Mljekarski list 9-1981

namijenjena

Prigodna stočarska revija sudionicima 32. zasjedanja Evropske

u

Križevcima zajednice za

stočarsku

proizvodnju

EVROPSKI STOČARI U ZAGREBU stočari

najpoznatiji okupili Zagrebu stočarsku 32.

Zanimljiva proizvodnju. z ajednice Evropske zasjedanju 850 različitih sedam i rasprave sekcija znanstvena je pratilo predavanja izvrkontinenata. i iz sudionika organizacijom Cjelokupnom drugih Evrope Z. dr. suradnika Zlatić dr. rukovodio prof. sno pomoć Hrvoje prof. je i A. Crnojevićaprof. SmolekStepinac.

U

su

31. VIII.

od

se

do

3. IX.

1981.

za

na

u

uz

LSROPA oognje ZASJEDANJE STOČARSKU JA

353.

Prof.

Hrvoje

dr.

Zlatić, predsjednik

Organizacionog

kada

odbora

sudionike

bio

je sjećanju rujan U stočarsku Križevce izlet parku priredbu. zanimljivu organiziran stočarska centra odnosno instituta prikazana je školskog poljoprivrednog i holsteinskih izložbom konja. lipicanskih hladnokrvnih, je revija,započela bika bikovske juniceU Hektusa, linije majke, prikazane govedarstvu Mani-a. bika i Hazdrubala bika -kćeri Svinjogojstvo togpodjunicei veliki izložene imalo jorkšir j orkšir, n jemački p asmina: svinje kćeri je ručja turnir kraći održan Na landras. švedski preskakivanju konjički je kraju izuzetno završio »Đakovo« iz PIK-a uspjelu prepona, lipicanera četveropreg odano stočarskih stočarsku je stručnjaka pljeskom Dugotrajnim priredbu. i i stočarima podravskokraja križevačkog marljivim priznanje službama. stručnim bilogorskog njihovim će

Svima

ostati

2.

u

1981.

za

sve

na

u

a

su

u

a

130

U

izložba prostorijama poljoprivredne je prehrambenih PIK-a »Sirela« »Zdenka« i i naše proizvoda Vrbovec, mljekara poznate tvornice »Podravka« iz Uz večeru Koprivnice. zajedničku pod šatorima, vatru križevačkih izviđača i folklornih i logorsku grupa pjesmu ples šena Križevcima. jeposjeta škole

održana

uz

zavr-

POSO RN

stočarske

Sa

revije

u

Križevcima

Nije dogodilo slučajno,je pripala i maćin radne učesnika 32. organizator posjete zasjedanja evropske zajednice stočarsku proizvodnju.

Križevci nalaze to smatra srednjoj Hrvatskoj, područje najstočarskim razvijenijim krajem našojzemlji.

Zahvaljujući Gospodarsko-šumarskom bilo osnovano 1860. i od učilištu, kojeje još godine jedno je učilišta ovom metode se nove prvih dijelu Evrope, primjenjuju uzgoja i 1906. i g. započinje stočarstvu, plemenite pasminegoveda svinja radom Na opZajednica uzgojnogovedarstvu. području ćina i daleko Bjelovar, kojespada općina Križevci, uzgaja poznat selekcijskim izvrsnim i tovnim simentalac, govedo mlječnim svojstvima.

U Križevcima 1901. g. i Bakteriološki zavod orgaje prvi koji nizira i prvu vakcina i seruma zdravstvenu zaštitu stoke. proizvodnju U istim danas nalazi Veterinarski veteriprostorijama, zavod, z načajna narska ustanova radnim zadacima stočarstvu.

U Križevcima po svojim 1948. osniva Centar i do danas godine umjetnoosjemenjivanje goveda snažno razvio i i danas kao razgranao je svojojdjelatnosti djeluje zavod domaćih to i Središnji razmnožavanje životinja, jenajstarija takva stočarska ustanova Izvrsni bikovi nalaze najveća Jugoslaviji. koji da

se

Križevcima

čast

a

se

da

bude

do-

za

se

u

u

u

u

uvoze

se

se

s

u

u

se

na

s

osnovan

.

za

se

u

se

za

se

u

za

a

u

se

131

oo

roon

oo

moo

rapa

—

a...

"a

o

a.

o.

gospodarpotječu obližnjih razmnožavanje, Središnjem i stava Poljoprivredni Sadašnji područja. podravskokriževačkog iz učilišta Križevcima institut Gospodarskog prijašnjeg tradiciju nastavlja bilogorskog znanosti Fakultet razvio i 1919. poljoprivrednih sadašnji godine kojeg je Zagrebu. zavodu

tom

u

iz

za

u

se

u

Bikom

Središnjeg

zavođa

oduševili

iz Križevaca, razmnožavanje stručnjake govedarske za

su

U KRIŽEVCIMA

REVIJA GOVEDARSTVA

stočarsku

zajednice Evropske zasjedanja godišnjice bikovski Križevcima u revija prigodna organizirana ostalog pored je izvodnju 1740 Hektusa bika SR linija osjemenjivanju Hrvatskoj, majki, planskom vlasništvo Svi bikovi i Mani. kćeri bika Hazdrubala Središnjeg junice Križevci. domaćih životinjaZagreb .voda razmnožavanje Bikovske majke 305 7.143 III m., 1973.

