Mljekarski list 10-1982

———.

moa

o

IZLOŽBA U VODNJANU

STOČARSKA

je

Istri održana

12.

1982.

rujna

XI

godine

Istarska

smotra

Vodnjanu, od i 31 krava 49 bilo odabrano smotru Za čega junica, je smeđeggoveda. sa grla: brojem slijedećim sudjelovale općine pojedine U

u

su

Junica

Buje

5

5

10

Buzet Labin Opatija Pazin Pula

5

5

10

10

3

13

4

2

6

8

1

9

17

15

32

Općina

br.

Red. 1

.

2.

3.

4

5.

6.

Ukupno

Krava

godini pasmine plotkinja ukupno 18.000 1978. bilo Istre godini 30.400, a na Hrvatsku SR je području otpada SR svih ili više od 60% tojpasmini. plotkinja Hrvatskoj bi da 1.994 bilo 1978. broj taj Pod tretmanom krave, godini je selekcije 1938.

1981. pao godini ima i Švicarskoj SR Samo u tri evropske zemljeAustriji,Njemačkoj Prood 50%. više ili 542.000 a smeđe krava 950.000 selekcijom pasmine, pod sa 4.700 iznosi dana 305 4,7% kg preko laktacije mlijeka p roizvodnja sječna zemljama, masti. Ovo srednjeevropskim rasprostranjeno je govedo mlječne Zelandu.

Novom i Africi američkom kontinentu, i obuhvaćena SRH je govedarstvu izgradnje Programom Ugojidbene matičnih do visina kratkom grebena, smeđa p orasla j e periodu pasmina.

305 dana 135 cm.

130— i iznosi mlijeka do 5 cm proizvodnja Prosječna krava, masti.

3.650 mlječne 37% mlijeka kg prelazi laktacije Od

cc

smeđe

160.000

u

SFRJ

u

1981.

na

u

u

u

u

na

u

cc

u

u

na

u

u

sa

146

:

—-

o

moe

zr

e

e

va

ia dii tb a

odiooo ia Sh

i te Najboljim proizvođačima junica, proizvođačima mlijeka dodjesu Svi vlasnici krava dobili ljene vrijedne dnevnice iznosu od nagrade.

1.500,00 od dinara, junice 1.000,00 dinara.

Vlasnici krava i i su posebnonagrađenih nagrajunica primili specijalne de.

krava

-

su

a

u

za

—————————————————————————...

Krave Iznos Nagrada —__————————__... i 1 Šampionka 10.000 I nagrada 2 6.000 II nagrada 4 4.000 HI nagrada 6 2.000 13 UKUPNO:

Junice

Iznos

_

_

6.000 4.000 2.000

1 3 4

8

—_d_-—E_____________.._———

Proizvođači

po općinama su: mlijeka primili I 9 5.000 dinara po nagradu proizvođača II 8 3.000 dinara po nagradu proizvođača NI 8 1.000 dinara po nagradu proizvođača 25 Ukupno proizvođača. stočne hrane INA-Kutina Najboljim 200 proizvođačima dodjelila kg je mineralnog g nojiva.

Kravom BELA mb 1156, oteljena 1977. šampionkomproglašena je godine, otelila teleta i II 5.058 305 dana stanje3 laktaciji proizvela kg mlijeka dardne ANTONA laktacije, vlasništvo RADEKI 72 je RADEKA, PULA. Šampionskozvono, što ga tradicionalno dodjeljuje Stočarski selekcijski uručio Stevo član centar, konfeje Stanivuković predsjedništva Republičke SSRN-a. rencije -

u

u

—

'

S. Brlek 147

:

ZASUŠIVANJE Neki

pita: zasuši.

a

Što

da

da

i nikako

mnogo d aje jepredtelenjem,jošuvijek

mi

»Krava

čitalac

KRAVA

radim?!«

mlijeka sebi čim sama po kao i bi u krava prestala životinja drugih Laktacija muzlo. bi kravu ne se mlijeka da a tele izlučivanje bi Sekreciju, prestalo siše, teleta i nadalje podraživanja i umjetnog p omoću odbijanja poslije nadalje i držimo. krave Zato mlijeka, Sekrecija vimena na mužnjom. mlijeka lučenje da krave rad proizvodi više ne tele kada organizma ga prisilan je treba, Odmah količina se porođaja U toku bređosti poslije mlijeka. mijenja mlijeko.

