Mljekarski list 1-1982

Krava

šampionka

»Suza«,

vlasništvo

Vlade

Kovačića

iz

Škaljevice

ft

lk oi odati

|

k

.

=...

=

i

2.

a

=

adoba

ii

-

a

=...

-

...

-

-

m...

_--

.

o

BJELANČEVINE U HRANI PREŽIVAČA | S« NJIHOVA ZAMJENA »BENURALOM životinjskog s astojci organski (proteini) Bjelančevine Nedostatak aminokiselina. od osnovi bjelankompleksa sastoje tijela, i do rasta, mršavljenja, dovodi čevina iskorištavanja nepovoljnog slabijeg ili pobačaja jalovosti, plodnosti, s labije dlaka, ispadanja hrane, potrošnje i povitalne slabo puerperalnih posteljica zaostajanja mladunčadi, rađanja i životnih proi metaboličkih slabije funkcija drugih poremećaja remećaja, izvodnje. koovise da Preživači manje životinjama drugim pred prednost imaju hrane ličini i kvaliteti buragu mikroorganizmima bjelančevina zahvaljujući bui dušika Mikroorganizmi i amonijaka p reko organizmu izmjeni i do aminokiselina hrane dio amonijaka, raga bjelančevina najveći razgrađuju biološki način Na mikrobski ih zatim protein. taj pretvarajusvoj i to ali loše često preživačima daje iskorištavaju, bjelančevine vrijedne neke i biološkom sastavu, pa da loše po spojeve bjelančevine gućnost kvalitetne dobro Stoga bjelančevine. pretvaraju ganskogdušika, obuhvata prave sirovih služimo hranidbi bjekoji proteina, pojmom obrasadrže i amide dušik, koji spojeve druge aminokiseline, lančevine, osnovi Na hrani dušika toj 6,25. pomnoženo koncentracijom čunavaju kvalitetne kao hrani koristi bjelančevine zamjena preživača i u

se

a

stanica

bitni

su

o

u

uree.

u

se

u

a

mo-

anor-

u

veoma

se

sve

u

a

sve

sa

u

se

urea

se

za

u

hrane.

stočne

hrane,

i česte

ne-

cijena porasta godinazbogstalnog Posljednjih kao interes veliki jeftinom stašice javlja sirovina, proteinskih i Tom hrani novija doprinose preživača. zamjenom bjelančevine toksičnost ograničena, tehnološka i stvena kojimaje dostignuća ističe tom Na široka tako da posebno području upotreba. jemogućanjena S« »BENURAL Kutina).

(INAproizvod redu koristi S« prvom gotovih potpu»BENURAL pripravljanje Petrokemija Sadrži ureu, krmnih buraga mikroorganizmi ili nih koju smjesa. dopunskih kvazatim p revode ureaza amonijak fermentom amonijak, razgrađuju »Benal« i (INAlitetne mikroorganizama,fizikalno buragovih proteine svojkemijskim Petrokemija svojim koji porijekla mineralnog preparat Kutina), veže ih i ferment stvima amonijaka, privremeno oslobađanje utječe sintezi bakterijskog i amonijaka iskorištavanje ravnomjernije omogućava hraS« davan »Benural od otrovanja. opasnost otklanja ujedno proteina, takvi tom normativi normativima nidbenim pri netoksičan, je gotovo može davati i količinama neposredno da teladi, mlađoj ograničenim odi kod težine, od 90—100 dakle od junadi tjelesne kg odbijenoj mlijeka, klasične iz može proteinske raslih upotrebe isključiti potpunosti preživača Benurala telad krmnim Tako 2,5— koncentrate. daje smjesama S. Benurala krave i krmnim 3,5— 2,8% junad smjesama S, i metabolički Fiziološki davanju pri 4,0% preživača, organizmu procesi Pokazalo istraženi. i danas dobro »Benural S«, sadrži hrane poznati koja kvalitetne biološki dobra S« »Benural da bjelanzamjena je kiselost i već hrani čevine buragova (pH) povoljno djeluje preživača, nadmova neke i kisele čemu (timpojave indigestije prevenira sadržaja, pri i fosfora poboljšava organizmu, kalcija utječe promet povoljno panije), ureom

za

se

znan-

u

za

uree

s

veoma

se

se

za

u

u

a

u

ureazu

na

u

u

a

su

a

u

se

a

u

se

a

za

u

za

u

u

su

samo

ne

se

za

na

u

na

u

rm

Va

==.

probavu iskorištavanje povećava Time dobili jeka. proizvod kojipovoljno djeluje zdravlje, proizvodnju i i služi kao reprodukciju preživača, koji jeftina zamjena klasične, skupe hrani. bjelančevine stočnoj fiziološke da duS obzirom mogućnosti iskorištavanja neproteinskog »Benuralom šika S« preporuča preživača ograničene, zamijeniti To međutim hrane. trećinu već da ukupnihproteina jednu je dovoljno klasične »Benuralom S« sirovine hrani odraslih proteinske zamijene preživača.

100 »Benurala S« sadrži kao 115 grama grama proteinsku vrijednost sirovih »Benurala S« ili 1 odgovara proteinskoj proteina, kg vrijednosti 2,5 odnosno suncokretove sačme. ga kg sojine, 3,5kg Daje žitaricama. dolazi redu prvom getskim krmivima, mljevenim Stoga izmiješan krmnim ali i gotovim smjesama, potpunim dopunskim jeprimjena i mnogo šira. i individualnu kod individualnih Pogodanje proizupotrebu kao i različitim hranidbe društvenim vađača, tehnologijama preživača i stočnim farmama. različitim Za takve gospodarstvima posebne namjene hranidbe »Benurala nalazi tržištu S« tehnologijama preživača pored »BENURAL 60« silažu Kui »BENURAL DODATAK« (INAtina).

Petrokemija »BENURAL 60« kukuruznu silažu čime dodaje prilikom siliranja, kukuruzne silaže i silipovećava proteinska vrijednost unapređuju procesi i kvalitet silaže. »BENURAL DODATAK« sadrži »Benurala S« ranja pored minerale i vitamine hrani stopotrebne dopunuosnovnoj koju posjeduju čari i individualne robne stogaje pogodan stočare, proizvađače i mesa, stočarima da neovisni tržištu stočne mlijeka jeromogućava postanu da tom i fiziološke svim hrane, pri zadovolje proizvodne potrebe goveda hranidbenim sastojcima.

Dr Feldhofer Stjepan celuloze

hrane

i

i

količinu

smo

i masnoću

mli-

na

za

u

su

se

u

samo

sa

se

sve

sa

u

se

naravno

sa

ener-

u

u

mu

za

u

na

u

se

na

za

se

u

se

za

veoma

za

o

a

sa

DORADA | SILIRANJE KUKURUZA POJEFTINJENJE PROIZVODNJE Robni

UTJEČE NA MLIJEKA

i poljoprivredni proizvođači koji proizvodnjom mlijeka suvremenim stočarskim trebaju raspolagati objektom stajom.

