Stručnjaci
Veterinarskog kao
sastavni
instituta iz Zagreba dio
programa
nadziru ispravnost zdravstvene zaštite vimena
muznih
krava
strojeva,
ZA MUŽNJU STROJEVI
TREBAJU BITIISPRAVNI
znači, ispravno. Stroj mužnjupomaže muzara. velike štete nanosi da Posljedica zdravlje ugrožava jer neispravan svaka oblicima raznim mlječne česta upala upala, žljezde mlječne oboljenja stočarskom većih nesreća treba Zar mlijeka. proizvodnju smanjuje žljezde gospodarstvu? tvorutvrđen rad točno a biti treba za je njegov ispravan, Stroj mužnju nadziru službe Posebne i ničkim normama specijalističke propisima. drugim vizaštitu zdravstvenu dio kao sastavni muznih rad programa uređaja, dio kao sastavni institut prou Veterinarski Kod to radi nas mena. Zagrebu vimena. borbe grama upala protiv vezi s vimena u da uzrečica Stara uskoj higijenom upale govori, može Svako i muznim radnika-stočara gospodarstvo strojem. znanjem staji, ali i steći osnovno vrlo brzo znanje mužnji, boljoj higijeni staji doprinijeti To ni brzo. rad dovesti za je poseban ispravan stroj mužnjunijelaganoS vrlo može se kontrole način aparata.njima pomoćuposebnih ispravnosti ili to u Obično brzo otkriti su vakumu, preniskom previsokom pogreške. je gdje zračnih do od i radu lošem strojeva sisaljki gumenimdijelovima pulzatora i cijevi. mlječnih stočaru
za
onda
samo
To
radi
kada
su
a
u
u
za
u
su
o
u
u
—
POGREŠKE
MLIJEKA
namirnicu, dragocjenu predstavlja mlijeko Zdravo,prirodno i sirovinu visoke p redstavlja mlijeko Istodobno vrijednosti. prehrambene naživežne najkompletnije spadaju koji proizvoda, mliječnih proizvodnju visoka samo može kvalitetu Visoku mirnice. osigurati proizvoda mliječnih navrlo kvalitetnu što Osim predstavlja mlijeka. sirovog svježeg, kvaliteta i brzim vrlo kvarenjima podložna sirovina, osjetljiva mlijeko je mirnicu, onda se njihovu prenose otežavajući p roizvode, mlječne koje pogreškama, i osobine p rehrambenu njihovu smanjujući njihove mijenjajući proizvodnju, ili manama U mlijeka. ovom pogreškama govorimo vrijednost. nalazeslučaju ili su kravi ili posljedica Izvori muzari, životinji pogrešaka Ako nakon pomužnje. mlijekom postupanja pogrešnog neodgovarajućeg, one su od muzare, organizma stanja bolesnog posljedica onda potječu greške i hranidbom uzrokovane ili držanjem vimena, “životinje, prvenstveno na i štetne one su preradu stoke. U svakom nepovoljno utječu muzne slučaju suvremenom se kvalitet i mljekarstvu Stoga proizvoda. mlječnih mlijeka ih. To možemo boriti i njihovim postići uspješno moramo suzbijati njih protiv kad dovode. do uzroka kao i Općenito, njih koji poznavanjem poznavanjem mislimo mirisa, b ) o okusa, pogreške: a) mlijeka, govorimo pogreškama se i sastava j avljaju m lijeka Pogreške mlijeka. konzistenciju e) d) c)boje, i kombinirano ili zdravstvenog pokazatelj predstavljaju pojedinačno pak takvo U svakom i hranidbe i slučaju, muznog držanja. prilika grla stanja i od preramora se posebno s m lijeka zdravog odvajati mlijekopogreškama, obućemo članku U ovom uništiti. ili pokušat slučaju, najgorem đivati, načine za uzroke i na ukazati hvatiti predložiti njihove pogreške, najčešće suzbijanje. njihovo živežnu
za
u
na
o
se
u
—
s
su
u
na
u
50
a)Pogreške 1. Slano mlijeko ili sa dolazi Pojavaslanog okusa, kombiniranoggorčinom kiselošću, zbog soli šećera Ova prevelikog sadržaja premalo m liječnog mlijeku. pogreška kod kod krava kod javlja krava oboljelim vimenom, koje tjeraju, krava kao i kod krava raznim sa starodojnih npr. organskim oboljenjima, kod tuberkuloze želučanih kod te vimena, zaostajanja posteljice, itd., smetnji izmorenih krava. vrlo otežano. Sirenje ovakvogmlijeka je Stoga mlijek? krava i krava a navedenu ne oboljelih koje tjeraju,pokazuju pogrešku, zdravim. način ove smijepredavati zajedno Najbolji uklanjanja pogreške a u predstavlja liječenje grla, slučaju oboljenja vimena,češće, temeljito, pažljivo izmuzivanje. 2. Gorko mlijeko Uzroci okusa biti raznovrsni. Gorčina može mogu se gorkog mlijeka kao vimena. krava javiti posljedica upale Mlijeko starodojnih (tj. kraj pod također može biti Osim okus se perioda muzenja), gorko. g orki toga, javlja i kao hranidbe krmom nalaze npr. repa, posljedica kojoj gorketvari, te silaža itd. npr. pokvareni krumpir, stara, plijesniva krmiva, sijeno, slama, Isto okus dolazi i raznim bakteritako,gorki zbog zagađenja mlijeka i nakon muzača i za jama plijesnima mužnje, prekonečistog posuđa mlijeko. ili otkloniti ovu zdravo može Izbjeći pogrešku, njenutjecaj mlijeko i hranidbom zdravom i krmom sa liječenjem oboljelog vimena, svježom bez tvari i nakon U svagorkih higijenskim rukovanjem mlijekom mužnje. kom okusom treba i ne ga slučaju, mlijeko gorkim odvajati predavati dok uzroci ne uklone. mljekaru, okusa
a
se
u
sa
se
se
se
sa
sa
u
se
'
na
se
sa
sve
u
se
3.
