Marija
Jagodić
iz
Bukevja
proizvela
je u
1980.
godini
litara mlijeka E ope
u
svojem
gospodarstvu
105.550
PASMINE
GOVEDA
posljednjihgodina uspješno uzgaja Hrvatske i ostale Odatle Podravini. se Vojvodine. krajeve sjev. proširilo uvozi i Nešto Srbije. sjeverne uzgaja dijelovima kasnije du138 oko iznosi simentalca cm, Visina domaćegčistokrvnog grebena od kreće krave kod Težina visine 50—53%% bina tijela grebena. prsiju 2600 iznosi na simentalca 450—650 godinuprosječno zadružnog kg.Mliječnost računa litara. U širem mliječnost godišnja da,prosječna području uzgojnom kod Težina od iznosi masti litara. Postotak 1500—1800 iznosi tijela 3,5— telad muška 180—200 6 od 40 oko iznosi 10 dana od dobi teladi kg, mjeseci kg, 4,5. vrito 9 oko živi Krava ženska 300 450 teži od 1 i godina kg. kg, godine 5 teladi. oteli prosječno jeme izrazito GOVEDO u 2, FRIZIJSKO pasminugoveda. mliječnu pripada Centar i mora. nizinskom j e uzgoja Baltičkog Sjevernog području Uzgaja veliki vrlo Kako to uzgoj proširio mliječno govedo Frizija. je pokrajina Afriku i pa zatim Aziju, djelomice Ameriku, zemalja, brojevropskih bio 80 no k uvezlo To slab. uspjeh j e godina, prije govedo Australiju. dobrima nekim nalazi Danas se (Belje). poljoprivrednim 400—600 težina 130 cm, iznosi kod krava Visina kg. tijela grebena 20.000 sa litara od 3000 do 8000 kreće litara) (rekord mliječnost Godišnja mast. 3,2%/0 dlaka iz GOVEDO 3. PINCGAVSKO jecrvenovišnjipotječeAustrije, leđa i pa karakterističnom kasta prugom trbuha, ispod preko bijelom to Kod nas i govedo je zgloba. tarzalnog karpalnog poviše podvezicama bijelim Hrvatsku i Gorski u uvezeno jošpred sjevernu Sloveniju kotar, Liku, Bosnu, bazi križani danas 80 se nekih buše, materijal uzgaja godina. Uglavnom ima i čistokrvnih tu i tamo grla. 400—600 težina 130 oko iznosi čistokrvnih cm, Visina tijela grla grebena 2400 litara mlioko iznosila zadružnih je grla mliječnost Godišnja kilograma. čistokrvnim buše znatno i Križanci masti. sa zaostaju picgavca 3,5% jeka od 300—400 težina 116—122 od kreće im cm, Visina a tijela grebena grlima. nemamo, Pouzdanih podatakamliječnosti kg. kod uvezeno iz GOVEDO MONTAFONSKO 4. je potječe Austrije,Visina kod tamnosmeđa. do tamnosiva 50 grebena je Dlaka pred godina. kod 500 oko težina 130 iznosi krava cm, mliječnost boljih kg.Godišnja tijela uvozilo da to iznosi oko 3000 litara. Kod oplemene njime govedo uzgoja Gorski uzgaloš bio rezultat no Mjestimično kotar). (zapadna Bosna, je bušu, kotar i Gorski krvi to Bosna). u (Slovenija, jaju govedo čistoj ili žuto domaće 5. BUŠA crno) (sivo, jednobojno kasnozrelo, primitivno, je Na ovog od Save stoljeća početku krša). (područje južno govedo. Uzgaja uvezlo U tu svrhu se raditi oko oberintalsko, podizanja. njezina počelo rada rezultat U i govedo. mnogim krajevima50% buše i pinegavsko viptalsko, tafonsko, oko od nalazi Danas loš. bio goveda ukupnogbroja uzgoju je križanaca. njezinih 150—300 težina oko 105 cm, iznosi Visina kg.Godišnja tijela joj grebena Tovna masti. od 700—1200 kreće sposobnost 3,5— litara, mliječnost može volova dana Preko 50% čiste izražena par dobro težine). (oko 4,5% jesrednje GOVEDO
1. SIMENTALSKO
50
se
u
na
u
se
a
se
se
u
za
a
se
u
mu
u
u
u
se
u
se
nama
na
samo
a
mu
s
sa
na
a
a
za
se
o
a
nas
mu
a
nas
se
se
mon-
se
se
u
a
se
82
sa
kreće se od 14—22 U prvom m“. poroda kg. iznosi kod teladi 400 do 500 g na dan. Buša dobrim mjesecu prirast odlikuje i snažnom U drži 10—12 zdravljem konstitucijom. rasplodu prosječno godina. 6. GOVEDO također iz Kod nas OBERINTALSKO potječe Austrije. uvoziti počelo potkraj prošlog stoljeća (Dalmacija, Bosna, H ercegovina, Lika) da domaća buša. rad dao dobrim namjerom popravi Taj je uzgojnim prilikama rezultate. Visina kod krava iznosi 116—120 a osrednje cm, grebena težina 300—400 kreće oko 2000 litara. tijela kg.Godišnja mliječnost 7. VIPTALSKO GOVEDO iz Uvezeno (potječe Tirola). je Hercegovinu nekih 70 Kao i oberintalac dobro aklimatiziralo se i dalo pojošpred godina. rezultate kod bušom okolini voljne križanja Gackoga (gatačko govedo). «Visina kod čistokrvnih iznosi 114 cm, težina 300 do 350 grebena grla tijela kreće se oko 1800 litara. kg.Godišnja mliječnost dva navedena služe Posljednja za posoja sivosmeđeg alpskog g oveda domaće buše kraškom obzirom pravljanje tepodručju (s razvijenost, i Svakako bi bilo nužno da se ta dva žinu, otpornost skromnost). tipa goveda i navedeno uvoze i sistematskim radom nastavi dalje područje oplemenjivati domaću bušu. oko
