Mljekarski list 8-1981

e

Bud.

Bat

de

dio

sani

oto

a

i

ni

PE de —

lt

i

a

an

i

4

—aa.ae.

i...

a

..

aa

o

i

oo

ili

KRIŽEVCI 1. IX 1981.

EVROP-

zasjedanja povodom Toga Zau ZA zasjeda koje PROIZVODNJU SKOG ANIMALNU UDRUŽENJA 1200 oko 1981. Na stručnjaod 31. VIII do 3. IX očekuje kongresu grebu i ka iz Evrope Jugoslavije. i stoke 1981. biti izložba će 2. IX svinja konja) (goveda U Križevcima stoke izložbu tu Za učesnicima domaćini kao ćemo kongresa. pokazati koje će izloži koje da kolekcijama određeno grlla svoja regija je, bjelovarska SR rad programu pasmine simentalske uzgojno dosadašnji reprezentirati od i krava ćeizloženo 17 eksponata izložbi biti Na toga junica, Hrvatskoj. iz 3 te su 9 krava i izlažu 14 »Sirelini« grla junica) (5 uzgajači bjelovarčani, Veličan zaslužili to stočara Franjo Od Vrbovca. priznanje bjelovarskih iz Pikivača i Buhin 2 Predavca, iz Babotoka grla, Bosanac, uzgajač jedini Brodarić iz i Kramarić Brnić iz Orlovca, .Antolović iz Međurače, Nevinca, iz Lalić iz Ivan Vrabec iz Sasovca, Stjepan Vrban i Stanića, Josip Margetić naši izloženih Ovakovim iz Lasovca. i ČudinaStevo grla Patkovca brojem rad na za dobili su ustrajan dugogodišnji svoj priznanje značajno uzgajači i goveda. simentalskog uzgojuselekciji ćebiti Landrace i Jorkšir V. U Nj. pasmina proizvodnji svinjogojskoj Križevcima. u mo izlagači najbrojniji iz Ivka Sabolek kvalitetna izlažu iz Od grla svoja Bjelovara uzgajača HanSolar te iz Mato i Hutka Milan, Bjelovara, Grizelj Josip Starčevljana, Mirko. i Šimić Ivan ževački to "75 izlaže »zlatnu« prikoja je kolekciju Bjelovar Konjogojska udruga također što u Novom Konjogojskoj priznanje značajno Sadu, je osvojila znanje i Pečar Mužak Antolić udruzi Josipu Josipu Antunu, Škoje Branku, Bjelovar, kao i »Idealovom« potomstvu.

HELizložiti da će se po smotru Za ovu prviputa je istaći, značajno od nastavak kao ženskih i muških najboljih MUTOVA jedne potomaka linija iz dobik »elitni« Helmut bikova.

Z. potječe koji prvi je Njemačkih linija izloće biti Helmutove Osim Predavcu. u linije j e odgojen maćeguzgoja, i kćeri sinova zatim kao 5 »bikovskih ženo majki« jednakolekcija, kolekcija iz iz vrsnog također bika bika staje Predavca, potječe koji HAZDRUBALA, kreći bika te stočara Buhin Manija.

Josipa,kolikcija našu stočari i ovom grlima svojim reprezentiranja prilikom Bjelovarski rad stručan prodobili uzgojnog provedbi priznanje značajno općinu, učinili što kada proizvodnji. govedarskoj grama, pokazuje svijetu inž.

BOŽIDAR MAJHEN, dipl. održava

dana

se

izložba

32.

stoke

se

u

u

na

a

su

sa

a

su

se

114

na

za

smo

u

SKUPŠTINA UDRUŽENJA MLJEKARSKIH RADNIKA HRVATSKE U

Rovišću

koncem ove krajBjelovara je lipnja godine g odišnja radnika Hrvatske.

Skupština Udruženja mljekarskih Na računa 1980.

Skupštini je poredprihvaćanja zaključnoga godinu i 1981. za prihvačanja radu financijskog o plana godinu pročitani izvještaji i kao i i poslovanju mljekarske industrije Hrvatske, stanje problemi proizi vodnje otkupamlijeka.

U toku 1980.

SR litara mligodine otkupljeno je Hrvatskoj 500,930.000 odnosu u na 1979. što jeka predhodnu godinu 476,712.000 litara, je poveća5%.

SRH nje Otkup mlijeka Jugoslavenskom otkupupredstavlja ' 36,1%/.

U društveni sektor i promet među otkupumlijeka uključujući mljekarama iznosio 1980. uvezeno indije godini 5 5,675.000 litara, je 1,897.000 vidualni sektor 413,231.000.

1980. u količine mlijeka su: Najveće godini o ktupile Zagrebačka mljeka»Dukat« ra 122 što 25% svih količina u »Sirela« mil., predstavlja SRH; Bjelovar »Zdenka« V. 50 Zdenci »Pionir« KIM 86,5mil., Županja mil., 39,5 mil, Karlovac mil. i td.