Užeglomlijeka Ova dolazi sapunasti kod bređosti muzu pogreška najčešće krava koje kraj pod ili kod krava Uzročnici enzim maslačno-kiselinske koje tjeraju. lipaza, te metala kod Izvor bakterije, plijesni, prisustvo mlijeku hrđajućeg posuđa. mikrobima često nečisto naročito se zagađenja predstavlja posuđe, k oja mjesta teško peru Zato ili nalaze se (napr. uglovi). mlijeko krava, koje tjeraju dobi treba ne navedena kasnoj bređosti, predavati mljekarama, jer pogreška ili prenosi mlječne prerađevine, pak onemogućava uopće proizvodnju (npr. kod Isto tako treba veliku maslaca). briguposvetiti pomljekarskog pranju naročito onih što dobro dobrom veoma suđa, nedostupnijih dijelova, postiže četkom. okus
se
se
su
u
se
u
se
na
se
4. Kiseli
okus
mlijeka Ovo od našim i ona je jedna najčešćih pogrešaka mlijeka prilikama i oko m nogo i kao i u zadaje poteškoća, dopreme prerade m lijeka, pogledu kvalitete Uzrok veliki mlječnih proizvoda. nakiselog mlijeka je broj mliječno-kiselinskih iz šećera bakterija, kojevriju mliječnog mliječnu kiselinu, nakiseo okus često i već kojadaje na mlijeku, uzrokujući grušanje mlijeka sabiralištu. Prevelik brojmliječnobakterija posljedica je i nemarnog nakon sa mužnehigijenskih prilika mužnje postupka mlijekom kiselinskih Pod ovim loše i nečisti nje. podrazumijeva nedovoljno cijeđenje mlijeka, i nečisto muzač,postrojenje posuđe, nedovoljno hlađenje držanje mlijeka, u i itd. mlijeka toplim prostorijama, miješanje večernjegjutarnjeg mlijeka u
u
samom
se
51
moguće udomaćena, kojaje Sprečavanje opakepogreške, pravilno mužnje, higijenskih zahtjeva p ridržavanje je jedino strogo te i i večernjeg, posebno hlađenje,predavanje pravodobnodovoljno cijeđenje a mlijeka. jutarnjeg ohlađenog, posebno okus 5. Metalni mlijeka različitih dvlazi što ime Kao ova zbogprisustva kazuje, pogreška itd. Isto tako metala postrojenja, aparata prekoposuđa, dospijumlijeko koji i neke uzrokovati ovu mogu mužnje Stoga prilikom bakterije. pogrešku svi sa i materijali, koji izbjegavati mlijekom m oraju manipulacija prilikom bakreno i naročito lako Najposuđe. željezno emajlirano, prelaze mlijeko, čelični lim. i su nehrđajući aluminij materijali bolji okusi 6. Strani mlijeka niz stranih obuhvaća Ova grupa pojekoji javljaju okusa, pogrešaka, okus ostalima. su: po ili sa dinačno u gljiNajčešći riblji okus, kombinaciji ovakvih Uzroci kvascima. i sladu okus okus po vama, po krmi, mlijeko, lojasto okus hranidbi hranjenja Npr.riblji jeposljedica grla. pogrešaka pogreške navedena rezancima. lišćem i količinama repe, repinim sa Stoga prevelikim ovih i davati krmica pogrešaka S uzbijanje mužnje. vrijeme prije smiju i sastavima obrocima izbalansiranim u obroka, hranidbi, sastoji pravilnoj krmi. te kvalitetnoj Kirin inž. Slavko Dipl. kod
ove
toliko
nas
uz
uz
samo
u
se
u
se
u
su
se
za
ne
sa
se
u
POLJOPRIVREDNIKA REGIJE
NAPREDNIH BJELOVARSKE
ZBOROVANJE
naprednih zborovanje je petak, travnja više od Zborovanju je,pored bjelovarske regije. poljoprivrednikai osim svih iz 150 prisuPakraca, Koprivnice r egije općina poljoprivrednika takmičara radnika i veći stvovao društvenostručnjaka poljoprivrednih broj Hrvatske. SR i radnih i stručnih tih područja asocijacija institucija političkih područja, 1.113 od 2.631 takmičilo U poljoprivrednik, čega proizvodnji biljnoj 663 549 duhana proizvodnji pšenice, proizvodnji kukuruza, proizvodnji dt/ha. od kukuruza itd. U 79,90 prinos prosječni je postignut proizvodnji sa o pćine područja proizvođači postigli