uzorati
2500
Težina
teladi kod
se
se
se
s
se
u
se
u
s
u
a
na
na
u
8. PODOLSKO
GOVEDO
jeposljednjih godina uglavnom prvotnog uzgojnog i danas i područja (dijelom Slavonija, Vojvodina sjeverna Srbija) tamo nalazi vrlo malom mjestimično broju. Visina iznosi 125—145 težina od 400—600 cm, Mligrebena tijela kg. vrlo 800—1200 litara Kod na ječnost je slaba, tj. godinu. klanja u tovljenih čista težina iznosi oko U ovu kolubarsko grla 50%. skupinu p ripada posavsko, i istarsko Prva dva su nešto i lakša 400 a govedo. manja(125 cm) (oko kg), veće i teže bit posljednje je (136 cm) (500 kg). I ntenziviranjem poljoprivrede će, radi slabih u istisnuta (osim Istri) proizvodnih svojstava dogledno vrijeme iz uzgoja. 50
se
isčezlo
s
'
u
a
u
REKORDNIH
105.550 LITARA MLIJEKA
i iz Križevaca Gospodarstvo MarijeFranje J agodić Bukevja k raj proizvelo u 1980. rekordnih 105.550 litara Tu količinu je prošloj godini mlijeka. mlijeka 18 crno-šarih krava i 4 crveno-šare simentalca. proizvelo je tipu domaćeg Hranu za muzare 17 na i oranica Osnovnu krmu proizvodi jutara pašnjaka. čini kukuruzna 7 ona Treba sa i 3 silaža, potječe jutara. spomenuti jutra obrok bilo kao muzara ili djetelinsko- smjesakojeobogaćuju svježa osušena kabasta krma. travnih deset 10.000 Prije godinagospodarstvo Jagodićevih proizvodilo je litara bilo 5 krava. samo došlo do mlijeka godišnje, staji je Kasnije je u sastavu i Tome izmjena pasminskom orgamodernizaciji staje. doprinijeli nizatori tom na to bili OTP proizvodnje mlijeka području, »Trgovačko« iz Križevaca i »Sirela« iz kreditima mljekara Bjelovara. Brojnim omogućena nabavka ratarje neophodne mehanizacije koja doprinosi većoj p roizvodnji stvu i stočarstvu. dokaz i rekordna Najbolji tojtvrdnji je proizvodnja mlijeka prošloj godini! u
a
>
samo
a
u
su
a
su
u
u
83
»Sirela«
mljekare premija proslavipovodudodjele održanoj tvorničku preodržana prva u je primila Jagodić Marija Križevcima, kojaje litara 105.550 Treba i to s pravom. proizvestijednojgodini punim miju mlijeka! Na
nedavno
u
u
Čestitke
DRŽANJE
Mariji
| NJEGA
iz Bukevja
Jagodić
DOMAĆIH
ŽIVOTINJA držati
više
valja pažnje. neka mladunčad i naročito može stoka slobodi. Ako rasplodnjaci, pašnjak, zaželi. Na kad ući može nalazi iz se pašnjastaju, god ispustu,kojeg kao sasvim cima i na nadstrešnicu, jednostavnu valja sagraditi ispustima stoka ako treba Ne i sunčane klon od nevremena hladnoće, je bojati žege. stoku držati i zimi tome treba Prema dobro i ispunjegovanahranjena. tenastambe Dva to na moraju dopuštaju. puta godinu gdje prilike stima, stoku li raskužiti i krečiti. nego staju smjestimo Prije meljito očistiti, mlai prema za treba Prostorije potrebi popraviti. pregledati zimovanje, staju zračnih i bez čiste i biti naročito dunčad jakih tople suhe, odgovarajući moraju struja. nakon rada. ako osim ne Životinjevalja ugrijane pokrivati staji, mehaničke ili udarca. od bilo kakove treba čuvati Bređe povrede životinje bređosti dva rada ih treba Kod a po posljednja mjeseca štedjeti, mogućnosti ili ih izvoditi. da se kreću već ih ne po ispustima rad, pustiti upotrebljavati U rada i malakšu. na Radne za se znoju oznoje ugriju, životinjevrijeme obamrli zatim sadrže tvari izlučevine koži nađu se pa dušik, koje soli, masti, i sekret porijekla itd.,stvaraju različitog žlijezda, prašina lojnih kože, dijelovi i se Budući da se ta nečistoća svrbež,stvaraju nastaje rastvara, prljavštinu. više razmnože koži nađu i se pa koježivotinju još uši, takovoj plinovi, obraća
životinja Držanju ne
Stoku
malo
se
što
na
na
sama
na
u
za-
se
na
se
u
u
su
za
a
na
84
za
oslabe.