35,8 količine na SRH iz dru-.

Najveće mlijeka otkupljene području 92,5% iz uvoza gihrepublika 7,1%, 0,4%. dnevni iznosio litara Prosječni otkup je 1,368.000 varijacima. litara 1,032.000— rujnumjesecu.

U od vremenu do dnevni 1,368.000 iznosio svibnja zaključno listopada otkup je litara dnevno što konzumnu za 1,500.000 i je nedovoljno potrošnju preradu.

Veliki se pad otkupapripisuje kao nestimulativnim cijenama m lijeka, i načinu ishrane u što zimskomperiodu je imalo znatnog opu tjecaja tržišta i skrbljenost mlijekom mlječnim proizvodima. toku u 1980. iznosila Cijena dinara mlijeka masnu godine je 1,81 jedinicu ili dinara 'za masti.

Pod konac 1980.

6,516 3,6% mlj. povegodine ćana dinara masnu tako da jecijena 2,5 jedinicu, je prosječna cijena iznosila između dinara.

7,33dinara,u granicama 6,33 8,92 Za količine otkupljene od čemlijeka cc isplaćeno — 3,45 milijardi dinara, individualnim ga dinara. proizvođačima 2,96 milijardi Najveće količine obliku su otkupljenog mlijeka plasirane konzumnog mlijeka, 216,437.000 koni litara, kiseloproizvodi mlječni n apici zumno litara. vrhnje 40,834.000mlječni meki i Polutvrdi, u smrznuti tvrdi, svježi, topljeni sirevi, mlijeko prahu, i ostalo količini su od tona. mliječni proizvodi planirani 38,894 Iz da konzumno prednjega sa proizlazi mlijeko u čestvuje plasmanu fermentirani 43,6%, svi proizvodi 5%, mlijeko prahu 10,3%,sirevi i ostali 34,40 6,7%/o. proizvodi rashladnih iznose litara 2.173 Ukupni kapaciteti na uređaja 1,140.900 koliko od sada instalirano u SRH. punkta je rashladnih iznosi 525 litara. Ovi Prosječna zapremnina uređaja uređaji nisu niti na ravnomjerno raspoređeni, je jošuvijek otkuporganiziransvim područjima. održana

za

u

za

u

u

u

a

j

-

su

sa

u

na

na

na

za

a

u

u

u

u

—

SK

115

indivi-

o tkupljene mlijeka n ajveće je poznato dai SRH sektoru individualnom krava sektoru. dualnom Ukupnibroj kravi u krava.

557.986 po i je Prosječno raspolaže ljeje opadanju statistički podatak, Ovo litara 855 1980. jer je mlijeka. otkupljeno godini od svih krava. mlijeko otkupljuje opimade robna daljnjem u logu značajnu proizvodnja Organizirana mlijekom. skrbljivanju 1.120 litara a 8—15.000 4.500 Preko mlijeka, isporučila je proizvođača litara 15.000 više od isporučena Najveća mlijeka. isporučilo je proizvođača masti. bazi na 192.000 iznosi 1980. količina mlječne 3,2% mlijeka kg godini te ili su objekte Ovakovi stajske opremili adaptirali, izgradili proizvođači 200 po5—10 a sa 3.000 i po proizvođača preko krava, raspolaže njihpreko i 30 20—25 do i pa veći Imade od 15 krava. više proizvođaač broj sjeduje krava i podmlatka. brojženskog odgovarajući S. B. količine

što

Kao

u

na

sa

se

u

na

su

se

ne

u

u

DEZINFEKCIJA ILIRASKUŽBA mi-

druge bakterije smanjujemo kojim Postupak nazivamo sredini ili određenom određenoj predmetu kroorganizme ima veraskužba ili U ili raskužba. dezinfekcija mljekarstvu, dezinfekcija liko cjemuzlice, stijenki nutarnjoj bakterija Što broj značenje. jemanji će to kod muzlice i muznog i muznog kantice za stroja, sklopa mlijeko dila, Nabiti vrlo i time duga. s vježina njegova mlijeka, namuženog održljivost brzo će i nečiste li te budu mlijeko bakterijama, bogate površine protiv, štetnim ili do došlo kvariti bakterijama. zagađenja kontaminacije jerje mlakom Nakon upotrevodom, mljekarskog pribora pranja temeljitog dezini sredstva dodatkom voda pranje nekog topla bljava kasnije treba tečetke oštre Uz mljekarskog pribora površine upotrebu fekciju. može Na ncvodom. vrelom sve kraju isplahne Kasnije oprati. meljito odstranilo kako bi u upoi koliko potpunosti vodi, putaoprati hladnoj kanraskužbu. i sredstvo mljekarske muzlice, Okretanjem pranje trebljeno s otvorom prema te i cjeđenje, n jihovo omogućujemo zemlji, drugogpribora nakon bez i suha. i čista biti će Zajamčeno pa toga potpuno površina nutarnja štetnih bakterija!

