redovito
i pažljivo
Novi musti, poljoprivredni sajam
Sad
24.
V
1981
GODIŠNJA SKUPŠTINA ZADRUŽNOG REGIJE SAVEZA ZAGREBAČKE (Izvodiizvještaja) iz
skupština zadružnog godišnja Zagrebuje između napore označuje dvijuskupština Razdoblje zagrebačke regije. što i i većom što uspješnijim proizvodnjom poljoprivrednom boljom Tome odnosa su društveno-ekonomskih u pridonijele poljoprivredi. razvojem i zagrebačkoj regiji. organizacije društvenomnogobrojne načine proNa se razne poljoprivredne unapređenju djelovalo je političke robnih Tako proširilo proizvođača, specijaliziranih b roj povećao izvodnje. individualnih prona udruživanje kategorije, takmičenje drugeproizvodne 18.537 obuhvaćeno kroz Samo i izvođača društvenim je takmičenje drugo. koji proizveli: poljoprivrednika, 29. VI.
U
održana
1981.
saveza
za
za
u
na
se
s
su
dt
162.243
232,72
kukuruza
vagona
8.006
hl
kukuruza
grožđa
dt
52.449
silaže
vina
kod
57.955
teladi
komada
kg prirasta 8,454,595 tovu komada 48.091 u kod svinja kg prirasta 3,737,636 komada brojlera kg prirasta 3,185.864 4,011.120 litara 30,543.864 mlijeka budućnost. i rezultati To za su Proizvodnji silaže, putokaz zapaženi veliko treba dati Hrvatskog značenje području posebice kukuruznoj, 52 bilo 1980. prou poljoprivrednika koji godini zagorja, gdjeje i tovu kao krmu izvodili osnovnu u proizvodnji goveda. mlijeka silažu, od 400.000 živi Na stanovnika,kojih približno općinaZagreb području domaćinstava. 44% odnosno 44% Spopoljoprivrednih poljoprivrednika, je sela i živi stanovništvo menuto Organizirano naselja. 1,062 (bezZagreba) domaćinstva članova 381 u je 3,3 Prosječan broj mjesnojzajednici. je ili do Ivanić Gradu u općinaZagreb3,7 4,1 Krapini prosjek Zajednicu na
na
su
samo
u
u
za
člana
po
domaćinstvu.
površina
Obradivih m
— poljoprivrednici %o
sektor
društveni
——ŽLŽLLZZ'
PČ
Oranice
i
vrtovi
Voćnjaci Vinogradi Livade
120.447
ha
11.037 522
5.805
235
11.649
15.936
62.283
ha
57,7 2,8
5,2 34,3 žitarice
mjestu individualnog površine ha. Na ili 82.221 po sa individualnog zastupljenosti mjestu drugom 68,5% čemu 19.974 ili zauzima krmno stočno sektora hektara, 16,6% koje bilje, je odnosno nema mljekarsku stočarstvo, pridonijela orijentacija sumnje je trećem Na blizini po zastupljemjestu grada. neposrednoj proizvodnju ili 12% sektora oraničnim nosti na površinama individualnog je povrće dovela do I 14.490 hektara. kojeje orijentacija, prostorna ovdjejeuočljiva sektora
Oranične
su
na
prvom
na
u
sa
98
*
potrebe grada, sigurnostplasmanupovrća. kategorije kao što rasadničarska hortikultura i sl. bilje, proizvodnja, je industrijsko oraničnih neznatna. po zastupljenosti iskorištenja površina je da ali istaknuti Za smislu, prošlim negativnom godinama je, neobrađene. ostale U društvenom sektoru znatne neobrađeno površine je 3.636 hektara ili sektor imao neobrađeno a 33,2%oranica,privatni je 3.686 što međutim i tako mnogo, čini samo 3% hektara, postotku nije jer ukupnih oraničnih sektora U ove površina privatnog području Zajednice. od uzroka i ovakvoj hidromelioracijsko situaciji jedan je neriješeno pitanje, sektoru i staračka a na komasacija, arondancija, privatnom domaćinstva, još kao i rad inozemstvu aktivne radne također u što privremeni prisnage, donosi neobradivosti površina. visina
i
te
Ostale
u
u
su
u
u
na
Površine Tabela
pod
žitaricama
(1980)
1
Društveni%?/, sektor ha
Struktura Pšenica Kukuruz
Privatni
%/
sektor ha
Uukpno ha
%/,
2.116
35,0
25.313
31,0
27,429
31,3
2.871
47,5
51.855
63,6
54.726
62,5
Ječam
288
13,0
1.703
2,1
2.489
2,8
Zob
267
4,5
2.636
3,3
81.507
100.
Ukupno:
6.040
U
žitarica
100
proizvodnji kao kulturom najznačajnijom oraničnih ili 54.726 ha. površina Tabela
na
87.547
2.903 87.547
3,4 100
hektara, podkukuruzom 1980. žitaricama godini62,5% zasijanih
u
nalazilo
se
2
Kukuruz Površina ha
Godina proizvodnje 1967. 1973. 1979. 1980.