Ako
pak ugrijane konje staju staju g dje lako će Takove treba propropuh, je oboljeti (kolika, bronhitis). konje najprije vodati 20 skinuti im drvenim onda ih otprilikeminuta, potom znoj nožem, osušiti od ili ako ih odmah treba ih u gužvama slame, stavljamo staju, pokriti lakim Osušeni ukloniti da stoku opepokrivačem. ljeti znoj jenajbolje tako, ili remo okupamo. Za kože služi od slame ili Osui njegu četka, češagija, gužva sijena krpe. šenu skidamo od slame ili možemo i prljavštinu gužvom sijena, je oprati, kožu osušiti. I kože treba i osušiti. Prapotom svježe skupljene dijelove oprati šinu skidamo četkom i oko služi krpom (glava očiju),češagija četke od i ni za što Treba da to čišćenje prašine drugo. nastojati praksi vrši. Naročito čistiti opasno je češagijom mošnju rasplodnjaka. Istim neka čisti što za Prašinu priborom čišćenje manji broj životinja. treba stresti drvenu a češagije daščicu, nesmije jednostavno otpuhnuti ili stresti na stoku treba čistiti izvan pod.Gdjegodjemoguće, staje. takove
stavimo
u
hladnu
ili
.
a
a
a
a
samo
se
za
u
se
sa
na
se
IZVJEŠTAJ SA ZBOROVANJA NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA U ZELINI ROBNIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA ODRŽANOG 7. 3. 1981. GODINE —
U
toku
1980.
godine području općine otkupljeno je potrebe RO »Dukat« OOUR 5.060.461 litra Mljekaramlijeka, prosječne snoće što obračunske litre iznosi 5.780.745 litara. 3,65%, proračunato Zagreb Na kombinata 65 sabirotkupnompodručju Zelinskog zadružnog djeluje nih od svakodnevno odvozi do kako bi na mjesta kojih mlijeko mljekare, taj način našlo do Na tim sabirnim svakosvojput krajnjeg potrošača. mjestima dnevno vrši kontrola kakvoće se sabirač. mlijeka kojuodgovara U 1980. protekloj godini prosječni brojproizvođača, koji predavali sabirna kretao oko 1300. U 1980. na individualnih 68 se mlijeko mjesta godini RO »Dukat« 10.000 litara za proizvođača isporučilo je potrebe preko mlijeka. Od 33 15.000 litara. su togabroja proizvođačapredala preko Ukoliko želimo rezultate 1979. i 1980. vidimo usporediti protekle godine, da robnih 15.000 litara broj je proizvođača, koji isporučili preko mlijeka 11 individualnih što roku od 12 porastao proizvođača, predstavlja mjeseci Kao robni našem na zadovoljavajući porast. najjači proizvođač području je Mužinić iz Križevčeca 31.184 litara sa NeJosip isporučenih mlijeka, slijedi venka Zorić iz Bedenice 27.936 Katica iz Obreži Čegec isporučenih litara, 25.040 Koščec iz Posuda Ivan iz Mirča isporučenih litara, Stjepan Hrastja, Vesi, iz Sesvečan Kudelić Blaž iz Beloslavca itd. Od strane robnih Josip Brezovca, 951.066 litara dok ostatak bazirao proizvođača isporučeno je mlijeka, otkupa na količinu ne proizvođačima, čija prosječna godišnja isporuka mlijeka prelazi od 6.000 litara Svi ti interesantni i su mlijeka. proizvođači proizvodnju jer dana oni robni te mogu jednog postati proizvođači godišnje isporučivati preko 10.000 litara U tome će im i sada koristi 12 indimlijeka. pomoći krediti, koje vidualnih sredstva kreću oko 300 starih dinara. koja proizvođača, milijuna Za kvalitetnu stočarsku svakako kvalitetan proizvodnju jepotreban te 1980. sa o lekcijski materijal, protekla godina svojim pokazateljima govori takovog materijala. porastu Zelina
na
za
ma-
na
se
za
su
su
za
u
sa
sa
se
za
se
se-
85
eo
ee
sme
a
“>...
sa
Sa
svečane
podjele nagrađa
»Dukat«
mljekare
u
Zelini
podmladak preko krava, čiji prati području našem stočarstva stavku kvalitetnu daljnjem razvoju jednu predstavlja području. odnoOvim kooperativnim jošboljim željeli doprinijeti zborovanjem iu kao i godinama. proizvodnji ovoj slijedećim stočarskoj jošuspješnijoj sima, MUNĐAK BOŽICA Na
redovno
našem
400
se
na
u
smo
u
ZZK
KRAVA
ZORA
BIKOVSKA
—
Zelina
MAJKA i Anu
Ivana
mljekare posjetili napredne bilogorskom Zora: krava i nalazi krave i ostale se uz u junice staji Ferenčak,čijoj Zora mi No Zora. Beca i štali su U najipak je Cifra, Zlata, Košuta, kvalitete našem krava draža. To u prva proglašena selu, kojajezbogsvoje je i do 30 litara dnevno ima Dok kao bikovska ona mlijeka. oteli, majka. Kako to bikovska majka? odlazi dva nakon Zora oteli krava muško Svako mjeseca tele, koje Za dobivam i tada Ako Varaždin. centar nagradu. još redu, je Uzgojni nakon takove bile dinara "7.500 dobio bičića cijene) (tada posljednjeg Centar bik Naime dinara. 10.000 umjetno par dodijeljen je još mjeseci ističe veliko stočara kao To Križevcima. u priznanje, je osjemenjivanje selu
U
Ana
smo
—
se
—
u
—
u
sve
a
su
sam
u
za
Ferenčak.
