namijenjena
Prigodna stočarska revija sudionicima 32. zasjedanja Evropske
u
Križevcima zajednice za
stočarsku
proizvodnju
EVROPSKI STOČARI U ZAGREBU stočari
najpoznatiji okupili Zagrebu stočarsku 32. Zanimljiva proizvodnju. z ajednice Evropske zasjedanju 850 različitih sedam i rasprave sekcija znanstvena je pratilo predavanja izvrkontinenata. i iz sudionika organizacijom Cjelokupnom drugih Evrope Z. dr. suradnika Zlatić dr. rukovodio prof. sno pomoć Hrvoje prof. je i A. Crnojevićaprof. SmolekStepinac. U
su
31. VIII.
od
se
do
3. IX.
1981.
za
na
u
uz
LSROPA oognje ZASJEDANJE STOČARSKU JA
353.
Prof.
Hrvoje
dr.
Zlatić, predsjednik
Organizacionog
kada
odbora
sudionike
bio
je sjećanju rujan U stočarsku Križevce izlet parku priredbu. zanimljivu organiziran stočarska centra odnosno instituta prikazana je školskog poljoprivrednog i holsteinskih izložbom konja. lipicanskih hladnokrvnih, je revija,započela bika bikovske juniceU Hektusa, linije majke, prikazane govedarstvu Mani-a. bika i Hazdrubala bika -kćeri Svinjogojstvo togpodjunicei veliki izložene imalo jorkšir j orkšir, n jemački p asmina: svinje kćeri je ručja turnir kraći održan Na landras. švedski preskakivanju konjički je kraju izuzetno završio »Đakovo« iz PIK-a uspjelu prepona, lipicanera četveropreg odano stočarskih stočarsku je stručnjaka pljeskom Dugotrajnim priredbu. i i stočarima podravskokraja križevačkog marljivim priznanje službama. stručnim bilogorskog njihovim će
Svima
ostati
2.
u
1981.
za
sve
na
u
a
su
u
a
130
U
izložba prostorijama poljoprivredne je prehrambenih PIK-a »Sirela« »Zdenka« i i naše proizvoda Vrbovec, mljekara poznate tvornice »Podravka« iz Uz večeru Koprivnice. zajedničku pod šatorima, vatru križevačkih izviđača i folklornih i logorsku grupa pjesmu ples šena Križevcima. jeposjeta škole
održana
uz
zavr-
POSO RN
stočarske
Sa
revije
u
Križevcima
Nije dogodilo slučajno,je pripala i maćin radne učesnika 32. organizator posjete zasjedanja evropske zajednice stočarsku proizvodnju. Križevci nalaze to smatra srednjoj Hrvatskoj, područje najstočarskim razvijenijim krajem našojzemlji. Zahvaljujući Gospodarsko-šumarskom bilo osnovano 1860. i od učilištu, kojeje još godine jedno je učilišta ovom metode se nove prvih dijelu Evrope, primjenjuju uzgoja i 1906. i g. započinje stočarstvu, plemenite pasminegoveda svinja radom Na opZajednica uzgojnogovedarstvu. području ćina i daleko Bjelovar, kojespada općina Križevci, uzgaja poznat selekcijskim izvrsnim i tovnim simentalac, govedo mlječnim svojstvima. U Križevcima 1901. g. i Bakteriološki zavod orgaje prvi koji nizira i prvu vakcina i seruma zdravstvenu zaštitu stoke. proizvodnju U istim danas nalazi Veterinarski veteriprostorijama, zavod, z načajna narska ustanova radnim zadacima stočarstvu. U Križevcima po svojim 1948. osniva Centar i do danas godine umjetnoosjemenjivanje goveda snažno razvio i i danas kao razgranao je svojojdjelatnosti djeluje zavod domaćih to i Središnji razmnožavanje životinja, jenajstarija takva stočarska ustanova Izvrsni bikovi nalaze najveća Jugoslaviji. koji da
se
Križevcima
čast
a
se
da
bude
do-
za
se
u
u
u
u
uvoze
se
se
s
u
u
se
na
s
osnovan
.
za
se
u
se
za
se
u
za
a
u
se
131
oo
roon
oo
moo
rapa
—
a...
"a
o
a.
o.