Prvo više količina sve osjetsmanjuje. krava mlijeka,kasnije dajenajviše s istovremeno nekako nastupom no nastaje mliječnosti pada smanjivanje steonostinaročito bređosti. polovici drugoj nove smanjuje Mliječnost krava ima Međutim, da bi prestala. g ravidnosti potpuno kraju gravidnosti pri krave vlasnika To za do samog zdušno porođaja. je mlijeko gotovo daju koje štetno laktacijai krave, j er beskorisno organizam štetno,pogotovo je na velike bređosti do organizam zahtjeve postavlja davanjemlijeka ikraja s nosi. Naime, sebi mlijekom štetno za što kojeg ploda razvoj krave, je a su tvari p loda, razvoj neophodne.za se mnoge koje dragocjene izlučuju davati više neće kad Te krave i krave. otele, l aktaciji, idućoj iscrpljuje zaraznih su i a nastanku kao što su toliko mlijeka podložnije d avale, prije krave. vlasnika za način bolesti. Na gubitak osjetni nastaje taj Kada sedmica 8 bi trebala p orođaja.

“Krava prije otprilike presušiti kvadobrim hraniti s treba po mogućnosti, krave sa započne presušivanjem ne Sa krmu. sočnu i im davati i zasušivanjem litetnim krepku sijenom ograna muzla 3 krava ako najprije dan, puta naglo; započinjati valja svaki musti ih treba Na drugi samo a zatim 2 ničava na jedanput. kraju puta, Takav sasvim onda postupak na prestati. dan mužnjom po jedanput dan, a opasnostima, dosta vremena. izvjesnim skopčano je Zasušivanje traje redovito će se opavimena, nastanku koja ročito upali kataraličnoj pogoduje izuzetno treba Zato obavljati ziti tek nakon mužnju presušivanju, telenja. pri i do izmuzivati četvrti 4 treba ističemo kraja nastojati često i što naročito vimenu. u zaostane ne nimalo da mlijeka nečisto i kad se radilo, U zaostalom pogotovo mlijeku, Razlogjejasan. razne će upalu prouzrokovati će se vimenu koje k lice, raznijeti patogene vimena bi za Da se teškim zasušivanja veoma vimena vrijeme posljedicama. nakon da se neki nastanka preporučuju stručnjaci upale, opasnost izbjegla i poslije neki antibiotik četvrt toga svaku ubrizga izmuzivanja temeljitog da više i nema klice se Antibiotikom izmuza. opasnosti više se uništavaju nastala već toku upala bit će od koristi ako jeu presušivanja upale, nastaju veterinar. obaviti samo i može da to Naravno vimena. smije vimena« i radu svom u upale Prof. dr. S. Rižnar suzbijanje >»Liječenje da kaže i vimena tom naročitu zasušivanju poslu pridaje pažnju (1981.), oko krava Ako bređosti.

8. zanijela treba zasušiti vime je početku mjeseca Dva podana.

305 nakon zasušenja 90 dana mjeseca traje laktacija telenja, za novu i normalnu trebna su žlijezde pripremu mliječne regeneraciju laktaciju. krava nekoliko ili s većim s ako u nekom brojem gospodarstvu Međutim, kod takovih a vimena, katar kronični već (upala) u ustanovljen kojih je trebalo bi pokrava muzara, ima poduzeti nažalost zasušivanja prije dosta, mastititisa«, a po o smislu sebne suzbijanju »Programa mjere preventivne u

|

se

a

u

se

za

a

u

se

u

se

ne

se

se

sa

a

s

na-

sve

u

s

u

ne

a

u

na

za

nas

u

148

a

"++

uzorke bakpotrebi preduzeti liječenje Najbolje je mlijeka teriološku klinički vime.