Ivan
—
86
U staji vam
jetijesno?
mene
za
kada
Samo
nabavim
idem
cement
proširenje svoje s taje. da ću ću i modernizirati. Tu mi i Ana supruga jeproširiti.već je pomaže moja te Vera. i Sada imam tri i stelne svega Željko djeca mliječnice dvije junice. Već iduće ću imati krava i više. Plaa godine staji mliječnica pet kasnije niram desetak krava Toliko muzara. nam naše proširiti dozvoljavaju obzirom da devet i nešto više svega mogućnosti posjedujemo jutara z emlje. Dok moderniziram viška i kvalitetne stoke bit će staju, mliječnog rasplodne i više. još Da li Podravini? govedarstvo stagnira Zadrugarstvo, nekadašnja marvogojska zadruga Đurđevcu, sadašnji zadruzi Đurđevac više od govedarski ogranak pripoljoprivrednoj djeluje TO(!!! To treba Kroz i kroz godina. jetradicija, koju cijeniti. zadrugu taj ogranak si što mi treba. Mislim da to da samo nas ja nabavljam je dobro, je govedarskom više! Šteta. ogranku —
Ne
na
samo
u
se
na
u
—
—
u
u
Bikovska
majka
Zora
vlasništvo
—
Ivana
i Ane
Ferenčak
A.
TURKOVIĆ
PRAKSU: IZ PRAKSE U POLJOPRIVREDNE STROJEVE BOLJE KORISTITI i hrane: nam Naprednih poljoprivrednika jedobro, jer žita treba sve više. Zato dobar ili mesa, u mlijeka, je savjet predavanje kojem se kako se iskoristiti. mogu praktično prikazuje, poljoprivredni strojevi bolje ima
sve
više.
To
87
pe
.
im
dao
Za
takova
stočari
predavanja mljekari, naši
i
pronađu drugipoljoprivrednici
vremena.
agronoma, Šempetra predstavnika pomoć iz »Zdenke« »Sirele« komore Bjelovar, Bjelovar, privredne (SR Slovenija), često i Velikih organizacija privrednih Zagreb,drugih »Agrariacoopa« Zdenci, znači To mnogo poljoprivrednih strojeva. demonstracije prikazuju kosiradu i su za mlade one, kombajnom, poljoprivrednike koji početnici traktorskim i čekičarom mlinom pridrugim tanjuračom, d rljačom, licom, inž. rekao kako nam i Josip dipl. je strojevima, poljoprivrednim ključcima nalazi »SIP-a« iz Šempetra suradnik kao stručni Bedeković iz koji Rijeke, takovim predavanjima. praktičnim Uz
—
»SIP«
naših
stručnu
iz
|
nam
za
se
s
u
se
na
Demonstracije
—
Vaša
strojeva
poljoprivrednih
iskustva? ako
jedrago, stručnjaketvornici, zaod naših prijedlog, inovaciju, pokoji dobijemo kupacapoljoprivrednika i Međimurci Podravci i Tu neki ili Prigorci, priključak. upit mjerku bi da ih No mislim neumorni. svoja mogli iznijeti više, koji jejoš Zagorci takovi stid. Neka ali ih agronoma ili koristan obavijeste je prijedlog. pažanja obrate. Bit će direktno tvornicu neka u se drago. zadruzi, svojoj moći će ostali i tvornici mi korist i imati u ćemo 'Time koji proizvođači, —
Ma
imađemo
dobre
no
u
vrlo
nam
su
na
za-
-.
u
nam
nama
se
koristiti stečenim
iskustvom. A.
TURKOVIĆ
88
re
|
NOVI U
Dubravi
POLJOPRIVREDNI STROJEVI NAMIJENJENI STOČARSTVU kod
nekoliko
Vrbovca, Zagreba, pred godina traktorskih u nas, organizirana jeporedostaloga, jedinstvena proizvodnja 50
kilometara
od
kosilica.
organizacija »Granip« Proizvodnja poljoprivrednih strojeva do sada više od 60.000 traktorskih kosilica proizvela je potrebe poljoprivrede skoro traktora danas Godiza se u koji tipove eksploatiraju Jugoslaviji. dostiže i do 15.000 kosilica. šnjaproizvodnja Pored do sada vrlo i programa širokog proizvodnog košenje sušenje travnih i i djetelinsko smjesa, trava, leguminoza krmnogbiljadrugog, ostaloga konstrukcionom birou te konstruirana dva nova organizacije proizvoda. Traktorska kosilica »TSK EXTRA«. na stražnja Priključuje traktora hidraulik. Vrlo montaža i demontipove kojiposjeduju jednostavna taža nad bočnim. svim dajejojprednost dosadašnjim Standardni zahvat kosilice i vrši metra metara. je 1,54 1,75 Pogon vratila standardnih Kosilica ureprekokardanskog dimenzija. jeopremljena automatsko za đajima otklanjanje grebena prilikom preopterećenja. Rukovanje vrlo kod vrši hidraulika je jednostavno. Dizanje grebena okretanja pomoću traktora i sistema poluga. U noseći okvir i od na transportnom položaju greben preklopi odstupa traktora. društvenim udruženim i gabarita Namijenjen je gospodarstvima, individualnim poljoprivrednicima. i »SPECIAL 6K« Sakupljačprekretač sijena jepriključak voženoga tri kotača terena. kojiomogućuju besprijekorno tipa. Oslanja kopiranje Na nalazi šest konstruiranih kotača zubima specijalno njemu specijalnim ili kojizgrću prekreću sijeno. dio Dubrava programa proizvodnog Ovajje »Granipa« prikazan zagrebačkom ovogodišnjem Proljetnom velesajmu. oba Za Dubrava ova su poljoprivredna dodijeljene »Granipu« stroja zlatne plakete. Radna
OOUR
za
sve
za
u
su
se
—
sve
—
se
se
se
—
se
na
se
na
na
—
S. BRLEK
POLJOPRIVREDNI SAJAM NOVOSADSKI OD 18. DO 28. V 1981. 48. Međunarodni
završen
Uspješno je poljoprivredni sajam i u 9. Izložba Posebno ovogozemalja razvoju. njegovomsklopu značenje Novosadskom dalo 7. dišnjem poljoprivrednom sajmu Svjetskog je zasjedanje hranu također održavalo Novom Sadu od 25. do 29. V za se savjeta koje je 1981. Tako Sad bio središtu Novi što veću proje svjetske strategije namirnica i borbe izvodnju protiv gladi. Tradicionalan Međunarodni Novom Sadu poljoprivredni sajam privuče iz naše i inozemstva i Sve brojne izlagače zemlje golembrojposjetilaca.je nešto i teško na Svakako u sajmuzanimljivo jepronaći njemu nezanimljivo. da se stočarskom u posjetioci zadržavaju najviše dijelu sajma, posebice izložbi goveda. Novom
u
Sadu
u
u
u
za
u
a
na
89
m
=...