Bisera 1. g. laktaciji, kg. 3,72% mlijeka oteljena Vlasnik dana.

Babotok Bjelovar.

Veličan, Franjo da305 II 1973. m., 6.175 2. laktaciji, kg. 4,85% mlijeka Jagoda oteljena Predovac Vlado Vlasnik Bjelovar.

Bosanac, da305 5.642 IV 1975. u 3. Dara g., laktaciji, kg. 3,89% mlijeka oteljena na.

FraVlasnik dana.

305 6.746 II 1975.

4. Crvenka g. laktaciji, kg. oteljena Babotak Bjelovar. njoVeličan, Povodom

32.

za

u

u

za-

su

—

—

—

za

u

u

—

—

u

u

—

na.

—

m.

—

SK.

u

—

132

pro-

—

u

.

Dana

305 dana.

Vlasnik Vinko oteljena laktaciji, kg.

Vrbovec.

Marković, Haganj bikovskih iznosi 6.347 305 dana u Prosječna proizvodnja kolekcije majki kg standardne laktacije.

1975.

g.

III

u

5.758

u

—

Sinovi .

.

Hay

bika

Hektusa

1740

K-90.

i 12 sinova masti Progenotestirani: 3,74% kg 1.430 gr/dan (60,20) Helmut K-168 1972. g. otac mati Jadranka 10 6.810 oteljen Hay, laktaciji, masti 305 dana. Vlasnik Predavac kg 4,03 Bujger V lado, Bjelovar.

63 kćeri 3.596 138 i 9 sinova 1.490 Progenotestirano: kg 3,83 gr/dan (60,44 Hazdrubal K-209 1975. g. otac Helmut mati Biserka VII oteljen laktaciji 8.438 305 dana. Vlasnik Buhin Predavac kg3,94 Bjelovar.

Josip, 12 sinova 1.461 Progenotestirano: gr/dan 58,89.

Harambaša K-266 1978. g. otac Hazdrubal mati Dara IV oteljen laktaciji,, 5.642 305 dana.

Vlasnik Car Vrbovec.

VR 1706 kg gr. (od 3,89 Đuro, 120—365 dana).

Hazard K-286 1979. g. otac Hazdrubal mati Drina IV laktaciji, 6.228 oteljen 305 dana.

Vlasnik Fistrić Velika Gorica. VR 1.685 kg 3,78 gr. (od Josip, 120—365 dana).

K-276 1979. g. otac Hazdrubal mati Bisera redni Hamburg oteljen (vidi broj 1. bikovske VR 1.538 gr., 120—365 majke). (od dana).

Helf K-278 1979. g. otac Hazdrubal mati IV 4.812 oteljen Jagoda laktaciji, 305 dana.

Vlasnik u Vrban Nikola N. Rača VR 1.742 gr. kg 3,76 Bjelovar.

(120— dana). sinova Hektusa iznosi 6.557 305 dana 365 Prosječna proizvodnja majki linije kg standardne laktacije.

27

kćeri

2.924

u

m.

—

u

—

—

.

—

—

u

u

—

—

.

u

u

—

.

u

—

.

.

u

u

—

u

Junice .

kćeri Hazdrubala

Lili

K-209

oteljena laktaciji kg,3,94 laktacije Antun Antolović Međuraća Uzgajač Bjelovar.

Gizdava 1979. g. mati Golubica II 6.233 oteljena laktaciji, kg 3,81 m lj. sti 305 dana.

Brnić Nevinac Uzgajač Drago Bjelovar.

Berta 1980. g. mati Biserka VIII laktaciji, maoteljena 5,747 kg 3,88%mlj. sti u 305 dana.

Dane Brodović Orlovac Uzgajač Bjelovar.

Hazdrubala iznosi 6.092 Prosječna proizvodnja majkipredrednih junica 305 dana standardne kg laktacije.

1979.

g. mati

Lina

u

I

5.801

u

305

dana

—

.

u

ma-

u

.

—

u

:

—

oca

u

Junice Mani

kćeri

bika

Mani

K-218

V projeoteljen majke koja je laktaciji izvela 5.171 masti 305 dana kgmlijeka 4,48% laktacije.

Kita 1980. g. mati Kruna 6.170 u IV sa oteljena laktaciji, 4,14% proizvela kg masti.

Milan Vrbovec. mlječne Žarnica Uzgajač Pavičić, Divna 1980. g. mati Dinara I 3.423 oteljena laktacija proizvela kg 3.94% masti.

Orlovac mlječne Uzgajač Stjepan Kramaršić, Bjelovar.

1975.

g. od za

.

oca

Mal

i

Mirte

u

u

—

.

sa

—

133

kg. proizvela laktaciji, oteljena Stanići Vrabec Ivan masti.