Ukupna
'
dt/ha
Prinos
proiz-
vodnja vagona
58.227
30,0
55.633
33,2
57.122
31,0
21.135
54.726
36,2
19.811
i:
kretali
17.468
-
17.468
prošloj godini postignuti dt/ha odnosno 43—58 društvenom sektoru ili prosektoru, privatnom dt/ha oba sektora. Na istaknuti za ovom sjeku36,2 mjestupotrebno je na rezultate, čajne koji organiziranoj takmičarskoj proizvodnji postižu sektoru danas već tradicionalno Zajednice kroz, privatnom takmičenje Klubova naprednih poljoprivrednika zagrebačke regije. Prinosi
u
su
na
se
od
30—41
dt
ha
po
na
u
zna-
se
u
99
doti
nd
a
a
dd
i
dn
tea mai
da
A
dai
Bt
E
_
dao
čao
o
dn
proizvodnokoja je akcijom, tak15.736 ciklusu takmičarskom obuhvaćeno u prošlogodišnjem kategorija, takmičarskihžitarica takmičara takmičilo 3.392 od proizvodnji mičara, kojegbroja rezultati na i. ukazuju činjenicu, nedvojbeno Postignuti. (kukuruzapšenice). ZOZ-a sektora nije poljoprivrede individualnog potencijal da proizvodni od kukuruza uroda samo bi iskorišten.. Tako prosječnog povećanje dovoljno indidt kukuruza od 259.275 količinom dodatnom rezultiralo 5.dt/ha nikakova izvršiti bilo bi da zapravo vidualnomsektoru, potrebno bi i urodu bi tom Ako koji onaj. potencijalnom pridodali dodatna ulaganja. onda oranične neobrađene obradile sada bi kada površine, bioostvarljiv, i druKakvi to od dt kukuruza. su financijski dolazimo do rezultata596.623 isticati. efekti štveno potrebnoposebno nije uporabni ili Pšenica žitarica sa 31,3% drugom mjestu zastupljenosti je obuhvaća
danas
Tom:
i!“
11'
u
se
na
sa
ne
a
se
u
na
27.429
ha.
Tabela
3 Pšenica
Godina
Ukupna vodnja
'
.
proizvodnje
:
dt/ha
Prinos
ha
površina
proiz*
vagona
..
1967.
1973. 1979. 1980.
30.913
-
Lk
27.808
I
27.429
88,5
80/67
Index
6.014
19,4 26,2 28,4 29,6
30.999
*
.
8.099 7.897 8.119
135,0
152,6
.
usmjepostotka ovdje kretali odnosu »bližih« renost prinosi Ovogodišnji općine. »dalje« kod dt/ha dt/ha i 28—32 45—50 kod privatnog sektora društvenog kukukao i kod I oba sektora. dt/ha sektora ili u na ovdje, prosjeku 29,6 u. znatne ruza proizvodnje mogućnosti intenzifikaciji potencijalne postoje. individualni 92 Kutina »Moslavke« i na ha,gdje kooperativne proizvodnje visoke sektorom društvenim u postigli proizvođači suradnji poljoprivredni kod. dolazi Pored po jedinici površine proizvodnje intenzifikacije prinose. korist oranične do ove površina površine kulture postupnog smanjivanja i odnosno podpovrćem stočnim, krmnimbiljem uljaricama. odnosno i zob Ostale zastupljene manjojmjeri, ili ječam žitarice, oraničnih žitaricama strukturi površina zasijanih ukupno 6,2% i kod
“Kao
kukuruza
i
se
stočarska
vidi
odnosu
u
su
na
u
cca
se
su
sa
u
su
u
.
na
u
ha.
5.392
tabelarnim
“slijedećim
U
Tabela
prikazima je vidljivo. i
to
4
_ Livadno sijenoGodina Prinos površina ha proizvodnje prinosČE M, ŽŽŽŽŽŽŽ——————————————————Č__PČMČČČ jj
1967.
73.475
1973. 1979.
1980.
* “
+.
-
,
_LLLLLL
Indeks
I...
'100
78.219
117,6
80/67.
.—.—.—.———..————.——
73.057
———ĆČ—Č_— ————
dt/ha
35,9 30,2 31,5 32,0
66.527
,
proizvagona
E 23.883
==
h
22.189 23.013
25.030 .
—— ŽZ— PPEĐEE Č_Č_Č_ PČČŽČŽČŽČjjČjČ 89,1 >
Ukupna vodnja
EEE
-.o2Zvjevenenni
—
104,8
razdoblju godinevidljivo je, površine pod da dama uzrok hidromelioracija povećavaju, neriješena pitanja glavni po jedinici stagnacije površine. prinosa od
U
da
1967—1980.
liva-
se
su
o
.-
ta
s
Tabela
3
5
Privatni sektor
Društveni sektor
Kultura
—
—
.-
mMorshaoiši2
10.932
<->
2.
'
52,8
;
_
.
vagona
5.772
—
SE
52,8.
+
5.772
2.
o
_
ha površina prinos dt/ha proizvodnja
—
10.932
0
2. LUCERKA —
Ukupno
'
ha površina prinos dt/ha proizvodnja
—
Duos
Bečki
1. DJETELINA —
BB
+1
ti
vagona
517,2 4,0
'
"5.449
5.442
56,5
'
56,5
:
>
3.074
3.078
81
81
47,5 985
47,5 38,5 :
3. GRAHORICA
ha površina dt/ha prinos proizvodnja vagona 4. STOČNA REPA ha površina prinos dt/ha
0
—
—
— _0
““.
—
—
proizvodnja
“
824
'
:
7790 133,1. 1.097 '
—
—
_
s
133,1
—
vagona
1.097
.