Staja osnovni no odgovarati higijenskim uvjetima držanja stoke, uvjet uspješnu i rentabilnu i kvalitetna stočna hrana. proizvodnju jezdrava, jeftina Upravo svako bavi stočarstvom mora zbogtoga gospodarstvo koje sastavu stočarskih i stočne objekata raspolagati objektima spremanje hrane.

bave

se

mesa

mora

—

za

suvremeno

se

sa

S

obzirom

da

u

za

i silo tordugi godina izgradnju p ratim položećih te načine silaže te mislim da reći nešto njeva, spremanja objekte, jepotrebno više i silose. da ti silosi svega su siliranju Prije napominjem podjednako dobro ali individualni prorješenjesiliranje kukuruza, poljoprivredni izvođači neiskustva često svog i kazbog griješe tehnologiji samoj siliranja kod hranidbe što ih nekad i ovakovih snije stoke, obeshrabrujepogledu investicija. niz

silosa

u

o

u

ove

za

u

u

-.

=>

=...

silosa, izgradnji tornja položećeg pristupa te izračunati stoke ili toviti ćemo znati koliko temelju našoj staji, uzgajati Nakon silosa koliki dnevnih toga jekapacitet potreban. obroka, toliko da bismo kolike oranične izračunati proizveli zasijati površine silosa silosa. Prilikom kukuruza koliki izgradnje je kapacitet voditi i te ali da znati to praktičan trajan, je jeftin »ambar«, čvrst, da bude bude treba da On računa povezan stajom, lokaciji. njegovoj lakši Posao će biti hrane. blizini radi još lakšeg uzimanja neposrednoj njezinoj silaže čemu izuzimač automatski i silo kada u počmeugrađivati tornjeve Vin»Vibrobeton« OOUR-a radi intezivno »Graditelj« Radnojorganizaciji betonskih silo sada kovci proizvođači Prelogjedini »Beton«, koji zemlji. tornjevanašoj ili

silo

Prije

samog

moramo

na

u

moramo

nam

moramo

moramo

nam

moramo

—

u

sa

o

na

se

u

se

uz

za

su

u

kukuruza

prekrupljenog vlažnog Siliranje zrna

sijati silirati, planiramo sjetve da će kao istu i uslijediti sklop primjeniti agrotehniku odgovarajući sikukuruza da S obzirom malno kombajniranja je branje. ići slobodno možemo 32 do sjetvujednom 38%, potrebna vlaga liranje uobičaklimatskom višom od grupom rajonu koju vegetacijskom i veće što rukovima prinose. garantira jenosijemo optimalnim dobro sjetve, dobro i posao mehanizaciju pripremiti početka siliranja Prije od što i zatvorili silos što bismo kako je jedan napunili prije organizirati, obavesilažu. kvaltetnu kombajniranja, pristupa Prije preduvjeta 38% sadrži ući tek kada vršidbu kukuruza i ispod vlagu ispitati kožitnim Vršidba od 32%. ali i kombajnima obavlja vlage, manje imati montirana procesu siliranja kukuruz, kombinacija jimaje i prazne vuku da 2 traktora tim 3 traktora i pune prikolice prikolice, još 65 i obično silosa traktor i dok najjači, pokraj (toje njive njivu, jedan kukuruza i automatski vlažno mlin više melje koji KS),pokreće prekrupa. ga ubacuje silo toranj. može već kako da Obzirom posao jedan obavljati iznijeli ovaj da da iskustva ga govore sam, zajednički obavljaju najbolje je čovjek sela nivou udruženi zajedničkom jednoga proizvođači poljoprivredni koristimo maksimalno rada ovakvom Sa kapaorganizacijom mehanizacijom. brzom rekordno i što citete proizvodnju silaže, strojeva, pojeftinjuje silaže. kvalitetne osnovnih od što zatvaramo preduvjeta silos, jejedan bi zato mlinovi obično usko rada U prekrupači grlo organizaciji ovakoj što 5—7 tona mlinovima sat, obavezno trebalo je kapaciteta raspolagati »ZMAJ-141«. radnim skladu jekapacitet Ovaj kombajna kapacitetom 500 silos i zatvorimo danu da zapremnine jedan napunimo dovoljan jednom ako stari dobro ako silo Sam mtc. očistiti, je punjenja je prije toranj da bitulitom strane postigne potpunaizolacija premazati unutarnje ćemo silosa imati učinimo Ukoliko to i zraka od stjenke vlage. prolaska silažu. pokvarenu dobro silažu treba Prilikom poputnabijanja izgazitinabijati siliranja istisnuli dobro iz silaže Ako kuće. nove zrak, gaženjem zemlje temelje biti vrlo zatim možemo silažu, folijom nagaženu prekrili plastičnom pažljivo slabo da silažu. Iskustva dobru da govore nagažena spremili sigurni 4 do 5 vagona danu silaža često kvari. Ako spremamo prekrupljenoga jednom Ukoliko

već

da

kod

treba

kukuruz

ćemo

ga

nor-

na

u

nam

za

vremenu

svome

u

one

.

s

u

zrna

nam

u

moramo

moramo

za

zrno

u

zno

na

se

ne

a

za

moramo

u

s

s

s

na

zrno

u

ne

smo

nam

sa

na

vre-

u

a

menu

su

u

na

s

nam

sa

u

a

moramo

nov

se

s

uz

ne

—

u

nam

smo

u

4

a

smo

se

s...

vlažnog gaženje nabijanje obavljati ljudi. silaže stavimo i tu treba nečim toranj napunimo preko plastičnu foliju,foliju kako bi silažu. Ukoliko pritisnuti priljubilanabijenu je pritisnemo, će silaža kvariti dubini nekoliko centimetara.

Dubina ispod nje kvarenja ovisi silaže. Kada nabijenosti površinsko završnog sloja jefolija priljubljena završni silaža neće kvariti. Obično vlažan sloj silaže, foliju stavlja silaže treba da pijesak,prilikom načimanja pijesak pažljivo otklanjati siliranom može izazvati pomiješa prekrupom, jerpijesak ozbiljne probavne kod stoke. Nemam ulaziti svih mikro smetnje namjerudetaljno opisivanje i bioloških od momenta masi kemijskih promjena samojsiliranoj zatvaranja do momenta ali neke otvaranja silosa, je ipakpotrebno detalje. napomenuti Kukuruz oko 35% fiziološki ali bi velike zreo, vlage je zbog vlage zraka brzo kvario. dobro veoma prisutnost Zbogtoga preporučuje nabijanje ovako kukuruza kako bi iz što više gaženje vlažnoga prekrupljenoga njega istisnuo zrak. Pošto našem silo kukuruza tornju sabijenom prekrupom uzročnici odrezraka, mogu njemuživjeti mikroorganizmi koji đenih takvi procesa upravo negativnih samojsilaži, jer mikroorganizmi rad kisik. Takvi bez trebaju svoj mikroorganizmi jednostavno uguše prisutnosti odnosno silaži zraka, kisika, našoj počimaju razvijati bakterije koje život kisik. To svoj trebaju bakterije mlječnog kiseloga koje vrenja silaže. U od 3 4 do te imajuznačajnu ulogu konzerviranju tjedna oko do kiseline. bakterije mlječno kiseloga vrenja p roizvedu 2,2% 1,5 mlječne Ona konzervira naš kukuruz silo i da u mljeveni tornju onemogućava kvari, te zadržava imao i Ovako konnjegova svojstva kojaje prije siliarnja. zerviran kukuruz može biti ishrani i više od goupotrebljiv goveda svinja dinu dana. zrna,