gospodarpotječu obližnjih razmnožavanje, Središnjem i stava Poljoprivredni Sadašnji područja. podravskokriževačkog iz učilišta Križevcima institut Gospodarskog prijašnjeg tradiciju nastavlja bilogorskog znanosti Fakultet razvio i 1919. poljoprivrednih sadašnji godine kojeg je Zagrebu. zavodu
tom
u
iz
za
u
se
u
Bikom
Središnjeg
zavođa
oduševili
iz Križevaca, razmnožavanje stručnjake govedarske za
su
U KRIŽEVCIMA
REVIJA GOVEDARSTVA
stočarsku
zajednice Evropske zasjedanja godišnjice bikovski Križevcima u revija prigodna organizirana ostalog pored je izvodnju 1740 Hektusa bika SR linija osjemenjivanju Hrvatskoj, majki, planskom vlasništvo Svi bikovi i Mani. kćeri bika Hazdrubala Središnjeg junice Križevci. domaćih životinjaZagreb .voda razmnožavanje Bikovske majke 305 7.143 III m., 1973. Bisera 1. g. laktaciji, kg. 3,72% mlijeka oteljena Vlasnik dana. Babotok Bjelovar. Veličan, Franjo da305 II 1973. m., 6.175 2. laktaciji, kg. 4,85% mlijeka Jagoda oteljena Predovac Vlado Vlasnik Bjelovar. Bosanac, da305 5.642 IV 1975. u 3. Dara g., laktaciji, kg. 3,89% mlijeka oteljena na. FraVlasnik dana. 305 6.746 II 1975. 4. Crvenka g. laktaciji, kg. oteljena Babotak Bjelovar. njoVeličan, Povodom
32.
za
u
u
za-
su
—
—
—
za
u
u
—
—
u
u
—
na.
—
m.
—
SK.
u
—
132
pro-
—
u
.
Dana
305 dana. Vlasnik Vinko oteljena laktaciji, kg. Vrbovec. Marković, Haganj bikovskih iznosi 6.347 305 dana u Prosječna proizvodnja kolekcije majki kg standardne laktacije. 1975.
g.
III
u
5.758
u
—
Sinovi .
.
Hay
bika
Hektusa
1740
K-90.
i 12 sinova masti Progenotestirani: 3,74% kg 1.430 gr/dan (60,20) Helmut K-168 1972. g. otac mati Jadranka 10 6.810 oteljen Hay, laktaciji, masti 305 dana. Vlasnik Predavac kg 4,03 Bujger V lado, Bjelovar. 63 kćeri 3.596 138 i 9 sinova 1.490 Progenotestirano: kg 3,83 gr/dan (60,44 Hazdrubal K-209 1975. g. otac Helmut mati Biserka VII oteljen laktaciji 8.438 305 dana. Vlasnik Buhin Predavac kg3,94 Bjelovar. Josip, 12 sinova 1.461 Progenotestirano: gr/dan 58,89. Harambaša K-266 1978. g. otac Hazdrubal mati Dara IV oteljen laktaciji,, 5.642 305 dana. Vlasnik Car Vrbovec. VR 1706 kg gr. (od 3,89 Đuro, 120—365 dana). Hazard K-286 1979. g. otac Hazdrubal mati Drina IV laktaciji, 6.228 oteljen 305 dana. Vlasnik Fistrić Velika Gorica. VR 1.685 kg 3,78 gr. (od Josip, 120—365 dana). K-276 1979. g. otac Hazdrubal mati Bisera redni Hamburg oteljen (vidi broj 1. bikovske VR 1.538 gr., 120—365 majke). (od dana). Helf K-278 1979. g. otac Hazdrubal mati IV 4.812 oteljen Jagoda laktaciji, 305 dana. Vlasnik u Vrban Nikola N. Rača VR 1.742 gr. kg 3,76 Bjelovar. (120— dana). sinova Hektusa iznosi 6.557 305 dana 365 Prosječna proizvodnja majki linije kg standardne laktacije.
27
kćeri
2.924
u
m.
—
u
—
—
.
—
—
u
u
—
—
.
u
u
—
.
u
—
.
.
u
u
—
u
Junice .
kćeri Hazdrubala
Lili
K-209
oteljena laktaciji kg,3,94 laktacije Antun Antolović Međuraća Uzgajač Bjelovar. Gizdava 1979. g. mati Golubica II 6.233 oteljena laktaciji, kg 3,81 m lj. sti 305 dana. Brnić Nevinac Uzgajač Drago Bjelovar. Berta 1980. g. mati Biserka VIII laktaciji, maoteljena 5,747 kg 3,88%mlj. sti u 305 dana. Dane Brodović Orlovac Uzgajač Bjelovar. Hazdrubala iznosi 6.092 Prosječna proizvodnja majkipredrednih junica 305 dana standardne kg laktacije. 1979.
g. mati
Lina
u
I
5.801
u
305
dana
—
.
u
ma-
u
.
—
u
:
—
oca
u
Junice Mani
kćeri
bika
Mani
K-218
V projeoteljen majke koja je laktaciji izvela 5.171 masti 305 dana kgmlijeka 4,48% laktacije. Kita 1980. g. mati Kruna 6.170 u IV sa oteljena laktaciji, 4,14% proizvela kg masti. Milan Vrbovec. mlječne Žarnica Uzgajač Pavičić, Divna 1980. g. mati Dinara I 3.423 oteljena laktacija proizvela kg 3.94% masti. Orlovac mlječne Uzgajač Stjepan Kramaršić, Bjelovar.