To će prema obaviti i pretragu pregledati Programu veterinarske stanice i veterinarski zavodi i nalazu prema područne poduzeti i odrediti i potrebno liječenje postupak.

U interesu stočara da to zatraži.

M. W. samog je i

vimena.

uzeti

za

-

HUM

SLAVONSKI

—

BROD

88

programa Bjelovarski uzgojnog govedarske SR Hrvatske.

Danas oni muških proizvodnje proizvodnji rasplodnjaka SR Centrima Hrvatskoj, prvi jer umjetno (Križevci, osjemenjivanje Sl. Brod i nalazi 25% bikova stočara.

Osijek) oteljenih b jelovarskih stajama Ovih dana bikova Sl. Brodu predRepubličkom komisijom ocjenu Vilka iz Predavca I A u jedan rasplodnjak odgojen Bujger staji ocjenjen je klasom.

To bik »Hum« SB 88. je stočari

aktivni

su

sudionici

su

u

se

u

u

za

u

za

Bik

Bik

»Hum«

SB

»Hum«

SB

oteljen je U.O. SI. Brod iz Predavca 88

12. 12

u

88

godine

Predavcu

otpremCentar 03. 01. 1978. ljen godine. potjeće od izuzetno kvalitetnih i to: Hass iz kao 3766 roditelja Zap. Njemačke, Haxl i Javorke mb 845/E ove iz Predavca. nasljednika linije majke poznate Javorka 9 standardnih i 2424 64.737 laktacija proizvela je kg mlijeka kg ili masti dana 7.193 i 296 305 mliječne prosjeku kg mlijeka kg mlječne masti. za

za

1977.

u

oca

137, a Hum

—

—

u

u

Da

u

odličnog je rasplodnjaka pokazuju njegovi Tako biološki test 65 teladi bio odličan 14 sinova potomci.

(4,79) naprimjer je testiranih 1.487 grama dnevno. su priraštavali Danas težak 1.250 visok do on 153 od cm, kg, je grebena obujma prsiju Za tako 265 cm. izvrsne rezultate kao i na potomstvu, besprijekoran exterijer bik

se

Hum

razvio

to

u

i

a

na

meso

149

a >

nie

ia kanaodi

m

Bo

a

e

Be

čka u io <div

taa

i di

nm.

m

nami

mi a. to

it

a

či

idi

o

dm

sa

ta

ai

oda

du

i

dodd.

a

i

ini ea s

na

A

oo

5 dobivanje omogućuje ocjenom tipocjenom ocjenjen je Veod 10.000 dinara Vilim A a nagrađenjenagradom B ujger klase,uzgajač Brod.

Slavonski 1

5, što

i oblik

za

stanice

terinarske

ZAGAĐENA

Majhen

B.

'

BOLESTI |

VODA ČESTO JE UZROK STOKE NEPRODUKTIVNOSTI

,

pitke vode, krmom, najboljom stoke dobre sa nema. zagađenomvodom, proizvodnje Naprotiv, napajanje krava i stalna a time po produktivnost, zdravlje, pogotovo, jeopasnost njezino vodom da Danas ne muzara. se prenose, pouzdano zagađenom stoka direktno i već da se s vodom može zarazne samo, parazitske bolesti, ako raznim i otrovati otrovima, organskimanorganskim napaja pogotovo i i otrovne tvari iz tvornica u u se otpadne potocima rijekama koje slivaju ili s kišnicom zaštitu i otrovima rudnika za spranom s njivašuma,prskanih vodom da se Poznato poremogu probavne bilja. zagađenom prouzročiti je radu To naročito naročito u predželudaca.jemoguće dvorištima, metnje, oddrži veći se u pravilno gdje brojstoke, kojimanije riješeno stajama tekuće bunara organskih osoke, vođenje otpadnih saniranje tvari, gnojnice, S drže krave dvorišta i a to su se higijenslično, najčešće kojima što su skoggledišta najnepovoljnije površinske vode, zatim, jenajčešće, napajanje plitko položene koje najčešće upotrebljavaju podzemnevode, vode Ovakve i s nesavoda se za a i kao stoke, pitka ljude. plitke zagađuju vodama iz niranim zahodima, kanalizacijama, otpadnim kuće, neispravnim vodu. također sadrže u sebi mnoštvo tvari, koje otpadnih zagađuju podzemnu Od voda sadrži sebi iz štale i u posebnogznačenja jeotpadna svinjca jer tvari. U tvari u vodi sudjenajviše otpadnih organskih organskih procesima zraka i klice se uz mogu luju mikroorganizmi, koje tj. razvijatiprisustvo ih kisika i bez smrada a ima se mogu prouzrokuju raspadanje (gnjilenje), koje kisika i zraka, bez smrada uz prouzrokuju raspadanje razvijatiprisustvo tj. ih bez zraka voda ima i tada a se mogu (gnjilenje), koje (truljenje) razvijati bez smrdi.