adna
i
a
a. m
o
o
o
oi
sd
s...
»PKB«
iz Padinske
Skele
izložio
izvrsne
goveda viisticale oblikom i veličinom -šare muzare se koje tipu»holštajn« bio domaće šatime i mena, mlijeka. Najveći brojgoveda je proizvodnjom imao Svaki simentalske. po izgledu izjednačena izlagač je pasmine bređe rada. Posebice to odnosi kao odraz na selekcijskog grla dugogodišnjeg bikove. i mlade junice Tako
izložbi
je
na
crno-
su
u
a
rene
—
se
NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA ZBOROVANJE VELESAJMU HRVATSKE NA ZAGREBAČKOM zborova-
Republičko godine Zagrebuje travnja šećerne visoke repe, suncokreta, kukuruza, pšenice, prinose njenatjecatelja i mlijeka. maslina, duhana, sijena, grožđa, 2.300 iz svih krazvanično U proizvođača, sudjelovalo preko natjecanju je Hrvatske. jeva iz više od 300 pojedinih regija rekordera, natjecatelja Zborovanju jepored iz poi i i veći takmičenja organizatora općina prisustvovao brojstručnjaka Hrvatske među i saveza Čedo Zadružnog kojima predsjednik dručjaSRH, Buković Ivan i član drugi. federacije Grbić, Savjeta referat O i ulozi klubova naprednih poljoprivrednika podnioje značaju klubova Stevo Stanivuković poljoprivrednika. naprednih predsjednik Zajednice i iskustva istaknuta U referatu u proizvodnji visokojrentabilnoj pozitivna 25.
U
1981.
za
mesa
su
90
održano
XIV
što
ih
granama pronatjecatelji postigli gotovo poljoprivredne izvodnje. U vrlo stručnom dr. Katić inž. Šuko i interesantnom dijelu zborovanja što oslobađa stočarske procesu iznijelimogućnost korištenja bioplina O rezultatima inž. V. Daničić. proizvodnje. jegovorio U učestvovao veći raspravi diskusiji je brojneposrednih proizvođača, visoke i društveno takmičara, stručnjaka organizatora proizvodnje, političkih radnika. su
u
svim
su
se
u
—
—
većem Zborovanja proizvođača prethodno, broju i SR te su općina regija Hrvatskoj,najuspješnijima dodijeljene diplome stručna putovanjasusjednu Italiju, ciljem upoznavanja dostignuća poljoNa ići će i rekorderi. privrednoj proizvodnji. putovanje prošlogodišnji Rekorderi su: pojedinim proizvodnjama Kukuruz: Tanasić Kuzman Lovas Vukovara dt/ha 4 i kraj 138,44 još od dt/ha do dt/ha. proizvođačaproizvodnjom 119,40 138,30 Pšenica: Vukovar Milan dt/ha i Paroški 3 sa 81,50 još proizvođača44,60 dt/ha do dt/ha. 76,00 Kneževi B. Manastir dt/ha repa: Šećerna Peštaj Josip vinogradi, 838,23 “i dva takmičara 601/97 dt/ha do dt/ha. još proizvođača 660,00 Suncokret: Ivica dt/ha. Šestić Županja 30,26 Račinovci, Duhan: Đukić dt/ha. sa Josip Lozan, Virovitica, 27,7 Prirodni Došen dt/ha pašnjaci: Stjepan, Prekobrdo, Bjelovar,189,8 suhoga
takmičara
—
u
održana
su
u
a
u
s
u
ovo
u
sa
—
sa
sa
—
sa
—
sa
—
sa
—
—
sa
sijena.
Zasijani pašnjaci:
Blažinčić
Mirko
—
sijena.
