevo

»Prokupac«, PTK

PTK

Zvornik

Beograd

Tuzla, Simin

Han

Pelagićevo

Tuzla, et

3246.

PTK

Tuzla, Simin

TS54. —

PTK

Tuzla,

Han

Pelagičevo I

Redni

i prezime

Ime

broj proizvođača

Marinkovac Kostanj Praščevac

Stevo

19.

Senjanec

Ivan

20.

Vinko

21.

Marković Ferenčić

Stjepan

22.

Janjčijev

Valent

23.

Kramarić

Slavko

Vrbica

24.

Samec

28.

Blažinčić

27.

—

Stapić Stipe

28.

Blaha

29.

Glavinec

Vinko

Grahovac

31.

Špehar Slavko Žbožnick

32. 33.

Đuro

Mikšec

35.

Maričić

2448

Orlovac

2559

= Kozarevac —Kozarevac

16276

Rača

Nikola

St.

Kovačica

Stevo

Rača

Beđenik

Đuro

Tuciljevac

Drago Ivan

Marijan

43.

Ormanec

44.

Vlahović

Franjo

45.

Pikivača

Ivan

46.

Buhin

Josip Nikola Rajković

49.

Španić Debač Ivan

50.

Radelić

51.

Lalić

52.

Lukač

Stevo

Plavnica Hrgovljani

—

Predavac Šandrovac

kad »

Rača

Severin

Nevinac

Mato Mato

—

Markesina

Milan

Markesina

Milan

vd Daruvar

—

Vencl

Lazo

Đapo, čić, dipl.

— "— — — —

»5.

4657

4596

—

»Prokupac«, Beograd PTK Tuzla, Pelagićevo E

10608

4543

UREDNIČKI

ODBOR:

Franulić,

dipl. vet., Nada ing., Petar Erhatić, dipL inž., Dragutin Tomislav Kolak, dipl. Josip Ljubešić, dipl inž.,dr Berislav

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Zagreb,

kad Ivanovopolje kod

inž., urednik Glavni i odgovorni Ilica

— —

Daruvar

Tuzla, Pelagićevo »5. Oktobar«, Vrginmost Beograd »Prokupac«,

PTK

— 4208 16231 »Sirela«, Bjelovar — Zvornik M. 3368 »Podrinje«, — 3383 4640 Beograd »Prokupac«, — 4553 PTK Simin Han Tuzla, — 4628 »5. Oktobar«, Vrginmost

Pavljani

Nevinac

Šime

St.

Slavko

Kovačić

— Tomaš St.

Tomo

Kalenski

Milan

Bjelovarac Bjelovarac

Beograd

Oktobar«, Vrginmost 16183 »Sirela«, Bjelovar 16378 »Prokupac«, Beograd 16286 PTK Tuzla, Pelagićevo 16256 PTK Han Tuzla, Simin »5. Oktobar«, 16267 Vrginmost 7131._PTK Han Tuzla, Simin PTK 7033 Tuzla, Pelagićevo 7141. Beograd »Prokupac«, 1466 »5. Oktobar«, Vrginmost 4116 »Prokupac«, Beograd

Uređuje

Nađa

31/III,telefon

Tisak:

inž.,

Zlatko

Mašek,

Rašpica

Udruženje

Mjesečna pretplata za izvođače mlijeka 5 dinara.

Pisanica

Oktobar«e, Vrginmost »Prokupac«, Beograd »5. Oktobar«, Vrginmost »Prokupac«e, Beograd Han PTK Tuzla, Simin Zvornik M. »Podrinje«, PTK Tuzla, Pelagićevo

4706 4604 »Prokupac«,

junica

Zvornik

— — —

416

Filip

58.

krava »

Stevo

40.

57.

4561

Krančić

566.

16222

39.

65.

—

Pisanica

6998

St.

Nikola

54.

— Bulinec —

Mato

Habalić

53.

vd Gudovac

Tkaličanec

48.

junica

6980

Rača

38.

47.

Babotok Rovišće

4732

Vlahović

Vargić

37176.

Slavko

37.

42.

Varga

Mraz

rad

4211

36.

41.

— 13704 13680 »Podrinje«, — »5. 3241 3584

Grahovac

34.

13920

30.

—

Tuzla, Pelagičevo Han PTK Tuzla, Simin Beograd »Prokupac«, PTK

3172

Ivan Stevo

14037

Zdjelica

Vlado Mirko

Ivorek

25.

= Đurđevac

Slavko

Kupac

grla Kategorija

Selo

Petković

18.

Broj

mljekarskih

Jelen-

Majić

dipl.

vet.

radnika

SRH.

Uprava

i uredništvo:

440-476

privredne SOUR

organizacije

»Vjesnik«

—

OOUR

i ustanove

TM,

Zagreb

dinara,

pro-