u

—

se

silosu

Kada

4—5

mora

uz

se

silo

ne

u

o

uz

se

na

se

no

se

ne

sa

u

u

sa

se

uz

se

se

—

u

ne

nema

sa

u

su

u

za

se

a

za

u

se

ne

su

u

vremenu

se

mu

sva

u

kiša i u siliranja kojih razloga (kvar stroja, sl.) morali i ako od dva kukuruznu prekinutisiliranjem jeprekid dulji dana, obavezno odnosno silažu silosu prekrupu nagaziti, prekriti folijom, kao zatvoriti silos završen.

Ukoliko to duda je učinimo, površinski sloj bini od oko 10 cm, brzo će i neće biti ishranu stoke. pokvariti upotrebljiv Kada želimo nastaviti ćemo i nastaviti siliranjem, pažljivo podići foliju silo kao da i bilo punjenjem tornja, nije prekida.

Silažu kada i onda dolazi do prekriti jenačeta, duljeg prekida kao što kada turnus npr. tovnih i potrošnji, je slučaj isporučimo jedan svinja dok uselimo će 8 do ponovo nekada i više pa goveda, stoku, proći 15, dana.

U tom došlo bi takođe do silaže. periodu kvarenja površinskog sloja Ako malim ovrši kukuruz raspolažemo mlinom, kombajn jednom vlažni kukuruz silo danima i danu, smijemo iskipati pored tornja malim mlinom.

Ukoliko bismo to kukuruz bi polakousitnjavati učinili, ukiselio bismo dobili veoma lošu silažu pa pojošprije siliranja, koju stoka, sebno nebi svinje uopće htjeli jesti.

Ukoliko

toku

smo

iz bilo

sa

moramo

u

ne

u

se

za

sa

s

moramo

a

a

u

novu

s

a

ne

u

nam

u

zrnu

s

se

Kojih grešaka postupku siliranja kukuruza zrna: vlažnog prekrupljenog se

čuvati

moramo

u

ako 30%o Prije siliranja ispitati vlagu kukuruza, jer jevlaga i spod ili kukuruz bismo ćemo dobiti lošu kvalitetu preko40%, smijeli silirati, jer silaže. Ako silo nismo dobro uđe zrak ili tamo pa toranj izolirali,njega voda, moramo

ne

u

5

| ,

'

Pi

'

A

sa

a

| a

a

e

a

i

i

-

e

i

o

i

a.

za

aa

<

o

toa

oi

a

u

a

ti

s

ika

i

ima

ae.

2.

i

oo...

—-

s=—

silaža

će

ae

on.

sigurno gdjeje ukoliko silaža bit će znatno kvalitete, lošije pokvariti.

Nedovoljno nagažena osobito slabo bit će pokvarena. je nagažena potpuno vode U vlažnosti od 30% slučaju preporučujedolijevanje prilikom manje Voda 35%. da bi koja dolijeva siliranja vlagapovećala optimalnih idealno ako ali to vanstanična raspopa jošnije povećava vlažnost,je vlaga, dok silaža bude ređena da mokra, (obično događa jednommjestu previše i bit će gdje posljedica mjestu negativnih je drugompreviše suha), suha. Zato silaža i onome preporuka jenajbolja gdjeje jeprevlažna previše silirati i vršiti kukuruz Treba po kiši, izbjegavati ovajpostupak. izbjegavati imati kukuruza što može također vanstaničnu vlažnost negakoja povećava silaža to i više dana tivnih kvalitetu silaže. Štodulje siliramo,je posljedica kvaliteta kvalitete i što lošije kraće, povećava. obrnuto, jevrijeme siliranja svaki načete silaže biti prekid izuzimanja Potrošnja konstantna, dulji zatvorili nismo silaže iz silo ako izaziva ga kvarenje površinskog sloja tornja kako navedeno. to je naprijed silirana

došla

masa

kontakt

u

s

i vodom

zrakom

se

a

se

se

na

se

na

se

na

na

onome

na

—

na

se

mora

Prednosti Silirani

vlažni

a

kukuruza

siliranja vlažnog prekrupljenog zrna

kukuruz

10%

odnosu

probavljivost suho kukuruza. rado kukuruz Silirani jedu posebno stoka, svinje, kukuruzom ukusan.

Ishrana stoke ovako predstajerje spremljenim obrok kukuruza eliminira toku Ovako vljajednak cijele godine. spremanje suvišni i skupoumjetnosušenje, rasipanja, priizbjegnuti mnogi kukuruza toku do hrane tvornica stočne i slično. U gojevozi silosa, sušare, kada kao što kukuruz to dine, mukotrpnoga prirodno krunjenja, je slučaj sušimo kvačardake. svaka i uskladištavamo zatim Izbjegnuta mogućnost je, kukuruza loših klimatskih toku zime i renja zbog nejednakog zrenja uvjeta toku što kukuruznim jeseni, jeposljednjih klipomspremljenim godina čardake bio čest U silo kukuruzu slučaj. pojava tornjevima jeonemogućena raznih štetnika kao što štakori i slični. žižci, moljci, miševi, U žetvu kukuruza oslobasilažu znatno prilazimo ranije,polja ranije đamo kultura obradu i ozimih jesensku optimalnim omogućujemo sjetvu rokovima.

To naročito Silirano vlažno odnosi prekrupljeno pšenicu. oblik ishrani kukuruza i svinja, kukuruza, najjeftiniji goveda je spremanja određenim i to prema mlijeka proračunimapojeftinjenje proizvodnji kreće čak i 25%. preko da tako imati rada U spremovog sklopucjelokupnog mlikroz način osim možemo unovčiti kukuruz proizvodnju drugi ljeni silirani kukuruz da svaka i prodaje tržištu, Otpada mogućnost jeka to zrakom i iz izuzme čim kvarenje, počinje pomješa njegovo silosa, jer silose ili znači da Upravozbogtoga preslagivanja. premještanja njegovog oštetiti ili silos mogao bi treba improvizirani improvizirati, jer kukuruz bi šiti i način propao. taj u

ima

zrnu

oko

veću

u

zrno

na

veoma

veoma

s

u

nema

su

a

nema

u

u

«u

u

s

u

su

za

a

za

u

se

zrno

na

u

a

mesa

u

se

moramo

na

umu

na

ne

na

se

mesa.

se

se

s

nema

nam

ne

sru-

se

nam

na

kukuruza

vlažnog Siliranje prekrupljenog

u

klipu i kod

isti kao

klipu, postupak postupku siliranja vlažnog je Kukuruz kombajnima poljima umjesto siliranja vlažnog prekrupljenog oklaznači S beremo beračima ili ručno. klip, prekrupačem meljemocijeli kukuruza

U

u

u

zrna.

s

6

o ooo

rone.

ooo

|

slučaju koja sadrži više znatno silirana 32—38"/v.