1975.
g. od za
.
oca
Mal
i
Mirte
u
u
—
.
sa
—
133
kg. proizvela laktaciji, oteljena Stanići Vrabec Ivan masti. Bjelovar. Uzgajač 3,73%mlječne 4.478 II Cveta mati 1980. 3,63% 4. Cifrica g. kg laktaciji proizvela oteljena Predovac Ivan masti. Bjelovar. Pihivač, Uzgajač mlječne 4.065 I u Goluba mati 1979. g. kg 5. Gizdava laktaciji proizvela oteljena Stevo masti. Čudina, Bjelovar. Lasovec, Uzgajač 3,69%mlj. 5.029 sa VII Gizdava 1979. g. mati kg proizvela 6. Grlica laktaciji, oteljena masti. 3,19%mlječne iznosi 4.743 Mani kg junica predvedenih majki proizvodnja Prosječna standardne 305 dana laktacije.znanstvenika i iz inozem800 od (600 1.500 uzvanika Preko stručnjaka čega zaista ovu reviju. jedinstvenu pozdravilo je oduševljeno stva) S. B. 1980.
3. Paloma
Palma
g. mati
u
5.295
II
sa
—
sa
u
—
sa
u
u
oca
KAKO
ĆEMO
OČUVATI
PODMLADAK
BOLESTI
OD
se treba
suzbiti
želimo
striktno
je bolest, pojavila i osnovni imati umu istodobno ali moramo držati propisa, epizootioloških kad važno naročito To oboli i ukloniti uzrok ga. je primarni pronaći cilj tamo, nekih i šire zbog bolesti gdje uglavnom izbijaju podmladak, jer biološka i naruši snaga organizma otporna smanji uzgoju pogrešaka i zašto Primarni ugiba obolijeva štetu noteža uzrok, mladogorganizma. mlaishrana slaba već bolesti same po dakle zarazne nisu sebi, mladunčad, rad udesiti zadatak: naš i osnovni Iz praktičan dih životinja. togaproizlazi bi kako mlade i snagu čuva da joj životinje, jačaotpornu tako, uzgajača okoline. štetnim što lakše utjecajima odupro organizam zavisi bitno nekoliko ima U otporna kojima t očaka, glavnih uzgoju slusvakom U i kod pojedinom kasnije. porođaja snaga mladogorganizma živozdravstveno i bi trebao stanje konstitucionalno poznavati čajuuzgajač ili Sve pogreškama nasljednim životinje rasplod. upotrebljenih tinja zdravi samo iz izlučiti treba roditelji slabe konstitucionalno jer priploda, i zdravo potomstvo. daju i racionalno treba njegovati Bređe držati, h raniti, ispravno bređe matere ima neobično veliko životinje rad. prehrana upotrebljavati Valjana Ako i kod mladunčeta težinu otpornost. njegovu poroda značenje i tome i usto pa prema još premlade, još hranjene, nepravilno životinje biti neće razvijeno. dovoljno p otomstvo njihovo razvijene, nedovoljno korisno biti će to 60 dana treba krava Bređa teljenja, prije presušiti takve Pored toga tome fetusa ubrzani daju životinje periodu. razvoj biti Hrana poim nakon više smije bolje. je mljezivo teljenja, mlijeka Bređim hladna. odviše voda i valja kvarena smrznuta, životinjama piće kakve kobila bređih kod da valja paziti, kreću, dovoljno omogućiti, izaziva mehanički da svaku rade i ukloniti pobačaj. mogućnost, pe Ako
kakva
već
se
a
na
se
se
rav-
u
na
se
o
s
za
za
su
za:
a
same
a
u
za
ne
a
a
se
za
a
ne
se
pobačaj. Važno
;
i
životinje porođaja mjestopripadaorganizaciji uzrok često kod Nećistoća se upale je porođaja odvija. gdje porod prostora, sepse krvi). (trovanje mogućnošću pupka s
134
i čistoći
same
davati
znajudovoljno, je stručnjaci treba iskorištavati Mladunče i što izdašnije uopće. pustiti mljezivo mljezivo očistiti vime. 1 sat nakon da siše Odjednom najkasnije poroda, prethodno da češće mladunčetu dati odviše nego omogućiti, mljeziva, valja smije sadrži nužno i 5—6 mladunče, jer Mljezivo je siše, početku puta. kiselost. Mladi više i rudnih tvari,povećana je bjelančevina, vitamina, imuna razliku od prekoplatijela ljudi, prima životinje, organizam kanal mladunčeta direktno Probavni propunego je prekomljeziva. cente, ta 36 sati iz stan upravo bjelančevinasta prvih globuline kolostruma, kvalitet kada nosilac imunih U vremenu tijela. mljemijenja frakcija je i kanal biti ziva sekrecija odgovarajuća probavni počinje prestaje propustan, reaktivnost podražaje probavnog kanala, mladogorganizma vanjske sami
I
često
kako
ne
važno
rano
a
se
ne
za
u
ono
a
mu
ne
za
a
za
se
se
na
a
stabilizira.