Poznato izložiti suncu. dana sunčanih Dobro za je pribor mljekarski je i štetno zrake na da sunčane drugemikroorganizme. djeluju bakterije »Omnisan« sredstava Od kojeg spominjemo raskužbu, mnogobrojnih U »Pliva« iz tvornica je njegova dovoljna mljekarstvu, Zagreba. proizvodi A ta litri vode. ml 2 znači u to u jednoj 0,2% koncentraciji primjena ml može količina mala vrlo To desetak od 2 količina kapi. je izmjeriti donosi u sredstva pa upotreba njegova raskužbu, jednomgospodarstvu i

štetne

ili uništavamo u

na

—

na

a

se

sa

za

s

se

sve

se

se

se

u

za

za

—

se

a

s

ne

za

veće

izdatke.

novčane

SABIRALIŠTE KOPRIVNIČKI BREGI Uredno re

pošte«,

ponos

nalazi

blizini

koje Bregima, Koprivničkim donosi 150 Dnevno proizvođača zajednice. mjesne je

sabiralište

u

se

u

»sta-

mli-

116

sh

hladionika.

Sabiračica jeko sabiralište, koje Marija Bahun ima ruke treba uredno pune laktoposla.

Mlijeko preuzeti, ispitati na utvrditi uzeti redovito denzimetrom, pregledati čistoću, količinu, uzorke, donosiocu i vozilima »Sirela«. ga zapisati preuzetopredati mljekaru Sabiračica Bahun radi već 15 znači da psao Marija taj punih godina, ima veliko radno i zato kakvoća sabirališta vrlo pa iskustvo, je mlijeka tog dobra. u

se

odmah

hladi

u

dva

za

Sabiračica

Marija

Bahun

UZORNO GOSPODARSTVO ĐURE GRKOVIĆA U blizini nalazi selo Šiptari, njemu jeuzorno Bjelovara gospodarstvo stočara i Đure Grković.

Klasuprugom poljoprivrednika Zajedno i sinom rom Mladenom 19 i 18 oranica lii uzgaja goveda obrađuje jutara vada.

U završena novoj, modernojstaji goveda, k oja je prošle g odine, nalazi 7 se 7 4 i 1 bik.

Sva stoka kondikrava, teladi,junice je izvrsnoj čista i uredna.

A uzrečica da stoke ciji, poznata govori izgled je najbolje stočara!

To kod se Grkovića i Svaki slobodan trenu»ogledalo« dokazuje. tak stoke i Prilikom dolaska poklanja timarenju čišćenju staje. staju, zatekli smo Đuru kako struže zid i suhu druga staje odstranjuje balegu.

Uz novu nalazi silos veličine 70 m3 staju, pod strehom, položeći predviđen kukuruznu silažu. Nekoliko zasađeno silažnim kukuruzom jutara je 58 C »Zemun vrlo Na nalaze dva Polje«,kojim zadovoljni. stabljici velika ima sama veliku količinu zelene Pomase. klipa kukuruza, stabljika četkom kukuruz bio visok metara. kolovoza, je preko 3,5 Ostale i livadama. površine podpšenicom, ječmom Dnevno 70 litara sabiralištu »Sirela« čiisporučuje mlijeka mljekaru i udruženi Veliku mu bilo strujije kooperant. pomoćpružila jemljekara, se

a

u

sa

za

u

se

u

se

za

s

—

su

se

a

su

za

u

117

Nova

moderna

i Mlađena

staja Franje

Grković

i kada mehanizirano Gospodarstvo i kreditima. potpuno je pomoći čnoj bit će udvostručena. ležišta muzarama, sva mlijeka proizvodnja popune to mlitržištu nema no količine Znatne zamjene telad, popije mlijeka telad hraniti stočari mlijekom. pa kravljim prisiljeni jeko, se

za

na

su

Franjo

118

i Mlađen

Grković

u

novoj

staji

TREBALO BI BOLJE ISKORISTITI

OBRONKE

BILOGORSKE

slu-

deset

puta Boljejejednomvidjeti Podraiz koriste i To izreka. narodna veli šati poljoprivrednici napredni oni Klubova Kroz vine. organizipoljoprivrednika naprednih djelovanje i stoke rali rasplodne mlijeka pšenica, kukuruza, takmičenjeproizvodnji biljki. industrijskih drugih i dobrima ni Nisu organizapoljoprivrednim posjeti zaboravljeniizleti, Kloštra iz često Zato raznim te Virja, sajmovima. poljoprivrednim cijama autobusi kreću Podravine Đurđevca i oznakom drugihmjesta Podravskog, i voze stručnjapoljoprivrednika naprednih pedesetak koji vožnja«, »posebna domovine: naše ka krajeve Luke bile vidi i ništ nezna, ništ nikam čovek Dok riječi nejde, Sabio Novom Sela. Više iz puta Matkovogpoljoprivrednika Novog vidi licu Tu i du na mjesta sajmovima. čovjek Radgoni poljoprivrednim slično. sorte što ima novog, i sjemena stroj, kojejesu kojijeprikladan štošta se može i korisno« izletima takovim Ukratko novog na ugodno kuće učiti i kod primjeniti.