—
da
-Za--
području je je prikaza vidljivo prednjih 33.880 1980. vagona djeteline livadnog sijena, proizvedeno jednice općina i i što čini ovog po-: govedskog mlijeka proizvodnji lucerke, ž dručja. fonda Zajednice općinaZagreb području stočnog stanje Općenito individualnom stoke sektoru broja podaci kretanju slijedeći predočuju vremenskom godine. 1977— razdoblju 1980. Tabela 6 “*
tabelarnih
Iz
ove
na
u
osnov
.
mesa
u
na
na
o
š
u
Godina
Telad
1977. (15. 1. 1977.) 1978.
i junad.
__
Konji
Krave
.
Krmače
tovu
u
1
,
]
:
30.310:
:
«108.080
107.100
28.480
(15. 1. 1978.)
1979. (15. 1979.) 1. 1980.
18.570,
28.800
gd14.070: Koe
17.490
30.840
10.070.
,
31.180
107.180
.
31.899
;
14.420
13
ka
(15. 1. 1980.)
Svinje
104.926
a
27.390 ds
AKK
-
11.740
:
11.170. D
de
..30.158
>:
:
13.360...
1980.:1977.
»wovećanje
5,24
+
smanjenje.
sag
—
—
2,92
— : 36,78.“ _
4,71 —-
—
5,05
individualnom Procjenjuje svinja cca komađa 100.000 sektoru utovi još individualne vlastite kupce. potrebe i poljoprifond Stočni ovog područja predstavlja njegovnajznačajniji i kvalitativnom i kvantitativnom vredni smislu potencijal, čijemrazvoju treba posvetiti najveću pažnju. se
za
da
se
u
za
*
101
'U
raznim
se
analizama
o
izvode
fonda
stočnog kretanjustanju i
načelu
u
zaključci: što stalnom krava deagrarizacije je opadanju, je posljedica broj što robni nego broj smanjuje sporije formiraju proizvođači sela, krava u mješovitim domaćinstvima, ali u krmača u togabrojsvinja je porastu usprkos brojrasplodnih što tovu (»cikličkih oscilacije opadanja, je posljedica tendenciju pokazuje nestabilnom koje opetprouzročene proizvodnji, kriza«) svinjogojskoj društvene i neadekvatnim tržištu na zajednice, mjerama situacijom odnosu 1980. 1977, drastično (36,78% smanjuje brojkonja interesi da i društveni ekonomski mjere poduzmuozbiljne premdapostoje interesi su i obnovu za ONO(tu posrijedi konjogojstva unapređenje razini kakvu rad iziskuje nije govedarstvu uzgojnoe), kod i govisok relativno potencijal svinja g enetski njihov plotkinja broj selekcijski aktivnosti nikakvih i tovo selekciji. fondu strane stočnom takvom uzroci dezorganijedne stanju i reprodukciji,druge mljekarskoj zacija stočarskosistematske i neefikasnost strane provođenju. d osljednom njihovom mjere mesoprerađivačkoj nikakvim ali prognozama Svi pesimističkim mjesta stoje, zaključci ciklusa ovom stočarsko poreprodukcionog razvoja daljnjeg pogledu »čistih« i proces transformacije jakatendencija deagrarizacije jer dručju, znači uz domaćinstava ne odgovarajuću »mješovita« poljoprivrednih osnovi i udruživanjestimulaciju tehnologiju, suvremeniju organizaciju, individualnih kod i dohotka proizvodnje nazadovanjesmanjenje visokog sektor društveni se proces uključivao nije dovoljno proizvođača. Naime, obnovi i kvastočarske individualnom na sektoru, pogotovo proizvodnje litetnom fonda. poboljšanju stočnog 1.3. Stočarska proizvodnja ekonomske teveć niz Stočarska godina proživljava dugi proizvodnja od Poremećeni odnosi škoće. proizreprociklusuprimarne cjelokupnom tokove do proizvodnje. utječu vodnjeprekoprerade prometanegativno neekonomskih interes orgatovljačkih t ovljenika smanjen Zbog je cijena individualnih i društvenom sektoru i kod tov, nizacija proizvođača. krize« i »cikličke rezultat Kao govedarskoj svinjogojtogajavljaju One govedarsku proizvodnju, drugi skojproizvodnji. jednomjačepogađaju više kriznih proživjela proizvodnja premdajesvinjogojska pu svinjogojsku, ovakvi
'
u
—
a
se
se
—
su
u
—
na
u
u
se
se
na
u
—
a
na
nema
su
s
u
—
s
a
u
u
nema
na
u
u
—
na
—
u
na
u
na
za
u
u
se
..
aza.
Organizirani goveda 1980. da tov tabeli vidi Iz u godini organiziranigoveda podataka i to po količini i po sektoru i društvenom i težini, kooperaciji, opada od težine veći goveda. brojagrla pad isporučenog premdaje 1.3.1.
tov
u
se
u
na
Tabela
7
Godina 1978. 1979. 1980. Index 1980.:1978. 102
Kooperacija grla tona
Ukupno grla
Društveni
sektor
grla
tona
15.186
5.848
109.419
28.146
124.605
33.994
11.887
4.778
90.402
24.036
102.289
28.814
8.383
3.225
53.811
14.489
62.194
17.714
52
50
52
tona
:
55
55
49
Iz
pregleda je vidljivo je ukupni goveda smanjen težini a 48% odnosu što izazvalo po 50%, (u 1980:1978.)je reperkusiju tržišta Na veći mesom. tova sektoru društvenom opskrbi junećim pad više faktora. U prvom redu telad utjecalo je poskupjela je osjećala tov, i nestašica teladi. radne nisu bile u Zbogtoga organizacije otkupiti stanju količinu teladi da tov bi turdovoljnu popunile kapacitetepojedinim nusima. da
količinski
tov
za
za
u
u
za
a
se
za
u
Proizvodnja otkupmlijeka toku Na iz 1976.—1980. su godinevidljivi području Zajednice individualni sektor rezultati slijedećeg tabelarnog prikaza proizvodnje i otkupa mlijeka: i
1.5.
ove
u
za
Tabela
8
Proizvedeno 000 lit
Godina 1976. 1977.
