Mljekarski list 4-1981

Page 1

Stručnjaci

Veterinarskog kao

sastavni

instituta iz Zagreba dio

programa

nadziru ispravnost zdravstvene zaštite vimena

muznih

krava

strojeva,


ZA MUŽNJU STROJEVI

TREBAJU BITIISPRAVNI

znači, ispravno. Stroj mužnjupomaže muzara. velike štete nanosi da Posljedica zdravlje ugrožava jer neispravan svaka oblicima raznim mlječne česta upala upala, žljezde mlječne oboljenja stočarskom većih nesreća treba Zar mlijeka. proizvodnju smanjuje žljezde gospodarstvu? tvorutvrđen rad točno a biti treba za je njegov ispravan, Stroj mužnju nadziru službe Posebne i ničkim normama specijalističke propisima. drugim vizaštitu zdravstvenu dio kao sastavni muznih rad programa uređaja, dio kao sastavni institut prou Veterinarski Kod to radi nas mena. Zagrebu vimena. borbe grama upala protiv vezi s vimena u da uzrečica Stara uskoj higijenom upale govori, može Svako i muznim radnika-stočara gospodarstvo strojem. znanjem staji, ali i steći osnovno vrlo brzo znanje mužnji, boljoj higijeni staji doprinijeti To ni brzo. rad dovesti za je poseban ispravan stroj mužnjunijelaganoS vrlo može se kontrole način aparata.njima pomoćuposebnih ispravnosti ili to u Obično brzo otkriti su vakumu, preniskom previsokom pogreške. je gdje zračnih do od i radu lošem strojeva sisaljki gumenimdijelovima pulzatora i cijevi. mlječnih stočaru

za

onda

samo

To

radi

kada

su

a

u

u

za

u

su

o

u

u

POGREŠKE

MLIJEKA

namirnicu, dragocjenu predstavlja mlijeko Zdravo,prirodno i sirovinu visoke p redstavlja mlijeko Istodobno vrijednosti. prehrambene naživežne najkompletnije spadaju koji proizvoda, mliječnih proizvodnju visoka samo može kvalitetu Visoku mirnice. osigurati proizvoda mliječnih navrlo kvalitetnu što Osim predstavlja mlijeka. sirovog svježeg, kvaliteta i brzim vrlo kvarenjima podložna sirovina, osjetljiva mlijeko je mirnicu, onda se njihovu prenose otežavajući p roizvode, mlječne koje pogreškama, i osobine p rehrambenu njihovu smanjujući njihove mijenjajući proizvodnju, ili manama U mlijeka. ovom pogreškama govorimo vrijednost. nalazeslučaju ili su kravi ili posljedica Izvori muzari, životinji pogrešaka Ako nakon pomužnje. mlijekom postupanja pogrešnog neodgovarajućeg, one su od muzare, organizma stanja bolesnog posljedica onda potječu greške i hranidbom uzrokovane ili držanjem vimena, “životinje, prvenstveno na i štetne one su preradu stoke. U svakom nepovoljno utječu muzne slučaju suvremenom se kvalitet i mljekarstvu Stoga proizvoda. mlječnih mlijeka ih. To možemo boriti i njihovim postići uspješno moramo suzbijati njih protiv kad dovode. do uzroka kao i Općenito, njih koji poznavanjem poznavanjem mislimo mirisa, b ) o okusa, pogreške: a) mlijeka, govorimo pogreškama se i sastava j avljaju m lijeka Pogreške mlijeka. konzistenciju e) d) c)boje, i kombinirano ili zdravstvenog pokazatelj predstavljaju pojedinačno pak takvo U svakom i hranidbe i slučaju, muznog držanja. prilika grla stanja i od preramora se posebno s m lijeka zdravog odvajati mlijekopogreškama, obućemo članku U ovom uništiti. ili pokušat slučaju, najgorem đivati, načine za uzroke i na ukazati hvatiti predložiti njihove pogreške, najčešće suzbijanje. njihovo živežnu

za

u

na

o

se

u

s

su

u

na

u

50


a)Pogreške 1. Slano mlijeko ili sa dolazi Pojavaslanog okusa, kombiniranoggorčinom kiselošću, zbog soli šećera Ova prevelikog sadržaja premalo m liječnog mlijeku. pogreška kod kod krava kod javlja krava oboljelim vimenom, koje tjeraju, krava kao i kod krava raznim sa starodojnih npr. organskim oboljenjima, kod tuberkuloze želučanih kod te vimena, zaostajanja posteljice, itd., smetnji izmorenih krava. vrlo otežano. Sirenje ovakvogmlijeka je Stoga mlijek? krava i krava a navedenu ne oboljelih koje tjeraju,pokazuju pogrešku, zdravim. način ove smijepredavati zajedno Najbolji uklanjanja pogreške a u predstavlja liječenje grla, slučaju oboljenja vimena,češće, temeljito, pažljivo izmuzivanje. 2. Gorko mlijeko Uzroci okusa biti raznovrsni. Gorčina može mogu se gorkog mlijeka kao vimena. krava javiti posljedica upale Mlijeko starodojnih (tj. kraj pod također može biti Osim okus se perioda muzenja), gorko. g orki toga, javlja i kao hranidbe krmom nalaze npr. repa, posljedica kojoj gorketvari, te silaža itd. npr. pokvareni krumpir, stara, plijesniva krmiva, sijeno, slama, Isto okus dolazi i raznim bakteritako,gorki zbog zagađenja mlijeka i nakon muzača i za jama plijesnima mužnje, prekonečistog posuđa mlijeko. ili otkloniti ovu zdravo može Izbjeći pogrešku, njenutjecaj mlijeko i hranidbom zdravom i krmom sa liječenjem oboljelog vimena, svježom bez tvari i nakon U svagorkih higijenskim rukovanjem mlijekom mužnje. kom okusom treba i ne ga slučaju, mlijeko gorkim odvajati predavati dok uzroci ne uklone. mljekaru, okusa

