Mljekarski list 3-1981 by Hrvatska mljekarska udruga

GNOJIDBA i raž

ječam

Ozimi

prezimljavanje, uspješno njihovo ujesen, ječma ozimog porast Pravilna u te brzo g nojidba. p ravilna njihova proljeće osigurava kretanje kod NPK ovih gnojiva kompleksnih primjenom postiže gnojidba usjeva tlo treba ovih tla. obrade gnojiti i osnovne usjeva, s jetve Prije predsjetvene 9:18:18. ili NPK 400 300 13:10:12, 12:12:12, gnojiva kg/ha dobro bi kako treba zime razvijali, Po isteku ove prihraniti, još usjeve učini to da visoke dali te gnojivima. kompleksnim je Najbolje prinosa. onda ili 12:12:12 NPK vršena 13:10:12, Ako gnojivima gnojidba jejesenja tlo istih 300 s jesen ako.je gnojiva, kg/ha obavlja treba izvršiti 250 prihrana proljetna 17:8:9. NPK 9:18:18, a prihranu NPK kg/ha gnojeno i raži

Dobar

—

Uljanarepica predprinose daje Uljanarepica te kada pognoji. p ravilno pravovremena usjev sjetva, tla, priprema sjetvena treba vrši u tla gnojiti Prilikom kolovozu, koja repice, pripremeNPK sjetvu NPK 5600 ili 500 kg/ha 11:11:16, gnojiva kompleksnih kg/ha 400 treba ili ili 9:18:18. prirepicu s tudenog, početkom Krajemlistopada 8:16:22, 17:8:9. 250 200 hraniti gnojiva kg/hakompleksnog dobro i brzo prezimlja'Time se njegovo jesen usjeva postiže kretanje ili treba zime kompleksnim prihraniti jednom još uljnurepicu Krajem vanje. dušičnim gnojivima. NPK obradi Ukoliko priproljetnu 11:11:16, gnojena je predsjetvenoj kod NPK 500 400 obaviti treba hranu jesenje 17:8:9, gnojiva kg/ha 300 250 izvršiti treba ili s prihranu 8:16:22, 9:18:18, gnojivima gnojidbe KAN-a kg/ha kada

onda

visoke

kvalitetna

izvrši

—

krmni

Ozimi

—

usjevi što

i dali

veću

proljeće ranije dospjeli usjevi Od ishranu. dobru da im nužno zelene masu osiguramo gnojidbom je krme, raži i graoranicama se krmnih ozimih raž,smjesa najčešće sije usjeva inkarnatke različite te zatim smjese inkarnatka, ogrštica, repica, horice, uljana ovi Pošto i ozimom dospijevaju usjevi ljuljem. talijanskim grahoricom tako i stoku hranu zelenu oni već prvu smanjuju travnju, daju košnju Da

ozimi

što

krmni

s -

op .-

hrane.

nestašicu

tako

p ostiže usjeva gnojidba jednostavna, Dobra, NPK 400 300 tlo 12:12:12, u unese 11:11:16, da se gnojiva, kg/ha predsjetvu od ovisno ili 13:10:12 snijega, kopnjenja poslije tj. zime, krajem 8:16:22, 300 150 ili NPK 400 200 sa kg vrste 17:8:9, gnojiva kg prihraniti usjeva, ovih

vrlo

istovremeno

—

KAN-a

ha.

Zob Zob

obrada se osnovna vrši gnoji ječam. tada 250 300 NPK ili jesen, daje kg/ha 13:10:12, 12:12:12, pred sjetvu 250 —300 istih Ako proljeće još kg/ha gnojiva. gnojidba nije obavljena treba 500 600 NPK 13:10:12 ili ili proljeće unijeti kg/ha gnojiva 12:12:12, se

sličan

kao

način

Ako

ozimi

—

11:11:16.

Ovisno

stanja usjeva ponekad potrebno jednom još Ako želi izvršiti se onda treba obaviti doba prihrani. prihrana je najkasnije 10 150 NPK ili 70 100 vlatanja usjeva kg/ha gnojiva 17:8:9, kg KANa. Jari ječam će

biti

zob

—

Jari

rano vrši tome prema pivarski ječam sije proljeće. Gnojidba da li tlo obrade osriovne već ili prilikom gnoji ujesen, cijela gnojidba obavlja proljeće. 250 se 300 NPK Jesenja gnojidba obavlja kg/ha jednim gnojiva ili ili 9:18:18. 11:11:16, 13:10:12,12:12:12, Prilikom obrade tla u treba predsjetvene proljeće usjev pognojiti još 250 300 NPK ili ako kg/ha gnojiva 11:11:16, 13:10:12, 12:12:12, jeujesen tim ili 200 250 ako gnojeno gnojivima, kg/ha17:8:9, jeujesen g nojeno 9:18:18. gnojivom Ukoliko vršena onda obradi gnojidba nije ujesen, predsjetvenoj daje 500 600 NPK ili 11:11:16. kg/ha gnojiva 12:10:12, 12:12:12, Polovica količine ove zaore, preostala zatanjurapolovica ili zabrana. Uz ovakvu vršiti proljetnu gnojidbu nijepotrebno zadrlja prihranu. se