Bjelovar.

Uzgajač 3,73%mlječne 4.478 II Cveta mati 1980.

3,63% 4. Cifrica g. kg laktaciji proizvela oteljena Predovac Ivan masti.

Bjelovar.

Pihivač, Uzgajač mlječne 4.065 I u Goluba mati 1979. g. kg 5. Gizdava laktaciji proizvela oteljena Stevo masti. Čudina, Bjelovar.

Lasovec, Uzgajač 3,69%mlj.

5.029 sa VII Gizdava 1979. g. mati kg proizvela 6. Grlica laktaciji, oteljena masti.

3,19%mlječne iznosi 4.743 Mani kg junica predvedenih majki proizvodnja Prosječna standardne 305 dana laktacije.znanstvenika i iz inozem800 od (600 1.500 uzvanika Preko stručnjaka čega zaista ovu reviju. jedinstvenu pozdravilo je oduševljeno stva) S. B. 1980.

3. Paloma

Palma

g. mati

u

5.295

II

sa

—

sa

u

—

sa

u

u

oca

KAKO

ĆEMO

OČUVATI

PODMLADAK

BOLESTI

OD

se treba

suzbiti

želimo

striktno

je bolest, pojavila i osnovni imati umu istodobno ali moramo držati propisa, epizootioloških kad važno naročito To oboli i ukloniti uzrok ga. je primarni pronaći cilj tamo, nekih i šire zbog bolesti gdje uglavnom izbijaju podmladak, jer biološka i naruši snaga organizma otporna smanji uzgoju pogrešaka i zašto Primarni ugiba obolijeva štetu noteža uzrok, mladogorganizma. mlaishrana slaba već bolesti same po dakle zarazne nisu sebi, mladunčad, rad udesiti zadatak: naš i osnovni Iz praktičan dih životinja. togaproizlazi bi kako mlade i snagu čuva da joj životinje, jačaotpornu tako, uzgajača okoline. štetnim što lakše utjecajima odupro organizam zavisi bitno nekoliko ima U otporna kojima t očaka, glavnih uzgoju slusvakom U i kod pojedinom kasnije. porođaja snaga mladogorganizma živozdravstveno i bi trebao stanje konstitucionalno poznavati čajuuzgajač ili Sve pogreškama nasljednim životinje rasplod. upotrebljenih tinja zdravi samo iz izlučiti treba roditelji slabe konstitucionalno jer priploda, i zdravo potomstvo. daju i racionalno treba njegovati Bređe držati, h raniti, ispravno bređe matere ima neobično veliko životinje rad. prehrana upotrebljavati Valjana Ako i kod mladunčeta težinu otpornost. njegovu poroda značenje i tome i usto pa prema još premlade, još hranjene, nepravilno životinje biti neće razvijeno. dovoljno p otomstvo njihovo razvijene, nedovoljno korisno biti će to 60 dana treba krava Bređa teljenja, prije presušiti takve Pored toga tome fetusa ubrzani daju životinje periodu. razvoj biti Hrana poim nakon više smije bolje. je mljezivo teljenja, mlijeka Bređim hladna. odviše voda i valja kvarena smrznuta, životinjama piće kakve kobila bređih kod da valja paziti, kreću, dovoljno omogućiti, izaziva mehanički da svaku rade i ukloniti pobačaj. mogućnost, pe Ako

kakva

već

se

a

na

se

se

rav-

u

na

se

o

s

za

za

su

za:

a

same

a

u

za

ne

a

a

se

za

a

ne

se

pobačaj.

Važno

;

i

životinje porođaja mjestopripadaorganizaciji uzrok često kod Nećistoća se upale je porođaja odvija. gdje porod prostora, sepse krvi). (trovanje mogućnošću pupka s

134

i čistoći

same

davati

znajudovoljno, je stručnjaci treba iskorištavati Mladunče i što izdašnije uopće. pustiti mljezivo mljezivo očistiti vime.

1 sat nakon da siše Odjednom najkasnije poroda, prethodno da češće mladunčetu dati odviše nego omogućiti, mljeziva, valja smije sadrži nužno i 5—6 mladunče, jer Mljezivo je siše, početku puta. kiselost. Mladi više i rudnih tvari,povećana je bjelančevina, vitamina, imuna razliku od prekoplatijela ljudi, prima životinje, organizam kanal mladunčeta direktno Probavni propunego je prekomljeziva. cente, ta 36 sati iz stan upravo bjelančevinasta prvih globuline kolostruma, kvalitet kada nosilac imunih U vremenu tijela. mljemijenja frakcija je i kanal biti ziva sekrecija odgovarajuća probavni počinje prestaje propustan, reaktivnost podražaje probavnog kanala, mladogorganizma vanjske sami

I

često

kako

ne

važno

rano

a

se

ne

za

u

ono

a

mu

ne

za

a

za

se

se

na

a

stabilizira.