Utisci kroz Sloveniju? puta slovenski Tu idealna Naša za upravo uzgoj. stepenasti jeBilogora naše Bibi i obronci daleko otišli. Zašto i stručnjaci poljoprivrednici livade. Od i kao iskoristili kao vinogradi umjetne voćnjaci, logore stepenasti stočarstvo imalo bi itekakove koristi. Tu bi toga poljoprivreda, pogotovo trebalo vlasnicima takovih popovršina (koje jošnedovoljno iskorištene) kreditima. moći ili u mehanizaciji povoljnim Tada bi bilo trnina hrai ostale zalihe stočne manješipražja, kupinjaka, i drugih priroda?

JERUZALEM

li

nego

—

o

tome

—

su

u

s

razne

u

su

ne

—

sam

u

na

nove

na-

»uz

sa

—

su

—

se

ne

a

su

ne

Na

izletu

SR

u

Sloveniju 119

m)

remena

uva

va

><

ooo mo

la

ma

om

dai

zeem ka

“o

.-

s.

o

4

-

e

PTIISOd EpedoJsII EZ0AOTOJ| 2S VUEP E(UAEII e(uqiAs efudir e[udis eufnI eu(ni [SLIdO E2EUWLIJ #II *e "4 7; *s 'I '8 *'g *6G *26 *LT KA*T€ FI*IG '8C TI*gT "63 Ka! *6T '7Z *oT *9G *OT «e

«e

st

«

“

«e

“

«

“t

«“

“t

«

“

«

«

«“

9S BUEP IZOXO LZOXN EpEdđOJST EPEdOJSTI souspniys EPEdOJSTI EZOAOJOX 7GTefudi efudis eunI "TfUBeTO “EJAO ?

2NOI1S f1[SOd 7% *L *z *6 "S i '8 *€ '8Z "TI KxA *0e "I"IZ *6T *91 *9T “SI Ka4 "65 "ZI *LT 70 *0I «

«e

“

“

«

“

«e

“

“«

ći

st

«

“

“

«

“«

IISOG3U4 ,

ON[SOd epedojstI BJUJSOJIA efugsfIs 95 čuep SJETIPAEx(nzo ru9pnis vxjfnzo IPIO UVONaTVA EABIJI 587 "IT '8 *P *I 'g *, "z *6 K4A *8I *G6 "GT *9G "TI *6G *GI *97 *9T "zr *6T “€*0g FI*'IG Ž

«

“

“i

“«

u

“

“u

«

“

“

št

“

«

«

“

u

«

“.

i

o(1ITSOd 2S PIUISOIA efugsris BFUAPII EfUABIJ efuqtAs €uep SJETIJA exyfnzo IqPIHPZO EIIqOJI 99£ *9 “I *8 '€ *g 7 *'Z*'6 "TI *GT *6T "PC *8T *6e *7G '6Z *0T *LT *Ve "LG “#1 *0Z *'9T '€G u

«e

“

«

“

«

“

«e

“

st

“i

««

«

“

“

«

“

&fupojdo efugsf]S oJETTSA efuqmMs E[UAPBI]efuqtAs efudr exfnzo “

ueq *I '8 12C

“4

“4

«u

“t

“

“

«

u

[14

[ij

"9c *g "ZT "6T "GT '9G KAA *66 ZI*6T *G

'Z *6

“

«

“

«

«

“

'r

*gz TI *9T *6G *0€ FI*'IG ',

“

ši

“

“

šouopnis PJUJISOIA oze(T2A efugofIs AJE[TSA exjfnzoE[UABI] «“

“u

«

it

“4

“

«

“

'8

*GT "66 *ZI *'6T *9č "ZI KAA *6I *'97 *9T *€Z

«

«

“t

“tt

«

st

iš

«

«s

“

*

"6

S

*9T *T KXA *0e *€I *0Z "46 *1I '8T "GG *9

st

'7

'Z "6

tJUJSOIA efugofrs E[UAPBI] efuqlas oE(T9A exfmzo exyfnzo efudi «ROOT miiokrA mdmio: tt

«

*9T ura

"C '6

“tt

«

«

a

di

“it

«

a

«

ti

št

'0€ *€I '07 RA46“01 uza *0I *LI KSET pz*T€ I *g

*€

*g

“i

'g

*g

*G

"GT

'e

*0T

efud1s

“

s“

*g

st

s“

epedoJsII “t

'0€ *€T '07 "LG TI

EZOAOTOM

PEdoJSsTI EJUJSOIA guopnys

ti

št

“

7

“i

“u

“

g

“

“tt

'9

'€

eZOAO[0X] efudis

*61 '9% *zT

eufnI

“i

št

«

*z

EZOAO[0X

Te

efudyg efud1s tt

"L

u

eumI st

“it

"ZT "6T *'93 *g

PEdOJSTI PEdOJSsII ruspngs “

“u

“i

“it

*G

KA!