—

SASTANAK

knjige »Gnojidba

KOOPERANATA

važnijih poljoprivrednih

kuliura«

»SIRELE« U BULINCU

Osnovna

kooperanata organizacija »Kooperacija« mljekare održala Bulinca i sela redoviti goBjelovara je područje obližnjih svoj sastanak. Odaziv sudionika bio izvrstan i zato dvorana dišnji je vatrogasnog je doma bila do o rada, ispunjena posljednjeg mjesta. Rasprava smjernicama i kako u ih svladati bili na stjecanju dohotka, poteškoćamaproizvodnji razini. Svi sudionici što i brže visokoj stručnoj skupaželjeli bolje riješiti redovitu i ratarskih mesa kultura. poteškoće kojeometaju proizvodnju mlijeka, Samo takvom samoupravnom se mogu na dogovaranju poteškoće najnačin Povećanom ta bolji riješiti. proizvodnjom prehrambenih proizvoda osnovna »Sirele« i organizacija kooperanata doprinosi mjeramastabilizacije i većem dohodku. svojemboljem i navodimo. Zanimljiv je poučannjihov Statut, kojegdijelom Tako član 3. da ta osnovna pravna određuje, je organizacija kooperanata te obveza i prava, Ustavom i osoba, nositelj odgovornosti koja propisana Zakonom o udruživanju poljoprivrednika. »Sirela«

sve

Član

Djelatnost slijeobavljat »Kooperacija« kooperanata o rganizaciji Osnovnoj deća djelatnost: Osnovna djelatnost: i i to: Stočarstvo mlijeka, uzgojgoveda proizvodnjaotkupkravljeg i mast. i uzgojsvinja mlijeko, žita: i to: Ratarstvo zob,kukuruz, ječam, raž, proizvodnja pšenica, šećerna repa, uljena repica, bilja: industrijskog proizvodnja cikorija, crveni luk,kupus, grah, povrća:krumpir, proizvodnja krastavci, rajčica, mrkva,paprika, voća: breskve, marelice, kruške, šljive, proizvodnja jabuke, jagode. orah, višnje, trešnje, će

—

meso

—

djelatnost: Sporedna obrai i to: dopunska proizvodnju usluge biljnu Poljoprivredne i da sjetvasadnja, zemljišta, i mast, meso, otkupsvinja otkupgoveda ratarskih zob,kukuruz, raž, ječam, pšenica, proizvoda: otkup šećerna repa, cikorija, repica, uljana bilja: otkupindustrijskog crveni rajčica, mrkva,paprika, luk,kupus, grah, krumpir, otkuppovrća: krastavci, voća: orah, višnje, breskve, trešnje, marelice, kruške, šljive, jabuke, otkup jagode, rublja, proizvodnja rublja, kućanskog proizvodnja odjeće, proizvodnja podnihpokrivala. proizvodnja osnovna

—

meso

—

-—

—

Član

14.

udružuje poljoprivrednik koji stječe poljoprivrednika, udruženog Svojstvo vlasništvu sredstva odnosno rada sredstva poljoprivreddruga zemljište, rad, OOK i sredstvima i društvenim radnika radom potpiše koji zajedno nika, načinu i poodnosno sporazum udruživanja uvjetima Samoupravni prihvati i obvezama međusobnim te odgovornostima. pravima, njihovim ljoprivrednika, u

Član

15.

dobrovoljno. je Udruživanje steći svi članovi mogu poljoprivrednika udruženog Svojstvo osobnim udruživanju. izjašnjavanjem poljoprivrednika u

OOK

osobno

udruživanja Postupak

domaćinstva

Član

16.

udružiti odnosno steći Poljoprivrednik koji svojstvo udruženog OOK OOK. U navodi izpoljoprivrednika podnosi pismeni zahtjev zahtjevu među ime i ostalog: prezime, god. rođenja, naznačenje predmeta u druživanja rok i sl. udruživanja se

želi

Član

17.