a

se

u

sa

se

se

se

sa

sa

u

se

'

na

se

sa

sve

u

se

3.

Užeglomlijeka Ova dolazi sapunasti kod bređosti muzu pogreška najčešće krava koje kraj pod ili kod krava Uzročnici enzim maslačno-kiselinske koje tjeraju. lipaza, te metala kod Izvor bakterije, plijesni, prisustvo mlijeku hrđajućeg posuđa. mikrobima često nečisto naročito se zagađenja predstavlja posuđe, k oja mjesta teško peru Zato ili nalaze se (napr. uglovi). mlijeko krava, koje tjeraju dobi treba ne navedena kasnoj bređosti, predavati mljekarama, jer pogreška ili prenosi mlječne prerađevine, pak onemogućava uopće proizvodnju (npr. kod Isto tako treba veliku maslaca). briguposvetiti pomljekarskog pranju naročito onih što dobro dobrom veoma suđa, nedostupnijih dijelova, postiže četkom. okus

se

se

su

u

se

u

se

na

se

4. Kiseli

okus

mlijeka Ovo od našim i ona je jedna najčešćih pogrešaka mlijeka prilikama i oko m nogo i kao i u zadaje poteškoća, dopreme prerade m lijeka, pogledu kvalitete Uzrok veliki mlječnih proizvoda. nakiselog mlijeka je broj mliječno-kiselinskih iz šećera bakterija, kojevriju mliječnog mliječnu kiselinu, nakiseo okus često i već kojadaje na mlijeku, uzrokujući grušanje mlijeka sabiralištu. Prevelik brojmliječnobakterija posljedica je i nemarnog nakon sa mužnehigijenskih prilika mužnje postupka mlijekom kiselinskih Pod ovim loše i nečisti nje. podrazumijeva nedovoljno cijeđenje mlijeka, i nečisto muzač,postrojenje posuđe, nedovoljno hlađenje držanje mlijeka, u i itd. mlijeka toplim prostorijama, miješanje večernjegjutarnjeg mlijeka u

u

samom

se

51


moguće udomaćena, kojaje Sprečavanje opakepogreške, pravilno mužnje, higijenskih zahtjeva p ridržavanje je jedino strogo te i i večernjeg, posebno hlađenje,predavanje pravodobnodovoljno cijeđenje a mlijeka. jutarnjeg ohlađenog, posebno okus 5. Metalni mlijeka različitih dvlazi što ime Kao ova zbogprisustva kazuje, pogreška itd. Isto tako metala postrojenja, aparata prekoposuđa, dospijumlijeko koji i neke uzrokovati ovu mogu mužnje Stoga prilikom bakterije. pogrešku svi sa i materijali, koji izbjegavati mlijekom m oraju manipulacija prilikom bakreno i naročito lako Najposuđe. željezno emajlirano, prelaze mlijeko, čelični lim. i su nehrđajući aluminij materijali bolji okusi 6. Strani mlijeka niz stranih obuhvaća Ova grupa pojekoji javljaju okusa, pogrešaka, okus ostalima. su: po ili sa dinačno u gljiNajčešći riblji okus, kombinaciji ovakvih Uzroci kvascima. i sladu okus okus po vama, po krmi, mlijeko, lojasto okus hranidbi hranjenja Npr.riblji jeposljedica grla. pogrešaka pogreške navedena rezancima. lišćem i količinama repe, repinim sa Stoga prevelikim ovih i davati krmica pogrešaka S uzbijanje mužnje. vrijeme prije smiju i sastavima obrocima izbalansiranim u obroka, hranidbi, sastoji pravilnoj krmi. te kvalitetnoj Kirin inž. Slavko Dipl. kod