Praktično ali što vodi više organvode klica, bakterija, je skih onih i voda tvari i žive bez a p a njihjeviše, pogotovo koji zraka, je ubrako voda tvari zagađenija.

Otpadneorganske vodi, topla, pogotovo je već niz spojeva, raspadaju kemijskih koji prema koncentrciji tj. ih u vodi ima, izkoličini koliko Ukoliko voda otrovno. djeluju zagađena je i i mnogo da u uzročnika metinama ima naravno ljudiživotinja, crijevnih njoj što naročito telad. po opasno bolesti, je Voda tvarima višestruko štetna i zagađenaraspadnim djelovanjima je tvari otrova, koji nastali prigodom otpadnih (amoraspadanja organskih i fosfati, sulfati, nijak, sumporovodik itd.)mikroorganizmima. nitrati, li Upotrebljavamo napajanje vodu,zagađenuklicama, trajno porjenastanku takozvane f1oklom iz izmetina, sastavu ona pogoduje promjena redu traktu re prvom probavnom goveda, predželudaca.

Naime, prežive i sirištu i klice i u dželucima, praživotinje crijevima razvijajuposebno i hrane. u kojeprežive golemombroju neposredno sudjelujuprobavljanju važne žive i i neneophodnopotrebne koje predželucima Napose visoko kabaste u posredno sudjelujuprerađivanju hrane, celuloze, vrijedne Te hranidbene tvari i aktivatori pokretanja predželudaca.klicebakterije 150 Ako

se

stoka

izdašno

hrani

bez

s

zna

se

zdrave

sa

se

u

a

u

u

muzare.

a

se

za

u

nema

u

zano

.

se

u

su

za

.

u

u

u

u

se

u

su

one

u

u

su

ešet

mese

Met tatPri i

a

o davat

a

aom

vodom

zagađenom predželudaca.

Dospiju pražive nazivaju tvari klice i otrovne štetne količini i i i druge predželucecrijevavećoj će time i bit će flora pa probave, poremećena, predželucima normalna ali i u odraslih vodu bolesti. Naročito nastati na telad, osjetljiva zagađenu abnormalno može izazvati vodom vrenje govedanapajanje zagađenom to tražiti s nadamomn i drugeuzroke, prvenstvenogreškama buragu iako ona zagađenom Zbognapajanja takvoj razlog poremetnji. ishrani, nije katar sirišta i s može nastati vodom buragu, crijevaposljedičnim truljenje voda i izazove da ako kolikama i zagađena Stručnjaci proljevom. smatraju tvari život i bolest gopo u tijelu opasnih ipakutječe probavu stvaranje mlitime vrlo veda pa napose daljnju' mliječnih utječe njihovu krava, ječnost. bi; hranu treba dobru zdrava i da Vam stoka bude Zato produktivna joj rentabilne Bez nema. i zdrava Pojite proizvodnje mlijeka pitkavoda. toga i Vi stoku s vodom koju pijete. čuvate. bez A svojezdravlje sumnje M. W.