Otkupljeno
1 kravi
Po
lit
litara
000
139.966
1.269
40.457
156.329
1.437
48.852
1979.
164.161
1.490
53.256
1980.
167.629
1.564
59.571
.
ukupnojproizvodnji je napredak, vidljiv ovojproizvodnji količinama tako i p o(47,24% otkupljenim (19,76% povećanje) mlijeka većanje). kako
U
u
u
Tabela
9
Proizvodnja
svježeg
mesa u
i
mesnih
razdoblju
1975.
na prerađevina području do 1980. godine (u tonama)
Svježe
Godina
zagrebačke
regije
Mesne
prerađ.
meso
Ukupno
29.433
33.526
62.959
1976.
26.712
38.339
65.051
1977. 1978. 1979. 1980.
28.267
42.711
70.978
30.174
44.912
75.086
28.250
45.122
73.362
28.858
45.498
74.356
1975.
f
prerađivačke industrije Zajednice općinaZagreb proizvodnih tatizacija postojećih kapaciteta Mada osnovne proizvodne potencijaleagroindustrijskom kompleksu i matični Zajednice općinaZagrebpredstavljaju poljoprivredne površine fond u u može zanemariti stočarstvu, posebno govedarstvu, ipak lociranih induPrehrambena čajprerađivačkih kapaciteta ovojZajednici. se centru strija desetljećimanajbrže razvijalaindustrijskom regije tj. induZagrebu, kojije prerastao jugoslavensku metropolu prehrambene Danas 40% oko preprehrambena strije. industrija regije predstavlja hrambene SRH i 10" industrije preko prehrambene industrije zemlje da učešće iz ovo Tu u razvila snažna pomenom se godine godinuopada. mlinarsko itd. U konditorska, pekarska, mljekarska, uljarska industrija poosnovnih sirovina za sljednje vrijeme, međutim,problem prehrambenu nameće iz središta industriju, potrebu pomicanjaprehrambene industrije 1.6. Analiza
i inven-
u
se
ne
zna-
na
u
u
u
ove
s
na-
103
ali očito
započeo je mnogočemu, je Istina, ovaj regije. obzira bez brže. No da će u mnogo to, odvijati periodu je, kao i da Zagreb Zajednici općina industrije činjenicu, prehrambena kapaciteti Zagreba postojeći razvijalasjenci prehrambene industrije locirani kako već smo općina Zajednici prehrambene kazali, industrije, nisu za Zagreb, potcjenjivanje. proces narednom
se
na
i ovisan
tek
o
na
u
se
u
—
na
PODIJELJENE PREMIJE U SISKU proslavipovodu nedavnoj premijamljekare dodjeljivanja sastali »Dukat« iz Zagreba simlijeka proizvođači najbolji Zabisačkopodručja. ta robna da banijskog proizlježili iz mlijeka godine godinu vodnja Tome stalno doprinosi povećava. i tvornička premijamljekare kao i dobra »Dukat« iz Zagreba, radnih organizacija tamošnjih PZ Gli»Gavrilović«, ganizacija: PZ Martinska PZ Ves na, Desna, i Crkveni PZ Sela Bok, KoopeNa
u
se
su sa
se
smo
u
.
or-
rant
—
Podjela
Sisak.
u
OPREZ S IZRASLIM PAPCIMA
mljekare
premije
KOD
»Dukat»
Sisku
MUZARA
papka Zbog toga ili kod smeta rožina Izrasla raste. nesmetano ona životinju stajanja papka i bolova velikih do Dovodi hoda. nogama, smanjenoj posljedice mlijeka. proizvodnji kovaču odvodi seoskom redovito da dužnost Zato stočara, je bolovi Nakon obrezivanja, popuštaju pravilnog papaka. obrezivanje količinu i gama mlijeka. životinja povećava nađe netko kovača. više selima da nema Znamo No,ipak zanatlija ili selu Ako alatom. i dobrim priučeobližnjem mjestu znanjem veterinaru. obratiti tada za se nog savjet obližnjem kovača, je najbolje Muzare
se
sve
.
kreću.
manje
se
a
u
rožina
troši
ne
su
i zato
u
na
muzare
u
.
s
no-
se
u
u
nema
—'
104
SASTANAK Jana
se
malo
selo
U JANI
sastali je Plješivici krajJastrebarskog. Jednog i »Dukat« OOUR da proizvođači mlijekastručnjaci mljekare »Kooperant« dana
u
su
—
neka
rasprave
količina
stručna
pitanja koja Uz stručno temi mlijeka. predavanjetoj i hranidbi higijeni mužnje, uzgoju se
odnose
na
kakvoću
filmovi
o
muzara.