ove

toliko

nas

uz

uz

samo

u

se

u

se

u

su

se

za

ne

sa

se

u

POLJOPRIVREDNIKA REGIJE

NAPREDNIH BJELOVARSKE

ZBOROVANJE

naprednih zborovanje je petak, travnja više od Zborovanju je,pored bjelovarske regije. poljoprivrednikai osim svih iz 150 prisuPakraca, Koprivnice r egije općina poljoprivrednika takmičara radnika i veći stvovao društvenostručnjaka poljoprivrednih broj Hrvatske. SR i radnih i stručnih tih područja asocijacija institucija političkih područja, 1.113 od 2.631 takmičilo U poljoprivrednik, čega proizvodnji biljnoj 663 549 duhana proizvodnji pšenice, proizvodnji kukuruza, proizvodnji dt/ha. od kukuruza itd. U 79,90 prinos prosječni je postignut proizvodnji sa o pćine područja proizvođači postigli proizvodnju Najvećuprosječnu Daruvar 84 Garešnica Čazma dt/ha, dt/ha, 85,5 Bjelovar 87,6dt/ha, 72 Virovitica Đurđevac Križevci d t/ha, 73,6 dt/ha, 75,1 78,4dt/ha, kukuruza na Rekorder dt/ha. dt/ha i Grubišno proizvodnji Polje 70,2 dt/ha. Virovitica sa iz Milan bio 122,10 općina Katinke, regiji jeMajstorović bili su: kukuruza rekorderi u proizvodnji Općinski dt/ha Obradović — Ž dralovi 112,80 Milan, Bjelovar dt/ha Sekulić Križevci Ivan,Brezovljani 111,60 dt/ha Goveđe Peći Daruvar Polje 111,50 Franjo, dt/ha Đurđic Crnković 108,80 Mato, Čazma dt/ha Prelec Đurđevac Čepelovac 100,50 Drago, dt/ha Fržić Garešnica Šimljanica96,00 Ivo, dt/ha V. Grđevac Grubišno 78,40 Polje MužjakIvo, od U d t/ha, naj40,60 prinos prosječni je postignut pšenice proizvodnji Garešnica su veću općine područja postigliproizvođači proizvodnju prosječnu održano

10.

U

Virovitici

u

XIII

s

u

se

u

u

su

u

a

*

s

52


sa dt/ha, 50,00 područja Križevaca 49,40 dt/ha, Đurđevca 48,20 Čazme 40,40dt/ha, dt/ha, i Virovitice Grubišnog Polja 38,5dt/ha 31,20 dt/ha. Rekorder iz Križevci je Jakopović Drago Bukovja, o pćina 71,20 rekorderi su: dt/ha,općinski

zatim

sa

sa

a

Virovitica

dt/ha Ostojić Bogdan, Majkovac 69,80 Jović Zrinska Grubišno dt/ha Polje Boro, 61,90 Ban dt/ha Đurđevac Ignac, Prugovac 60,50 Garešnica ŠvarcJosip Hercegovac 57,50 dt/ha Čazma Dolački Laminac Stevo, 52,20 dt/ha —

dt/ha.

810 U

na proizvodnji travnotaksmjesa prirodnim travnjacima bilo na mičenje je i organizirano i takmičilo području djetelinskih općine Čazma B jelovar 37 se od proizvođača. dt/ha. Postignuta jeproizvodnja110,20 Najveću proizDožen iz vodnjupostigao je Stjepan Prekobrda, općina Bjelovar 189,80 Mirko iz dt/ha,Rajčević dt/ha. Paljevina, Č azma općina 139, U proizvodnji na travnotaksmjesa zasijanim travnjacima također samo na mičenje je i organizirano djetelinskih području općina Čazma, B jelovar takmičilo 20 i je proizvođačapostignuta od je prosječna proizvodnja dt/ha. Rekorder bio Blažinčić 138,90 Mirko iz proizvodnjije Rovišća, općina od Bjelovar proizvodnjom Senković iz 206,40 dt/ha, Josip Paljevina, od Čazmapostigao općina jeproizvodnju180,20 dt/ha s uhog sijena. U šećerne repe bilo proizvodnji takmičenje je organizirano općinama Daruvar i takmičilo se 149 Virovitica, proizvođača, postignuta je prosječna od dt/ha. proizvodnja 314,45 Delić Najveću Nikola proizvodnju post.gao je iz sa 97 Rita, općina iz Daruvara Virovitica601, dt/ha,Matok Josip postigan od dt/ha. jeproizvodnju445,00 —

a

|

a

se

u

sa

a

u

a

a

108 dt/ha. je219,60 dt/ha,paprike Najveću p roizvodnju paprike postigao je Zabrdac B. Daruvar dt/ha. Milan, Brđani, općina 133,40 aa Od 27 traktorista bilo čijeje takmičenje organiziranoKriževcima, 258 bodova sa Ivica iz pobijedio je Križevci. Vodopija Hrsova, općina U bilo proizvodnji na mlijeka takmičenje je organizirano području općina Križevci i Čazma,Đurđevac, Bjelovar, a takmičilo 223 Virovitica, proizje vođača 1.085 sa krava i od 4.230 postignuta je prosječna proizvodnja mlijeka kg 305 dana standardne Rekorder bio Taritaš laktacije. proizvodnji mlijeka je Nikola iz sa Paljevine, Č azma od 7.056 općina prosječnom proizvodnjom kg 305 dana standardne mlijeka laktacije. po općinama Rekorderiproizvodnji Buhin Predavac 6.540 Bjelovar Josip, kg a

sa

u

se

u

u

u

u

su:

93


kg S tjepan, Kralj 5.723 Đurđevac Fusić Đurđevac kg Luka, 5.362 Bota Virovitica kg Gojko Zrinj 5.016 Selić Garešnica kg Hercegovac Vlado, bilo općine području u organizirano prasadi je krmača i proizvodnji 'Takmičenje 148 sa 44 10,76 takmičilo se je postignuto proizvođača Bjelovar, 431 i krmača 16 sa odojRekordnu othranjenim po leglu. proizvodnju prasadi iz Sever općina Tuka, odnosno kom Franjo po je postigao prasadi leglu 13,46 Bjelovar. inž. iz Zdenka Horn što ga Vrlo dipl. podnijela je referat, sadržajan konstruktivnu i raspravu živu vrlo za bio osnov saveza je Bjelovar, Zadružnog U takmičara. veći učestvovao proizvođača poljoprivrednih broj kojojje član Stevo ostalih učestvovali predsjedništva između Stanivuković su raspravi i Hrvatske saveza Klasić drugi. SSRN RK Zadružnog tajnik Hrvatske, Stjepan su iz diplome rekorderima dodijeljene proizvodnji pojedinih Regionalnim »Tito rekorderima likom knjiga sa i općinskim Tita, druga srebrnjaci poljoprivredi«. program atraktivan vrlo izveden kulturnoZa sve je učesnike S. B. ručak. i umjetnički zajednički organiziran Križevci

Sv. Dubovec

6.051

na

a

u

o

a

ČA 25

ZDENČEC

proizvođača Čazme je a 1 600 donosi dnevno otkupa 30-tak špici mlijeka, prosječno Njih mlijeka. 17 već Kata Petrić sabiračica 900 1 oko i 10 g dje punkt, mlijeka mjesec) (9 i tačno posao. taj obavlja godina savjesno Selo

Zdenčec

nedaleko

malo

od

selo

sa

svega

30 u

na

Proizvođači

54

mlijeka

iz Zdenčeca


Zdenčečani

marljivi stočari, drugačije donošenje objasniti 20—30 1 dnevno u domaćinstvu. po mlijeka prosjeku Proizvođači složno i iz vlastitih sredstava su i novu sabirnu izgradili lijepu i zidnim i okrećili unutra a kućicu, opločili jepodnim pločicama »caruje« je, laktofriz od 1.600 1. Za ovu ostalo urediti kućicu izvana Westfalija godinu je i okoliš oko kućice. i dobri

su

kako

Sabiračica

Od

Petrič

Kata

više od 15.000 ukupno proizvođača mlijeka ( sa isporučenih ima PIK OOK 3 litara) »Čazma« koje Čazma, »Kooperacija« proizvođača iz te i imena: DomlaZdenčeca,jevrijedno Šegović spomenuti njihova Milan, dovac i Koščević sa iz Josip Josip. Njih trojica, još trojicom proizvođača sela, dobilo tvorničku 10.000 1 za od »Sirele« je premiju predanih mlijeka Bjelovar. će biti i iz da samo Mlijeka više, poručuju proizvođači Zdenčeca, cijena masne i da do jedinice jošporaste mlijekom isplati 30- u mjesecu protekli mjesec. tog Inž. Plevnik Roman 6

robnih

su

se

DIO DOHOTKA

za

ZADRUGE

I PROIZVOĐAČIMA!

Općapoljoprivredna Črnkovca zadruga d onijela jesvoju da se dio dohotka iznosu od dinara odluku, 201.753,40 proizvođapovrati čima Tako će 361 udruženi za mlijeka. proizvođačisporuprimiti čeno 1980. g. zadružnu u ili ili dio dohotka mlijeko nagradu premiju, točnije, kooperant zadruge. »Budućnost«

iz

u

95


organizator koja organizacija je jedna primjera, je i onima su dohotka dio i koji povrati svojeg mlijeka proizvodnjeotkupa Odlukom dohotka. tom zadruge poljoprivredne opće stjecanju sudjelovali dobit će udruženi zadružnu tu kojije prošloj poljoprivrednik nagradu i to prema litara više od 2.000 isporuci: mlijeka godini isporučio din. litri litara 5.000 2.000 po od jednoj 0,05 mlijeka din. litri a od 5.000 10.000 litara mlijeka po jednoj 0,10 din. litri litara 15.000 od 10.000 mlijeka po jednoj 0,15 din. litri litara 20.000 po od 15.000 jednoj 0,20 mlijeka din. a od 20.000 litri litara više i mlijeka po jednoj 0,25 radna

da

takvih

Malo

u

u

Podlejan

mlijeka

osnovu

ČČ

Red. br. da“

ČE

Kategorija

...j/.—.XXXX—— ĐĐ

ah

2.000

2.