i

li sa

florom

se

u

u

a

u

su

sa

u

za

u u

u

ne

na

na

u

uz

ORANICA

OBRAĐIVANJE

JESENSKO

—

PIPREMA TLA

ZA SJETVU agrotehničku spada jer jesenskom mjeru, da stanište ozime takovo obradom tlo dovodi za u usjeve stanje jepovoljno toku Naročito tlo zime. ili jarih pošto preleži jejesensko usjeva, sjetvu tlu do zime važno će se u toku sadnje proljetne okopavine jer oranje biti će mladojbiljci pristupačna. dovoljno hranjiva koja proljeće razgraditi oborina će se od i zimskih toku Osim zime (kiša, jesenskih nakupiti toga svake akumulira tlu i važna rast kojaje dovoljno vlage, koja snjeg) nema dok sušnim svakako će biti periodima biljka najdragocjenija biljke, dovoljno vlage. tla treba odmah dok odmah S obradom joštoplo, početi jesen jevrijeme i već su tada žetve strnih ima vremena najviše poslije usjeva, jer vremenske prilike najpovoljnije.

Za ozimih dolazi u obzir tlo (stočkojejepodokopavinama sjetvu usjeva kasno i ubiru sa na repa, šećerna repa, kukuruz, krumpir), koje dozrjevaju obrada

Jesenska

tla

u

važnu

se

.

u

za

u

za

u

u

se

za

u

u

a

u

ne

njiva.

Jesensku Jesenska

—

tla)

nog —

1.

Jesenska

Jesenska

obradu

oranica

obrada

oranica

obrada

oranica

obrada

nina

samo

podijeliti strnina prethodnih poslije

možemo

na:

(stvaranje

prethodnih poslije oranica poslije prethodnih

ugore-

kultura

str-

ugoreno glavni c ilj uopće Zapravo tloi održati tlo tlo ima što ugorenom dulje Ugoreno najpovoljnija stanju. tlu su i biološka a sva u fizikalna, pristupačna kemijska svojstva, hranjiva Tlo rahlo te u i biljka prodire dublje slojeve,crpi korjenjem biljci. je svojim vodu i hranjiva. obrade

tla

trebao

bi biti stvoriti

u

151

Kažemo —

—

—

—

ima ima

da

ako

ugorenom je tamnijuboju rahlu

sadrži ima

tlo

stanju

u

slijedeće

karakteristike:

ima

strukturu

i mrvičastu

vlage dovoljno

veći

volumen

tepihu). osjećaj njemu je(kad strnina za Jesensko prethodnih poslije obrađivanje je odmah i vrši se bez u toku ima ljeta, žurbe, počinje još koju najviše dva U prvom obrada navrata.

Ova vrši se žetve strnih kultura. poslije vrši se obrada navratu vrši se a u vratu oraničnog strni, drugom zaoravanje sloja. tla obrade strništva ugoprvu jesenske predstavlja radnju tj.

Zaoravanje žetve strništa se razmnonezaoranog poslije gubi vlaga, Ostavljanjem renje. teža obrada bolesti i i a se biljne štetočine,kasnija je žavaju korovi, ostaju vrlo brzo žetve i strnište kada zaore. se nego golo Poslije zemljište ostaje kastrništa imalo. se prekida Zaoravanjem vlagukojuje počimaisparavati konzervira. odnosno i time vlaga vlage, spriječava isparavanje pilaritet strništem vlažnost zaoranim Sačuvana tla, povećavaplodnost zemljišna Sve tlo se lakše i vlažnosti obrađuje jesen. bolje povećane pod utjecajem što ostalom i naš odražava i povećanje nabrojeno prinosa je cilj. krajnji strništa način što zaose Nadalje uništavajukorovi, taj zaoravanjem odnosno strnište rastresit rano izaziva korova klipovršinski sloj sjeme obradom korov uništava. a se janje,jesenskom Vremenski strnište odmah zaoravati nakon žetve i to na dujenajbolje binu do 12 cm. strništa fazu kod samo Zaoravanje predstavlja početnu prioranica za preme sjetvu.