€

"LT 121

»SLOŽNA

KUĆU

BRAĆA

GRADE«

mlijekaMjesnuzajedvrijedi proizvođače poslovica Grad.

Ivanić nicu Čemernica općine Skupštine području i izgradili mlijeka proizvođači zajednica M jesna akcijom Zajedničkom mlijeka. objekat sabiranje dnevno. litara 700 oko sada U mlijeka otkupljivalo 150, početku više te 500 od rashladni novi dobili dana Ovih uređaj(laktofriz) litara, količine mogu nema mlijeka. preuzeti ponuđene jer problema, se svim sabiralište bi Da proizvođači odgovaralo propisima mlijeka i što trošak da sami vidljije sabirilištu, pločice postave svoj dogovorili da slici. Mislimo vo pohvalu. zaslužuju M. P. Ova

i

narodna

i

za

na

su

za

a

se

su

se

sve

su

u

na

na

akcija

Zajednička

NOVA

| 150 JUNADI

STAJA ZA 33 MUZARE

Dla-

Franje gospodarstvo posjetili Bregima Koprivničkim završetkom. i 150 33 muzare pred je Staja junadi. staju ka,kojigradi nalazi starim Sada »Sirela«. se dala Kreditnu stajama je mljekara pomoć 30 i 2 teleta. U tovu 8 18 je junadi. krava,junica obrok osnovni kao kukuruza 10 siliranje, jutara priprema Gospodarstvo i zimu proljeće.

90 do 100 litara mlijeka. »Sirela« isporučuje Mljekari stočara

smo

U

za

u

za

za

122

Staja

30

za

KAKO ĐURĐEVAC

—

i 150

muzara

DO

telađi

Franje

Dlaka,

Koprivnički

Bregi

MILIJUNA LITARA MLIJEKA visokih

Nema

bez

indu-

prinosa organizirane hrane.

U strijske proizvodnje borbi rezulveće proizvodne za

tate

trebat

će

uložiti

veće

napore

Ferdi-

poljoprivredne zadruge: Kalinovac, nandovac, Đurđevac, i Kloštar Pitomača Podravski, te »Plod«, Virje »Voće»Duhan-produkt«, »Interdukt« »Borik« i Veterinarska produkt«, prokako stanica su zakljuĐurđevac, ćili komunisti đurđevačke općine na posvetematskoj konferenciji i agrara problemu ćenojrazvoju društveno-ekonomskih razvoja odnosa ovom poljoprivredi Podravine. području boriti Odrediti nosioce proizvodnje, krmnu školovati kadar osnovu, poljoprivredni u

na

se

|

vlastiti

za

i

robne

repromaterijal obraproizvođače, i

123

kadar

rukovodeći

ekipirati površine, rada u složenu i stvoriti kojoj udruženog organizaciju jednu zadrugama odnosima. dohodovnim bi svi našli zajedništvo od Samo mlijeka proizvodnju mogućeje povećati području utoviti litara 20 i više litara 17 mlijeka, milijuna dosadašnjihmilijuna da to ne Jasno te 3 80 tisuća 15 tisuća brojlera. svinja milijarde junadi, i može bez postojećom usitnjenom industrijske proizvodnje sadašnjom proizvodnjom.

Stanii Stevo SK Đurđevac Na sudjelovao je konferenciji tematskoj društvete RK SSRN član vuković, Predsjedništva Hrvatske, predstavnici ovog organizacija kraja. noA. Turković političkih đivati

sve

stručno

i obradive

oranične

u

na

ovom

na

na

se

sa

TRNOVČANI

U VIRJU

prijatelje. ugostiti Aleksandrovac Trnovčana Tako bilo i kraj (općina trodnevnog posjeta je zbližila i Virovce SR Naime Trnovčane jepopularna Valjeva, Srbija) Virju. naše emitira već poljoprivrednike »Znanjekoju godinama emisija RTV Beograd. imanje« kao i Uz novim i s prijateljima, razgledanje bratimljenje upoznavanje i središtima kulturnim industrijskim ljepota Podravine, posjet ustanovama, našlo i razgovor poljoprivredi. posjet vojnicimaiz Nekoliko desetaka stočara i proizvođača graničarima,poljoprivrednika, mljekarskih inž. Luke i okolnih praktično izlaganje Virja mjesta, zanimanjem pratili Podravci

ne

bi bili Podravci

kad

ne

bi znali

za

za

se

su

sa

Učesnici

124

za

vremena

predavanja

o

uštedi

goriva

o

Radoja, poljoprivrednih »Zmaj«, koji je strojeva način dao nekoliko kako da si rad jednostavan praktičnih savjeta olakšaju traktorom i i uštede oko 30% To nevažno njegovim priključcima goriva. nije »što više stočne u hrane što procesu proizvodnje jeftiniju cijenu«.