čisto, ujedno posuda, napaja. je, i povremeno Posude vodom treba svakognapajanja ključalom prije oprati raskužiti ih Nakon ili klornim vapnom. lugom upotrebeopet temeljito biti i osušimo. mora operemo 30— Mljezivo dovoljno toplo(prosječno i zdrave matere i iz vimena. potjecati zdravog 35"C) Mlada matevime ždrebad i kada žele i koliko žele. Stoga prasad sišu, treba držati uzevši da krmače često um, po valjaju kaljučisto, Parazitne invalako invadira mlada način žama,pa parazitima. taj prasad rast mlade znatno ometati mogu prasadi hrane, usporiti zije pak iskorištavanje naročito nakon lako dođe do te i snagu, paratifusa, njihovu smanjiti otpornu odbijanja. i kvalitet biti stalne Predmet životinje kojadoji prehrana pažnje nisu štetna samu hrane koja krmiva, kojajoj daje, jerpokvarena kod mladih izazvati mater, mogu životinja. proljev biti mora i mlade iz napajaju, nadohranjuju životinje Posuđe, kojeg drži. mladunčad i isto tako nastambe, kojima čisto, ili izlazi da mladunčad Veoma pašnjak, obližnji ispust jevažno, mladunTakva zraku izložena kreće gdie svjetlosti. sunčanoj svježem od i sličnih nutritivne oboli od čad bolesti, kojih anemije rijetko rahitisa, držana mladunčad često neprekidnostaji. obolijeva razmjerno kod kritična faza mladih podmlatka, jer uzgoja Odbijanje životinja je način nov brzo mlada hranjenja životinja razmjerno priviknuti davati nakon 14 dana treba hranu. ili čak i odbijanja prvih Stoga i tek nadohranu služilo periodu sisanja krmivo, kojeje uglavnom krmivo. prelazitidrugo postepeno vodu Mladunčadi treba davati Najbolje piće. juje razmjerno vlažnu mokraću i ždere inače i onda pije prokuhati ohladiti, prasad početku lako i tako proljev. inficira, najčešće dobije stelju, zrak nastambi iznositi. Tada i treba često Gnoj prljavu stelju je i da će se invadirati manjepokvaren,manjaje mogućnost, životinje paraždrebad. zitima, primjer Hrana sadržavati živodovoljno probavljivih bjelančevina (mlade ih vitamina i rudnih tvari. količina tinje trebaju više, jerrastu), Nedovoljna ili možda vitamina nestašica osnovni često su i rudnih tvari apsolutna uzrok zašto bolesti izbijaju pomlatka, kojetreba svakomtakvomslučaju kao smatrati sekundarno stanje. da
Bitno
vime
bude
ako
i
a
se
tele
o
re
se
na
se
na
mora
za
se
se
se
u
a
na
na
se
na
u
na
mora
se
novu
u
za
ono
na
rano
u
za
a
se
u
a
na
mora
u
'
135
a
zi
ši a
aii
redovno
tako, pomladak cjelini uzeto, da svaki i brinemo mlade pa držanja, njege ishrane,minimum prilike životinje, uklonimo ili svedemo Ako dan kontroliramo njihovo zdravlje. iskorimaksimalno prema situaciji konkretnoj pogreške uzgoju, i ćemo onda mladi stimo organizam, faktore, uatječu kojipozitivno naročito bolesti mladunčati svesti uzgoju koji uzgoju, onajbroj, i normalno treba očekivati. veliko, ćemo
U
da
bolesti
od
očuvati
se
za
za
na
u
a
—
—
na
u
u
na
na
TLA
OBRAĐIVANJE
nakon
sjetve. usjeva sjetve, vrijeme obrađuje prije dana rast i to od izvrsne dobro obrađenom U uvjete dobija biljka tlu, tlu ostati rast zriobe. do pa biljke trebaju Povoljni uvjeti sjetve Tlo
i
rasta
za
se
za
što
u
za
sve
duže.
proizvodObrađivanjem pokrećemo prirodne ovisi Rast i količina zraku, svjetlu vodi, toplini, prinosa njubilja. biljke tvari i Ratari tvarima. mogu tlu, najviše hranjive utjecati hranjivim možemo Na dok ostale može vrlo malo ili nikako. utjecati polju ili staklenicima može zrak. To množinu ili jedino svjetla, toplinu može Na i to samo vrstu određenu plastenicima bilja. poljima jednu znatnih novčanih ali nakon navodnjavati, investicija. kao i Dobrom obradom odnosa tla poboljšanje vlage topline postižemo tako i rastvorbu i da da to nerastvorena rastvore hranjiva tla, znači, budu treba stare U nestašici dostupna biljci. sjetiti umjetnihgnojiva uzrečice doda nisu samo nego kojagovori, umjetnagnojiva nadomjestak tvari tla. Dobiti što više datak hranidbenom hranjivih kapitalu prirodnom troškove. bit će će bolji prinos manje tlu, biljka bolje rasti, i Tlo rastvorena time ostati neobrađeno hranjiva smije nezasijano, može do biljka gube,ispiru prema dubljimslojevima kojihkasnije tla
izvore
sve
veću
što
za
o
u
na
se
ne
na
na.
u
se
na
se
za
a
se
se
uz
u
se
ne
ne
se
doći.