Komisija poljoprivrednika rješava Kad htjevu stjecanje svojstva udruženog poljoprivrednika. ispunjeni iz uvjeti stjecanje svojstva udruženog poljoprivrednika, komisija prethodnog stava dužna jepozitivno riješiti zahtjev. Zbor udruženih Zahtjev poljoprivrednika podrugomstupnju rješava ljoprivrednika, imenovana

Zboru

udruženih

za-

Sastanak

Osnovne

organizacije

kooperanata

»Sirela«

»Kooperacija«

Bulincu

Član18. Po

prijemu pismenog zahtjeva stjecanje svojstva poljopriudruženog vrednika stručna služba da li OOK, provjerava podnositelj zahtjeva ispui načinu udrusporazumom njavauvjete propisane Samoupravnim uvjetima i radnika te međusobnim obveživanja poljoprivrednika njihovim pravima, za

pismeprijema odgovornostima. za s svojstva nog zahtjeva, komisijistjecanje dostavlja obrazloženjem prijedlog poljoprivrednika. udruženog odluku donosi stava iz poljoprivrednika zahtjevu Komisija prethodnog se službe stručne i pismenoobaviještava OOK, čijemsadržaju prijedlogu od dana od 30 dana roku u podnošezahtjeva podnositelja poljoprivrednika zahtjeva. njapismenog

zama

služba

Stručna

roku

8 dana

—

Član

19.

koja odluku, komisija riješen, pozitivno poljoprivrednika zahtjev je Samosadrži obvezatno pravnom poljoprivredniku dostavlja lijeku, pouku i radnika i načinu poljoprivrednika sporazum udruživanja upravni međusobnimuvjetima obvezama OOK. i Statut i te odgovornostima pravima, njihovim dužna o Kad Komisija je riješen, negativno poljoprivrednika zahtjev je dostaviti i o pravnom odluku tome poljolijeku poukom obrazloženjem privredniku. uz

Kad

Član

20.

roku

dana

podnosi poljoprivrednik Komisije Prigovor udruženih Zboru odluke dana poljoprivrednika čija komisije primitka na

odluku

—

odluka

konačna.

Član

21.

poljoprivredudruženog svojstva stjecanje p ostupku provedenom Koodnosno udruženih Zbora predsjednik poljoprivrednika predsjednik nika, za sastanak s stjecanje zahtjev čiji j e poljoprivrednicima zakazuje misije riješen. pozitivno poljoprivrednika udruženog svojstva sporazuma sastanku Na Samoupravnog međupotpisuje izjava prihvaćanju te i radnika i načinu njihovim poljoprivrednika udruživanja uvjetima i ugoi obvezama odgovarajući zaključuju sobnimpravima, odgovornostima odredbama skladu vori navedenog Sporazuma. Po

3. Prestanak

poljoprivrednika udruženog svojstva Član

22.

prestaje jedan poljoprivrednika udruženog Svojstvo vlastite iz OOK 1. odluke, temelju istupanjem iz 2. OOK, isključenjem 3. smrću poljoprivrednika, udruženog Statutom. ovim način 4. predviđen drugi prava, Kad smrću, njegova prestaje poljoprivrednika udruženog svojstvo odnosno domaćinstva na članove pravne na obveze i prenose odgovornosti drui OOK između ako ugovorom poljoprivrednika nije udruženg nasljednike, određeno. gačije na

načina:

Član

23.

poljoprivrednik istupiti odnosno Zbor udruženih pismeno obavijesti Komisiju Udruženi

može

Član Radne

OOK

pod uvjetom poljoprivrednika. da

tome

32.

jedinice organizirati poljoprivrednika, radnika ili od udruženih i radnika. zajedno poljoprivrednika

samo

mogu

samo

udruženih

Član

33.

sastavu

slijedeće postoje

OOK

radne

1)Otkupmlijeka Odnosi selom 2)

jedinice:

Član35. Udruženi

poljoprivrednici odlučuju: 1. na Zboru udruženih poljoprivrednika, 2. na Zboru radnika, Zboru udruženih i Ham poljoprivrednika radnika, na referendumom, oblicima osobnog drugim izjašnjavanja, i interesnih prekodelegatadelegacija Skupštinama samoupravnih nica i skupštinama društvenozajednica, 8. kontrolom rada i službi OOK. organapolitičkih i radnici

HRANIM

DESET KRAVA, A MOGAO

zajed-

BI DVADESET

što više proizvedu poljoprivrednici jestalo, mlijekukuruza hrane. Većom i bi mesa, ka, pšenice, druge proizvodnjom uštedjeli devizna znatna sredstva izvozom bi i poljoprivrednih proizvoda mogli još zaraditi devize. nekoliko poljoprivrednika Zbog toga posjetili naprednih i snimili Podravini iskustva i i njihova proizvodna njihovazapažanja prijedloge:

Svima

—

nam

smo

deset

Hranim Tomo

krava

Presečan

i mogao

bih

dvadeset

robni

proizvođač mlijeka Dinjevca: dine modernu i imadem deset krava Samo muzara. izgradio staju njoj 28.500 1 Do sada nisam protekloj (1980.) godini predao mlijeka. cijenom čak da dio No sada pa mlijeka zadovoljan, pomislio prodam podmlatka. nešto odustao. Mislim čak i pa procijena popravila, proširenje Krave hranim kukuruznom silažom i stočnim izvodnje mlijeka svojoj staji. Imadem 10 vagona kukuruza. keljom. spremljeno siliranog Posljednje godine siliram kukuruzni šrot. Kada bi imao kredite bih bio i kada povoljne siguran —

sam

-——

Pred

tri go-

sam

(ekonomičnu) cijenu mlijeka dvadeset kravamuzara(!)