Samo da spomenemo da će lakše orati traktomnogo praktičan savjet, ako vodom rom napune gume. »Fergusonom« ANDRIJA TURKOVIĆ iz tvornice

agronoma

im

na

s

uz

se

se

KOPRIVA PAVLJANCI i međe

—

žele. Svaka

KAO

Nekada

su

travka

bila

HRANA,

ALI | KAO

LIJEK

Cai

Prave

se

je korištena.

Već u rano proljeće krave hranile i su se zelenjavom nešto s kukurupreostalog sijena Već zincem. više nigdje idu drača žeti. Tu i onih,koji tamo sretne dopokoja starija da ide berbu maćica, kopriva.

Zato kratki smo zapisali ovaj Justini o domaćici govor.

Riječ je Leščan iz Pavljanci:

ME ES

nema

se

u

raz-

Koprive

berem

već

bez

godinama je lijenahranim čim sušene davali reumu, koprivama perad, koprive pomibrašnom i kravama s ješane svinjama mliječnicama.

Znači i hrana? kopriva jelijek Bila bolesna Svi sam me To jako (reuma). zglobovi boljeli. ali i slami.

Zobenu slamu izliječila branjemkopriva parenjem zobenoj ili iskuhala i nad vrelom sam vodom držala Blizu 60 pljevu zglobove. ali Mislim da reume. to način godina, riješila je najjeftiniji liječenja. i slame ima dosta.

Kopriva Više ne krave? uzgajate otišla na ostala sama, Djeca pa zaposlenjeRijeku, ja više kako doći do mirovine kako bi hranila krave.

To dosta mislim, je težak Ja nekada imala 4 i više krava posao. muzara sada po staji, više tu već šest »desetki na mogu, jerje pleči« (približava 60života). godina A mlijeko?

Sve to ovisi mladima.

Treba mlade i poljoprivrednike podržati će oni moderne pa ćemo imati svi. pa pomoći, izgraditi staje, mlijeka —

rukavica.

To

zdravo.

a

Tako

smo

—

—

su

—

sam

u

sam

sam

se

—

su

—

u

a

a

sam

ne

sam

u

ne

a

se

—

o

—

A.

Turković

125

A

ovi

<

ao

nn

i

na

ek

čka

<

nd

ina tona» de mikiao i

kem

.»-

a

NA PLJEŠIVICI

PREDAVANJA zasađeni

kvalitetnim

vinove

sortama

čekali

loze

i

su

brežuljci, Plješivički oni rukama su Sa škarama ruke pohitali vinogradara. m arljive godine do silvanca pa do pa od rizvonca, plemenke, vetelinca, graševine kraljevine, obično Za svako red. se novi posao Plješivčane proljeće. ponavlja Taj opet reći da su i dobri možemo to prouz da su vrsni kaže njih vinogradari, izvođači mlijeka. kvalitetnog tisuće litara više od tri tim Svakodnevno po mlijeka, sakupi brežuljcima obiđe dan svaki neumornom koji AlojzuSlugečiću, sakupljaču zahvaljujući kanti. I kada sela s kamionom ta jelijep punimmljekarskih brežuljkasta U radi već deset kiša čan dan i kada on posao. krugupljegodina svoj pada, i Zlatko našao šivičkih kojije, Mašek,dipl. vet., mlijeka proizvođača filmove te kraće održao higijeni, predavanje,prikazao mlijeka, proizvođače te sabirno mjesto, otpremi mlijeka predaji početku mužnje, kravi, pristupu odnosio dio do same pravilnu jedan togpredavanja mljekare.

Zatim, slušali zainteresirano Proizvođači krava ishranu su muzara. gledali predavanje, te o kakvoći stručne a na mlijeka,kvalitetnijoj pitanja filmove, krajuuputili održana Stručna su danima. hrani krave u zimskim koja predavanja, sela kroz se mlijeka, organiproizvođačima nastavljaju druga Plješivici, Hizara.

Tome referenta samostalnog zaciju mliKOOPERANT »DUKAT« OOUR proizvodnju omogućio jeuspješniju nabavu kreditom stoke, rasplodne plana« »zelenog kraju jeka plješivičkom starih te nabavu modernih i kojaje mehanizacije, adaptaciju staja, izgradnju silaže. za potrebna spremanje ovakovom Sve to proizvodnje mlijeka plješivirazvoju je doprinijelo čkom kraju.