Nakon duboko zaoravanja strništa slijedi jesensko oranje.Dubina ovisi naša tla o vrsti tla. Za svega oranja prije uglavnom primjenjuje duboko iznosi od 20 do 30 cm. srednje oranjekoje kada treba tiče vremena mora se voŠto jesenskom pristupiti oranju da diti računa se za sve dubljim ulaženjem jesen, uvjeti oranjepostaju iz dana dan raste, nepovoljniji, opada, vlaga jertemperatura postepeno kada vlažnost momenat svaki te uspa nastaje prevelika spriječava rad, je Naročito sasvim vlažnost se pjehobrađivanja prevelika negativan. nepovoljobrade odražava kod i ilavastih obradi no se ona glinenih tala, jer pri teško obrađivati i to se niti poslije popravlja.

Nijepoželjno mazuju previše treba voditi računa o suho tlo. U svakom zrelosti slučaju optimalnoj fizičkoj tla i tada pristupiti oranju.

U našim kadajeprošlo optimalno uvjetima oranje, vrijeme jesensko može izvršiti i zimi dok hlatnoća. i ono se jošpredstoji periodjakih dugih U nekim može ako čak zima i godinama veljači jaka zakašnjelo$oranje je —

elastično

se

hoda

ima

po oranica

da

se

se

hoda

po obrada

vremena

na-

u

se

se

a

u

u

na

se

ovo

'

na

na

|

se

se

u

a

u

raz-

za

*

u

a

ti dobro.

Jesensko

duboko

Ono

oranje preporučuje terene za eronagnure gdjepostoji zemljišta poruča mogućnostodnošenja Također krai brdskim tala). preporuča planinskim zijom(ispiranje Jesensko teoranični ne na se sloj plitak. preporuča jevimagdjeje oranje renima zimi kao i u i gdje koji plaveimajuplitku pušujaki vjetrovi, krajevima vodu. podzemnu ne

se

se

152

ne

za

u

sve

terene.

se

ne

pre-

..

Kada

vrši

oranje okopavine k oje sijati narednog onda tlo dobro ostaviti brazdi. Tko tokom proljeća jepreorano se otvorenoj zime i tlo i smrzava leda proljeća se osigura vlagom, djelovanjem širi koji tlo isitni i izmrvi dubini. po cijeloj tlo tlo Ovakovoizmrvljeno predstavlja fizičkom kakvo želi se obradom. najpovoljnijem stanju postići 2. Jesenska obrada oranica okoposlije prethodnih pavina Jesenska obrada šećerne poslije okopavina repe, ( kukuruza, krumpira, stočne dolazi red repe, suncokreta) tla većinom ozimih pripreme sjetvu Tlo vrlo dobrom usjeva. pod okopavinamaje stanju.

Pod tlo u okopavinama gnoji pa s tajskim gnojem, je mogućnosti duže zadržati mrvičastu rahlu strukturu i obrada lakša. je U korovi tokom dotične okopavinamase energično suzbijaju uzgoja te tlo čisto od korova. kulture, je Ovakovo naredza povoljno zemljišta stanje predstavlja povoljne uvjete obradu nu oranica i znatno lakše pa strnina. nego je poslije Međutim i obrada oranice ima jesenska poslije okopavina izvjesnih veoma kratko za goda tj. momenta za je vrijeme izabiranje najpovoljnijeg obradu. jesensku Kad i obradu okopavine su dozrijevaju r anije napuštaju njivu u vjeti Zato sorte-hibride kako bi povoljniji. jepoželjno uzgajati ranije okopavina, bile oslobođene i njive ranije blagovremeno pripremljene sjetvu.