Budući da celuloze, oklaskom, silaža, je ako teže i Upravozbog posebno jujedunepreživači. probavljiva, zbogtogaje davati mladim tov takova silaža pa produžuje svinja, preporučuje toga i eventualno Obično silaža koristi uzgoju preživača svinjama uzgoju. hranidbi krava odnosno interesantna krmača, posebno starijih svinja, je ovako kukui tovu U tovu junadi. hranjenje pripremljenim junadi iz oklasak može i do 50% ga smanjiti potrošnju sijena jer zamjenjuje oklasak kod odreVažno da stvara mljevenog klipa. jenapomenuti siliranja đenu znatno tih te ga teže dobro iz upravo pa razloga prozračnost je nagaziti, silaža kvariti. Zato silo može treba izuzetnu tornju pažnju posvetiti gaženju kukuruza. prilikom siliranja mljevenog vlažnog klipa skom.

voditi

ćemo

Obavezno

računa

vlazi

o

u

treba

ovom

biti

s

ne

se

u

se

u

u

a

muzara

se

ruzom

se

u

Siliranje cijele biljke

kukuruza

U

silo

u

zriobi

voštanoj

tornjevima uspješno cijelu biljku kukuruza, krmno silažnom Ukoliko želimo ovakvu isjeckanu kombajnu. pripremiti kukuruz silažnim silažu, zasijani specijalnim kombajnima kombajnirati zriobi od nakon silira. voštanoj vlagom 65%, čega cijela Domaća takove silažne industrija proizvodi kombajnekoji jednoredni nošeni traktoru i dosta Učinak ovih jednostavnirukovanje. kombajna j e 5—6 što dobar učinak individualno vagona dan, je gospodarstvo, i silosi obično Kukuruz zriobi 65% jer tolikog kapaciteta. voštanoj vlage ima fazi već dosta veliku lako toj razvoja hranjivu vrijednost, je nisu formirali visoko molekularni probavljiv, jer samojstabljicijoš spojevi teško celuloze. dobro sočna već formiranim probavljive Naprotiv, biljka je klipovima.

Silažni biti tehnički biti dobro noževi kombajnmora trebaju ispravan, naoštreni.

Traktor treba toku rada osovini brzinu od kardanskoj razvijati 550 što radna brzina silažni Taokretajaminuti, jepotrebna kombajn. kvim radom i kukuruza dužinu 8—15 mm, dobijemo stabljiku klip isjeckane što idealno uspješno je siliranje.

Traktor nosi silažni toku rada sobom vuče koji kombajn prikolicu zraka kukuruzna koju automatski, poduticajem pritiska ubacuje isjeckana traktor treba vući i prazne i pune Drugi prikolice njive njivu, ručno ili silažna pokraj tornja putempuhalnika zračnog transportera ručnih kako bi iz ubacuje silogdje pomoću nabijača nabija nje maksimalno istisnuo zrak.

Silo zatvara toranj plastičnom folijom folija toranj, kao i kod silosa opterećuje zatvaranja prilikom siliranja vlažnog mljevenog kukuruza silos ostavi da 4 Zatvoreni nakon miruje tjedna, čega i silaža otvara može silaže ovisi trošiti. Kvaliteta vlažnosti silirane najviše bi trebala iznositi silaže koja 65%, nagaženosti optimalnim uvjetima da bi istisnuo zrak iz silosa i masi.

Dobar kukuruz zastupljenosti klipa sadrži čak 35 do 40% silaži. Takova silaža sadrži prilikom 2,5% siliranja klipa do 3% kiseline koako može pa mlječne kojajekonzervirana, jepotrebno, ristiti i više od dana. godinu Osim silo kukuruz i silira ovakvom u tornjevima, može, najčešće obliku tzv. vodoravnim silosima.

Za individualno položećim gospodarstvo sadrži 10.—20 ili tovi 20 do 40 obično tovne koje krava, grla junadi, podižu možemo

silirati

veoma

na

moramo

u

s

masa

se

su

na

za

na

veoma

za

su

u

s

u

a

se

veoma

u

s

u

na

u

za

na

za

u

u

za

se

masa.

s

a

na

se

—

u

se

se

se

zrna.

a

se

se

se

mase

masa

o

u

o

se

o

u

u

se

se

se

a

u

u

se

Li

oo

zrna

ee

e

pe

rar

vn

e

g

ge

zg

kapaciteta najčešće građeni armiranog obično visine 2 do širina do 4 m, dužine Budući po betona, 2,2 i 3,5 potrebi. ovakvim silosima uže silose ići u silažu gazitraktorima, preporučuje od traktor može sastaviti te bi dio m, 3,5 jer prilikom gaženja trag trag, silaže između točkova ostao nenagažen.

Položeći folijom također silosizatvaraju prekrivanjem plastičnom koja biti pritisnuta završni silaže. Obično sloj foliju plastičnu stavljaju sirovi silažu budući da repini rezanci, kojiravnomjerno pritišću foliju vlažni ulaz silažu miševima često izbuše sprečavaju koji plastičnu foliju. rezancima silažom može hraniti folije, Repinim zajedno stoka, Osim rezancima silaža zatvarati može površinski sloj odbacuje. zemljom teškim često iznad ili nekim materijalima, drugim koji putamaterijali O tome silažu i treba voditi folije padaju zagađuju je. zagađivanju računa, iznad ako mokri ukoliko može posebno je folije postavljen pijesak koji pada kod stvoriti ishrane silažu, ozbiljne probleme preživača.

Proces kod isto kao i silosi silaže silo Položeći zrenja je tornjevima. zelene od silo lakše ubasiliranje praktičniji tornjeva jerje njih i izuzimati silažu. civati, gaziti Budući da kukuruz siromašan bogatugljikohidratima, je proteinima, silaži kukuruza ishranu namjenjenog mogućeje miješati preživača dodatke bazi relativno jeftine kojipovećavaju proteinsku vrijednost silosi

5—10

Položeći

vagona.

silosi

od

su

m

a

se

ne

se

ne

uz

se

mora

na

s

uz

se

na

na

a

su

u

s

sa

se

se

samo

se

s

no

su

u

se

u

ove

su

za

u

mase

u

.

a

u

za

razne

na

uree

silaže.

Jedan

od

proteinskih najpoznatijih je jepreparat bazi uree, silaži Obično dodavanje pokazalo njegovo uspješno.

Benural-60 silaži do tim da silažu dodaje 1%, ravnomjerno umješa U Benuralu-60 fizikalno i misumporom prilikom siliranja. je neralnom Benalom sebi sadrži i fosfor. prekomponentom koji kalcij Ovaj parat buragupreživača,pomoćmikroorganizama, pretvarabakterijski fazi koji daljnjoj probave protein dopunjuje životinjama potrebe proteinima.