proizvodnju Najvećuprosječnu Daruvar 84 Garešnica Čazma dt/ha, dt/ha, 85,5 Bjelovar 87,6dt/ha, 72 Virovitica Đurđevac Križevci d t/ha, 73,6 dt/ha, 75,1 78,4dt/ha, kukuruza na Rekorder dt/ha. dt/ha i Grubišno proizvodnji Polje 70,2 dt/ha. Virovitica sa iz Milan bio 122,10 općina Katinke, regiji jeMajstorović bili su: kukuruza rekorderi u proizvodnji Općinski dt/ha Obradović — Ž dralovi 112,80 Milan, Bjelovar dt/ha Sekulić Križevci Ivan,Brezovljani 111,60 dt/ha Goveđe Peći Daruvar Polje 111,50 Franjo, dt/ha Đurđic Crnković 108,80 Mato, Čazma dt/ha Prelec Đurđevac Čepelovac 100,50 Drago, dt/ha Fržić Garešnica Šimljanica96,00 Ivo, dt/ha V. Grđevac Grubišno 78,40 Polje MužjakIvo, od U d t/ha, naj40,60 prinos prosječni je postignut pšenice proizvodnji Garešnica su veću općine područja postigliproizvođači proizvodnju prosječnu održano
10.
U
Virovitici
u
XIII
s
u
se
u
u
su
—
—
—
—
—
—
—
u
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
a
*
s
52
sa dt/ha, 50,00 područja Križevaca 49,40 dt/ha, Đurđevca 48,20 Čazme 40,40dt/ha, dt/ha, i Virovitice Grubišnog Polja 38,5dt/ha 31,20 dt/ha. Rekorder iz Križevci je Jakopović Drago Bukovja, o pćina 71,20 rekorderi su: dt/ha,općinski
zatim
sa
—
—
—
sa
a
Virovitica
dt/ha Ostojić Bogdan, Majkovac 69,80 Jović Zrinska Grubišno dt/ha Polje Boro, 61,90 Ban dt/ha Đurđevac Ignac, Prugovac 60,50 Garešnica ŠvarcJosip Hercegovac 57,50 dt/ha Čazma Dolački Laminac Stevo, 52,20 dt/ha —
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
s«
dt/ha.
810 U
na proizvodnji travnotaksmjesa prirodnim travnjacima bilo na mičenje je i organizirano i takmičilo području djetelinskih općine Čazma B jelovar 37 se od proizvođača. dt/ha. Postignuta jeproizvodnja110,20 Najveću proizDožen iz vodnjupostigao je Stjepan Prekobrda, općina Bjelovar 189,80 Mirko iz dt/ha,Rajčević dt/ha. Paljevina, Č azma općina 139, U proizvodnji na travnotaksmjesa zasijanim travnjacima također samo na mičenje je i organizirano djetelinskih području općina Čazma, B jelovar takmičilo 20 i je proizvođačapostignuta od je prosječna proizvodnja dt/ha. Rekorder bio Blažinčić 138,90 Mirko iz proizvodnjije Rovišća, općina od Bjelovar proizvodnjom Senković iz 206,40 dt/ha, Josip Paljevina, od Čazmapostigao općina jeproizvodnju180,20 dt/ha s uhog sijena. U šećerne repe bilo proizvodnji takmičenje je organizirano općinama Daruvar i takmičilo se 149 Virovitica, proizvođača, postignuta je prosječna od dt/ha. proizvodnja 314,45 Delić Najveću Nikola proizvodnju post.gao je iz sa 97 Rita, općina iz Daruvara Virovitica601, dt/ha,Matok Josip postigan od dt/ha. jeproizvodnju445,00 —
a
—
|
a
se
u
sa
a
u
a
a
108 dt/ha. je219,60 dt/ha,paprike Najveću p roizvodnju paprike postigao je Zabrdac B. Daruvar dt/ha. Milan, Brđani, općina 133,40 aa Od 27 traktorista bilo čijeje takmičenje organiziranoKriževcima, 258 bodova sa Ivica iz pobijedio je Križevci. Vodopija Hrsova, općina U bilo proizvodnji na mlijeka takmičenje je organizirano području općina Križevci i Čazma,Đurđevac, Bjelovar, a takmičilo 223 Virovitica, proizje vođača 1.085 sa krava i od 4.230 postignuta je prosječna proizvodnja mlijeka kg 305 dana standardne Rekorder bio Taritaš laktacije. proizvodnji mlijeka je Nikola iz sa Paljevine, Č azma od 7.056 općina prosječnom proizvodnjom kg 305 dana standardne mlijeka laktacije. po općinama Rekorderiproizvodnji Buhin Predavac 6.540 Bjelovar Josip, kg a
sa
u
se
u
u
u
u
su:
—
—
93