ŽENI NA SELU NIJE NI LAKO MIHOLJAC
sela,
puno 21
mamo
dva
—
kuću
mladi
tuži
jemjesto,
domaćinstava.
praznu,
člana(!) A
I naše
staračkih
—
—
bili su
o
mlijekapovećanje obrazovni prikazani i
nam
dok se
u
34
U
kuće
domaćica
NI DOSADNO
kao
što
je
selu
od
176
sudbina
to
mnogihdrugih i(domaćinstava) 33 kuće jedančlan,
»numer«
stanuje
svega
Zdenka
i
Ivorek.
a
u
poljoprivrednici?
nakon završene škole ostalo osnovne s vega U posljednjih godina je omladinaca. Već sada bo poljoprivredi šestero(!) Što toga pomalopitamo: delal? grunta —
na
se
obrađivati?
će ga
Tko
—
način
lakši
da
si
omogući poljoprivrednicima kreuslovima si nabave da pod povoljnim gospodarske staje, moderniziraju i nabavku i duže kamatna dite strojeva otplatno vrijeme) (manja stopa bilo više? Bit će da bi bit će sve je mjesto manjehrane, rasplodne stoke, ali će zato biti više neobrađene obrađivati onih će selu koji zemlju manje i No to bi bila šteta i za nas seljake zajednicu. zemlje. Ako
—
mladim
se
ne
za
na
za
a
Nutarnje
na
rezerve
—
ih kod
Bar
—
petkrava,
sada
Ivorek
sa
a
Zdenka
ima.
nas
ih
selu?
Koliko
imaju
svojim
svega
su
a
drugaricamavrijeme za
dogovaranja
neiskorišteni. kočevi mlijeka? ih biti mnogo bi dva robna a svega moglo proizvođača, tržište. nesigurno Naše
više
bilo
—
Kako
su
štale
nekad
imali
poljoprivrednika, koji bi ih držati i deset. Koliko dvije mogli ima
i
U
pred
našem
više.
Tomu
novu
bi
akciju
mjestu krivo je
su
to mislite?
mlijeka jedankilogram vodom mineralnom Slično i dati osam! sada trebamo dok koja je je čavlov, i s Slično mesu. od litre čak i četiri dinara Čas cijenama je mlijeka. skuplja —
Tak.
Pred
par
godina
smo
kupili za
tri litre s
106
jeprasad izvodnju? Žena po
28
na
—
Uz
dinara
a
čas
po
60
dinara.
Tko
tu
se
usudi
ići na
veću
pro-
selu?
domaćinske
poposlove poljoprivredne slove: Vozi hrani ore traktor, njive, stoku, uključena je proizvodnju mlijeka i No tu i naš Aktiv žena. Imademo dramsku i folklordrugeposlove. je te nu Tu su i grupu. gropjevačku radneakcije: poljepšavanje ulica, mjesnog i drvoreda. Iz vlastitih sredstava blja, sadnjacvijeća, ukrasnog grmlja platimo si naša i To nas sve ekskurzije povijesna mjesta, gradove pokrajine. malo rekreira. i Znate i da ženi na selu lako. skupa razonodi, pouči sami, nije To se vidi već i po da ni iz neće udati potome, jednadjevojka grada to dobro. ljoprivrednika. No, nije Slična bi čuti i selima uz mišljenja mogli drugim Bilogoru. A. TURKOVIĆ —
žena
sve
više
radi
i ostale
u
u
se
za
u
PROIZVODNJA Kod
ZELENE KRME U TOKU zelene
krme
LJETA I JESENI
proizvodnje ljetajeseni poljoprivrednici imaju dvostruku korist. S strane zelenu krmu od jedne osiguravaju kojaje velikog ishranu kao daleko od prvo značaja stoke, jerje jeftinijaproizvodnje konzervirane kao stoka rado i (silirane) hrane, drugo ju jede povećava krava. muznost S strane tlo iskorištava između i slijedrugepak jednog niz kod obrade što ima tla. Tlo prednosti dećegusjeva kojemjeuvijek i lakše nalazi takovo tlo ugorenom obrađuje usjevbolje jer stanju, uništava korov. fizikalna nijezakorovljeno jerusjev Nadalje, poboljšavaju hrane izvor i svojstva tla, jerpostrni usjevi humus,kojije nagomilavaju fizikalna tla. Naročito važno da tlo bude zaštipoboljšava svojstva je trajno ćeno tamo od ili biljnim pokrivačem gdjepostoji opasnost erozije ispiranja iz tla. hranjiva kultura čitav niz krmnih Danas koristiti mogu prokoje postoji zelene krme čak i zimi kada to od pa izvodnju ljeti,jesen, je velikog članku U navesti ćemo krmne kulture samo značaja. dvije značajne krme. zelene proizvodnju Zeleni kukuruz vrlo česta krmna toku se je kultura, koja sije ljeta zelene kada obično zelene proizvodnju krme, vrijeme uzmanjka krme, te vrlo oranična kultura. jestoga vrijedna Nakon obrada tla zeleni kukuruz skidanja predkulture sastoji 30 cm, tlo isto kao i oranju dalje obrađuje proizvodnju u
toku
i
za
a
se
se
na
se
se
u
se
se
za
u
ovom
za
u
za
u
za
na
a
se
se
za
u
zrna.