LJUBICA STOŠIĆ u

ove

se

u

za

a

se

sun-

za

se

o

na

se

na

muzare

za

uz

na

za

u

u

BERBA | SPREMANJE jejoš obrati kako ćemo ove mišljati godine kulturu. nijupoljoprivrednu ostalo

Iako

dosta

vremena

do i

KUKURUZA

berbe

kukuruza

spremiti za

nas

odmet

nije uz pšenicu najznačajna

Danas

raz-

poljoprivrednim strojevima. individualnim bebri ali na više teži sve posjedima još mehaniziranoj manjim načina: nekoliko ručno i to se uglavnom uvijek tajposao obavlja neokomišani klipovi otkidaju okomišani se klipovi otkidaju naknadno i stabla sa se se otkidajukomišaju. klipovima koji sjeku vežu izvršene kukuruzna U prva stabla dva berbe, sjeku poslije slučaja sušiti. i se snopove ostavljaju ali s berači raznih sistema berbe Kod mehanizirane se upotrebljavaju tehnike i za obzirom brzi u opisivanje njenuprimjenu poljoprivredi razvoj članak.

Kod bilo bi su tih sistema nas upotrebi poseban potrebno napisati domaće berači i višeredni proizvodnje kojiotkidaju uglavnomjednoredni ih i odmah sjeckaju. komišajustabljike klipove kako sačuvati to toliko obrali kukuruz Nakon što smo se javlja problem i tokom uložili mnogo truda krmivo u smo proljeća, ljetajeseni. koje vrijedno kukuruza

Berba

vrši

ručno

se

ili

na

se

—

—

—

se

u

na

u

a

126

se

Dakle u

treba

spriječiti kukuruza pitanje upotrebu Kukuruz

razne

obično

bolesti da kao

skladišti

mu

krmivo

smanje

kvalitetu

ne u

ishrani

i time

dovedu

stoke.

klipu vlage biti da bi se mora čuvao količina koja klipu 25%, uspješno vlage biti veća od 14%. kako količinu kukuruzu smije Ali, postići željenu vlage kada vremenski tokom nego nisu sušenjem, pogotovo uvjeti godine pogodovali kukuruza i ostala velika količina sazrijevanju njemuje vlage.

Najidealnije bi bilo i tada bi bilo kada bi se kukuruz sa problema uskladištenjem umjetali obzirom da no sušare društvenom u sektoru to sušio, postojeće zbog svojih nisu u sebi.

Ukokapaciteta mogućnosti, privatni proizvođač prepušten je liko na dolazi neka ozima kultura treba kukuruz ostaviti što površinu tako U on sektoru dulje stabljici jer ipaknajbrže gubi vlagu. privatnom kukuruz koševe i često se se sprema najčešće javlja problem n eprikladnosti istih. Da bi se vlažan kukuruz koš bilo bi da u on mogao spremiti najbolje je žičane i da širi od 70 cm, a otvorenom konstrukcijenije postavljen prostoru okomito Kod širokih koševa zračnice smjervjetra. potrebno jepostaviti svakih 50 zraka vlažnost kukuruza i na pa visine, strujanje smanjuje načine bolesti. se taj sprečava pojava Ukoliko kukuruz tavan na treba spremamo ne debljina sloja prelaziti 50 stvaramo cm, Kukuruz podizanjem crijepova neophodnu ventilaciju. treba dok količina zrna 20%.

Prilikom prebacivati vlage padne ispod treba obavezno odstraniti nezrele i bolesne oni su uskladištenja klipove jer izvor ostali kukuruz. zaraze Kukuruz treba češće se

u

ili u

u

zrnu,

od

ovisno

a

u

količine

zrnu

ne

u

u

ne

sam

ne

na

u

na

na

na

cm

a

ne

kontrolirati

za

utvrdimo

da

i ukoliko

i te počeo hitnije klipove bi trebalo ne ishranu ili klipove upotrebljavati svinja peradi z bog svoje toksičnosti dati kao hranu nego ga (otrovnosti), govedima.

U ishranu stoke za vlastitom na posljednje vrijeme gospodarstvu naglo širi kukuruza se ili raznih konzerviranje siliranjem spontanim dodavanjem konzervansa. ima velikih utroška rada i Siliranje prednosti zbogmanjeg kod nižom nego odnosu u na suenergije sušenja sušari, cijenom k oštanja itd. šenje vrlo može silosise osim u Spontano siliranje jeprikladno jer provoditi i iznad i sa strane drugimimproviziranim prostorijama.

Ispod, trapa nakon se kako se bi se folije postave plastične koje punjenja ljepe spriječio zraka.