Za razliku od Benurala-60 bazi uree, jošjedanpreparat kojega postoji također INA ali izrađuje Kutina, silažu, uspješno smije miješati može već siliranim vlažnim kukuruznim miješati gotovim prekrupljenim i to iz silo i zrnom, prilikom životinjama. izuzimanja tornjadavanja Ovaj kao i Benural prepreparat Benuraldodaje isključivo 60, živačima.

Benural-dodatak sadrži i vitaosobine koje Benural- bogatje dodatak, mineralima i mikroelementima. minima, 60, davati suhim siliranim Ove treba obavezno smjesama žitarica, preparate kukuruza dodatke vlažno određene sačme. prekrupljenim Smjesu Benural-dodatkom davati dozvotreba pripremljenim obrocima, svježe zalihe da do odnosno skladištima, ljavati dulje stoji upotrebe, pripremati bi uticala Benural-dodatak. ovakve iz kukuruza smjese, jer vlaga negativno hranom ishranu stoke Moramo imati da svaki prelaz može desiti da stoka biti kod uzimati naglih promjena odbija jer postepen, određene ili hranu, probavne jave smetnje. kukuruz Pošto spremljen najjeftiniji da, jesiliranjem način, sigurno kukuruznom silažom hranimo li stoku znatno troškove propojeftinjujemo izvodnje.

Kukuruz raznim po varijantama siliranja daje jednomeha,najviše hranidbenih odnosu ostalih krmnih kultura.

Kukuruz jedinica sjetvu je dodataka

na

Benural-60.

a

se

se

s

To

veoma

se

urea

u

vezana

sa

u

u

se

uz

u

u

za

na

no

on

se

ne

u

se

s

se

zove

a

se

uz

u

zrnom

uz

s

u

a

ne

ne

u

na

na

novom

na

umu

mora

se

ovu

se

na

u

nam

u

na

8

s

ee

a

pr

kultura

koja toga prinose, proizvodnje dorade što iz procesa kompletno jemehaniziran, proizvodnje isključuje skupi rad. kukuruza idealno i usklau ljudski Siliranje silose, jerješenje njegovo do momenta ishrani stoke. dištenje potrošnje da mi silo 950 do 1000 silirazaprema ze“ “Moramo napomenuti jedan tornja kg m3 silosa zaprema nogprekrupljenog kukuruza, vlažnog jedan položećeg do 800 kukuruzne silaže 65% 750 kg cijele stabljike vlage. ako to čini individualni proPrije svakogsiliranja posebno poljoprivredni treba mu biti agronom, kako bi izvođač poPrviputa, raspolaganju pri eventualni stupkusiliranja izbjegli propusti.

Hranidbom stoke siliranim silo kukuruzom, spremljenim tornjevima 'i položećim veći kod krava silosima, postiže prirast, bolja plodnost i veća to stočaru veći dohodak i društvu više hrane. mlječnost, daje Ivan inž.

Matić, dipl. osim

dosta

ima

stabilne

a

u

i

procesu

za

u

zrna

a

s

na

se

sa

u

se

a

a

muzara

sve

,

POLJOPRIVREDNA

IZLOŽBA »OZALJ 81«

održana 13.

1981.

4. po. redu Kamanju Ozalj je rujna godine poljo81«. privredna izložba »Ozalj Izložba * organizirana i pod je pokroviteljstvom Skupštine općineOzalj i Jurovsupokrovitelja Poljoprivredne zadruge Ozalj Poljoprivredne zadruge ski Brod.

U

—

Ovogodišnja ozaljska poljoprivredna popularno »Ozaljnadmašila održane izložbe visokom samo skivelesajam« po je ranije nivou i kvalitete izloženih već i po interesu organiziranosti proizvoda, poljoi i To privrednika drugihgrađana područja općine susjednih krajeva. već po moglozaključitivelikoj posjećenosti jutarnjim satima, procjena da izložbu obišlo 5.000 je je preko posjetilaca.

Pored i izložbi dr Emil Ludviizlagačabrojne publike prisustvovali Sabora dr ger, potpredsjednik Izvršnog vijeća SRH, Marijan S trbašić, predkomiteta i šusjednik Republičkog poljoprivredu, prehrambenu industriju Stevo marstvo Stanivuković i SRH, GojkoVezmar,predstavnici Republičke SSRNH-e.

Hrkonferenicje Stjepan Klazić, predstavnik Zadružnog Pavao Marcentra vatske, Caput, predstavnik Stočarskog selekcijskog SRH, ko te Čurilović, Karlovac,brojni predsjednik Skupštine Zajednice općina predstavnici ustanova i radnih iz SRH iz SR Sloi drugih organizacija susjedne venije. ime Prigodomotvorenja pokrovitelja izlagače pozdravio je Filip On obrazložio Cigić, predsjednik Općinske skupštine Ozalj. jeujedno sadržaj i motive te zahvalio svim izlaprograma održavanje izložbe,ujedno na izloženih gačima prezentiranju proizvoda.

Na izložbi bila zastupljena područja poljoprivredne proizvodnje ali bilo stočarstvo i to: krave područja ozaljske općine, najviše zastupljeno je bikovi.

Zatim sitna stoka: muzare, prakobile, junice, krmače, nerasti, itd. ovce, sad, perad, pčelarstvo ratarstva bilo nekoliko Od sorata je zastupljeno krumpira, graha, luka, bili izloženi žitarica i to: i dr. Potom proizvodi kupusa, kukuruz, pšenica, izložba

nazvana

sve

ne

s

se

u

a

su

za

saveza

u

za

*

sve

ove

su

sva

s

rasne

su

9

NN.

ječam,

vinogradarstva, voćarstva, vinarstva, toga je odjel suhomesnati tim neki iz lova i domaći i mljeproizvodišumarstva, ribolova, karski te proizvodi, industrije. proizvodi mljekarske zob.

Pored

bio

4o\oa

Junica

vo

šampionka

za-

hh...

i

vlasništvo

»Jagoda«,

Ivana

Tržoka

NE

iz

NE

NN

NEA

aa

Vrhovca

Marijan Strbašić, je predsjednik Republičkog ta i šumarstvo SRH. On poljoprivredu, prehrambenu industriju jeujedno ovakve čestitao i izlagačima održavanju priređivačima jošuvijekrijetizmeđu rekao: ke te »Vrlo ovako biti relativizložbe,je ostalog jeugodno kako velika i naoko malojopćinividjeti posvećuje poljopažnja sitnoj Naoko kad vide tada i rezultati privrednoj proizvodnji. sitnoj, podaci je to vrlo značajna organizirana poljoprivredna proizvodnja koja ovdje 5. mil. litara 5—6 mislim tvari. Pritom mlijeka koje ovdjeproizvede, 4 i komada hiljada goveda, hiljade junadi, svinje, perad ostalo, što više da i što poljoprivredna proizvodnja dobije organizira jepotrebno i tih industrije snabdijevanje prehrambene prerađivačke proizvoda potrebe može i većim tržišta Ovakav cjelini. poslužiti mnogim općinama primjer i veće »stočarstvu«.