107
kako
bi
dobila
gustoći tada što bude da zelene količina što veća tanja, jerje lišća, stabljika treba dobra kvaliteta bi rado Da i stoka sočan kukuruz ga postigla jede. bi iznosila oko količina razmak od 40—50 međuredni cm, sjemena sijati 100 kg/ha. međunaknadni kao doći može kukuruz usjevi kao rani postrni Zeleni kulkrmnih nakon kukuruz zeleni U prvom skidanja sije slučaju usjev. kao ozimom ozima krmu zelenu tura postrni raži), grahorica (napr. nakon ranih žitarica. skidanja međuusjev sije rok naše kukuruza tiče krajeve je optimalan Što košnjezelenog 70—100 to odnosno završeno kada cvatnje, jeobično početak metličanje, je izvršiti svakom U nakom dana prije jesenslučaju košnjutreba. nicanja. voditi
treba
kukuruza
zelenog sjetve
Kod
računa
o
se
mase
se
a
na
se
a
s
za
se
za
se
a
skih
mrazeva.
koriste
korova
ista
sredstva
protiv herbicida, kao kod kukuruza proizvodnju više ima krmna i Stočni vrlo koja vrijedna kultura, keljje perspektivna krmne kulture. odnosu druge prednosti ta što veoma od velikih Jedna keljaje je otporan stočnog prednosti od te čak sorte niske — podnose (neke temperaturu temperature stostrane S i naknadni kao vrlo zahvalan 15"), pak međuusjev. druge postrni je što medobro čni proizvodnju podnosi sušu, je značajno njegovu kelj diteranskom području. do od obično i kao može Stočni sije ožujka usjev, sijati glavni kelj kao ili stočni Ako se kasnije uzgaja postrni keljsije svibnja. polovine znatno kod urod kelja presađivanog jerje preporučujepresađivanje usjev, sredstava
odnosno
Od
se
zrna.
za
na
u
na
u
za
se
se
se
se
veći. lisna
i kao
predusjev jernjegova keljje čisto tlo od imamo korov i nakon čini toga gustusjenukojauguši obradu tla. olakšava korova što daljnju prihode ostali veće daleko stočni tiče nego Što keljdaje prihoda, i postrni naknadni međuusjevi. ta što veoma idućih velikih od Jedna bujno kelja je stočnog prednosti To kulture krmne kada ostale kasnu raste prestajuvegetacijom. jesen do čak kasnu krmu zelenu imamo da koristimo pa siječnja jesen, čak do ožujka. Dakle, polovine krajevima, južnimkrajevima sjevernim Takovo ima veoma produživanje (2,5 mjeseca). dugiperiodkorištenja ima veliki ekonomski i zimu krmom hranidbe zelenom značaj, jer jesen —3 do kao čak krava kao muznost prvo 30%, drugosmanjuje povećava svakako krmom konzerviranom (sijeno silaža), čija jeproizvodnja potreba od daleko stočnog kelja. skuplja proizvodnje inž. VERA VOLARIĆ,dipl. zahvalna
Stočni
krmna
kultura
masa
nam
se
s
u
sve
u
a
u
u
u
se
za
108
a
se
U GORNJEM Osam
DESINCU
školskog koji »Dukat« dana školovanju mljekari Zagrebu, posjetilo jejednog nom sabirališta Tako koliko mlijeka iproizvođačeupoznali činom i U Gorsabiranja mlijekanjegovom kooperante. proizvodnjomgospodarstvima. Desincu obišli i njem gospodarstvo FranjeNovosela, zadrugara poznatog učenika
iz
centra
su
...........
u
nalazili
se
završ-
na
u
ne-
su
se
s
na-
o
su
mlijeka. kooperantaproizvodnji usmjerenih automatičari« licu kao »prehrambeni mjestaupoznala putem lovanju do sabirališta od i mlijeka gospodarstva mljekare. Tako
u
učenika
grupa
se
u
na
SJEDNICA SVJETSKOG
s
SAVJETA ZA HRANU od
25.
do
ško-
29.
V.
1981.
Sedma
—
WFC ministarska
je hranu« »World Food to “»Svjetskog Council«, savjeta konferencija Tako UN. su se u našojzemlji organizacije okupili najpotijelo jeposebno razini da odrede strateške pravce ministarskoj znatiji stručnjaci svijeta, hrane. proizvodnji Od Hrane 85 31 “sve svijetu zemalja razvoju, je manje. je Ostale morale uvesti količine su uspjela proizvodnju. zemlje povećati goleme Odluka žitarica da kao žitarica. proizvođača glavnih smanjeproizvodnju, U
Sadu
Novom
održana
za
a
—
na
u
u
u
samo
|
109
i
loše
žetve na
nema
kojih žitarica, godinesmanjile svjetske visoku ima nudi što prodaju nerazumljivo
1972—1974. i
tržištu, a
zalihe
su
ono
na
se
cijenu.