čisto, ujedno posuda, napaja. je, i povremeno Posude vodom treba svakognapajanja ključalom prije oprati raskužiti ih Nakon ili klornim vapnom. lugom upotrebeopet temeljito biti i osušimo. mora operemo 30— Mljezivo dovoljno toplo(prosječno i zdrave matere i iz vimena. potjecati zdravog 35"C) Mlada matevime ždrebad i kada žele i koliko žele. Stoga prasad sišu, treba držati uzevši da krmače često um, po valjaju kaljučisto, Parazitne invalako invadira mlada način žama,pa parazitima. taj prasad rast mlade znatno ometati mogu prasadi hrane, usporiti zije pak iskorištavanje naročito nakon lako dođe do te i snagu, paratifusa, njihovu smanjiti otpornu odbijanja. i kvalitet biti stalne Predmet životinje kojadoji prehrana pažnje nisu štetna samu hrane koja krmiva, kojajoj daje, jerpokvarena kod mladih izazvati mater, mogu životinja. proljev biti mora i mlade iz napajaju, nadohranjuju životinje Posuđe, kojeg drži. mladunčad i isto tako nastambe, kojima čisto, ili izlazi da mladunčad Veoma pašnjak, obližnji ispust jevažno, mladunTakva zraku izložena kreće gdie svjetlosti. sunčanoj svježem od i sličnih nutritivne oboli od čad bolesti, kojih anemije rijetko rahitisa, držana mladunčad često neprekidnostaji. obolijeva razmjerno kod kritična faza mladih podmlatka, jer uzgoja Odbijanje životinja je način nov brzo mlada hranjenja životinja razmjerno priviknuti davati nakon 14 dana treba hranu. ili čak i odbijanja prvih Stoga i tek nadohranu služilo periodu sisanja krmivo, kojeje uglavnom krmivo. prelazitidrugo postepeno vodu Mladunčadi treba davati Najbolje piće. juje razmjerno vlažnu mokraću i ždere inače i onda pije prokuhati ohladiti, prasad početku lako i tako proljev. inficira, najčešće dobije stelju, zrak nastambi iznositi. Tada i treba često Gnoj prljavu stelju je i da će se invadirati manjepokvaren,manjaje mogućnost, životinje paraždrebad. zitima, primjer Hrana sadržavati živodovoljno probavljivih bjelančevina (mlade ih vitamina i rudnih tvari. količina tinje trebaju više, jerrastu), Nedovoljna ili možda vitamina nestašica osnovni često su i rudnih tvari apsolutna uzrok zašto bolesti izbijaju pomlatka, kojetreba svakomtakvomslučaju kao smatrati sekundarno stanje. da

Bitno

vime

bude

ako

i

a

se

tele

o

re

se

na

se

na

mora

za

se

se

se

u

a

na

na

se

na

u

na

mora

se

novu

u

za

ono

na

rano

u

za

a

se

u

a

na

mora

u

'

135

a

zi

ši a

aii

redovno

tako, pomladak cjelini uzeto, da svaki i brinemo mlade pa držanja, njege ishrane,minimum prilike životinje, uklonimo ili svedemo Ako dan kontroliramo njihovo zdravlje. iskorimaksimalno prema situaciji konkretnoj pogreške uzgoju, i ćemo onda mladi stimo organizam, faktore, uatječu kojipozitivno naročito bolesti mladunčati svesti uzgoju koji uzgoju, onajbroj, i normalno treba očekivati. veliko, ćemo

U

da

bolesti

od

očuvati

se

za

za

na

u

a

—

—

na

u

u

na

na

TLA

OBRAĐIVANJE

nakon

sjetve. usjeva sjetve, vrijeme obrađuje prije dana rast i to od izvrsne dobro obrađenom U uvjete dobija biljka tlu, tlu ostati rast zriobe. do pa biljke trebaju Povoljni uvjeti sjetve Tlo

i

rasta

za

se

za

što

u

za

sve

duže.

proizvodObrađivanjem pokrećemo prirodne ovisi Rast i količina zraku, svjetlu vodi, toplini, prinosa njubilja. biljke tvari i Ratari tvarima. mogu tlu, najviše hranjive utjecati hranjivim možemo Na dok ostale može vrlo malo ili nikako. utjecati polju ili staklenicima može zrak. To množinu ili jedino svjetla, toplinu može Na i to samo vrstu određenu plastenicima bilja. poljima jednu znatnih novčanih ali nakon navodnjavati, investicija. kao i Dobrom obradom odnosa tla poboljšanje vlage topline postižemo tako i rastvorbu i da da to nerastvorena rastvore hranjiva tla, znači, budu treba stare U nestašici dostupna biljci. sjetiti umjetnihgnojiva uzrečice doda nisu samo nego kojagovori, umjetnagnojiva nadomjestak tvari tla. Dobiti što više datak hranidbenom hranjivih kapitalu prirodnom troškove. bit će će bolji prinos manje tlu, biljka bolje rasti, i Tlo rastvorena time ostati neobrađeno hranjiva smije nezasijano, može do biljka gube,ispiru prema dubljimslojevima kojihkasnije tla

izvore

sve

veću

što

za

o

u

na

se

ne

na

na.

u

se

na

se

za

a

se

se

uz

u

se

ne

ne

se

doći.