Silažni
kukuruz:
Ivšak
Rovišće, Bjelovar,206,4
dt/ha
sa
suhoga
proStjepan Križevci,810,00 jošjedan izvođač dt/ha. 610,00 Grožđe: Galović Nikola Prhoč dt/ha. sa 193,4 Taritaš Nikola sa kravi 305 dana po Mlijeko: Čazma Paljevina, 7,056 k g standardne i litre. Ivan laktacije predanih 42,336 Podrugač Poljana, Vrbovec sa litara. Jerković Tomica Našice isporučenih 61,160 Koška, litara. sa (vantakmičenja)proizvedenih 165,847 Stajski prosjek k g 15,57 i kravi 5.718 litara. po prosječno Goveđe meso: Novo Zelina Dragina Stjepan Mjesto, proizvedenih 91,635 kilograma. Tomaševac sa Svinjsko Dušajić Josip 70,980 kilograma. Mato Rečice PeradJagušt 147,420 kilograma. Prasad: Sever 431 komada sa i Franjo Bjelovar, odgojene prasadijošjedan brojleri: proizvođač. JakPriznanja organiziranje klubova, primjenu tehnologije dijelili šić Slavka iz Matić Ivan iz i Božidar iz Županje Varaždina, Majhen Bjelovara. sa
—
dt/ha
i
sa
—
u
—
—
—
sa
—
meso:
—
sa
—
—
za
su:
S. BRLEK
NAPREDNI
POLJOPRIVREDNICI JASTREBARSKOG
Gornjem najbolji proizvođačistručni propodručja Jastrebarskog. Taj skup podjelom nagrada n ajboljim poljoprivrednici izvođačima stanica Jastrebarsko učešće organizirala jepoljoprivredna radnih tom na gobrojnih organizacija kojedjeluju području organiziranoj raznih proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. U
s
Desincu
sastali
su
se
bili
s
uz
mno-
u
91
Sa
KLAONICA
NOVA
sastanka
Jastrebarskom
u
PERADI U SLAVONSKOM
BRODU oslo-
godišnjice povodu godišnjice društvenovećegbrojaposlovnih partnera, bođenja,prisustvu sekretar Milutin iz i iz dnika pa Baltić, zemlje, inostranstva, gotovo cijele političkih i klaonica od CK otvorio peradi jejednu najmodernijih PredsjedništvaSKH, Brod. Slavonski Veterinarska stanica što kafileriju, jujeizgradila izrastao 7 1949. kolektiv sa osnovan je zaposlenih, godine Ovajvrijedni i 10 doktora od 56 kolektiv 300 danas preko radnika, čega veterinara, nekolicina i tehničara 28 veterinarskih diplomirabolničara, magistara nauka, što ga svrstava i nih struka, pravnikadrugih agronomije, ekonomista, inžinjera stanice veterinarske na prvo Jugoslaviji. najveće mjesto također već stanica Kao osnov jedan izgradila ranije stočarstva, je razvoja i centara od goveda svinja umjetnoosjemenjivanje najsuvremenijih kvalitetno nalaze osjemenjenih rasplodnjaci. Broj najkvalitetniji kojima Brod Slavonski iz raste krava i krmača praktički je Općina godine godinu. krava 100% SR Hrvatskoj gdjejeorganizirano osjemenjivanje općina jedina i junica. rasplod dospjelih doza 120.000 centru U visokovrjiednog sjepreko godišnje proizvede i SR Hrvatske SR krava simentalaca mena dijelu osjemenjivanje umjetno švedski nerastova doza 4.000 te Bosne i Hercegovine, pasmine sjemena preko i durok veliki umjetnoosjemenjivalandrace, jorkšir njemački landrace, krmača. nje 12.455 kraOd služba i govedarstvu.ukupno je selekcijska Organizirana ili nalazi 455 va, podselekcijom6,20%/e. U
Slavonskom
Brodu
ustanka
40.
u
i 36.
ra-
u
u
sa
u
u
za
se
u
u
za
se
u
za
za
u
se
92
aa.
-.ao
=.
-
o
m
mo
oem
poe
e
ve
proizvođača proizvođač isporučio je 8.000 i 15.000 64 dok 1980. svaki u kgmlijeka, proizvođača godini isporučila više od 15.000 kgmlijeka. Na nalazi i utovi 10.000 ovom teladi i se u području kooperaciji preko 15.000 preko prasadi. Stanica također vlastite je izgradila kapacitetevalenje jednodnevnih pidostiže komada. lića, kapacitet čiji preko7,500.000 farmama 60.000 nesilica lakih U vlastitim smješteno jepreko pasmina konzumnih dostiže i kojaja, čijaproizvodnja preko12,000.000 proizvodnju mada jaja. Stanica imade vrlo dobro većim indisa organiziranu proizvodnju brojem kod vidualnih veći poljoprivrednika, kojih jeizgrađen brojkapacitetaprokonzumnih i tov i brojlera, izvodnju jaja, proizvodnju uzgoj goveda svinja. rada i sredstava i Sve Zato osnov osnovima za praksa udruživanje je Kod
42
ima
10 i više
krava,
301
između
su
za
za
za
za
na
kona
radu.
udruženom
o
S. B.
MODERNE
AUTOCISTERNE
TREBA ISKORISTITI
U posljednje vrijeme prometnicama jurespecijalne »Sirelu« vozi iz raznih kojima Bjelovar mlijeko autocisterne, mjesta i zaselaka Hrvatske. To i iskosmo posao, pa sjeverne nijelagan bezopasan ristili Slobodaiz Pitomače da porazgovaramo jednuvožnju Bjelovar vozačem iz Narte: autocisterne Keresin, Ovu modernu autocisternu »Mercedes« 13.500 litara vozimo kapaciteta Jablanicki iz Predavca i Naime koristimo Josip ja. tajskupistroj dvije smjene. vraćate Vi uobičajenog posla? oko Da krenuo 3.00 sata i obišao sabirališta u sam jutros Prugovcu, i PoKloštru Grabrovnici, Oderjanu, Velikoj MalojČrešnjevici, Dinjevcu, Podravskim Batinskama. Ferdinanovcu i dravskom, Sesvetama, Brodiću, 12.000 1 Kalinovcu. 11.00 sati i do ću ih sam Pokupio preko mlijeka predat našu tvornicu ide »Sirela«, gdje mlijeko preradu. Kuda nakon vremena? radnog Jovanka i sin Ratko. im Nekad supruga Čeka četverogodišnji nešto ili sinom No svako slobodno iskoripomognem poigram. vrijeme stim i bio aktivan NK »Poleta« sada sam a Prije nogomet. igrač Narta, koristim volanom stalno ukočen i Čovjek zbogrekreacije. nogomet je živci Radnu obavezu trebaš a dok sve zguren, napeti. izvršiti, gušći je i O da i ne cestama zime su ove opasniji promet. Pogotovo govorim. jako NARTA
našim
—
se
u
za
sa
nom
—
u
s
se
—
—
u
na
—
me
—
se
sa
za
za
su
oštećene.