kg S tjepan, Kralj 5.723 Đurđevac Fusić Đurđevac kg Luka, 5.362 Bota Virovitica kg Gojko Zrinj 5.016 Selić Garešnica kg Hercegovac Vlado, bilo općine području u organizirano prasadi je krmača i proizvodnji 'Takmičenje 148 sa 44 10,76 takmičilo se je postignuto proizvođača Bjelovar, 431 i krmača 16 sa odojRekordnu othranjenim po leglu. proizvodnju prasadi iz Sever općina Tuka, odnosno kom Franjo po je postigao prasadi leglu 13,46 Bjelovar. inž. iz Zdenka Horn što ga Vrlo dipl. podnijela je referat, sadržajan konstruktivnu i raspravu živu vrlo za bio osnov saveza je Bjelovar, Zadružnog U takmičara. veći učestvovao proizvođača poljoprivrednih broj kojojje član Stevo ostalih učestvovali predsjedništva između Stanivuković su raspravi i Hrvatske saveza Klasić drugi. SSRN RK Zadružnog tajnik Hrvatske, Stjepan su iz diplome rekorderima dodijeljene proizvodnji pojedinih Regionalnim »Tito rekorderima likom knjiga sa i općinskim Tita, druga srebrnjaci poljoprivredi«. program atraktivan vrlo izveden kulturnoZa sve je učesnike S. B. ručak. i umjetnički zajednički organiziran Križevci
Sv. Dubovec
—
6.051
—
—
—
—
—
—
—
—
na
a
—
u
o
a
ČA 25
—
ZDENČEC
proizvođača Čazme je a 1 600 donosi dnevno otkupa 30-tak špici mlijeka, prosječno Njih mlijeka. 17 već Kata Petrić sabiračica 900 1 oko i 10 g dje punkt, mlijeka mjesec) (9 i tačno posao. taj obavlja godina savjesno Selo
Zdenčec
nedaleko
malo
od
selo
sa
svega
30 u
na
Proizvođači
54
mlijeka
iz Zdenčeca
Zdenčečani
marljivi stočari, drugačije donošenje objasniti 20—30 1 dnevno u domaćinstvu. po mlijeka prosjeku Proizvođači složno i iz vlastitih sredstava su i novu sabirnu izgradili lijepu i zidnim i okrećili unutra a kućicu, opločili jepodnim pločicama »caruje« je, laktofriz od 1.600 1. Za ovu ostalo urediti kućicu izvana Westfalija godinu je i okoliš oko kućice. i dobri
su
kako
Sabiračica
Od
Petrič
Kata
više od 15.000 ukupno proizvođača mlijeka ( sa isporučenih ima PIK OOK 3 litara) »Čazma« koje Čazma, »Kooperacija« proizvođača iz te i imena: DomlaZdenčeca,jevrijedno Šegović spomenuti njihova Milan, dovac i Koščević sa iz Josip Josip. Njih trojica, još trojicom proizvođača sela, dobilo tvorničku 10.000 1 za od »Sirele« je premiju predanih mlijeka Bjelovar. će biti i iz da samo Mlijeka više, poručuju proizvođači Zdenčeca, cijena masne i da do jedinice jošporaste mlijekom isplati 30- u mjesecu protekli mjesec. tog Inž. Plevnik Roman 6
robnih
su
se
DIO DOHOTKA
za
ZADRUGE
I PROIZVOĐAČIMA!
Općapoljoprivredna Črnkovca zadruga d onijela jesvoju da se dio dohotka iznosu od dinara odluku, 201.753,40 proizvođapovrati čima Tako će 361 udruženi za mlijeka. proizvođačisporuprimiti čeno 1980. g. zadružnu u ili ili dio dohotka mlijeko nagradu premiju, točnije, kooperant zadruge. »Budućnost«
iz
u
95
organizator koja organizacija je jedna primjera, je i onima su dohotka dio i koji povrati svojeg mlijeka proizvodnjeotkupa Odlukom dohotka. tom zadruge poljoprivredne opće stjecanju sudjelovali dobit će udruženi zadružnu tu kojije prošloj poljoprivrednik nagradu i to prema litara više od 2.000 isporuci: mlijeka godini isporučio din. litri litara 5.000 2.000 po od jednoj 0,05 mlijeka din. litri a od 5.000 10.000 litara mlijeka po jednoj 0,10 din. litri litara 15.000 od 10.000 mlijeka po jednoj 0,15 din. litri litara 20.000 po od 15.000 jednoj 0,20 mlijeka din. a od 20.000 litri litara više i mlijeka po jednoj 0,25 radna
da
takvih
Malo
u
u
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
Podlejan
mlijeka
osnovu
ČČ
Red. br. da“
ČE
Kategorija
...j/.—.XXXX—— ĐĐ
ah
2.000
—
2.