'

usjeve. pripremiti postrne Poslije glavnogusjeva, hranidbu olakšava što i krmnom: pojeftinjuje bilju, usjevi namjenjeni stoke. više.

Tako se dobiva jedanusjev zalazi Svrha tlo to tla. rahlije, njega obrađivanja je rahlenje Štoje brže rastvorbu i dublje zrak, hraniva, njemu koji“ povoljno djeluje tlo

treba

Postrni

za

su

u

a

na

i duže

se

u

vlada.

zadržava

Druga obrađivanja je miješanje površinskih slojeva. smije Tako dubinama. orati u se iz slojevi pojedini jednakim godine godinu što tla tim čime tla hranjivost slojevima smanjuje smanjuje izrabljuju, neki Dobro ratarskih usjevski red,jer jeprimjenjivati usjeva. prinose neke dok i dobro rahliti se duboko mješati druge tlo, orati, usjev toliko činiti. treba to usjeve svrha

“

Ne

tla

se

na

u

se

se

za

za

mora

ne

Dobrom

obradom

tla

uništavamo

štetni

korov.

Korov

nanosi

veliku

korova

Uništavanju smanjujeprinose. usjevima, herbicida. i doprinosi primjena biti tla. Treba od gnojje značenja plodnost neprocjenjivog Stajski biti tlom.

On kod s dubini, takvoj pomješan jednakomjerno oranja štetu

otežava

im

rast

i

za

mora

136

u

zaoran kojaje dostupna biljci, pretplitko preduboko zbog biti rastvorbu. zraka, kojeg dovoljno njegovu uzima iz tla žilica. uzetu Biljka vlagu pomoću korijenovih Biljka vlagu iz tla lišća. S vodom iz tla i tvari. ispušta p omoću biljka dobija hranjive Što će lišćem će je toplina veća, biljka svojim isparavati više, isparavati više i kada zrak onda, je suhlji.

Voda od budući voda sastavni dio svake je velikog značenja bilje, je Voda sadrži kisik i biljke. vodik, neophodni svakojbiljci, jer potrebni tvari. Voda nalazi i se stanici. izgradnju organskih Čim svakoj biljnoj omlahavi i klone. ponestane Voda biljci vode,biljka omogućuje b uđenje Tom zrak. i sjemena. buđenjupomažetoplina S pravom može da voda od reći, je jedna najglavnijih uvjeta uspjeh žetve.

znači

niti

mora

niti

za

a

:

za

su

za

u

u

se

za

.-.

SILO-TORANJ S MEHANIZACIJOM Danas

metala svijetu gradesiloplastike posebnih montažnim Tako nekoliko dana. svega dijelovima. tornjevi podigne Otporan vremenske mehanizije nepogode.

No, njihova najveća vrijednost je i silirane Samo takvom ranojopremi punjenje, nabijanje vađenje ima Graditi silougrađenommehanizacijom, siloopravdanje. svoje od bez nema betona, mehanizacije, opravdanja.

Punjenje, nabijanje toranj i silirane mase iz veliko izbacivanje siloručno, p redstavlja toranj, opterećeradnika-stočara. nje tornja se

od

u

s

se

on

ili

za

na

u

za

mase.

s

za

2

U

rai

LA

sa

ooo

ILO PIJU

eve

VR

grver Prsa

PRUZI

Rida PDA a" Fa

PY

La

PVA FU

POĐE PoI m

Slika:

Silo-toranj

i mehanizacija

tvrtke

»Neuro«

iz SR

Njemačke

silos između da predlažemo stočarima,jepoložeći postavljen dva betonska zida daleko i Jedina njih bolji ekonomičniji. jepoteškoća silirane mase, ali i to tako teško ostale gaženju nije njegove prednosti, Zato

našim

za

u

uz

137

Boii

doda

a

.-

mi»

a

abai

did

-

...

seba

oo

-

se

mogu

Kod

zanemariti.

tada

nabijanja poslovi njegovog ruke i dhovat silirana masa lagano je silosa, hranjenje pa

oko

se

na

uzima

za

položećeg

svakodnevno

muzara.

NA

LIVADU I STARO I MLADO

PoljoMIČETINAČ osjeća O tome što to vikend. i stočari skoro neznaju je privrednici pogotovo iz Matom Mičetinmlijeka p roizvođačem Magdićem, p oznatim razgovarali Nedostatak

—

radne

snage

već

i

se

na

selu.

smo

sa

ca:

poznaju Poljoprivredniku jelako, nahratreba krave ili Bilo blato ili zima Bilo vikend. suho, ljeto. priznaju što bude da Treba kravama!? dati hranu treba kakovu niti. Ali paziti sijeno liKada meteorološki treba Zato prognoza izvještaj. je pratiti kvalitetnije. kositi i sušiti treba onda sijeno! jepovrijeme, što ako A mnogo sijena? je i stari i mladi. k do stara: onda dolazi Tu moraju izražaja kaže Mato lakše Tako i Magdić, kojeg veselije pospremi, sijeno Mladenom unucima kćerkom suprugom Katicom, jedno njegovom Marom, zet.