onda

Krma

bih

staje proširenju pristupio

odmah

svojih

oranica Uz

obradu

jutara Kovačić, junadi tovljač do tovim od 220 Telad oranica tovim junad kg kukuruz) junad. (većinom silažne desetak 450 Za ishranu vlastitu silažu. Uz koristim većinom vagona kg. siliram šrota. Predao i do dva govagona prošloj ja kukuruznog 20 tona ostvario dini 112 (19.820 prirast junadi, kojima utovljenih Uz što više krme. to oranica izvučem da iz Zato mi prisvojih kg!1!). jecilj time ću znatno hranu i vlastitu premam pojeftiniti tovljenje, jer tov, Tako nađe računica. kvalitete. stočna hrana dobre često jedino putanije Antun

Grabrovnice:

—

mase

sam

mesa

sam

nam

Bez

mehanizacije prinosa Đuro iz Kloštra sam Kraljnapredni Podravskog:Prije poljoprivrednik Tu mi svaštario. To Nabavio valja. potrebnu mehanizaciju. Novosadski na mnogo gospopomogle ekskurzije poljoprivredni sajam, posjeti darstvima Sada u i sam Međimurju, Sloveniji Hrvatskoj. orijentirao ishranu silažom. U turnusu Hranim ih siliranim kukudvadeset tovim junadi. zelenom silažom malih količina mineralnih koncentrata. ruzom, dodavanje Tako već znam koliko ću zaraditi. Ako iz preunapred jednog prinose j utra tvorim onda meso izvući dinara. Uz čak i više i do mogu pa 2,5milijuna bih neka kvariti kojima počinje kukuruz, poljoprivrednicima, put preporučio Ta mlinom čekičarem obaviti može se ga odmah siliraju. meljava (TipMDmože do 80 metričkih sat. centi kukuruza koji samljetii 51) visokih

nema

—

sam

svu

proizvodnja zaposlenje radnik Iako iz Budančevice: Matulec, Franjo trgovački »INAradnom koodnosu slobodno svoje vrijeme potrebnu mehanizaciju Trgovina« ristim Prošle bio od u poljoprivredi. godine jedan najboljih proizvođača kukuruza. Kako mtc/ha lošu od sam postigao godinu 92,28 svojih p rinos šest Uz zimsku obradu obavio dobro jutara? temeljitu (duboko oranje) Uz i zeleno koristio te gnojidbu zemlje. stajski gnoj gnojivo đubrenicu, i 450 obavio po umjetno gnojivo kg jutru. Sjetvu pneumatskom s ijačicom. Tako dobio dobar i nisu izostali. Sa i pa sklopkukuruza, prinosi gusti tim kukuruzom utoviti 60 komada tovnih mi ostalo junadi,još je uspio kukuruza krmača ishranu Uz stručnu i krava i silaže agropomoć veterinara dobru obradu i i kvanoma, stručnjaka, drugih poljoprivrednih litetno i kalendarsku li bila nego sjeme, jasno, bolju godinu je 1980, žemo rezultate. što više i Šteta nije postići jošbolje poljoprivrednika uključeno borbu visoke Tome u sami za prinose poljoprivredi. poljoprivrednici nisu krivi. ih treba će obistiniti ona uzrečica: stara pa Zajednica podržati, Kada ima imamo svi! seljak, kratkih možemo Iz ovih da našim selima i zaključiti, izjava seoskim dvorištima neiskorištene jošuvijek proizvodnju hrane, koja već sada Klubu svjetski problem. Poljoprivrednici okupljeni je naprednih zadruzi Kloštar Podravski uočili. to poljoprivrednika pripoljoprivrednoj načina ishrane krava i tova te muzara prestoke, Umjesto starog svinja junadi i visoka

—

sam

muzara.

mo-

rezerve

nam

što im i siliranim kukuruzom, orjentirali daje rezultate i time veće Šteta što takav način kukuruza bolje prinose. korištenja i od oranice i livade do i i ostali proizvodnje: mlijeka, primjenjuju Koristi bi imali svi: zadružne i poljoprivrednici. poljoprivrednik, organizacije zajednica. su

ishranu

zelenom

silažom

mesa

Andrija

KUKURUZNA Kukuruzna

silaža

Turković

SILAŽA | »BENURAL« PREDSMJESE

je preživače, krave. Ako 25 silaže dnevno 2 mliječne daje kg kg sijena pokrivaju samo osnovne krava tim da ima uglavnom energetpotrebe (uzdržna hrana), ske nešto fosfora i soli vrijednosti suvišku, nedostaje kalcija, natrija. Obroci 30 do 35 kukuruzne silaže dnevno sadrže kg kg dovoljno energije krave za 7 do 10 lit. ali i osnovni kojedaju mlijeka, nedostaju bjelančevine minerali. do BENURAL PREDSMJESE kravi dnevno po Dodavanjem 0 ,5 1,0 kg ili hrase drugihodgovarajućih dopunskih krmiva, popunjava ovajmanjak njiva. dobra

veoma

osnovna

hrana

osobito

35 mora kukuruzne mliječnost mlijeka pojesti kg silaže, 2 i 1 Benural kg livadnog sijena kg predsmjese. Benural može i dva po predsmjesu posipatisilaži, daje podijeljeno

10 lit.

krava

ili više

obroka.