5.000
—
8.
10.000
—
4. 5. MAE
15.000
20.000
—
—
Broj po litara proizvođ. Č“ČČ “Č ČE
5.000. 10.000
192
690.808
139
979.567
15.000
23
278.482
20.000
6
110.085
i više
1
21.868
:
361
UKUPNO
AAA
m_m
2,080.810
A
5
———
0,05 0,10 0,15 0,20 0,25
A
0,10
6
34.540,40 97.956,70 41.772,30 22.017,00 5.467,00
ŠA 201.753,40
—mČČČ “ČE
Neka
to
bude
radnim
primjer drugim i
obra-
smo
Premija UKUPNO 11
količ.
Ukupne
4
E ti ai i
6.
———————
3
2
1
CČrnkovca
sastavili
o
M
56
iz
»Buđućnost«
OPZ
otkupumlijeka, dokumentacije postojeće ovako: dohotka izgleda koji raspodjele
Na
čun
Ivan,
i sabirač
laborant
organizacijama!
TVORNICA
MLIJEKA
prospekt Udruženja uzgajivača »U. S. Holstein«. Tako i krava označena imenom govedapasmine je »Maplewood Lane 12 i 10 života kilo91.319 u Taffey« proizvela godina mjeseci 3.7%% masti. grama mlijeka mliječne donosi kravu »Beecher Ellen« podatak Upravonevjerojatan Arlinda 6 i 10 u 96.857 litara mlikojaje godina mlijeka mjeseci proizvela 3,5% : masti. ječne ih nazvati Možemo tvornicama pravim mlijeka! Nedavno
je
nam
došao
u
ruke
američkih
s
se
za
s
Krava
Godina i
mjesec
»Maplewood
dani
Lane
laktacije
3—
5
330
4
6
365
5—
8
365
6— 10 Godina
i
365
mjesec
dani
laktacije
Taffey«
mlijeko kg
365
- mlijeko
8—
8
365
10—
3
365
9,865 9,585 9,966
365
11,154
12—10
mlječ. masti
12,593 17,241 25,247 22,154
kg 44
—
%
3,7 3,1 2,8 3,3
%/
mlječ.
masti
3,7 3,17 3,8 3,8
57
»Beecher
Krava
Arlinđa
“MLIJEKA IMA VIŠE, ALI Bi GA
Ellen«
BITIJOŠ VIŠE
MOGLO
U Podravskim svetama djeluju uspješno smo sabirališta dva Posjetili mlijeka. središtu u smješten »punkt« mljekarski 1600 svakodnevno Tu sakupi mjesta. što nam Evo litara do 1800 je mlijeka. PODRAVSKE
SESVETE
sSe-
—
se
Kirin:
Jela
rekla
Prije
sa
Danas
već
smo
—
muke.
vrijeme u
—
toliko
sabiralištu Da
li
i
se
toliko
domaćinstava.
i
tamo
No
u
ne
za
za
58
za
odre-
pa
i
lakši. na
sabiralištu
drugom
sakuplja?
manje jerje selu kao i okolnim našem bi i više mlijeka moglo šteta i To dosta lost ima polupraznih.je staja još i industriju zajednicu. kare, mljekarsku Ne
u
tu
mlijeko, je
donosi
đeno
—
mlijekom su lakše, jer
domaćinstvo
Svako
laktofrizi.
rad
je
imali
da
još znači, Nažaselima sakupiti. poljoprivrednikemljeto
ne
se
mljekarskih proizvađača? krivo To kriva i nestalno tu stara domaćinstva,je tržište, jer krediti visokim svaki čas i a tu su kamatama) (sa mijenjaju, nepovoljni cijene modernih i nabavku nabavku dobrih krava i poizgradnju staja trebne U o mnogo mehanizacije. posljednje vrijeme govori potrebi tržnih li će se to i bumo vidli: Da većom pa otkup hrane, proizvodnjom selu se U našem odnositi. u viškova par godinaproizposljednjih mlijeka više ali bi mlijeka proizvesti. podvostručila, moglojoš vodnja mlijeka Podravini. čuti i ra sabiralištima Sličnu bi po mlijeka mogli drugim priču Turković Andrija Zašto
—
robnih
više
nema
se
su
—
za
muzara
za
se
na
se
DESINEC
KLUBOVA ZBOROVANJE POLJOPRIVREDNIKA
—
NAPREDNIH
Poljoorganizaciji krajJastrebarskog je Desincu, klubova već tradicionalno stanice napredzborovanje Jastrebarsko, privredne Jastrebarsko. nih općine poljoprivrednika nekoliko desetaka U kukuruza, mlijeka, najboljih proizvođača prisutnosti i su mesa, društvenogrožđa, zborovanju prisustvovali predstavnici radnih i stručnih te i koje općinedrugipredstavnici organizacija organizacija političkih sa proizvođačima surađuju poljoprivrednim togapodručja. 290 286 kukuruza takmičilo U se ha,koji proizvođača proizvodnji dt/ha. kukuruza od Najproizveli kg prosječnim prinosom 57,34 1,640.000 dt/ha dt/ha Zvonko Maretić veću od te 101,20 proizvodnju 104,35 postigao je održano
U
nedavno
u
su
sa
sa
Barković
Božo.