mljekarima? ima dosta. Bilo bi ga to našim selima sve no Mlijeka više, nije i domaćinstvima kada bi se davali krediti nabavku jošviše, povoljniji kvalitetnih krava i modernih To muzara podizanje proizvođač staja. može učiniti. Čudi me da to onda ne a sredstava,kada dogusti i devize nabavku i ostalih Naša za zmognemo (!) mliječnih putra proizvoda? »Sirela« id robne terenu no su na daje pomaže proizvođače mlijeka, potrebe veće. Dok će biti naše kvalitetnim dotle ćemo imati pune još staje blagom, stoke a i rekao Slobodan vozač mesa, dovoljno mlijeka, je kraju Keresin, —
Vi
se
krećete
među
na
—
za
za
sam
za
nema
na
93
Vozač
koji autocisterne,
žuri
se
»Sirele«
kući
u
i odmor.
Slobođan
Keresin
Nartu, gdje
ga
čeka
Slobodan
jutro, jošmnogispavaju, sabiralištima i po sakupljeno upalitijuriti mlijeko i ravničarska sela Dravu. rijeku smještena Sutra
dok
u
obitelj, gdje će
već
u
uz
ga
a
uz
čeka
svojeg obronke Bilogore »merđu«
samu
LJETNA OPASNOST
OD
Turković
Andrija
MUHA
Ljetne najčešća. je je dizenterija odmet da se te bolesti. karakteristike Zbogtoganije podsjetimo okom opasna Dizenterija je infekcija. crijevna Nju izazivaju prostim klice vidljive šigele. Po čemu ćemo da netko obolio od prepoznatije dizenterije? Osoba oboli tek nakon zarazi tri koja otprilike spomenutim klicama, dana. Za bolovi nakon i se u a Najprije javljaju grčevi trbuhu, togaproljev. da sadrži sluz i krv. karakteristično stolice sve proljev Proljevaste postaju je danu. težim može ih biti i do 30—40 može u češće, slučajevima Temperatura Uz sluz i krv uskoro biti ali normalna. se pojavljuje gnoj povišena,najčešće je da se sluznice. Potrebno može i komadići jenapomenuti dizenterija crijevne vrućine na
su
u
toku.
To
doba
kada
bolest
na
ne-
—
se
u
94
mnogo javiti je opisali, taj je rijeđi. Bolest do dva Jedna te ista osoba može i više oboliti. traje jedan tjedna. puta Tko izvor bolesti i kako širi? se ona je Izvor bolesti su bolesnici i oni ali su kliconoše,koji preboljeli bolest, sebi klice i mogu zaraziti Bolesnik okolinu od zarazan još druge. je dana ima dizenteričnih u klica. širi prvog bolesti, jer proljevu Dizenterija vodom i Vrlo često bolest se dodirom, hranom, zemljištem. prenosi dodirom, odnosno ako bolesnik ruke onda takvim rukama dira pere pa poslije nužde, oko sebe U ima predmete (kvake, pribor jelo i td). ljetnim mjesecima najviše muha i vrlo lako iz nezaštićenih nužnika zarazu mogu prenijeti hranu, osobito kuha. Klice uđu kroz usta. koja dizenterije čovjeka Najviše se debelom sluznice i zadržavaju crijevu, gdjeizazivaju upalu izlučuju vrstu ulaze krv. Smrtnost otrova od te bolesti ali jednu koji postoji je znatna. U većim kolektivima može i ili većim se javiti manjim epidemijama. Kako se liječi dizenterija? teško bolest. Bolesnika treba Liizolirati. Dizenterija nije izlječiva strogo i od se antibiotika su ječenje provodi pomoćusulfonamida,mnogi novijih efikasni. Veće količine tekučine treba odmah s kojeorganizam gubi proljevom nadoknaditi. tekućine dolazi usta obzir. Bolesniku ne se Uzimanje daje tekućina direktno ta dolazi u obzir samo u venu. bolnicama. Jasno, primjena
i
u
težem
mnogo
obliku
nego
što
ali
smo
u
nose
za
se
ne
za
one
na
na
onu
se
ne
u
u
u
ne-
u
a
na
u
u
Dr.
Ivo
Belan
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R.J.STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR
—
PRODAJA
RASPLODNIH
JUNICA
i prezime
Redni
Ime
broj
proizvođača
Selo
1.
Kramarić
Slavko
Vrbica
2.
Karamina
August
T. Markovac
3.
Mati
Nikola
4.
Legac
Mato
5.
DJ
6.
7.
8.
11. 3. 1981.
Kategorija
Broj grla
junica
3359
NOVOJ RAČI
U
Kupac _
PTK
Tuzla
3276
.
3683
PIK
Vinkovci
&
3702
ZZ
Despotovac
»
"
3715
S
2
3687
po
i
>
3110
*
“
po:
»
»
-
"
Legac
Josip
Tomo
10.