Zatim, potencijale proizvodnju, posebno kojeimaju sikukuruza kao dr Strbašić veće potrebu proizvodnje pšenice, naglasio je ta stočarsku i kao sirovine rovine proizvodnju, ljudsku prehranu jer kudva danas proizvodnji.

Upravo poljoprivrednoj proizvoda najkritičnija rekao Strbašić unatoč kuruz proizvodnji dobroj kojeg dovoljno, je i Rebiti i uvozimo koju riješeninašojzemlji moraju godine pšenice obzirom ćemo način ukupnojstabilizaciji doprinjeti publici, jer taj izI način izvoza. i poljoprivrednim ovaj povećanje smanjenje Izložbu

dr

otvorio

komite-

za

na

u

se

no

no

se

se

na

os-

se

na

na

na

sve

se

*

za

u

za

u

su

za

za

u

nema

—

u

ove

na

uvoza

—

na

s

na

na

10

-.:

vo

ve

are

s

rerne

ren

era

pove

see

o

ee

e

a

az

|

proizvodnje, poljoprivredne propagiranju doprinosi poticanju sorata ređenih ratarstva, razmjeni kvalitetnijih područja pasmina stoke, kao službi iskustva proizvodnje poljoprivredne unapređenju selekcijskih dr faktora razvoja zaključio je svojeizlaganje našegdaljnjeg strateškog otvorenom. ilzožbu Strbašić i proglasio Marijan i masovni stručni odlučivao krave i izboru O kolegij je junice najljepše žiri od 500 masovni i svih krava žiri. Nakon posjetilaca junica predvođenja i kravu izabrao šampionku. šampionku junicu je

ložbama

od-

se

s

—

—

[

Ba

mo io

Sa

poljoprivredne

složio

kojegje

izborom

kolegij »Suza« krava je šampionkomproglašena izabrana vice, junicušampionku Stručni

a

se

s

81«

dao

vlasništvo

žiri.

masovni

Kovačića

Vlade

iz

od

Kravom

Škalje-

vlasništvo

Ivana

5.000

dinara.

je junica»Jagoda«

za

iz Vrhovca.

Tržoka

»Ozalj

izložbe

četvrte

prigodne nagrade šampionki i novčane Svi nagrade primili proizvođači kooperanti poljoprivredni Ove PZ Brod Jurovski i PZ zadružnih od Ozalj. organizacija priznanja svojih zadružne pokooperantima dugogodišnjim dodijelile svojim organizacije i novčane sebne pos aradnju uspješnu nagrade priznanja dugogodišnju proizvodnji. ljoprivrednoj iznad daleko izložba pa prevladava očekivanja uspjela je Ovogodišnja J. I. i ubuduće izložbe takove da će priređivati. mišljenje dobili

Vlasnici

u

su

iznosu

po

su

—

su

u

za

se

ll

j

“

SR

mada

adi

diem

a.

ua

maoova“

some

ta

ani

zak

una

a

“oso.

uma.

Fale.

a

dele.

u

ose

eia

mae

čika

ne

eo

“li

a

SVRAB Bolest

nije

ali

opasna,

jeneugodna

koji skabijes, parazitno je Bolest ali Glavni svrbež opasna nije jeprilično neugodna. simptomjejaki krevetu.

Svrab koji pojačava noću, toplom uzrokuje, jedna, prostim okom te buše kasitne Ženke grinje nevidljiva, grinja. svojimpokretanjem naliće i to Ti sitni kanaizaziva svrbež. površinskom sloju njihovo micanje ženka leže biti viđeni koži obliku crvenih brazda. mogu lići,kojima jaja, Osim brazda vide i sitni crveni Te koži biti mogu prištići.promjene od i kao i inficirane. razgrebane češanja posljedica Najčešća područja toga zahvaćena svrabom među oko strana prostori prstima, prednja pazuha, dio i bedra.

Kod i male pasa, donji trbuha, genitalna regija dojenčadi djece dlanovi i tabani često što kod odraslih izuzetan zahvaćeni,je slučaj. zarazi obično izravnim Čovjek kontaktom, primjer spavajući bom već ima svrab.

Kod svrab češće koja djece prenosi vrijeme i gara drže ruke. dolaskom kući iz ima kojima djeca Kasnije dijete, škole, vrlo bliski kontakt i i svrab tako majkom prenosi njih, koji postaje bolest ali i obitelji.

Rijedak, ipakmoguć,jeprijenos prekoposteljine, odjeće vrlo često prepuna drugih predmeta.

Današnja, transportna sredstva, mjesto uzročnici svraba također olakšano mogu kojima prelaziti jednog drugog od do znakova bolesti dva čovjeka.

Vrijemekojeprotekne prvih jest do dana. tjedna mjesec Svrab nekoliko češće i čak posljednjih gcdina počeo javljati manjim radničke epidemijama (škole, barake). svraba Istodobno i efikasno.

Liječenje jednostavno je pdilično liječebolesnika i ostalim svim bez njem liječenje ukućanima, provesti obzira li svrbež ili Iako nekoliko dobrih unišimaju sredstava postoji od svakako benzoat.

S tebenzil svraba, grinja tenje jedno najefikasnijih je kućinom sadrži to sredstvo osim čitavo i to koja tijelo glave, premazuje tri dana Za to bolesnik nosi isto i spava istoj rublje vrijeme uzastopno. Četvrti dan oblači čisto i rublje,upotrebljavanu posteljini. okupa, glačano i treba posteljinu rublje prokuhati.

Bolest i imunitet već kod kontakta ostavlja izliječeni čovjek slijedećeg može dobiti svrab. opet svaki svrbež duže Zaključimo, kraju: kojitraje vrijeme zahtijeva konzultaciju liječnika.

Vaš liječnik Svrab

se

stručno

naziva

se

bolest

zarazna

kože.

u

u

u

na

u

se

na

su

su

se

na

s

se

se

u

oso-

za

za

ocem

s

na

su

na

s

na

zaraze

se

-

u

u

s

mora

na

se

ne.

za

se

na

a

se

ne

na

PAPILOMATOZA govedima, junicama ponekad, papilomi.

Rastu velikom koži po čitavom naročito ponekad brojuposvuda tijelu, oko očnih bazi rogova, vrlo često i po gubici, lukova, trbuhu, vimenu, oko bičića oko iznimno i i po sisama, stidnice, spolovila, jednjakupredželucima. rastu sisama i tada Ipak, pretežno vimenu; govori papiloNa

naročito

bradavice

rastu

na

u

na

a

na

a

a

u

u

na

se

12

m

ao:

o

e u oj

m

a

o

vas

a

od

o

aO

o

a pd ono

—

ta

ob

a.

e

in

nn.

i

i

m

o

pon

i

o

s

rum.

ro

m

=

:

.-

.