Vinko traktoru i Ankicom vozio Ferenčak, njihov njihovom Poslovi treni svetak. ni radovi Kada poljski nije pitanju petak onda što što i što brže. obaviti puni poljski čudo, putevi Nije bolje baju žita ili radne traktorskih snage. slame, prikolica punihsijena, neki tako. Neki domaćinstva kod bolesni, stariji, nije svakog Ipak neobrađene.

To šteta.

Time i i to pa gube je kojezjape osjetipolje livada, ali i Turković A. domaćinstva, zajednica. ako

—

sva

radi.

družina

Krave

i ne

ne

—

ona

—

senu

za-

nam

se

sa

na

se

u

su

su

su

su

Obitelj Magdić 138

i Ferenčak

odlaze

po

sijeno

PREDALE SU MLIJEKO, PA »SASTALE SE PA GOVORE« dnevno

mljekarskom punktu(sabiralištu) desetaka i stotinu i žene nose pa poljoprivrednika.

Mlijeko djeca, starci, i starice.

Pred veselo.

To mljekarom j euvijek je mjesto gdje saznaju i može izručiti ili kakav Neke novosti, gdje poručak primiti poziv. poljočak uvele i to, da tim može nabaviti privredne zadruge punktovima kvas ili naručiti kakav kruh, repromaterijal.

Dok Mikuldaš Ana Marta Fuček i Dora predale mlijeko (151), (101) Petrović ostale malo da »pomene« (101) još (porazgovore). ste denes delale?

Kam išel veterinar? vmrl?

Jel Štoje Kaj je je bolnice došel te i te! Kuliko kuliko Ukratko jeposkupel galic struja?... nađe i ima Tako uvijek pitanja njih odgovora. je mljekarskom punktu Pemiji.

Slično i ostalim Donoseći mljekarskim je punktovima. mlijeko (tržni da neki iskoriste izvrši rodbini višak) tajput poručakprijateljima ili da i da malo naš znancima, saznaju vijesti »potroši rečjer je tako domaćini domaćice zauzeti poljoprivrednik, poslom vječno dve«, Turković A. stvu.

Na

svakom

dolazi

nekoliko

se

se

su

se

na

su

su

se

z

—

a

se

za

na

u

na

se

se

se

se

a

svom

u

Sastale

se

pa

govore

139

o

gn

te

a

a

ata

no

ooo

2

o

Ae

o

i

ne

Še o

ad

nn

i

toda

SUŠITI NEGO

BOLJE JE | RUČNO MALI za

KOSTANJ

krave

i ostale

Nekada

vadu.

Tu

—

su

iskoristiti,sakupi više Ljeto Anom domaćicom Zato razgovarali životinje.

domaće

se

da

treba

—

Topolčić: — Kako je ružno

LI NIKAKO

sa

smo

i žalosno

ručno

žele

hrane

što

se

polje nepokošenu vidjeti sada?! i i međe,povratkivuklinki,

li-

ili

neobrađeno

a

jemehanizacija?

mehanizacija vuču, zobače i dobro dođu Zato svakom že rasoje (grajošuvijek mjestu. mala i površina. gdjeje blje vile), pogotovo, Istina

—

traktori

da

ali ni

potiskuju

stočnu

ne

mo-

nam

na

Ana

Topolčić

suši

sijeno

zemljeodvajkada je želja Ako oranice dobro ili livade poljoprivrednika. polje, iskoriste, naprednih korist ima to višestruka. korist zajednica, Zadovoljni zadruzi, je sniAna kaže i kućnom pozna Topolčić, koju kraju budžetu, kako suši mili livadi vinograd sijeno.

Borba

da

se

obradi

svaki

komadić

obradive

se

su

nam

u

na

a

u

smo

na

uz

A.

140

Turković

se

KANTARI VEĆ 16 GODINA JOSIP

HUBAK

(42godine) Okešinec ivanićgradskoj općini bavi kao načinom kantarenjem »DURO sakupljanja mlijeka KAT« već 16 Sakuplja punih godina. zimi sela mlijeko pet općine, jednevno. damput, ljetidvaput Skladišti laktofriz ga koji je kuće.

I postavljen kraj prodaje tisuća oko deset godišnje. mlijeko, od 10 Posjeduje jutara zemlje, toga Voli po6 oranice i 4 livade. jutara i posao kojim ljoprivredu svoj Hubak Josip dvorištu prilikom baviti. radu misli U dalje istovara mlijeka laktofriz i go pomažusupruga dvojedjece. stalo do kvalitete mi redovito kontroliram mlijeka, koje »Najviše je uzoraka analizu.

Na to i im slanjem proizvođači najosjetljiviji, jer je kaže po plaćeno postotku mlječne masti.« Josip.

U selu među STJEPAN njegovom najjače proizvođače mlijeka spadaju LEPAN i iz Konščana.