4.189
proizvođača proizvodnji goveđeg od i te 18 i grla proizvodnjom 1,077.250 kg, kooperanata uzgajačatovljača 6.924 komada 599.507 i mesa. isporučenih kg svinja količine 1980. g. iznose kg, mlijeka preko8,000.000 Ukupneotkupljene dok 663.000 10 1970. g. o“zupljeno kg. jepred godina, tj. su: Najbolji proizvođači mlijeka Mirko 44.353 1. Batušić sa kg 39.519 2. Novosel Drago kg 38.267 3. Rudinić sa Stjepan kg 4. Borošić 36.342 sa Stjepan kg 5. Maretić 35.436 Zvonko kg 6. Bolf Slavko 34.340 kg 11.500 ima od općine plotkinja,čega umjetnooplođuje Na području 10.730 ili bikovima i 360 ili svega 3,1% plotkinja93,3% porijekla, poznatog selek410 bikovima se plotkinja oplođuje porijekla, poduzgojno nepoznatog »Z« krave kontrolom radom nalazi 323 i 156 krava što čini cijskim pod svih krava 4,1% području općine. Veći 1.800 takmičilo te i brojproizvođača, njih proizvodnji grožđa, Na ima isporučilo preko3,600.000 kg grožđa. području Jastrebarskog pod 1.859 ha vlasništvu 3.600 od cca se vinogradima preko gospodarstva čija veličina kreće iznosi od starost parcela vinograda 0,3— ha, prosječna 25—30 godina. 0,5 i tovu
U
mesa
takmičilo
se
40
sa
sa
u
sa
sa
sa
se
a
a
se
na
se
u
u
a
59
Godišnja proizvodnja grožđa »Jaska-vino« 1.100 sa prerađivač grožđaje preko iznosi
500
278.850
ili 195.195
hl
vagona,
zatim
Najveći
vina.
»Badel«
sa
itd.
vagona
Najboljim proizvođačima dodijeljene su
tradicionalne
nagrade priznanja. i
;
»ASUNTOL« Poznata
tvornica
PROTIV KOŽNIH
S.
B.
PARAZITA
»Bayer« svojim z astupnikom Jugoslaviju »Bayer-Pharma iz naše tržište izvrstan Jugoslavija« Ljubljane pripremili lijek kožnin kod i ovaca protiv parazita. Primijenjuje šuge goveda, ušljivosti, uništava i sigurno mnogobrojne krpelje. Svi ti nalaze koži i i ovaca se živokoji paraziti goveda uznemiruju krvna runo u ovaca, mogu opasna kožu,oštećuju tinju, oštećuju prenositi oboljenjapiroplazmozu. Velika tome prednosti lijeka preddrugimlijekovima spomenutog je što se »Asuntol« zadržava tkivu kakvoća kod ne u mesa pa tajlijek životinja, zaklanih životinja ostaje nepromijenjena. Kod teških oblika od 30 grama »Asuntola« rastvor šugeupotrebljava 15 litara vođe. U svim dostatno 15 grama 15 litara u drugimslučajevima je sa
za
su
za
se
u
a
na
a
—
u
se
u
vode.
Paraziti
U
goveda
i dostatna
količina
goveda prska spužvom je bazenu 3 litre svako Kod preporučljivo grlo. je kupanje ili na šišanja prije ispašu. izgona ljetnu Zatražite veterinara. savjet Kod
se
za
60
ili pere ovaca
od
rastvora
nakon
u
Z.
M.
VIRJANI SU DOBRI, DOK JE DOBRA DOK JE ZRIO KUKURUZ VIRJE
JESEN |
kukuruza Nije dovoljno proizvesti (osnovne stočne Kako ga kakova pogotovo bila? ova hrane). pospremiti jesen, je Da li višak kukuruza ili »na brzinu« ili prodati podići kukuružnjake virjane! S kukuruzom kada Kada suhom se po lako, je lijepa je jesen. pobere i kada kukuruz Tada lako i ga na uspije dozrijeti. je tavan, k ukuružnjake ili Ali kada kukuruz ne (virjane)drugeprostorije pospremitić dozrije!!! tada muke nas nastaju poljopriviednike. zasaditi
samo
—
i
dosta
u
—
—
za
...