hrani
konferencije Svjetske sazivanja je da će obavezale 1974. zemljesvijeta mnogobrojne godine, kojoj Tako hrane. dodatne učiniti napore je svjetskog problema rješavanju WFC«. hranu došlo do »Svjetskog savjeta sadašnjeg stvaranja bila zadaća 1985. do bez ostvari da U godine je »svijet gladi želji Milan Našu Sadu. i ovog u predvodio delegaciju je drug skupa Novom U komiteta govoru poljoprivredu. svojem predsjednik Saveznog Zidar, vrihranu održava sedmo da ovo zasjedanje je ocijenio, zapaženo zabrinutost. izaziva ekonomska kada Održavanje situacija svjetska jeme i odnosa ekonomskih međunarodnih svjetska pripogoršana ravnopravnih nerazvivećine vredna općirazvoj otežavaju godina, posljednjih situacija mada izložene te patnjama, zemlje nerazvijene Zbog toga jenihzemalja. im rast i u pousporen je zemljama, osjećaju razvijenim posljedice i i Svjetska prehramnezaposlenost. inflacija povećana trošnjestandarda, većine bena zemalja razvoju, situacija prehrambena posebice situacija, i žetve Loše bila što teža nego čak pogoršana decenije. prošle početkom je je krize. rub tržišta dovele prehrambene svijet svjetskog snabdjevenost tražili nalazi teške Izlaz iz ovako moraju svijet, cijeli kojoj situacije i odnosima ekonomskim međunarodnim novim suradnji. ravnopravnim Ta
kriza
do
dovela
hrane
se
su
na
o
na
za
—
se
za
u
za
se
ne-
su
se
u
a
na
su
se
se
u
u
SUNCOBRAN
1 STRPLJENJE
godišnji jeku. Ljetoje ili balterasama redovnim ili odmor sunčanjem počinjete jednostavno ćete izletištima. Možda livadama ili na konima u obližnjim svojih stanova, već su i zavidno naći već sutra gledati koji nekojmorskojplaži odlučite ako se ćete veliku Učinit kože. tamnu dobili grešku boju divnu, »crnce«. bi što kako izlažete da satima suncu, sustigli spomenute prije deset do vas oni došli da more zaboravite Ne petnaest prije najmanje Prema da biti i da će i vama dana priviknete. tome,pamet potrebno da se noći ako želite da nekoliko Osim i ne spavate, glavu, prenaglite. čitav gobude i da vam i visoke od bolova zagorčen temperature prevrćete odmor. dišnji ultravioletnim poKao koje zrakama, izlaganja prekomjernog posljedica kože ili od ili od upala nastaje umjetnogizvora, svjetla sunčanog tječu težim U otokom. i napetošću, žarenjem ponekad crvenilom, bolovima, te npr. vrućica, drhtavica, simptomi, slučajevima javljaju mjehuri, opći često dana nekoliko Nakon šoku. slično i pa ljuštenje, praćeno počinje stanje kože. i konačno svrbežom preplanulost Stvaranje pocrnjenje, pigmentacija, će učinit koži količina većih je manje osjetljivom dalja pigmenta količine veće stvarati Zato mogu pojedinci koji sunčanja. svjetloputi sunčevim i se biti koži opreznipostupno izlagati moraju posebno pigmenta ili niskih od vode zrakama reflektiranim izloženi ako su zrakama, posebno tržištu mnoge danas kožom Za oblaka. pojedince osjetljivom postoje da zrakama ultravioletnim kreme zaštitne dobre opasnim kojesprečavaju već
u
Možda
punom
već
sutra
i vi
krećete
na
s
one
na
se
na
se
na
su
se
ne
u
s
se
na
u
ne
u
a
sa
110
na
predjeluju pomažu potamni daju izgled da treba ne Ako iz bilo planulosti, pretrpjeti razdoblje opeklina. kojeg možete ili želite neku od tih preorazloga upotrebljavati krema, ništa da i nego staje drugo izbjegavate pretjerano sunčanje omogućite koži da tamni vašoj polako.
kožu.
na
Neke
kreme
da
koža
i
a
ne
ne
ne
vam
TRČITE I IGRAJTE
SE
može uzrokovati poValja uzimanje lijekova sebnu sunčeve zrake. Takvi tetraciklinski su npr. preosjetljivost lijekovi sulfonamidi mokraćnih antibiotici, (često upotrebljavani lijčenje infekcija neka sredstva itd. U te ako putova), umirenje slučaju jačih opekotina da bolesnik uzimao od tih treba s pokaže je jedan lijekova, prekinuti ako nužna. primjenom lijeka, nije Bolesniku akutnim može hladnom opekotinama pomoći vlaženjem vodom ili hladnih Može se stavljanjem obloga opečenamjesta. primii neka od kortikosteroidnih masti. treba da dosta tekujeniti Pacijent pije eventualne bolove može smiriti nekoliko dan. ćine, jake aspirina Prvih dana ležite već trčite i sunčanja nepomično, krećite, igrajte i tada će se biti sunčanje manjeopasno! od 11 sati do 4 sata Izbjegavajte sunčanje ujutro poslije podne! imati
na
da
umu
nekih
na
za
za
se
ona
s
se
na
a
s
na
ne
se
Dr.
POLJOPRIVREDNI
ae
ro:
I
1.
Novak
Antun
2.
Matić
Đuro
=
Krivak
4.
»
"
— 6. Novak Ivan — 7. Habijan Alojz < Šafarić 8. 6.
2
Belica
Mijo
—Klasić
9.
10. 11. 12. 13.
14.
Ivan
—Baksa
——Hruška Čavlek —
Vinko
Ružić
ma
Dravski
Josip — 17. Kalšan Đuro < 18. Posavec Josip — 19. Valent Depaust — 20. Biser Agneza — 21. —Bihar Antun 22.
:
Trnju
»
— Stjepan Ilišć Hrkač
*16.
»
u
5
15.
Z
Domašinec Jur.
Ivan
K.
.