TOMO Na žalost takovih sve MALEČIĆ je manje, već sabrane količine Tome uzrok par jer godinaopadaju mlijeka. je glavni veći staračkih domaćinstava .sve i nezaintebroj (zbogkojihJosip kantari), resiranost mlađih tu vrstu niska te relativno proizvodnje, cijena mlijeka. iz sela

u

se

za

za

a

u

mu

sam

se

:

sti

u

oi

mno

mu

i

-

svom u

na

su

ono

—

za

isporuke mlijeka, ali im nositi ga je teško Hubak. je Josip

osobito

KOSACA

starije osobe, kojejoš

selo

u

prodati kojulitru, laktofriz« mišljenja

žele

za

sabirnu

na

stanicu

u

—

Ivica

SVE MANJE

Već

—

stočari

NOVOSEL,

inž.

KOSILICA SVE VIŠE

godinama Virja drugih mjesta Podravine, .livade. Osim stočne hrane to dravlja, Prigorja, Slavonije uzgajaju umjetne i zeleno Tu i slično. je gnojivo. jedjetelina, uljana repica, perko, grahorica može tu više dolazi zato i onih Gdjegod stroj, kosac, jutarnjih odlazaka kosaca Sada to traktorske ručne sjenokoše. obavljaju kosilice, kosilice ili kosilice vuču. konjsku Sada traktorom milina kositi. Tu mehaničke pa je još grablje, lakše kaže Martin iz sijeno pospremi, Ljubić, poljoprivrednik Virja. livadi rode?

Na VIRJE

—

i

Preko-

ne

nema

na

na

su

—

se

nam

—

—

si vidio

Sve

ih

zelena

je manje.

Sada polja.

Nekada se

već

si

mogao

u

tim

pogledati strane, zelenim poljima podižu industrijski na

sve

svuda

141

Zar

šteta.

je površine. smanjuju objekti ništa tamo, neka nisu postrojenja gdjedrugo industrijska moglapodići više kada doba U livadama. i oranicama već neće prvoklasnim rasti, Jasno obradive olako dosta da površine. gubimo hrane, govorimo, kada Nekada roda Eto i sve može to bar tamo, manje. je izbjeći. gdje šest-sedam brazde iza traktorske odmah ih bilo po komada, je kosio, rode budemo Možda sada svega vidjeli kojugodinu jedna(!) je i livanašim i Već zbirkama. raznim poljima osjeća zagađivanje dama. Šteta!

A. Turković i tako

sve

Pa

obradive

više

i

to

se

sve

na

nema

se

sam

samo

za

na

se

u

PJEVA

KOSI KOSA, DOK JE ROSA...

FERDO ŠUBIĆ

OTROVANEC

travčicu

Svaku

—

sijeno. pretvoriti

dobro

doći

u

našim

će

Sve

treba

i

stočarima

to

mlječuli

koje riječi, od Ferde Šubića, koji umirovljenika, vrt uređen ali je živi, Uz obrađena. vrtnica kukuruz, i voćke tu ljuj je djetelina, krumpir, i treba i trava, pokositi koju druga pospremiti. karima.

To

Šubić

Ferdo

—

i 67

Kosa

a

mu

sam

kosi

smo

su

s

—

67. godišnjak

za-

još uvijek

kosom

godina? bila

živa

imali

je svoje Isto Sada i i krave prodajem smo s ijeno. sakupljam još mlijeka). (jasno Time kvalitetno i osušeno dođe dobro našim sijeno. kojima mljekarima, si tri muhe košnjom zavrtnicu, uređujem zapravo ubijam«: »odjednom buđet. kućni dođe dobro mi To zaradim. dinar i rekreiram,još koji iz Ferdom sa kratki to Bio Šubićem bilogorrazgovor 67je snimiti Sličan Pitomače. nedaleko razgovor sela Otrovanca mogli godišnjim skog ili dva živi domaćinstava, i jedan gdje starijih jer mjestima, drugim Nažalost zaselku. i svakom selu svakom ima starca (odzbogmigracije više. ima domaćinstava takovih iz mladih laska sela) —

mladosti

Od

volio

sam

raditi.

Kada

supruga

se

za

a

smo

u

u

sve

A.

142

Turković

IŠIJAS BOLI KAD JE HLADNO Ako

već

sami

niste

I VLAŽNO

patili skvrčen i nagnut od

bolova

onda

ste

vrste, stranu jednu

te

već

sigurno od stenje jakih

vidjeli nekoga bolova.

Iz visini izlaze na strane donjegdijela hrptena moždine, križa, obje živčani i živac ishiatikus.

Ishiatikus tada korjenovi koji spajajustvaraju kroz malu zatim iza kuka i duž prolazi zdjelicu, nastavlja svojput stražnje strane Iznad račva noge. grane koljena dvije kojezavršavajunepoblizini živac ostale kožu i srednoj prstiju stopala.