'
usjeve. pripremiti postrne Poslije glavnogusjeva, hranidbu olakšava što i krmnom: pojeftinjuje bilju, usjevi namjenjeni stoke. više. Tako se dobiva jedanusjev zalazi Svrha tlo to tla. rahlije, njega obrađivanja je rahlenje Štoje brže rastvorbu i dublje zrak, hraniva, njemu koji“ povoljno djeluje tlo
treba
Postrni
za
su
u
a
na
i duže
se
u
vlada.
zadržava
Druga obrađivanja je miješanje površinskih slojeva. smije Tako dubinama. orati u se iz slojevi pojedini jednakim godine godinu što tla tim čime tla hranjivost slojevima smanjuje smanjuje izrabljuju, neki Dobro ratarskih usjevski red,jer jeprimjenjivati usjeva. prinose neke dok i dobro rahliti se duboko mješati druge tlo, orati, usjev toliko činiti. treba to usjeve svrha
“
Ne
tla
se
na
u
se
se
za
za
mora
ne
Dobrom
obradom
tla
uništavamo
štetni
korov.
Korov
nanosi
veliku
korova
Uništavanju smanjujeprinose. usjevima, herbicida. i doprinosi primjena biti tla. Treba od gnojje značenja plodnost neprocjenjivog Stajski biti tlom. On kod s dubini, takvoj pomješan jednakomjerno oranja štetu
otežava
im
rast
i
za
mora
136
u
zaoran kojaje dostupna biljci, pretplitko preduboko zbog biti rastvorbu. zraka, kojeg dovoljno njegovu uzima iz tla žilica. uzetu Biljka vlagu pomoću korijenovih Biljka vlagu iz tla lišća. S vodom iz tla i tvari. ispušta p omoću biljka dobija hranjive Što će lišćem će je toplina veća, biljka svojim isparavati više, isparavati više i kada zrak onda, je suhlji. Voda od budući voda sastavni dio svake je velikog značenja bilje, je Voda sadrži kisik i biljke. vodik, neophodni svakojbiljci, jer potrebni tvari. Voda nalazi i se stanici. izgradnju organskih Čim svakoj biljnoj omlahavi i klone. ponestane Voda biljci vode,biljka omogućuje b uđenje Tom zrak. i sjemena. buđenjupomažetoplina S pravom može da voda od reći, je jedna najglavnijih uvjeta uspjeh žetve.
znači
niti
mora
niti
za
a
:
za
su
za
u
u
se
za
.-.
SILO-TORANJ S MEHANIZACIJOM Danas
metala svijetu gradesiloplastike posebnih montažnim Tako nekoliko dana. svega dijelovima. tornjevi podigne Otporan vremenske mehanizije nepogode. No, njihova najveća vrijednost je i silirane Samo takvom ranojopremi punjenje, nabijanje vađenje ima Graditi silougrađenommehanizacijom, siloopravdanje. svoje od bez nema betona, mehanizacije, opravdanja. Punjenje, nabijanje toranj i silirane mase iz veliko izbacivanje siloručno, p redstavlja toranj, opterećeradnika-stočara. nje tornja se
od
u
s
se
on
ili
za
na
u
za
mase.
s
za
2
U
rai
LA
sa
ooo
ILO PIJU
eve
VR
grver Prsa
PRUZI
Rida PDA a" Fa
PY
La
PVA FU
POĐE PoI m
Slika:
Silo-toranj
i mehanizacija
tvrtke
»Neuro«
iz SR
Njemačke
silos između da predlažemo stočarima,jepoložeći postavljen dva betonska zida daleko i Jedina njih bolji ekonomičniji. jepoteškoća silirane mase, ali i to tako teško ostale gaženju nije njegove prednosti, Zato
našim
za
u
uz
137
Boii
doda
a
.-
mi»
a
abai
did
-
...
seba
oo
-
se
mogu
Kod
zanemariti.
tada
nabijanja poslovi njegovog ruke i dhovat silirana masa lagano je silosa, hranjenje pa
oko
se
na
uzima
za
položećeg
svakodnevno
muzara.
NA
LIVADU I STARO I MLADO
PoljoMIČETINAČ osjeća O tome što to vikend. i stočari skoro neznaju je privrednici pogotovo iz Matom Mičetinmlijeka p roizvođačem Magdićem, p oznatim razgovarali Nedostatak
—
radne
snage
već
i
se
na
selu.