5.000

8.

10.000

4. 5. MAE

15.000

20.000

Broj po litara proizvođ. Č“ČČ “Č ČE

5.000. 10.000

192

690.808

139

979.567

15.000

23

278.482

20.000

6

110.085

i više

1

21.868

:

361

UKUPNO

AAA

m_m

2,080.810

A

5

———

0,05 0,10 0,15 0,20 0,25

A

0,10

6

34.540,40 97.956,70 41.772,30 22.017,00 5.467,00

ŠA 201.753,40

—mČČČ “ČE

Neka

to

bude

radnim

primjer drugim i

obra-

smo

Premija UKUPNO 11

količ.

Ukupne

4

E ti ai i

6.

———————

3

2

1

CČrnkovca

sastavili

o

M

56

iz

»Buđućnost«

OPZ

otkupumlijeka, dokumentacije postojeće ovako: dohotka izgleda koji raspodjele

Na

čun

Ivan,

i sabirač

laborant

organizacijama!


TVORNICA

MLIJEKA

prospekt Udruženja uzgajivača »U. S. Holstein«. Tako i krava označena imenom govedapasmine je »Maplewood Lane 12 i 10 života kilo91.319 u Taffey« proizvela godina mjeseci 3.7%% masti. grama mlijeka mliječne donosi kravu »Beecher Ellen« podatak Upravonevjerojatan Arlinda 6 i 10 u 96.857 litara mlikojaje godina mlijeka mjeseci proizvela 3,5% : masti. ječne ih nazvati Možemo tvornicama pravim mlijeka! Nedavno

je

nam

došao

u

ruke

američkih

s

se

za

s

Krava

Godina i

mjesec

»Maplewood

dani

Lane

laktacije

3—

5

330

4

6

365

5—

8

365

6— 10 Godina

i

365

mjesec

dani

laktacije

Taffey«

mlijeko kg

365

- mlijeko

8—

8

365

10—

3

365

9,865 9,585 9,966

365

11,154

12—10

mlječ. masti

12,593 17,241 25,247 22,154

kg 44

%

3,7 3,1 2,8 3,3

%/

mlječ.

masti

3,7 3,17 3,8 3,8

57


»Beecher

Krava

Arlinđa

“MLIJEKA IMA VIŠE, ALI Bi GA

Ellen«

BITIJOŠ VIŠE

MOGLO

U Podravskim svetama djeluju uspješno smo sabirališta dva Posjetili mlijeka. središtu u smješten »punkt« mljekarski 1600 svakodnevno Tu sakupi mjesta. što nam Evo litara do 1800 je mlijeka. PODRAVSKE

SESVETE

sSe-

se

Kirin:

Jela

rekla

Prije

sa

Danas

već

smo

muke.

vrijeme u

toliko

sabiralištu Da

li

i

se

toliko

domaćinstava.

i

tamo

No

u

ne

za

za

58

za

odre-

pa

i

lakši. na

sabiralištu

drugom

sakuplja?

manje jerje selu kao i okolnim našem bi i više mlijeka moglo šteta i To dosta lost ima polupraznih.je staja još i industriju zajednicu. kare, mljekarsku Ne

u

tu

mlijeko, je

donosi

đeno

mlijekom su lakše, jer

domaćinstvo

Svako

laktofrizi.

rad

je

imali

da

još znači, Nažaselima sakupiti. poljoprivrednikemljeto

ne

se


mljekarskih proizvađača? krivo To kriva i nestalno tu stara domaćinstva,je tržište, jer krediti visokim svaki čas i a tu su kamatama) (sa mijenjaju, nepovoljni cijene modernih i nabavku nabavku dobrih krava i poizgradnju staja trebne U o mnogo mehanizacije. posljednje vrijeme govori potrebi tržnih li će se to i bumo vidli: Da većom pa otkup hrane, proizvodnjom selu se U našem odnositi. u viškova par godinaproizposljednjih mlijeka više ali bi mlijeka proizvesti. podvostručila, moglojoš vodnja mlijeka Podravini. čuti i ra sabiralištima Sličnu bi po mlijeka mogli drugim priču Turković Andrija Zašto

robnih

više

nema

se

su

za

muzara

za

se

na

se

DESINEC

KLUBOVA ZBOROVANJE POLJOPRIVREDNIKA

NAPREDNIH

Poljoorganizaciji krajJastrebarskog je Desincu, klubova već tradicionalno stanice napredzborovanje Jastrebarsko, privredne Jastrebarsko. nih općine poljoprivrednika nekoliko desetaka U kukuruza, mlijeka, najboljih proizvođača prisutnosti i su mesa, društvenogrožđa, zborovanju prisustvovali predstavnici radnih i stručnih te i koje općinedrugipredstavnici organizacija organizacija političkih sa proizvođačima surađuju poljoprivrednim togapodručja. 290 286 kukuruza takmičilo U se ha,koji proizvođača proizvodnji dt/ha. kukuruza od Najproizveli kg prosječnim prinosom 57,34 1,640.000 dt/ha dt/ha Zvonko Maretić veću od te 101,20 proizvodnju 104,35 postigao je održano

U

nedavno

u

su

sa

sa

Barković

Božo.