Taj podražuje mišiće, strukture Ishiatikus i nerv noge. noge, u tijelu. je glavni ujedno najveći kako

na :

u

se

se

u

u

a

Skup

različitih procesa

procesa Išijas nijeposebno oboljenje, je skupnajrazličitijih koji bolovima se ishiatikusa. uzročnici u mogu javljaju području Dakle, išijasa biti Bolest većinom dobi od 30 do mnogostruki. javlja muškaraca, 50 godina. to

nego

se

Kao

što

u

u

je poznato, kralješaka jastučići. i recimo ali često i bez naglog jakog opterećenja, teškogtereta, dizanje hrskavični može iskliznuti i živčane toga, jastučić početi pritiskati korijene ishiatikus.

Jedan od kojiformiraju glavnih simptoma išijas. togpritiska jeste Osim uzrok biti i mogu toga, išijasa upalne degenerativne zglobopromjene vima zatim i kralješaka, prehlade znatnija ohlađenja tijela, općeinfekcije kronične šećerna (npr. gripa), intoksikacije ozljede (alkohol, olovo), bolest, u kralješnice (pri naglimnespretnim pokretima radu, sportu itd.), pritisak živac butini ili zboglošegpoložaja vrijeme sjedenja zboglošeg oblika duž tumori male Uzroci stolice, proširene ishiatikusa, zdjelice. biti i mogu recimo neurotičara kao da psihičke prirode, (često simulacija bi dobili bolovanje). između

su

hrskavični

Prilikom

u

na

u

za

vene

u

Vodeći

Za

bolesti

simptom

bol

—

vrijeme dominiraju najrazličitijeg (trganje, i često mogu ostati znak do sve vrtanje, pečenje) jedini bolesti, izlječenja.

U akutnom bolesnik hod znatno nastupubolesti, uglavnomleži, jer je otežan.

Dok bolesnik zdravu dok hoda nogu, stoji oslanja nju težište Bolovi zatim šire prebacuje tijela. najčešće počinju križima, duž strane i potkoljenice, do nožnih sve stražnje natkoljenice prstiju.

Pojakod se radi ispražnjenja sličstolice i čavaju kihanja, kašljanja, napinjanja boli

karaktera

mu

se

na

a

na

u

se

143

ree

nenen

=

a.

mp

“

.

o

mada

aoabsie

sz.

hladno

kad

je naprezanja. pogoršanja boli Za vremena vremena. popuštaju. toplog dolazi

Do

nih

Pronaći

i

promjena naglih

za

uzrok

pravi

uzrok

otkriti

pravi događa liječnik uspije žalost, i tek to bolesti ili dijagnostičkim uspije dugotrajnimkompliciranim će utvrdi dok dom. se liječnikpočeti simptouzrok, glavni Zbogtoga, akutnom U matskom mirovanje, preporučuje išijasa stadiju terapijom. i elektrosredstava kupke) (termofor, zagrijavanje bolova, protiv uzimanje može subakutnom U se uštrcavanjem liječenje primijeniti stadiju terapija. korisne Kad anestetičkih kroničan, »blokade«). je išijas otopina (tzv. živac U teškim i na sumporne pritiska potrebna kupke. slučajevima muljevite različite primjenjuju vježbe, Rehabilitacijska terapija: je operacija. stadijima išijasa. kasnijim treba da skloni Oni pričuvaju napadimaišijasa, ponovljenim koji doba godine. često

Na

da

se

ne

ra-

mu

sa

ne

se

su

u

se

se

su

u

ovo

Dr.

Ivo

BELAN

GOVEDARSTVO Hrvatskoj pasmina.

U

SR

u

1980.

godini

bilo

570.000

je

svih

i steonih

junica

JE:

GOVEDA

STRUKTURA

PASMINSKA

krava

403.000

Simentalska

pasmina Smeđa pasmina Crno šara holstein pasmina Siva pasmina Križanci Ukupno

30.000 10.000 6.000

121.000

,

570.000 dominantno

70%

mjesto pasmina jevidljivo odnosu ukupanbrojgoveda Republici. rad programa jedinstvenog temelju provodi Uzgojnoi kombiniranih svrhom sa mlijeka proizvodnju svojstava dobivanja selekcijski izabranim bikovskih krava Planskom rasplodnjamajki oplodnjom U.O. mladi bikovi za centre cima se proizvode zauzima

simentalska

Kako

u

sa

u

na

na

se

mesa.

za

sa

—

Uređuje Šime

UREDNIČKI

ODBOR:

čić,

Glavni

Tehnički Vlasnik

i

urednik

odgovorni

Franulić,

Zlatko

Mašek,

Majić

dipl. vet.

Rašpica radnika i izdavač: Udruženje mljekarskih telefon 440-476 urednik:

Jelen-

inž. Petar dipl. inž., Dragutin dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl inž., dr. Berislav

Erhatić,

dipl vet., Nada Đapo Kolak, dipl inž.,Tomislav Nada

SRH,

Uprava

i uredništvo:

Ilica 31/III,

Zagreb, organizacije i ustanove za privredne pretplata Mjesečna izvođače mlijeka 5 dinara.

Tisak:

144

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

10

Zagreb

dinara,

'

a

za

pro-