Draškovec D. Kraljevec
po: pa
Kupac
22288
PIK
21708
PTK
Aleksinac Teočak
21786
PTK
Tuzla
22347
PIK
Aleksinac
21885
ZZ
Despotovac
21872._PIK
Vinkovci
22045
Tuzla
PTK
21670 21344
Despotovac
s
22176
PIK
Aleksinac
»
22155
PTK
Tuzla
21908
PIK
Aleksinac
»
a :
" >.
S . .
21960
2
21805
ZZ
Despotovac
22056
PIK
Vinkovci
21817.
PIK
Aleksinac
22060
ZZ
Despotovac
21748
PTK
Tuzla
21626
PIK
Aleksinac
21597
PIK
Aleksinac
21961
Tuzla
m
ZZ
a
—
"
22191
»
Čakovec Prelog
Ivan
S
S
»
Antun
»
»
Gardinovec
Stjepan
Novak
om Kategorija
Palovec junica Držimurec pie Pribislavec
Belan
R. J. STOČARSKI
—
Selo
Franjo Pintarić Franjo Pintarić Josip
3.
CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
Ivo
.
lil
Pa
va
ai
a
i
a
bo
i
i
dd
m
an
o
Redni
Ime
23.
Kovač
prezime
i
Selo
broj proizvođača
Hermuševec Cirkovljani
Ignac Krušelj Stjepan
25.
—Ilišć Tomo
26.
Sabolić
27.
Mikloška
28.
Dominik
29.
Vražić
24.
s
.
9%
33.
Ivan
34.
35.
Horvat
Pavao
Vlahek
Leno
41.
Barić
Andrija
42.
Zrna
Mato
43.
Serc
Ivan
44.
—Zrna
45. 46. 47. 48.
49. 50. 51.
Kolarić
Tkalec
54.
D.
59. Rodi 56.
64. 65.
66. 67.
mE . »
»
»
> »
»
»
_»
Hrašćan
S <
»
po
»
5
»
Palinovec
Stjepan
ro?
ka
>
»
ka
Hrašćan
Antun
S. >
s
—Novak Zorko
2
»
sma
“>
m
PTK
Tuzla
21492.
PTK
Tuzla
21733
PTK
21453
PIK
Tuzla Vinkovci
21818
PIK
Vinkovci
22335
ZZ
Despotovac
21744.
PIK
Aleksinac
21218
_ Vinkovci PIK
21938
PIK
Aleksinac
22566
PTK
Tuzla
21502
PIK
Aleksinac
21697
PTK Tuzla
pm
Palinovec =
eia
Z
*
21541.
PIK
Vinkovci
21751
ZZ
Despotovac
21843
PIK
Aleksinac
21874
ZZ
Despotovac
21968
PTK
Tuzla
20974.
PIK
Aleksinac
22092
PTK
Tuzla
21558
PIK
Aleksinac "
21523
PIK
Vinkovci
22242
PTK
Tuzla »
22135
ZZ
Despotovac
22071
PTK
Tuzla s
22083
PIK
Aleksinac
21299
PTK
Tuzla
21985
»
21848
»
_
UREDNIČKI
:
Vinkovci
PIK
S
Tuzla
PTK
pr
21754
s
»
“S
21887
=.
=
Korni
21927
21725
s
a
Luka
Vinkovci
22076
“a
a
Mato
PIK
22001
m
:
—Tišljarić Egit Sabol
a
Hodošan
Vuk
21625
21947
»
m
o.
Tuzla
22082
>
S
D.
PTK
21757
»
.
Josip Mijo
22265
21691
2
a
D.
Kupac
21921
=
Blaž 58. Vadlja Stjepan 59. Franjo Vadlja = —Štapljika Mato 60. Kovačić «61. Franjo — Ivan 62. Vadlja < Pavao 63. Blagus 57.
ET)
Hrašćan
Mirko
Vadlja
»
Palinovec
*
Jakob
53.
po:
ELI
—Horvat Ivan —Tišljarić Egit Zrna
.
Goričan Hodošan
— Franjo Hajdikan —Barić Gašpar
52.
<
o»
Vinko
Horvat
»
di
Tomo
Kramar
=
Hodošan
Tomo
40.
s
S
36. Rudi Sabol 37. Vidović Stjepan 38. = Rudolf Zadravec 39. Zrna
ma
a
*»
.
»
z
=
32.
=?
Goričan
Stjepan Stjepan
Josip Zrna Ignac Blagus August Zrna Ignac
31.
»
Oporovec
Antun
Puntar
30.
2 Kategorija
e
22466
PIK
Vinkovci
21491.
PTK
Tuzla
21906
:
21896
"
21866
"n
ODBOR:
Uređuje Petar Dragutin dipl. Nada Šime dipL vet., Đapo Franulić, inž., inž., Erhatić, Tomislav Josip Ljubešić, dipl, inž., dr. Berislav dipl. Kolak, inž., čić, diplinž., Zlatko dipl. vet. Glavni i odgovorni urednik Mašek, Nada
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
Zagreb, 31/III, Ilica
telefon
pretplata Mjesečna izvođače mlijeka 5 dinara.
za
"Tisak:
ll2
Rašpica
SRH.
radnika
mljekarskih
Uprava
Majić
uredništvo:
era
440-476
i ustanove
organizacije privredne
10
'
,
SOUR
i
Jelen-
OOUR
»Vjesnik« —
TM,
Zagreb
dinara,
a
za
pro-