--

oblika, imajuizgled papilomi šake pa i do veličine od veličine glave. dječje pribadače glavice igle karfiola, uraštene širinom čvrsto češće Ponekad vise mjestima peteljci, lako bradavice Veće sraštavati. i međusobno rastu mogu povređuju, gdje inficirati i mogu zagnjojiti. krvare, da da Danas prouzrobolest, je pouzdano jepapilomatoza bolesti. virus i da ima priljepčive svojstva čuje i bez obzira oboliti Na mogu dob,ipak goveda papilomatozi učestarosti od mlada dvije godine.

Nijejednako oboljevaju goveda najčešće naročito bradavica stala svim jepodložna podjednako.

Nastajanju krajevima većem može držana staji nekoj pojaviti Papilomatoza ispustima. junad kod svake Kao kravama. i mlađim naročito brojugoveda junicama bradavica do od časa bolesti tako i kod prvih papilomatoze zaražavanjapojave bolesti treba neko tzv. je Inkubacija inkubacije. proći vrijeme vrijeme ista.

Brzina do 4 rasta i uvijek Najbujniji prilično duga traje nije 3,5 mjeseca. rast i i rast bradavica ljeti je papiloma primjećuje jesen zimi,proljeća sporiji. bradavice može i po vremena, dulje potrajati, koje izvjesnog Poslije više poneće da bradavice tako neke vrste i sebi će nestati imunitet, nastaje bradavice da imunitet i da rasti. Smatra u starijih razlogom jetaj Međumladosti ih preboljele. rijetko, jer razmjerno govedapojavljuju rastu bradavice ako gdje mjestima velike, razmjerno brojne, tim, i sisama, mogu naročito gubici, stidnici, tako, vimenu, smetaju, koristi stoka da tako tada često oboljela drugo preostaje inficirati, klanje. rukama inficiranim Bolest ljudi, najlakše prenosi goveda govedo Lakše i i može naročito posuđem drugimpredmetima. prenijeti muzača, i neznatno već makar mogu muhe, kožu, jeprenijeti ozljeđenu prenosi insekti. obadi i drugi i mlasisa i vimena interesa od Za junica papilomatoza je naročitog velikom osuti bradavice dih pa mogu pokrivati broju, ponekad krava, jer ili da tada sise. Naravno i vime onemogućavaju otežavaju potpuno cijelo svim vimena posljedicama. upale mužnju, mogu prouzrokovati užom ili bradavice sitne bradavice bolest Pojedine Lijeka eventualno kožu mogu iščupati, uvrtanjem podlogomkojomuraštavaju mladih Nažalost veterinar. što može učiniti kirurški goveda ukloniti, će čim ako naročito bradavica ponovno rasti, jer virus, skidaju pojave nalazi uzročnik tijelu životinje. bolesti, može i higijenskom mužnjom, spriječiti papilomatoze Pojava širenje zdrave i musti ruku čistoćom krave, još najprije pribora, besprijekornom U štalama muhe. naročito Treba uništavati bolesne. tek onda kojiinsekte, bolesti krava drži veći muzara, širenje pojavilapapilomatoza, broj autovakcinom zdravih zaštitnim može grla još cijepljenjem spriječiti iz iste štale. skinutih bradavica iz mladih nekoggoveda priređenom Bradavice

vimena.

matozi

raznog

—

često

su

su

na

su

svom

na

se

a

a

se

zarazna

zna

se

sva

rasu

na

sva

u

u

na

u

se

u

zarazne

na

u

se

ove

s

u

same

se

se

novno

u

su

na

veoma

su

se

no

ne

se

a

na

na

za

samo

na

sa

se

se

se

a

na

u

nas

u

se

sve

sa

a

za

sa

nema.

ovu

se

u

u

samo

se

se

se

u

se

a

u

a

ma

se

a

se

sa

se

sa

M.

W.

13

1 ,

Lo

P=

Pp

u

m

m

o

a

eneo

rerep

peere

peva

up

sv

o

eee

vao

re

pre

e

|

oz

BJESNOĆA

PRED NAŠIM

PONOVO

VRATIMA

opetovano dnevnoj štampi, radiju, televiziji, upozoravaju češću naročito lisice. Na domaku Zapojavubjesnoće životinja, je širi i život stoke. i naše Treba greba, podmuklo ugrožava ljudi prisjetiti da smrt od i stoka nema, bjesnoće lijeka jeoboljelihbjesnoće neizbježna, ili I staro linego uginuti, pobiti.zato, pravilo »Bolje spriječiti, zakon od Treba učiniti da do ječiti« ovdjeje svakog bjesnoće U

na

na

sve

nas

u

na

u

se

se

u

a

mora

se

mora

nas.

za

sve

ne

dođe.

U

zahvalivši

stalnom

pasa gocijepljenju b jesnoće, protiv dinama bilo. ponovno put jenije Nažalost, pojavila, ovaj glavni p renosioci utoliko teže boriti. da lisice, psi; njom Stručnjaci bjesmatraju snoća uvukla rod rata Istočne temeljito lisičji jošpodkraj područjima zatim lisica ali uporno širila prema Evrope, bjesnoća preko polako našoj i danas više širi prema istočnim i da zemlji južnimkrajevima.

Sigurno je, lisica zabileženi 1973. grau prvislučajevi bjesnoće rujnu godine ničnom i Mađarske. lisica kreće i području Slovenije Područja kojima obitava relativno mala oko desetak kilometara i svega prečniku najviše otud ali uporno lisica. S pravom polagano, širenje bjesnoće preko predda će i ako to i uporno svi budemo mijeva događatidalje smišljeno da i suprotstavljali nastojalijeiskorjenimo. tom treba Što mi stočari možemo nastojanju doprinijeti?

Ponajprije nešto znati lisica. lisice vladanju pobješnjelih Ponašanje pobješnjele od treba da znati bitno psa, zlikuje ponašanja bjesnog njenoponašanje i od zdrave lisice. Od lisica nekako razlikuje ponašanja bjesnoće oboljela je piviše dana ulazi se, oprezna, toma, plaši bježi, nije poslovično polbijela ulazi dvorišne i pa sela, prilazi kućama,dapače dvorišta, zgrade, štale, može što kaže i »baba se, kuće, umiljava je, poneki, papučomubiti«; očito naivni čak da kuću zalutala ljudi smatraju je njihovu pripitomljena U desilo da zalutala će i i Sloveniji lisica; ipakugristi čovjekaživotinje. je desetak Naročito od reda lisica štali goveda. psi, koji ugrizla ugroženi kad kivni lisicu i sada napadaju bježi,ipak jegdjestignu,pogotovo i i brani otud i velika i pasa bjesnoće preko ujeda; ugrožaopasnostširenje lisica i i lisica i i stoke. Od jakougroženemačke,jerje bjesna vanjaljudi neki kažu ostala naročito da mačka i inače dalje agresivna mačke, je i Zato češća lisicu veća od bjesnoća mačaka, poslasticaperadi. je pojava time i život pa po ljudi. opasnost kad dolaze. naročito noge Zato, čuvajte lisica, odnosno ali može preBjesnoća prenosi slinom, ugrizom, prvenstveno slinom neko npr. nijeti ozljeđeno mjesto, ogrebotinom mačjepandže, jer virus uzročnik naročito hladnoći živ i tlu i do dva bjesnoće ostaje mjeseca, do 24 sata. derati kože i lisica inače Nemojte uginulihubijenih sumnjivih ih zaštićenim vreće i što bjesnoću; pokupite rukama,potrpajte prije odnesite veterinarsku će da ustanovi li koja stanicu, pobrinuti jesu lisice bile odrediti i zatim bjesne potrebne mjere. kao zaštitnim i pasa Širenje bjesnoće sprečavamo prije cijepljenjem protiv i ostali i prenosioci bjesnoće, jer psi dalje širitelji bjesnoće. opasni