4.189

proizvođača proizvodnji goveđeg od i te 18 i grla proizvodnjom 1,077.250 kg, kooperanata uzgajačatovljača 6.924 komada 599.507 i mesa. isporučenih kg svinja količine 1980. g. iznose kg, mlijeka preko8,000.000 Ukupneotkupljene dok 663.000 10 1970. g. o“zupljeno kg. jepred godina, tj. su: Najbolji proizvođači mlijeka Mirko 44.353 1. Batušić sa kg 39.519 2. Novosel Drago kg 38.267 3. Rudinić sa Stjepan kg 4. Borošić 36.342 sa Stjepan kg 5. Maretić 35.436 Zvonko kg 6. Bolf Slavko 34.340 kg 11.500 ima od općine plotkinja,čega umjetnooplođuje Na području 10.730 ili bikovima i 360 ili svega 3,1% plotkinja93,3% porijekla, poznatog selek410 bikovima se plotkinja oplođuje porijekla, poduzgojno nepoznatog »Z« krave kontrolom radom nalazi 323 i 156 krava što čini cijskim pod svih krava 4,1% području općine. Veći 1.800 takmičilo te i brojproizvođača, njih proizvodnji grožđa, Na ima isporučilo preko3,600.000 kg grožđa. području Jastrebarskog pod 1.859 ha vlasništvu 3.600 od cca se vinogradima preko gospodarstva čija veličina kreće iznosi od starost parcela vinograda 0,3— ha, prosječna 25—30 godina. 0,5 i tovu

U

mesa

takmičilo

se

40

sa

sa

u

sa

sa

sa

se

a

a

se

na

se

u

u

a

59


Godišnja proizvodnja grožđa »Jaska-vino« 1.100 sa prerađivač grožđaje preko iznosi

500

278.850

ili 195.195

hl

vagona,

zatim

Najveći

vina.

»Badel«

sa

itd.

vagona

Najboljim proizvođačima dodijeljene su

tradicionalne

nagrade priznanja. i

;

»ASUNTOL« Poznata

tvornica

PROTIV KOŽNIH

S.

B.

PARAZITA

»Bayer« svojim z astupnikom Jugoslaviju »Bayer-Pharma iz naše tržište izvrstan Jugoslavija« Ljubljane pripremili lijek kožnin kod i ovaca protiv parazita. Primijenjuje šuge goveda, ušljivosti, uništava i sigurno mnogobrojne krpelje. Svi ti nalaze koži i i ovaca se živokoji paraziti goveda uznemiruju krvna runo u ovaca, mogu opasna kožu,oštećuju tinju, oštećuju prenositi oboljenjapiroplazmozu. Velika tome prednosti lijeka preddrugimlijekovima spomenutog je što se »Asuntol« zadržava tkivu kakvoća kod ne u mesa pa tajlijek životinja, zaklanih životinja ostaje nepromijenjena. Kod teških oblika od 30 grama »Asuntola« rastvor šugeupotrebljava 15 litara vođe. U svim dostatno 15 grama 15 litara u drugimslučajevima je sa

za

su

za

se

u

a

na

a

u

se

u

vode.

Paraziti

U

goveda

i dostatna

količina

goveda prska spužvom je bazenu 3 litre svako Kod preporučljivo grlo. je kupanje ili na šišanja prije ispašu. izgona ljetnu Zatražite veterinara. savjet Kod

se

za

60

ili pere ovaca

od

rastvora

nakon

u

Z.

M.


VIRJANI SU DOBRI, DOK JE DOBRA DOK JE ZRIO KUKURUZ VIRJE

JESEN |

kukuruza Nije dovoljno proizvesti (osnovne stočne Kako ga kakova pogotovo bila? ova hrane). pospremiti jesen, je Da li višak kukuruza ili »na brzinu« ili prodati podići kukuružnjake virjane! S kukuruzom kada Kada suhom se po lako, je lijepa je jesen. pobere i kada kukuruz Tada lako i ga na uspije dozrijeti. je tavan, k ukuružnjake ili Ali kada kukuruz ne (virjane)drugeprostorije pospremitić dozrije!!! tada muke nas nastaju poljopriviednike. zasaditi

samo

i

dosta

u

za

...