smo
sa
ca:
poznaju Poljoprivredniku jelako, nahratreba krave ili Bilo blato ili zima Bilo vikend. suho, ljeto. priznaju što bude da Treba kravama!? dati hranu treba kakovu niti. Ali paziti sijeno liKada meteorološki treba Zato prognoza izvještaj. je pratiti kvalitetnije. kositi i sušiti treba onda sijeno! jepovrijeme, što ako A mnogo sijena? je i stari i mladi. k do stara: onda dolazi Tu moraju izražaja kaže Mato lakše Tako i Magdić, kojeg veselije pospremi, sijeno Mladenom unucima kćerkom suprugom Katicom, jedno njegovom Marom, zet. Vinko traktoru i Ankicom vozio Ferenčak, njihov njihovom Poslovi treni svetak. ni radovi Kada poljski nije pitanju petak onda što što i što brže. obaviti puni poljski čudo, putevi Nije bolje baju žita ili radne traktorskih snage. slame, prikolica punihsijena, neki tako. Neki domaćinstva kod bolesni, stariji, nije svakog Ipak neobrađene. To šteta. Time i i to pa gube je kojezjape osjetipolje livada, ali i Turković A. domaćinstva, zajednica. ako
—
sva
radi.
družina
Krave
i ne
ne
—
ona
—
senu
za-
nam
se
sa
na
se
u
su
su
su
su
Obitelj Magdić 138
i Ferenčak
odlaze
po
sijeno
PREDALE SU MLIJEKO, PA »SASTALE SE PA GOVORE« dnevno
mljekarskom punktu(sabiralištu) desetaka i stotinu i žene nose pa poljoprivrednika. Mlijeko djeca, starci, i starice. Pred veselo. To mljekarom j euvijek je mjesto gdje saznaju i može izručiti ili kakav Neke novosti, gdje poručak primiti poziv. poljočak uvele i to, da tim može nabaviti privredne zadruge punktovima kvas ili naručiti kakav kruh, repromaterijal. Dok Mikuldaš Ana Marta Fuček i Dora predale mlijeko (151), (101) Petrović ostale malo da »pomene« (101) još (porazgovore). ste denes delale? Kam išel veterinar? vmrl? Jel Štoje Kaj je je bolnice došel te i te! Kuliko kuliko Ukratko jeposkupel galic struja?... nađe i ima Tako uvijek pitanja njih odgovora. je mljekarskom punktu Pemiji. Slično i ostalim Donoseći mljekarskim je punktovima. mlijeko (tržni da neki iskoriste izvrši rodbini višak) tajput poručakprijateljima ili da i da malo naš znancima, saznaju vijesti »potroši rečjer je tako domaćini domaćice zauzeti poljoprivrednik, poslom vječno dve«, Turković A. stvu. Na
svakom
dolazi
nekoliko
se
se
su
se
na
su
su
se
z
—
a
se
za
na
u
na
se
se
se
se
a
svom
u
Sastale
se
pa
govore
139
o
gn
te
a
a
ata
no
ooo
2
o
Ae
o
i
ne
Še o
ad
nn
i
toda
SUŠITI NEGO
BOLJE JE | RUČNO MALI za
KOSTANJ
krave
i ostale
Nekada
vadu.
Tu
—
su
iskoristiti,sakupi više Ljeto Anom domaćicom Zato razgovarali životinje.
domaće
se
da
treba
—
Topolčić: — Kako je ružno
LI NIKAKO
sa
smo
i žalosno
ručno
žele
hrane
što
se
polje nepokošenu vidjeti sada?! i i međe,povratkivuklinki,
li-
ili
neobrađeno
a
jemehanizacija?
mehanizacija vuču, zobače i dobro dođu Zato svakom že rasoje (grajošuvijek mjestu. mala i površina. gdjeje blje vile), pogotovo, Istina
—
traktori
da
ali ni
potiskuju
stočnu
ne
mo-
nam
na
Ana
Topolčić
suši
sijeno
zemljeodvajkada je želja Ako oranice dobro ili livade poljoprivrednika. polje, iskoriste, naprednih korist ima to višestruka. korist zajednica, Zadovoljni zadruzi, je sniAna kaže i kućnom pozna Topolčić, koju kraju budžetu, kako suši mili livadi vinograd sijeno. Borba
da
se
obradi
svaki
komadić
obradive
se
su
nam
u
na
a
u
smo
na
uz
A.
140
Turković
se
KANTARI VEĆ 16 GODINA JOSIP
HUBAK
(42godine) Okešinec ivanićgradskoj općini bavi kao načinom kantarenjem »DURO sakupljanja mlijeka KAT« već 16 Sakuplja punih godina. zimi sela mlijeko pet općine, jednevno. damput, ljetidvaput Skladišti laktofriz ga koji je kuće. I postavljen kraj prodaje tisuća oko deset godišnje. mlijeko, od 10 Posjeduje jutara zemlje, toga Voli po6 oranice i 4 livade. jutara i posao kojim ljoprivredu svoj Hubak Josip dvorištu prilikom baviti. radu misli U dalje istovara mlijeka laktofriz i go pomažusupruga dvojedjece. stalo do kvalitete mi redovito kontroliram mlijeka, koje »Najviše je uzoraka analizu. Na to i im slanjem proizvođači najosjetljiviji, jer je kaže po plaćeno postotku mlječne masti.« Josip. U selu među STJEPAN njegovom najjače proizvođače mlijeka spadaju LEPAN i iz Konščana. TOMO Na žalost takovih sve MALEČIĆ je manje, već sabrane količine Tome uzrok par jer godinaopadaju mlijeka. je glavni veći staračkih domaćinstava .sve i nezaintebroj (zbogkojihJosip kantari), resiranost mlađih tu vrstu niska te relativno proizvodnje, cijena mlijeka. iz sela
u
se
za
za
a
u
mu
sam
se
:
sti
u
oi
mno
mu
i
-
svom u
na
su
ono
—
za
isporuke mlijeka, ali im nositi ga je teško Hubak. je Josip
osobito
KOSACA
starije osobe, kojejoš
selo
u
prodati kojulitru, laktofriz« mišljenja
žele
za
sabirnu
na
stanicu
u
—
Ivica
SVE MANJE
Već
—
stočari
NOVOSEL,
inž.