Ako

krave

doje 30 na pa kg,

iznad

lit.

mlijeka

dnevno

treba

smanjivati silažu na 25 do i 10 20 lit. dnevno. kg, kg primliječnosti Obroci silaže sadrže suviše sirove mnogo iznad 20% tvari, vlaknine, suhoj što treba ako krave visoke Silaža smanjiti mliječnosti. postupno zamjetako da kukuruznom kukuruzne njuje preprekrupom, daje oko kg 5,5 dodatkom Benural 10 kukuruzne silaže i 2 krupe 1,0kg predsmjese. kg kg ako 20 lit. livadskog sijena, jemliječnost mlijeka. Kravama više od 15 lit. u dnevno dobro dodavati razdoblju mlijeka je i 2 do 4 ili količine od još kg pšeničnih posija manje sačme, sijeno djeteline. Hranidba krava silažom od trave provenule zadovoljava kalciju energiji, i fosforu uzdržne sirovih Za suvišku. potrebe,probavljivih proteina ima kravama treba samo dodavati nižu mliječnost energetska hranjiva koja do 10 lit. biti i kvalitete mogu proizvodnju, npr. mljeveni mlijeka dnevno, lošije kukuruzni do ako do 9 lit. dnevno. klip, 4,5kg jeproizvodnja mlijeka kravama će dobro doći ako im dnevno dodamo 50 do 100 grama Dojnim dodatka od fosfata ili brašna soli mineralnog dikalcijeva koštanog natrijeva nedostatak minerala fosfora i soli klorida, jer javlja kalcija, natrija. Kod 10 lit. dnevno i mliječnosti mlijeka kravamanedostajuproteini kao i za nedostatnih treba dodavati čijepodmirenje, podmirenje minerala, do BENURAL iznad 10 lit. dnevno 0,3 0,5kg po PREDSMJESE, mlijeka 1,1 Benural dva obroka kg predsmjese podijeljeno najmanje Iznad 10 lit. dnevno moramo hrani krava kukuruz mlijeka smanjivati i dodavati kukuruznu kao hraklipom prekrupu, kvalitetnije energetsko sirove vlaknine. Tako 15 lit. dnevno njivo,manje 6 pri mliječnosti dajemo kukuruzne Benural 15 silaže kg trave. prekrupe 1,0kg predsmjese kg Iznad 15 lit. dnevno kravama dobro dodavati hranu mlijeka spomenutu je 1 do 3 od još kg pšeničnih posija, sijeno djeteline. kukuruznu

sve

dajemo Sijeno

svega

đene

možemo

obroke

krava

I Hranidba

silažom

kg dnevno,

krave

sitosti.

dati

što

nakon

odnosno

pojeduodre-

kukuruza

__——————————————————_

....d.d.d.....—.—.—.—-—.—.—.—.—.—.———.—_T uzdržno__3

sirovina kukuruza Silaža

kg kg

livadno

sijeno

mlijeka

proizvodnja

dnevna

25,0 2,0

30,0 2,0

35,0 2,0

— — _0,75 _

sirovi

"720

prob.

400

540

7,30 31,6 15,9

7,50 53,9 27,3

prekrupa posije BENURAL predsmj. suha

proteini sir. protcini hranidb. jedinica

8,9

g g

Sir. proteini:

H.j. sir. prot.: H.Jj.

sir.

—

kalcij fosfor vlakna sir. u

1,0

25,0 2,0 2,0 3,0 1,0

12,8

14,8

141

2,0

—

11,1

1659

1800

1968

605

675

810

997

1086

1293

8,80 57,0 29,8

8,90 66,7 35,5

10,30 84,3 43,7

2628

2977

1:10,1. 1:18,2

1:81. 1:13,9

1:76. 1:78. 1:85 1:14,5. 1:13,/2 1:12,7. 24

82,7 69,2 2823 3000

2092

1:7,1.- 1:70. 1:11,9 1:11,6.

1:7,5 111,4

Stjepan

Feldhofer

PUTA VIDJETI NEGO SLUŠATI

14,78 69,5 93,2

12,64. 79,7 17,7

11,86

dr.