Kako

to

mislite?

ni lako Sada sreća što Lijepo! Zelenog prodati. je silosi i možemo No i pa tu ga podignuti sušara, prodati. poljoprivrednik ako kukuruz ne i meso onda »slaba gubi, računica«. jer pretvori mlijeko, je već se na kukuruza. Nažalost tome Mnogi nismo orijentirali siliranje još i nemamo onako kako ga gdje smo pravimajstori ga mi silirali i besilirati, tonskim Sada to silira. I ako bude išlo valjčanim jamama. jednostavnije i kako bila ova će vrijeme godine tako, je jesen, mnogi preorijentirati kukuruza. to li da da siliranje nego nezrio Naime, jebolje, dozvolimo, na tavanu ili u Tu svi počnepljesniviti virjanu. gubimo. A virjani? U će se ne samo kada u već kroz njima djeca ljetu, prazni, cijelu (!: šali rekao nam Ivo godinuigrati je Ormanec, napredni poljoprivrednik iz Virja.

kukuruza

ne

možeš

su

u

su

u

se

se

na

nam

su

u

61


Ivo

Ormanec

kontrolira

kvalitetu

kukuruza

u

virjanu

Turković

Andrija ALERGIJSKE BOLESTI i slobodno

može

reći

da

našeg problem Alergija jezagonetan stalnom bolesti prisutnost tijela reakcija su je Alergija porastu. alergijske biti. To preoali mora obično stanje strane je bjelančevina, kojaje tvari, kao što su pratvari iz naše primjerice, okoline, najrazličitije sjetljivosti artikli (jagode, neki cvjetni ribe), jaja, prehrambeni dlake, životinjske šina, raznim dodir u dolaze (cement, tvari s zvanjima razne kojimaljudi pelud, su u itd. Tvari stanju koje kozmetička deterdženti) lak,lijekovi, sredstva, žena Jedna se u je alergeni. organizmu reakciju alergijsku pokrenuti bi kad supruga, posebnu upotrebljavao koji j e urtikariju god poljubila dobijala brkove! voska vrstu svoje stranih ulaskom Mehanizam reakcije je slijedeći: alergijske nastajanja stanice raznih tvari u vezuju antitijela koja nastaju organizam,njemu ista uđe ponovo tkiva. Kada tvar, organizam zgodom, drugom kasnije, tim stvorenim već te tvari s do dođe alergeantitijelom, prije spajanja tijelu ovisno o se, Rezultat mjestu koja reakcija, alergijska je togspajanja otok kao ili kao egzem, manifestira drugi put urtikarija jednom spajanja, i kao treći itd. suženje kihanje bronhijalne astme, put vremena

se

na

u

ne

na

u

zovu

za

se

u

za

u

u

s

nom.

62


u Samo SAD mnogo. Oboljelih kojeg alergije svijetu je ima ih 35 Od 9 od forme milijuna. toga milijuna pati najozbiljnije alergije, to astma. bolesti razviti se bilo ali mogu češće je Alergijske kojoj d obi, oblici su djece. Najčešći slijedeći:

od

bilo

oblika

u

a

u

su

u

PELUDNA Ova

HUNJAVICA

raznih alergijska javlja preosjetljivosti pelud i trava i vezana određena doba. Bolesnici im nos biljaka je godišnja kišu, curi i oči to koliko ne zna teškoća začepljen je, Onajkojinije probao zadavati ti mogu rada i noćnom Ako simptomi vrijeme danu, spavanju. se ne može izazvati teže bolesti: nosne ili čak liječi, peludna hunjavica polipe astmu.

bolest

se

kao

rezultat

na

uz

a

suze.

za

u

u

KOZA vrlo česte bolesti. kontaktni Alergijske Spomenimo kože egzem na tvari dolazi alergijski (preosjetljivost kemijske kojima neurodermitis vezi s dodir), (često astmom), alergijska urtikarija (reakcija neke na artikle i prehrambene lijekove).

bolesti kože

danas

su

s

u

u

BRONHALNA

ASTMA

Karakteristika povremeni n apadi otežanog disanja. Mnogo može To astme. među kućna su, toga provocirati napad ostalim, prašina, neke vrste sustava itd. Kažimo da životinjske dlake, hrane, infekcije dišnog bolesti mogu i na i alergijske javiti probavnim organima drugdje. te

bolesti

su

se

LIJEČITI

KAKO

ALERGIJU?

Osobni

Prema mi možemo problemalergije je nepoznat. izliječiti tome, određenu ali sklonost ako jednu bolest, alergiji ostaje. Liječenje jeolakšano, uzročni Danas ima niz metoda identifije alergen pronađen. koje olakšavaju uzroka. odmah obratiti ciranje za Zbog toga jepotrebno liječniku savjet i se Ako može disciplinirano ali liječiti. alergen izbjeći, problem j e riješen, ako može onda će ne možda bolesnika liječnikpodvrgnuti seriji da učini Na na injekcija, cilj kojih raspoje specijalist pacijent neosjetljiv alergene. i se antihistaminici. zovu Katkad laganju lijekovi koji promjena mjesta boravka ili fizičke i posla izliječi alergiju. Umjerene vježbe ( npr. plivanje sport za biti izuzetno ali oni ne mogu imati astmatičare) korisni, smiju natjecateljski karakter. se

se

se

se

su

Dr.

Ivo

Belan

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R.J.STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR Prodaja = _-_——_ Redni Ime

rasplodnih

i prezime

broj proizvođača

junica

na

sajmu

25. 2. 1981.

Selo

Kategorija

Virje Pavljanci

junica junica junica

u

Koprivnici

=

Broj

PA OD PR

—_a__Ž___.........jjj—..———

1. 2.