—
Kako
to
mislite?
ni lako Sada sreća što Lijepo! Zelenog prodati. je silosi i možemo No i pa tu ga podignuti sušara, prodati. poljoprivrednik ako kukuruz ne i meso onda »slaba gubi, računica«. jer pretvori mlijeko, je već se na kukuruza. Nažalost tome Mnogi nismo orijentirali siliranje još i nemamo onako kako ga gdje smo pravimajstori ga mi silirali i besilirati, tonskim Sada to silira. I ako bude išlo valjčanim jamama. jednostavnije i kako bila ova će vrijeme godine tako, je jesen, mnogi preorijentirati kukuruza. to li da da siliranje nego nezrio Naime, jebolje, dozvolimo, na tavanu ili u Tu svi počnepljesniviti virjanu. gubimo. A virjani? U će se ne samo kada u već kroz njima djeca ljetu, prazni, cijelu (!: šali rekao nam Ivo godinuigrati je Ormanec, napredni poljoprivrednik iz Virja.
kukuruza
—
ne
možeš
su
u
su
u
se
se
na
nam
—
—
su
u
61
Ivo
Ormanec
kontrolira
kvalitetu
kukuruza
u
virjanu
Turković
Andrija ALERGIJSKE BOLESTI i slobodno
može
reći
da
našeg problem Alergija jezagonetan stalnom bolesti prisutnost tijela reakcija su je Alergija porastu. alergijske biti. To preoali mora obično stanje strane je bjelančevina, kojaje tvari, kao što su pratvari iz naše primjerice, okoline, najrazličitije sjetljivosti artikli (jagode, neki cvjetni ribe), jaja, prehrambeni dlake, životinjske šina, raznim dodir u dolaze (cement, tvari s zvanjima razne kojimaljudi pelud, su u itd. Tvari stanju koje kozmetička deterdženti) lak,lijekovi, sredstva, žena Jedna se u je alergeni. organizmu reakciju alergijsku pokrenuti bi kad supruga, posebnu upotrebljavao koji j e urtikariju god poljubila dobijala brkove! voska vrstu svoje stranih ulaskom Mehanizam reakcije je slijedeći: alergijske nastajanja stanice raznih tvari u vezuju antitijela koja nastaju organizam,njemu ista uđe ponovo tkiva. Kada tvar, organizam zgodom, drugom kasnije, tim stvorenim već te tvari s do dođe alergeantitijelom, prije spajanja tijelu ovisno o se, Rezultat mjestu koja reakcija, alergijska je togspajanja otok kao ili kao egzem, manifestira drugi put urtikarija jednom spajanja, i kao treći itd. suženje kihanje bronhijalne astme, put vremena
se
na
u
ne
na
u
zovu
za
se
u
za
u
u
s
nom.
62
u Samo SAD mnogo. Oboljelih kojeg alergije svijetu je ima ih 35 Od 9 od forme milijuna. toga milijuna pati najozbiljnije alergije, to astma. bolesti razviti se bilo ali mogu češće je Alergijske kojoj d obi, oblici su djece. Najčešći slijedeći:
od
bilo
oblika
u
a
u
su
u
PELUDNA Ova
HUNJAVICA
raznih alergijska javlja preosjetljivosti pelud i trava i vezana određena doba. Bolesnici im nos biljaka je godišnja kišu, curi i oči to koliko ne zna teškoća začepljen je, Onajkojinije probao zadavati ti mogu rada i noćnom Ako simptomi vrijeme danu, spavanju. se ne može izazvati teže bolesti: nosne ili čak liječi, peludna hunjavica polipe astmu.
bolest
se
kao
rezultat
na
uz
a
suze.
za
u
u
KOZA vrlo česte bolesti. kontaktni Alergijske Spomenimo kože egzem na tvari dolazi alergijski (preosjetljivost kemijske kojima neurodermitis vezi s dodir), (često astmom), alergijska urtikarija (reakcija neke na artikle i prehrambene lijekove).
bolesti kože
danas
su
s
u
u
BRONHALNA
ASTMA
Karakteristika povremeni n apadi otežanog disanja. Mnogo može To astme. među kućna su, toga provocirati napad ostalim, prašina, neke vrste sustava itd. Kažimo da životinjske dlake, hrane, infekcije dišnog bolesti mogu i na i alergijske javiti probavnim organima drugdje. te
bolesti
su
se
LIJEČITI
KAKO
ALERGIJU?
Osobni
Prema mi možemo problemalergije je nepoznat. izliječiti tome, određenu ali sklonost ako jednu bolest, alergiji ostaje. Liječenje jeolakšano, uzročni Danas ima niz metoda identifije alergen pronađen. koje olakšavaju uzroka. odmah obratiti ciranje za Zbog toga jepotrebno liječniku savjet i se Ako može disciplinirano ali liječiti. alergen izbjeći, problem j e riješen, ako može onda će ne možda bolesnika liječnikpodvrgnuti seriji da učini Na na injekcija, cilj kojih raspoje specijalist pacijent neosjetljiv alergene. i se antihistaminici. zovu Katkad laganju lijekovi koji promjena mjesta boravka ili fizičke i posla izliječi alergiju. Umjerene vježbe ( npr. plivanje sport za biti izuzetno ali oni ne mogu imati astmatičare) korisni, smiju natjecateljski karakter. se
se
se
se
su
Dr.
Ivo
Belan
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R.J.STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR Prodaja = _-_——_ Redni Ime
rasplodnih
i prezime
broj proizvođača
junica
na
sajmu
25. 2. 1981.