BOLJE JEDAN

14,0

1348

2606

10,0 2,0 6,0 4,0 1,0

1134.

2279

30,0 2,0 1,0

—

2235

9/9

—

tvar

prob. vlakna

—

<=z=a2a2z»zezezep»ooaaaaeaananaani 20 13 15

_ — —0,5 0,5 _ 9,3 10,8 — 1034. 920

kg kg kg

kukuruz

lit.

DESET PUTA neki

još prikolica ŠEMPETER je Danas domaćinstvu. seoskom u i (plug sijačica) gotovamehanizacija strojevi idu i radio redovito Poljoprivrednici pratetelevizijske emisije, jedrugačije. te iskoriste literaturu stručnu i stručna poljoprivrednu predavanja, prate svaku da posjetiti kojoj jecilj ekskurziju, priliku uklope kojuzanimljivu ili dobro neko neki ganapredno poljoprivredni velesajam, gospodarsko zdinstvo. ne tko čita. tko tko se Tko Po taj uči, onojstaroj: gleda, pita, skita... ne muči,taj naših iz klubovi I ove poljoprivrednika poljonaprednih godinemnogi Tu su akcione su i većih programe. centara donijelisvoje mjesta privrednih stoke i i poljoprivrednim pojedinim sajmovima posjeti ekskurzije, predviđene Bosni i Vojvodini Srbiji, Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, gospodarstvima i drugimkrajevima. ili kukuruz bio na nekada Ako kombajn rijetkost posjedu privatnom je nekih No rotaciona kosilica, to više nije. kojimaje ekskurzija, sjetimo i više li desetak i nego puta pokazati bolje jejednomvidjeti princip: stupljen Poiz tvornica poljoprivrednika Šempetra o rganizirala jeposjet »ŠIP« pričati, nekih i tvornici dravine strojeva. demonstraciju poljoprivrednih organizirala i kuće kod se to su pomoćzadruge dogovorili, Članovi ekskurzije vidjeli, i na nabavili klubova primijenili. svojimpoljima iz i snimak Da to poljoprivrednici gdje Slovenije, p rilažemo tako, je bilo bi i kosilice. Takovih rotacione rada primjera demonstraciji prisustvuju —

Nekada

smo

mislili

traktor

...

za-

vam

Clanovi

ekskurzije

promatraju

rad

rotacione

Vjerujemo klubovi, zadruge lista« Neka takove znade se »Mljekarskog poslati.

više.

će

i zadružne

MLIJEKA IMA, ALI Bi GA

MOGLO

kosilice

redakciji organizacije akcije! A. Turković

BITIJOŠ VIŠE

odvoz kako Često specijalne mlijeka, našim Posajure prometnicamaPodravini, Prigorju, Moslavini, Slavoniji, i Posebni Međimurjudrugimkrajevima. vini, vozačimlijeka jutrom do kasno noć obilaze i sve iz laktofriza pa poslije podne »punktove«, gdje sakupljači Uz i kvaliteta nose i masnoća se preuzimaju mlijeko. put uzorke, kojima mjeri što nam rekao Evo vozač iz »Sirele« mlijeka. MijoVranarje Bjelovar. Da li volim Kak nebi volel. Ne bi me. ga ovajposao? Miškina, pitate ni Tu si i menjal jedendrugiposel. knjigovođaportir. svojšef, Znam i moram obaviti. Dok obavim sloboden i ga ga svojposel biti v krugusvojeobitelji. A što vaš je posao? Ovu cisternu BJ 170-75 9.040 1 vozimo Rudi specijalnu broj: kapaciteta i Jedan u Ne da li Krapec ja. drugi drugoj prvojsmjeni smjeni. pita je ili da li svetek ili treba dovesti. ljeto zima, je petek. Mlijeko BJELOVAR

—

susrećemo

cisterne

—

sem

sam

sem

morem

—

Odakle?

Naš

dio

obišao

rajonje Prekodravlje. prije podne i iz Ždale, pokupio mlijeko Repaša, Novačke, Gole,Gotalova, Gabajeve Sada te iz i Grede, Otočke, Pepelare Babotoka, Donjih Zdjelica Miholjanca. vraćam U »Sireli« i onda pun Bjelovar.našoj »voljno«. predammlijeko No to znači da odmah idem kući. Kola treba i pregledati ispravna Ona našim sada biti Znate kako drugupredati. morajuuvijek ispravna. je —

Podravine

Danas

sam

svom

i drumovima!

cestama

težak

li to

posao? naše Sve Sve gorše Ijei nije. je gušćipromet. ceste, pogotovo sada U selima kada asfalt uprav »razcvete«. zimi i proljeće. mnogim nisu od doterani kolniku živo još pak je pješaka, djeteta, nogostupi, cucka i vozačima. No inače Morete si misliti kako kokoši, je praseta. i raditi. Uz novosti razgovor ljudima jelijepozanimljivo doznate, pokojoj šali i ali ima raditi. No takovih malo. teško nasmijete... ljudikojima je je Je