Kao se bitumen. prodor ljepiloupotrebljava rastopljeni Silažna čekićarima i se stalno da se melje ubacuje gdje trap gazi bi se istisnulo što više zraka. Da bi se dobila što bolja kvaliteta treba paziti da se masa što brže nakon berbe stavi u da se što i treba trap, bolje s abije je bez mase i puniti zastoja.

Poželjno jepovršinski sloj poprskati konzervansom nakon i da se = togatrappokriti folijomzaljepiti je spriječi pristup zraka.

kvariti

se

treba

što

odstraniti

bolesne

za

u

ma

u

masa

u

Siliranje

dodavanjem p ropionske aplikatorima.

Budući da ovog upotrebom zaštićuje aparata cjelokupna površina vrlo važno da sva količina kroz zrna I kod ovog je prođe aplikator. načina treba određene da bi se dobila dobra konzerviranja ispunjavati uvjete kvaliteta kukuruza.

Treba redovito količinu vlažnosti tome o ispitivati jer ovisi koliku ćemo količinu kiseline dodati. Treba svakako ponovno spriječiti kukuruza i zrno od u metra. vlaženje tretiranog stavljati sloj deblji 1,5 Vrlo važno držati se kod kiseline. je uputaproizvođača doziranja Vera inž.

Volarić, dipl. kiseline

zrna

vrši

se

diadem

se

zrna

ne

127

»ŠUMSKO

OTROVNO NEOPREZNOST

S

MESO«

GLJIVAMA

SVAKE

SVOJE

ŽRTVE

ODNESE

GODINE

liva-

koje šumama, od su više od 11 dosad da Kad dama. tisuća gljiva, kojih je poznato da bi ih biti treba da vrlo međusobno mnoge stručnjak slične, jasnoje su: razlikovalo. pečurka vrganj, pravi gljive jestive Najčešće sigurnošću otrovi lisica ili ili capicasmrčak, najčešće rujnica, griva zečja šampinjon, i pusu: krumpiračakrpasta pupavka, muhara,bljuvara, gljive ludara, pavka. da se otrovočito toliki dosad da vidu u brojgljiva, je opisan je Imajući ni po ni po može neke nost presjeku, izgledu sigurnošću poznati gljive muhara i puvrste su ili okusu. trovanje kojeuzrokuju Najčešće gljiva boji pavka. nalazimo

gljiva Najviše se

a

u

rastu

i takvih

ima

po

zna

se

sa

a

ne

sa

ne

TROVANJA

ZNAKOVI

pojavljujuprvi gljive mućninom i potrbuhu krvavim bolovi kovi s proljevima, jaki trovanja: dana nakon otrovne ili dva uneuzimanja gljive Otprilike jedan vraćanjem.

Kod komu i srećeni u slučajeva pada zbogoštećenja jetre bubrega. najtežih dana. nekoliko nakon smrt nastupa sustava: izraženo muharom Kod nervnog oštećenje najjače je otrovanja nedolično nekontrolirani govor, halucinacije, ponašanje, poremećaj svijesti, ili zato što im zakaže za jetra. paralize organa disanje što

sati nakon

Nekoliko

pojeli

otrovne

smo

zna-

se

u

LIJEČENJE odve-

ili bolesnika

odmah

pozovite liječnika trovanja ostatke ili hrane dite u bolnicu.

Po sadržaj, povraćeni sačuvajte mogućnosti, indentificirati otrov. kako bi u bolnici Inače, liječenjesastoji pokušali treba dati da slanu Bolesniku i želuca. pije povraćanjaispiranju izazivanju bolnicama ili U obavlja transfuzija krvi, daje vodu,kavu,čaj mlijeko. šoka. i otrovnih i serum se se Poduzimaju mjereprotiv protiv gljiva. da ih ne dobro Svima ne vama preporučujem koji razlikujete gljive, ubirete da ih od nego proizvođača, koji kupujete specijaliziranih šumama, ih dobro poznaju.

Kod

znakova

prvih

u

se

a

se

u

UREDNIČKI

Uređuje Šime

Đapo

dipl

čić, dipl. inž.,

Kolak, dipl.

Tomislav

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

ODBOR:

urednik Nada

Franulić, dr, Berislav dipl.

Ljubešić, inž.,

Zlatko

Mašek,

Rašpica

Udruženje

telefon

Tisak:

Majić

dipl. vet.

mljekarskih

SRH.

radnika

31/III, organizacije i ustanove pretplata za privredne Mjesečna Izvođače mlijeka 5 dinara.

Zagreb, Ilica

Jelen-

inž. Petar

Erhatić, dipl. inž., Dragutin inž.,Josip

vet., Nada

BELAN

IVO

Dr.

i uredništvo:

Uprava

440-476

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

dinara,

10

Zagreb

128

am

a...

_

mr

a

za

pro-