Selo
Kategorija
Virje Pavljanci
junica junica junica
u
Koprivnici
=
Broj
PA OD PR
—_a__Ž___.........jjj—..———
1. 2.
Dragica Slavko Šimunović Franjo
3.
Sekulić
Stevo
—
Vlaislav
10216 4565
5463
— PIK — PIK — _
PIK
Aleksinac Aleksinac
Aleksinac
63
.._....—.—.——.d.doo—.—r——.....—.—.—.
— proizvođača Imeiprezime
Redni
broj
Prvčić
4. 6.
Markešić
o
Grubić
Drago
9.
Habijanić
15.
Ujlaki Stjepan
16.
17.
= Pavni —
Lukčin
Drago
25. 26. 27. 28.
Novigrad Novigrad Novigrad
Ignac
Matiša
> Grubić = Pošta =
Novigrad
Milorad
34.
35.
Aleksinac
3204
PIK
Aleksinac
3309
PIK
Aleksinac
3269
PIK
Aleksinac
10744
PIK
Aleksinac
10668 10697
PIK
Aleksinac
PIK
Aleksinac
10727
PIK
Aleksinac
10761
PIK
Aleksinac
13722
PIK
Aleksinac
2491
PTK
Tuzla
ž. tele
11273
PTK
Tuzla
P.
junica
5437
PTK
Tuzla
P.
junica
5443
PTK
Tuzla
junica
5444
PTK
Tuzla
junica
5460
PTK
Tuzla
junica junica
5420
PTK
Tuzla
5204
PTK
Tuzla
junica
5366
PTK
Tuzla
5325
PTK
Tuzla
junica junica junica
10762
PTK
Tuzla
10742
PTK
Tuzla
10743
PTK
Tuzla
junica
10806
PTK
Tuzla
junica
4447
PTK
Tuzla
656
PTK
Tuzla
ž. tele
4862
PTK
Tuzla
krava
1208
ZZ
Požarevac
tele
10297
ZZ
Požarevac
junica
10366
ZZ
Požarevac
4280
ZZ
Požarevac
13474
ZZ
Požarevac
junica junica junica
P.
junica
Gotalovo Gola Prugovac Prugovac Prugovac
krava
Pitomača
Pitomača
m.
Virje
Ivan
Franjić Mato Đurišević Ivan
31.
PIK
Gotalovo
Stjepan
Petričec
36.
junica junica junica junica junica junica
5315
Gola
Ivan
Igračić Mijo Igračić Mijo Stjepan Jakupec Stjepan Jakupec
33.
Aleksinac
Rijeka
D.
Stjepan = Lukčin Ivan 30.— Grgični Josip 31. 32.
PIK
Poganica
M.
Pavlić
29.
5245
K.
Bregi
Milan
Pavlić
junica
P.
Delovi
Ivan
Manojlović
Aleksinac
junica krava
Gola Gola
19. 20. = Helinger Ignac 21. = Helinger Ignac 22. Josip = Švegović Ivan 23. Petras > 24.
PIK
Đurđevac
Drago
Peroš
5412
Gola
Martin
Šestak
18.
Aleksinac
Gotalovo
Ivan
Šestak
PIK
—Đelekovac Gola Gola Gotalovo
Stjepan Mijo
10. Gal 11. Stjepan Šestak Franjo 12. = Slavko 13. Jakupec = 14.
Bregi
K.
Kalinovac
_,
Đurđevac
38. Brusač Josip 39. Drago Ciganek 40. Stankir 41. Andrija — Stankir Andrija 42.
junica junica
5290
Drnje Đelekovac
Ivan
Đureta
K.
Rijeka
Milan
Kolarek
Bregi
Hudovljani D.
Ivan
8.
+ Kategorija
Bro
Selo
Nikola
Jadanović
5.
aea=a=a=ea=-=-=aasaaaaas)
junica junica
Prugovac
junica junica
4375
ZZ
Požarevac
10783
PIK
Vinkovci
Đurđevac
krava
2974
PIK
Vinkovci
14282
PIK
Vinkovci
Gotalovo Đurđevac
m.
tele
--—-—_roaoaovoaoaoaoaoaoa—aoaoaoao—o—o—_a—_—a—a—a———————————>
a
UREDNIČKI
Uređuje Šime
Erhatić, Kolak,
Đapo dipl in2., Tomislav Glavni
Tehnički
i
urednik
odgovorni
urednik:
Nada
Zlatko
Mašek,
mljekarskih
za
Tisak:
64
vet.
radnika
SRH.
organizacije i ustanove
privredne pretplata 5 izvođače mlijeka dinara. Mjesečna
dipl
Rašpica
i izdavač: Udruženje Vlasnik Ilica 31/III,telefon 440-476
Zagreb,
Franulić, dipl. inž., dr Berislav Majić Ljubešić, Jelen-
in £., Petar
dipl. inž., Dragutin dipl. inž., Josip
dipl. vet., Nada
čić,
ODBOR:
SOUR
»Vjesnik«
—
OOUR
TM,
Uprava 10
Zagreb
i uredništvo:
dinara,
a
za
pro-