Krivačić
Mato
11.
Ožegović
Đuro
12.
Šanda
Josip
13.
Lorenc
Stevo
14.
Potok
Šimljanica
Vukušić
Prespa Novoseljani
_
_
Ždralovi
"
15.
Čanković
16.
Uzelac
18.
SAJMU
»
9,
17.
NA
pr
Girčak
19.
s
Božo Milan
o
1"
Novoseljani
*
Ždralovi
"n
"
Antun
.
Ivica
20.
Banek
21.
Borovac
Petar
22.
Kolarić
Ivan
Rovišće zo s. Drljanovac N.
Rača
"
"
LL) PTK
Tuzla a
Despotovac
3686
ZZ
3690
»Sirela«, Bjelovar
3681
ZZ
Despotovac
4165
PTK
Tuzla
4176 16456
S
PIK
16457
Vinkovci *"
Tuzla
4296.
PTK
4249
»Sirela«, Bjelovar
4250
PIK
Vinkovci
7037
PTK
Tuzla
6897
ph
7044.
ZZ
Despotovac
"
16226
PTK
Tuzla
ph
16288
»Sirmium«,
“
M.
Mitrovica
95
ŽELE
—_————___—
i prezime
Redni
Ime
broj
proizvođača
____
24.
Tkaličanec
25.
Selo
Kupac Despotovac
16427
Požarevac
16425
PIK
Vinkovci
Kozarovac
16396
PTK
Tuzla
Rača
16355
ZZ
Despotovac
16363
PTK
Tuzla
Požarevac
Ivan
ELI EL
21.
Dautanac Ivan Mato Remenarić
28.
Margetić
29.
Dobac
Mato
30,
Pećar
Josip
Tucilj
81.
Samce
Vlado
Babotok
3669
PIK
32.
Botičan
Ivan
Jabučeta
3881
»Sirmium«
26.
33.
34.
Josip
N.
Sasovac
2565 2567
evac
"
Vlado Složaček
EŽEŽELLŽ
'''/'/./.kik£%/ —|LLČ_mm__Č_ __ £ik1k1./k1j.1k1kk1|k.k|k1k.eVk£t#t ZZ 16380
Kozarovac
Josip
Grdinić
Broj grla
Kategorija
PČ
23.
EEELELLLLŽ
Predavac
ska
Mitrovica
3884
PTK
Tuzla
7067
»Sirmium« Mitrovica Vinkovci
Sabolek
Dragan
Starčevljani
3860
PIK
36.
Bosanac
Vlado
Predavac
7163
»Sirmium«
Mačvan-
—
ska
35.
Mačvan-
—
Mačvan-
—
ska
Mitrovica
Đuro Maljak Hamunajec Alojz
Hrgovljani
7191
PTK
Tuzla
Stanići
3779
PIK
Vinkovci
Žagar Nargić Stjepan
Orlovac
16372
ZZ
Despotovac
N,
Rača
16236
PTK
Tuzla
Orlovac
16349
PIK
Požarevac
42.
Brajković Stevo Vargić Drago
Sasovac
2569
PTK
Tuzla
43.
Varga
Đuro
Orlovac
16346
PIK
Vinkovci
44.
Debač
Ivan
St. Rača
16472
»Sirmium«
37. 38.
39. 40. 41.
Ivan
45.
Debač
Mato
46.
Blaha
Ivan
47.
Grgec
48.
Frković
16375
1
Drago
Mitrovica
PIK
Požarevac
ska
Mitrovica
7031
49.
7030
PTK
Tuzla
50.
7013
PIK
Požarevac
Ždralovi
4204
PIK
Vinkovci
Raići
4620
PTK
Tuzla
51.
Rebić Stevo
Mačvan-
—
4595
Draganići
Vlado
ska
»Sirmium«
4556
Gudovac
Mačvan-
—
EL
Gudovac
4532
»Sirela«, Bjelovar
54.
Drago Matojina Pršir Stjepan Mirović Stjepan
Višnjevac
3319
PIK
Vinkovci
55.
Ferinović
Dautan
4726
PTK
Tuzla
56.
Francisković
421
PIK
Vinkovci
57.
Pajdlin
52.
53.
Ankica Ernest
59.
Žager Grgić Mato
60.
Mikulandi
61.
Ilić Jovo
58.
Ivan
V.
+
krava
Pisanica
Josip Josip
Bulinac
4736
Novinac
4705
Dautan
626
krava
Obrovnica
dipl
Glavni
i odgovorni
čić,
inž.,
Tomislav
Nada
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Zagreb, Ilica
ska
Mitrovica
PTK
Tuzla
Vinkovci »Sirela«, Bjelovar
ODBOR:
Erhatić, inž., Franulić, dr. Berislav dipl Kolak, inž., inž., urednik Zlatko dipl. vet. Mašek,
vet., Nada
Đapo dipl.
Mačvan-
—
PIK
625
UREDNIČKI
Uređuje Šime
»Sirmium«
4696
Sasovac
dipl. Dragutin Josip Ljubešić, dipl.
31/III,
Mjesečna pretplata za izvođače mlijeka 5 dinara. Tisak:
Jelen-
Majić
Rašpica
Udruženje
telefon
inž., Petar
mljekarskih
radnika
SRH.
i uredništvo:
Uprava
440-476
privredne SOUR
organizacije
»Vjesnik«
i ustanove
—
OOUR
dinara,
10
a
pro-
za
Zagreb
TM,
96
ia
moa
pool
oo
=.
daš
iš
e
e
tim