Dragica Slavko Šimunović Franjo

3.

Sekulić

Stevo

Vlaislav

10216 4565

5463

— PIK — PIK — _

PIK

Aleksinac Aleksinac

Aleksinac

63


.._....—.—.——.d.doo—.—r——.....—.—.—.

— proizvođača Imeiprezime

Redni

broj

Prvčić

4. 6.

Markešić

o

Grubić

Drago

9.

Habijanić

15.

Ujlaki Stjepan

16.

17.

= Pavni —

Lukčin

Drago

25. 26. 27. 28.

Novigrad Novigrad Novigrad

Ignac

Matiša

> Grubić = Pošta =

Novigrad

Milorad

34.

35.

Aleksinac

3204

PIK

Aleksinac

3309

PIK

Aleksinac

3269

PIK

Aleksinac

10744

PIK

Aleksinac

10668 10697

PIK

Aleksinac

PIK

Aleksinac

10727

PIK

Aleksinac

10761

PIK

Aleksinac

13722

PIK

Aleksinac

2491

PTK

Tuzla

ž. tele

11273

PTK

Tuzla

P.

junica

5437

PTK

Tuzla

P.

junica

5443

PTK

Tuzla

junica

5444

PTK

Tuzla

junica

5460

PTK

Tuzla

junica junica

5420

PTK

Tuzla

5204

PTK

Tuzla

junica

5366

PTK

Tuzla

5325

PTK

Tuzla

junica junica junica

10762

PTK

Tuzla

10742

PTK

Tuzla

10743

PTK

Tuzla

junica

10806

PTK

Tuzla

junica

4447

PTK

Tuzla

656

PTK

Tuzla

ž. tele

4862

PTK

Tuzla

krava

1208

ZZ

Požarevac

tele

10297

ZZ

Požarevac

junica

10366

ZZ

Požarevac

4280

ZZ

Požarevac

13474

ZZ

Požarevac

junica junica junica

P.

junica

Gotalovo Gola Prugovac Prugovac Prugovac

krava

Pitomača

Pitomača

m.

Virje

Ivan

Franjić Mato Đurišević Ivan

31.

PIK

Gotalovo

Stjepan

Petričec

36.

junica junica junica junica junica junica

5315

Gola

Ivan

Igračić Mijo Igračić Mijo Stjepan Jakupec Stjepan Jakupec

33.

Aleksinac

Rijeka

D.

Stjepan = Lukčin Ivan 30.— Grgični Josip 31. 32.

PIK

Poganica

M.

Pavlić

29.

5245

K.

Bregi

Milan

Pavlić

junica

P.

Delovi

Ivan

Manojlović

Aleksinac

junica krava

Gola Gola

19. 20. = Helinger Ignac 21. = Helinger Ignac 22. Josip = Švegović Ivan 23. Petras > 24.

PIK

Đurđevac

Drago

Peroš

5412

Gola

Martin

Šestak

18.

Aleksinac

Gotalovo

Ivan

Šestak

PIK

—Đelekovac Gola Gola Gotalovo

Stjepan Mijo

10. Gal 11. Stjepan Šestak Franjo 12. = Slavko 13. Jakupec = 14.

Bregi

K.

Kalinovac

_,

Đurđevac

38. Brusač Josip 39. Drago Ciganek 40. Stankir 41. Andrija — Stankir Andrija 42.

junica junica

5290

Drnje Đelekovac

Ivan

Đureta

K.

Rijeka

Milan

Kolarek

Bregi

Hudovljani D.

Ivan

8.

+ Kategorija

Bro

Selo

Nikola

Jadanović

5.

aea=a=a=ea=-=-=aasaaaaas)

junica junica

Prugovac

junica junica

4375

ZZ

Požarevac

10783

PIK

Vinkovci

Đurđevac

krava

2974

PIK

Vinkovci

14282

PIK

Vinkovci

Gotalovo Đurđevac

m.

tele

--—-—_roaoaovoaoaoaoaoaoa—aoaoaoao—o—o—_a—_—a—a—a———————————>

a

UREDNIČKI

Uređuje Šime

Erhatić, Kolak,

Đapo dipl in2., Tomislav Glavni

Tehnički

i

urednik

odgovorni

urednik:

Nada

Zlatko

Mašek,

mljekarskih

za

Tisak:

64

vet.

radnika

SRH.

organizacije i ustanove

privredne pretplata 5 izvođače mlijeka dinara. Mjesečna

dipl

Rašpica

i izdavač: Udruženje Vlasnik Ilica 31/III,telefon 440-476

Zagreb,

Franulić, dipl. inž., dr Berislav Majić Ljubešić, Jelen-

in £., Petar

dipl. inž., Dragutin dipl. inž., Josip

dipl. vet., Nada

čić,

ODBOR:

SOUR

»Vjesnik«

OOUR

TM,

Uprava 10

Zagreb

i uredništvo:

dinara,

a

za

pro-


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.