KOSILICA SVE VIŠE
godinama Virja drugih mjesta Podravine, .livade. Osim stočne hrane to dravlja, Prigorja, Slavonije uzgajaju umjetne i zeleno Tu i slično. je gnojivo. jedjetelina, uljana repica, perko, grahorica može tu više dolazi zato i onih Gdjegod stroj, kosac, jutarnjih odlazaka kosaca Sada to traktorske ručne sjenokoše. obavljaju kosilice, kosilice ili kosilice vuču. konjsku Sada traktorom milina kositi. Tu mehaničke pa je još grablje, lakše kaže Martin iz sijeno pospremi, Ljubić, poljoprivrednik Virja. livadi rode? Na VIRJE
—
i
Preko-
ne
nema
na
na
su
—
se
nam
—
—
si vidio
Sve
ih
zelena
je manje. Sada polja.
Nekada se
već
si
mogao
u
tim
pogledati strane, zelenim poljima podižu industrijski na
sve
svuda
141
Zar
šteta.
je površine. smanjuju objekti ništa tamo, neka nisu postrojenja gdjedrugo industrijska moglapodići više kada doba U livadama. i oranicama već neće prvoklasnim rasti, Jasno obradive olako dosta da površine. gubimo hrane, govorimo, kada Nekada roda Eto i sve može to bar tamo, manje. je izbjeći. gdje šest-sedam brazde iza traktorske odmah ih bilo po komada, je kosio, rode budemo Možda sada svega vidjeli kojugodinu jedna(!) je i livanašim i Već zbirkama. raznim poljima osjeća zagađivanje dama. Šteta! A. Turković i tako
sve
Pa
obradive
više
i
to
se
sve
na
nema
se
sam
samo
za
na
se
u
PJEVA
KOSI KOSA, DOK JE ROSA... FERDO ŠUBIĆ
OTROVANEC
travčicu
Svaku
—
sijeno. pretvoriti
dobro
doći
u
našim
će
Sve
treba
i
stočarima
to
mlječuli
koje riječi, od Ferde Šubića, koji umirovljenika, vrt uređen ali je živi, Uz obrađena. vrtnica kukuruz, i voćke tu ljuj je djetelina, krumpir, i treba i trava, pokositi koju druga pospremiti. karima.
To
Šubić
Ferdo
—
i 67
Kosa
a
mu
sam
kosi
smo
su
s
—
67. godišnjak
za-
još uvijek
kosom
godina? bila
živa
imali
je svoje Isto Sada i i krave prodajem smo s ijeno. sakupljam još mlijeka). (jasno Time kvalitetno i osušeno dođe dobro našim sijeno. kojima mljekarima, si tri muhe košnjom zavrtnicu, uređujem zapravo ubijam«: »odjednom buđet. kućni dođe dobro mi To zaradim. dinar i rekreiram,još koji iz Ferdom sa kratki to Bio Šubićem bilogorrazgovor 67je snimiti Sličan Pitomače. nedaleko razgovor sela Otrovanca mogli godišnjim skog ili dva živi domaćinstava, i jedan gdje starijih jer mjestima, drugim Nažalost zaselku. i svakom selu svakom ima starca (odzbogmigracije više. ima domaćinstava takovih iz mladih laska sela) —
mladosti
Od
volio
sam
raditi.
Kada
supruga
se
za
a
smo
u
u
sve
A.