—

rano

sve

nama

sve

Mijo

Vranar

—

Ima

Miškina,

—

li u

vozač

Bjelovar

»Sirele«

pregledava

svoja

kola

dosta

mjestima

tim

mlijeka? neiskorištene. mnoge staje još

Moglo Mlijeka našim bi trebalo krave modernih se muzare, mnogo poljostaja podići i kredite dati zgrada gospodarskih podizanje privrednicima povoljnije kreditirati. naša »Sirela« već Tu krava bavku kvalitetnih počela je kaže mislim da to No Miškina, krajupopularni premalo, jejoš kako Vranara »Sireli« i punktovima mljekarskim Miju —

ima

sve

više.

samo

na-

muzara.

nam

sve

zovu.

PREDAVANJE

Turković

U SELIMA PLJEŠIVICE

mljekare organizirale »Kooperant« dane zimske mlijeka mnogobrojpredavanja proizvođače uspješna vrlo bio stočara Odaziv Jastrebarsko. nim selima dobar, posebice je općine Na i Žumberku. sela to brdskim te Plješivici dijelovimaopćine, Stručne

službe

»Dukat«

OOUR

—

ove

svu

.-..

došli

sreću, će

i novi

filmovi

pobuditi još davanja.

veću

i značenju mlijeka prehrani djece odraslih, zainteresiranost ta stručna preproizvođača o

sastanka

Plješivici

ZA MLIJEKO 47,5 MILIONA Individualni

poljoprivrednici, proizvođači mlijeka područja općine nić-Grad 1980. OOUR »Koisporučili godini Radnojorganizaciji »Dukat«, 7.170.198 litara što od odnosu operant« Zagreb mlijeka, je povećanje 1,33% 1979. Za količinu oni 47 i 500 tisuća godinu. isporučenu primili milijuna dinara. masnoća iznosila masti. Prosječna mlijeka je3,6%mlječne MILAN iz sela Stara Marča Najjači proizvođač KUHARIĆ je isporučenih 40.317 JOSIP iz litara, DELINIĆ DonjegŠarampova 30.184 drugije treći JOSIP ANTOLIĆ iz Breške Grede 29.078 četvrti IVO litre, litara, MARKEŠ iz Vinara 27.350 SLAVKO peti također iz litara, KAMENŠČAK, Vinara 25.984 litre mlijeka. Posavski 500 Dubrovčak 420 i Breška Greda 350 Bregi tisuća, Lijevi tisuća sela po litara, najjača mlijeka. isporuci isti »Zadovoljni otkupommlijeka ivanićgradskom području, je dobro Nedostatak laktofriza sela ćemo ripar organiziran. još vjerojatno do Istovremeno ove i zainteresirani ješiti polovice godine. dalje otkup svake litre referent inž. MIRO proizvedene mlijeka« izjavio je otkupa PETRIĆ. trend rasta i ivanićVišegodišnji proizvodnje otkupamlijeka području 10% relativni gradske općine prosjeku godišnje bilježi prošle godine pad. Iva-

smo

—

staračkih

broja povećanje sela, raslojavanje stanju Razloga mlađih nezainteresiranost mljekarsku ljudi krava, prodaja domaćinstava, između i te koja općine području provodi koja komasacija proizvodnju, površina. pašnjačkih smanjenje uvjetuje ostalog žele baviti se stimulira »Dukat« sve mlijeka, proizvodnjom koji kvalitetne nabavu kredita robne stoke, davanjem proizvođače, ponajprije No hoće li ili staja. adaptaciju izgradnju mehanizacije, poljoprivredne kupnju mlitrend rasta bar održi da to biti proizvodnje prošlogodišnji dovoljno tzv. vremena da su narednim u poplave«. »bijele prošla Izgleda godinama? jeka mliviša i tržištu oseka« na cijena proizvoda, mlječnih mlijeka »Mlječna onima biti bi trebali te koji garancija dovoljna ipak otkup, zagarantirani jeka, interes. naći ili će uskoro nalaze svoj mlijeka proizvodnji takvom

ima

više:

one

sve

nova

Ivica

U MACINCU

—

Novosel,

dipl. inž. poljop.

ČAKOVEC Elizabeta

Macincu

vodi

Novak

iz Macinca

Novak.

sabira-

mlijeka 60 lište proizvođačaČakovec. Prosječno poljoprivrednu zadrugu spadapod selu i zaseoku U svakom 550 litara donosi poljoprivremlijeka. sabiralište ima služba« i dna mlijeka. »Mljekarska Č akovec njezina zadruga kooperanata litara miliona i preuzme Tako mlijeka. 13,5 proizvede organizirano godišnje bii redovito služba i 'Tom prati koja selekcijska zadruge, uspjehu doprinosi odlična simentalca. međimurskog domaćeg svojstva lježi Uredno

sabiralište

Elizabeta

“dn

noi

BOLTO

1 KATARINA

HREŠĆ

Gornjem posjetili marljive i Katarinu stočare i Boltu Hrešć. U 3 proizvođače mlijeka staji posjeduju krave bređu U i 1980. g. su jednu junicu. prošloj isporučilipoljoprivrednoj zadruzi iz 9.200 litara To znatne količine ako Čakovca mlijeka. usporedi stočara starost i težinu Mi im čestitamo! posla proizvodnji mlijeka. Hrašćanu

smo

Ulici

Maršala

Tita

br.