nas,

zaštitnom

se

su

a

ne

se

s

se

u

a

na

se

sve

su

u

nas

u

u

u

su

se

u

se

se

se

ne

u

o

ra-

se

a

ne

se

ne

u

u

u

same

u

u

se

u

se

su

u

su

a

na

ne

a

se

su

na

a

za

sve

u

s

se

na

vam

se

se

na

sa

na

na

a

sa

na

sa

u

u

se

se

veoma

su

14

rog

rr

vo

vea

ze.

meme

o

vn

ap

treba

vlastitom

interesu

cijepitidržanju vrijeme slobodno da treba naročito svih određenih pripaziti psi propisa; pridržavati dnevno lutalice mogu da i inače kreću kucanja, vrijeme psi (poznato je desetke da kilometara). pređu lilisica i od Jedna plinjenje bjesnoće mjera suzbijanje jetamanjenje ovakvim naređenih od strane akcijama je vlasti; učestvovanje sičjih brloga, društava lovačkih i od će interesa zajedmjesnih općeg i organizirat preko naročito trebalo aktivno pa bi i te akcije goveda pripomoći.

Svojustoku, nica, zabačenim ih da čuvati i pogotovo treba same, ostaju pustiti paši stoku ni zatvarati. vrata od štala dobro Nažalost, još danas, mjestima; neko da svaku Već to čini kako zaštitno grlo sumnju je psima. cijepi odmah vetetreba prijaviti lisica, mačka, pogotovo ozlijedila ugrizlo pseto, ukoliko ili neku rinaru.

Psa ubiti, čovjeka životinjusmijete koji jeugrizao sistematski će veterinar treba zatvoriti to može ga ga učiniti, jer bezopasno što lešinu ili ako kroz 10 dana ,a odnijeti glavu cijelu prije jeubijen pregledati da ili Ukoliko veterinarsku stanicu. bjesnočovjek sumnja jeugrižen stanici zatražiti i treba zaraziti ćom mogao pomoć savjetzdravstvenoj smjesta ili Domu zdravlja. narodnog stoku sami i sebe i Od nema, zaštičujemo. lijeka protiv nje svoju bjesnoće Sve

pse

treba

i u

na

pasa

u

se

se

za

ne

a

na

za

u

se

u

ne

na

se

ne

M.

W.

sa

se

a

ne

se

se

se

u

sa

u

U mine

RASPLODNIH

SAJMOVI

ORGANIZIRANI

U

GOVEDA

HRVATSKOJ

SR

simentalske

domaće

pasgoveda rasplodnih dogovoru proizvođačima utvrdio centar službama i stručnim terenu, RJ Stočarski selekcijski je sa

na

KALENDAR

goveda sajmovarasplodnih

1982.

za

ao Red.Dan broj

u

god.

dm

Datum

m...

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Mn

II

1982.

Hravtskoj

SR

pasmine

simentalske

domaće

održavanja Mjesto sajma kod Rovišće Bjelovara Čakovec Koprivnica

srijeda

3.

utorak

2. III

1982.

srijeda

3. III

1982.

četvrtak

4. III

1982.

utorak

13.

IV

1982.

Daruvar

srijeda srijeda srijeda

14. IV

1982.

V_

1982.

16. VI

1982.

četvrtak

1. VII

1982.

Bjelovara Koprivnica kod Rovišće Bjelovara

četvrtak

8. VII

1982.

srijeda

8. IX

1982.

Rovišće

Daruvar

19.

utorak

5.

X

1982.

srijeda

6.

X

1982.

Vel.

Gorica

Rovišće

Vel.

kod

Gorica

Čakovec

kod

Bjelovara

Koprivnica Čakovec

—

utorak

26.

X

1982.

četvrtak

28.

X

1982.

Vel.

srijeda

17. XI

1982.

Rovišće

Gorica

kod

——————ČĆČ_ŽČŽ—ŽLZEEEe

Bjelovara 15

koa.

ad

zo

a

data kih

i

m

ae

m

e

enne

onu

zreo

g

gr

ara

===

ove...

=.

Prodaja rasplodnim sajmovima zakazanog počinje Zainteresirini dužni Stočarskom centru kupci prijaviti selekcijskom svaki 20 dana kako bi sajam unaprijed, moglina vrijeme primiti katalog potrebnim podacima ponuđena grla sajmu. formirati će težine bazi Cijena rasplodnih grla grla, tovne I klase dan i cijene junadi sajma raspoldne premije. dana

na

su

10

u

sati.

t

se

za

sa

za

na

se

na

osnovu

a

na

na

CIJENE

Rasplodne junice

bređe

4

mjeseca

i više:

klasa:težina

x

tržna

klasa:

težina

x

tržna

II klasa:

težina

x

tržna

I Ila

Illa

klasa:

težina

x

tržna

II

klasa:

težina

x

tržna

Rasplodni

bikovi

cijena + 10.000 cijena + 9.000 cijena + 8.000 cijena + 7.000 cijena +

12.000

din

premija din premija din premija din premija din premija

najmanje mjeseci:

stari

11

I klasa:

težina

x

tržna

IIa

klasa:

težina

x

tržna

II

klasa:

težina

x

tržna

cijena premija + din cijena 8.000 premija 7.000 din + cijena premija +

din

10.000

ime Postignute cijene proizvođačakojekupacplaća i rada. troškova, organijacije selekcijskog uzgojno Na krave neće osim teladima. sajmovima prodavati oteljenih junica odnose

se

na

5%

na

se

sa

UREDNIČKI

Uređuje

ODBOR:

Petar dipl.

Kolak, dr 'Ljubešić, inž, dipl.

Majić Zlatko urednik i odgovorni Mašek, dipl. vet.

Kia)

Šime

Đapo, dipl. vet., Nada dipl. inž., Tomislav «Glavni Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač;

Zagreb,

na

Ilica

Vera

Erhatić, inž., Dragutin dipl. inž., Josip

Mjesečna pretplata za vođače mlijeka 5 dinara.

Tisak:

Jelenčić, Berislav:

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

31/III, telefon

Franulić, inž.,

SVJLŽI

radnika

mljekarskih

SRH.

Uprava

i

uredništvo:

440-476

privredne

organizacije

»Vjesnik«

SOUR

—

i ustanove

OOUR

TM,

10

dinara, a

proiz-

za

.'e

Zagreb

16

pg

aa

re

ap

gr

o ae

ee

a

a

a

a