142
Turković
IŠIJAS BOLI KAD JE HLADNO Ako
već
sami
niste
I VLAŽNO
patili skvrčen i nagnut od
bolova
onda
ste
vrste, stranu jednu
te
već
sigurno od stenje jakih
vidjeli nekoga bolova. Iz visini izlaze na strane donjegdijela hrptena moždine, križa, obje živčani i živac ishiatikus. Ishiatikus tada korjenovi koji spajajustvaraju kroz malu zatim iza kuka i duž prolazi zdjelicu, nastavlja svojput stražnje strane Iznad račva noge. grane koljena dvije kojezavršavajunepoblizini živac ostale kožu i srednoj prstiju stopala. Taj podražuje mišiće, strukture Ishiatikus i nerv noge. noge, u tijelu. je glavni ujedno najveći kako
na :
u
se
se
u
u
a
Skup
različitih procesa
procesa Išijas nijeposebno oboljenje, je skupnajrazličitijih koji bolovima se ishiatikusa. uzročnici u mogu javljaju području Dakle, išijasa biti Bolest većinom dobi od 30 do mnogostruki. javlja muškaraca, 50 godina. to
nego
se
Kao
što
u
u
je poznato, kralješaka jastučići. i recimo ali često i bez naglog jakog opterećenja, teškogtereta, dizanje hrskavični može iskliznuti i živčane toga, jastučić početi pritiskati korijene ishiatikus. Jedan od kojiformiraju glavnih simptoma išijas. togpritiska jeste Osim uzrok biti i mogu toga, išijasa upalne degenerativne zglobopromjene vima zatim i kralješaka, prehlade znatnija ohlađenja tijela, općeinfekcije kronične šećerna (npr. gripa), intoksikacije ozljede (alkohol, olovo), bolest, u kralješnice (pri naglimnespretnim pokretima radu, sportu itd.), pritisak živac butini ili zboglošegpoložaja vrijeme sjedenja zboglošeg oblika duž tumori male Uzroci stolice, proširene ishiatikusa, zdjelice. biti i mogu recimo neurotičara kao da psihičke prirode, (često simulacija bi dobili bolovanje). između
su
hrskavični
Prilikom
u
na
u
za
vene
u
Vodeći
Za
bolesti
simptom
bol
—
vrijeme dominiraju najrazličitijeg (trganje, i često mogu ostati znak do sve vrtanje, pečenje) jedini bolesti, izlječenja. U akutnom bolesnik hod znatno nastupubolesti, uglavnomleži, jer je otežan. Dok bolesnik zdravu dok hoda nogu, stoji oslanja nju težište Bolovi zatim šire prebacuje tijela. najčešće počinju križima, duž strane i potkoljenice, do nožnih sve stražnje natkoljenice prstiju. Pojakod se radi ispražnjenja sličstolice i čavaju kihanja, kašljanja, napinjanja boli
karaktera
mu
se
na
a
na
u
se
143
ree
nenen
=
a.
mp
“
.
o
mada
aoabsie
sz.
hladno
kad
je naprezanja. pogoršanja boli Za vremena vremena. popuštaju. toplog dolazi
Do
nih
Pronaći
i
promjena naglih
za
uzrok
pravi
uzrok
otkriti
pravi događa liječnik uspije žalost, i tek to bolesti ili dijagnostičkim uspije dugotrajnimkompliciranim će utvrdi dok dom. se liječnikpočeti simptouzrok, glavni Zbogtoga, akutnom U matskom mirovanje, preporučuje išijasa stadiju terapijom. i elektrosredstava kupke) (termofor, zagrijavanje bolova, protiv uzimanje može subakutnom U se uštrcavanjem liječenje primijeniti stadiju terapija. korisne Kad anestetičkih kroničan, »blokade«). je išijas otopina (tzv. živac U teškim i na sumporne pritiska potrebna kupke. slučajevima muljevite različite primjenjuju vježbe, Rehabilitacijska terapija: je operacija. stadijima išijasa. kasnijim treba da skloni Oni pričuvaju napadimaišijasa, ponovljenim koji doba godine. često
Na
da
se
ne
ra-
mu
sa
ne
se
su
u
se
se
su
u
ovo
Dr.
Ivo
BELAN
GOVEDARSTVO Hrvatskoj pasmina. U
SR
u
1980.
godini
bilo
570.000
je
svih
i steonih
junica
JE:
GOVEDA
STRUKTURA
PASMINSKA
krava
403.000
Simentalska
pasmina Smeđa pasmina Crno šara holstein pasmina Siva pasmina Križanci Ukupno
30.000 10.000 6.000
121.000
,
570.000 dominantno
70%
mjesto pasmina jevidljivo odnosu ukupanbrojgoveda Republici. rad programa jedinstvenog temelju provodi Uzgojnoi kombiniranih svrhom sa mlijeka proizvodnju svojstava dobivanja selekcijski izabranim bikovskih krava Planskom rasplodnjamajki oplodnjom U.O. mladi bikovi za centre cima se proizvode zauzima
simentalska
Kako
u
sa
u
na
na
se
mesa.
za
sa
—
Uređuje Šime
UREDNIČKI
ODBOR:
čić,
Glavni
Tehnički Vlasnik
i
urednik
odgovorni
Franulić,
Zlatko
Mašek,
Majić
dipl. vet.
Rašpica radnika i izdavač: Udruženje mljekarskih telefon 440-476 urednik:
Jelen-
inž. Petar dipl. inž., Dragutin dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl inž., dr. Berislav
Erhatić,
dipl vet., Nada Đapo Kolak, dipl inž.,Tomislav Nada
SRH,
Uprava
i uredništvo:
Ilica 31/III,
Zagreb, organizacije i ustanove za privredne pretplata Mjesečna izvođače mlijeka 5 dinara. Tisak:
144
SOUR
»Vjesnik«
—
OOUR
TM,
10
Zagreb
dinara,
'
a
za
pro-