Katarina

i Bolto

Hrešć

iz Gornjeg

POVIŠENJE KRVNOG Svaki

dan

Hrašćana

TLAKA

čujemponekog tlak, inače krv bi ne cirkulirati krvnim žilama tko nema i tlaka mogla onaj nije više među živima. Kad krvni tlak vam liječnik izmjeri saopći dvije Prva veća i označava tlak steže da bi krv se srce brojke. je kojim protjeralo kroz krvne trenutku kada da bi žile,drugaodgovara opušta dolazi venama. Prvi tlak se zove u krvlju koja njega punilo sistolički, drugi odnosno maksimalni i minimalni. dijastolički, O krvnom tlaku možemo kada sistolički stalno povećanom govoriti je 160 ili više i 95 ili više od krvdijastolički Blagahipertenzija toga. (povišenje kada tlak između 95 i nog tlaka) je jedijastolički 109, umjerena hipertenzija između 110 i 130 ili iznad a je 129, ozbiljna hipertenzija je toga. kako

kaže

ima

tlak.

Svi

imamo

vam

srce

na-

moe.

ooo

potvrdile diljem svijeta osiguravajućih dužina Očekivana tlaka. čak i prognozu prosječna povišenog lagano nepovoljnu odnosu. obrnuto tlak života i krvni Zakazivanje proporcionalnom Nedavno prva provedena hipertenzije. posljedica nepovoljna je neposredna smrtnosti bolesnika većem smanjenje pokazala uočljivo ispitivanja broju bolesnika kod bubrezima i i na pomozgu srcu, blago liječenih obolijevanje ističu vrlo višenim tlakom. Rezultati tih kliničkih ispitivanja impresivno takvi Na čak i žnost žalost, mnogi hipertenzija. liječenja, blagih savjesnog bolesti. dužnu pažnju svojoj pacijentiobraćaju nekih bar da takvi istaknuti Treba posebnih nemaju bolesnici, početku, sistematskih sasvim tako da i preprilikom (npr. slučajno teškoća, otkriju od bolesnika Vrlo često ili bliski rođaci takvog pate hipertenroditelji gleda). žila. ili bolesti krvnih zije već

društava

Statistike

odavno

srca

va-

KONTROLE

NEOPHODNE redovnim

kontro-

podvrgavati Pacijentblagomhipertenzijom da bude lama bar Prehrana treba do dijetalna, jednom dvaputgodišnje. težinu. Neophodnojepočeti slučaju pretilosti potrebno jesmanjiti tjelesnu redovnom odlučno fizičkom dobi bolesnika. aktivnošću, Pušenje prilagođenom odbaciti i količine alkohola. Potrebno po potrebi smanjiti je izbjegavati velikom emocionalne i radna prejake odgovormjesta stresove, napetosti nošću. Treba bez tableta pokušati živjeti smirenje. će odlučiti li Liječnik lijekove smanjenje primjenjivati je potrebno tlaka. krvnog kod tlaka neznatno krvnog ljudi zahtijeva starijih povećanje Malo, ako neki Međutim. znakovi uvijek liječenje. pojave hipertenzije, popratni većini do života. onda će kojatada, slučajeva, traje kraja početi terapija, skoro istaknuti da Na želim krvni uvijek kraju je mogućeblagopovišeni tlak vratiti na normalan tlak. ili skoro normalan, tako tlaka tu Brojljudi blagimpovišenjem nijezanemarljiv;sigurno 10 do 20 naše spada posto populacije. Dr. Ivo Belan mora

UREDNIČKI

Uređuje Šime

Erhatić, inž.,

Đapo, dipl. vet., Nada čić, dipl inž., Tomislav Kolak, Glavni

dipl. Dragutin Franulić, ing., Petar dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., dr Berislav

odgovorni

urednik

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Nada

telefon

Mjesečna pretplata za izvođače mlijeka 5 dinara. Tisak:

Zlatko

Mašek,

dipl

Jelen-

Majić

vet.

Rašpica

Udruženje

Zagreb, 31/III, Ilica

ODBOR:

mljekarskih

radnika

SRH.

440-476

privredne SOUR

organizacije

»Vjesnik«

—

OOUR

i ustanove

TM,

Uprava

i uredništvo:

Zagreb

dinara,

pro-