S obzirom da tlo relativno dobrom okopavine ostavljaju dovoljno stanju tlo kultivatorom ili ili izvršiti je pripremiti tanjuračom plitko p lugooranje vima dobro drobe i tlo a nakon koji miješaju pobranati. toga Na način će se tlo za ozimih kultura koji pripremiti sjetvu potpunosti ovisi količini će odnosu vlažnost pa na i odvlage tlu, primjeniti oruđa. govarajuća Pravilo »Niti obradiva s ne ostati jejedno: jedna površina jeseni smije No međutim nezaorana«. kod nas dosta i je rasprostranjeno proljetno oranje može biti štetno ako izvodi kasno kad se visoke. koje temperature se

će

za

ili saditi

se

u

se

se

u

u

za

u

se

—

—

ono

nez-

za

za

u

u

o

u

se

u

se

V. V.

»KRAVLJI BAL« U

bal« na nedjelju rujna je »Kravlji Bohinjskom To stari i narodno znak stočara jezeru. je običaj veselje sretnog p ovratka i stoke Tom stočara se planinskih pašnjaka. veselju pridružili brojni iz svih i među bilo a posjetioci krajeva Slovenije drugih republika, njima je 46 iz »Sutla« iz Šenkovca i proizvođača Poljoprivredne zadruge Zelinskog kombinata iz Zeline Prekrasan sunčan i dan zadružnog krajZagreba. topao bio kao stvoren takvu divno za Predio Ukanc na je organiziranu priredbu. bio su Bohinjskom jezeru praispunjen brojnim je p osjetiocima koji pažljivo tili program bala«. Stoka i stočari dolinu su »Kravljeg spustili Bohinjskog zvukove limene i stočara.

Volovi nosili su jezera glazbepjesmu mljekarsku stočari teške spremu bilo stočaru i sireve, na naprtnjače.

Najteže je koji j e i ramenima nosio veliki sirarski kotao. glavi održan

12.

tradicionalan u

s

su

.

-

se

u

uz

a

153

IE

e

i. ii

a

kdo

a

o

e

di

i

di

i

i

i,

i

i

a

št,

da

i

i

di nl

i

m

a

vo

o

nn

e

ži

=

oo

Ke

u

»Kravlji bal«

napravljeni kupiti mogli »Kravljem ementalac i izvrstan Laz. Treba i siranama lim planini spomenuti alpskim užitak kušati te Bistrice. Bio iz mlekarne priBohinjske jepravi Bohinjske balu«

Na

pini

Na

visini

<

su

se

sirevi

i izvorni

u

ma-

dodi

od

2522

metra

poljoprivrednici iz

Zeline

i Dubravice

154

soi

——

a oo

po...

m.

rodne

=a

rem.

i zdrave

rr

-r—-

-—

O

sireve!

peer

r

—o—)

njihovoj

kakvoći

svjedoči primjer, je sireva trebalo čekati u redu i do toliko bila navala kupovinu pola sata, je Na sreću svu sireva bilo u paca. količini. je dovoljnoj Zeline i Dubravice Bala« obišli su nakon Poljoprivrednici iz »Kravljeg izvor Savice i veličanstveni Umorni i uz njen vodopad. doživljaja, prepuni Gozd na Sutradan obišli su pjesmudoputovali Martuljk noćenje. planinske do kada su autobusom sve se dopašnjake Austrije Grossglocknera, vezli na visinu od 2522 nad metra Od morem.

Podkorena graničnog prijelaza ceste pa do visoke su se stada alpske Grossglockner mogla brojna zapaziti krava i na stočari kosili su junadi ljetnoj ispaši.

Nadalje, brojni a ustrijski otavu i brižno sušili. Dobio utisak se da ju je je Austriji kilogram s ijena kao zlata! rijedan kilogram Tako su se sa novim iz Zeline i Dubravice doživljajima poljoprivrednici vratili kućama. svojim da

i

se

ku-

za

—

su

u

u

Z

IVAN I DRAGO Sa

MEĐAN

M.

U FEREŽANIMA

u Ivana i Međana veseljem javljamo, gospodarstvu Drage gradi velika nova, za 30 muzara i 200 tovu. Do u sada staja su smještaj junadi dovršeni zidovi i s Do biti će.i krovom.

U staje pod gredicama. zime pod starom nalaze dva se silosa veličine 15 x 6 metara dijelu i 15 gospodarstva x 3,5 metara u može se kukuruzna silaža sa koje od 12 smjestiti površine rali. Bez silaže nema niti mesa. proizvodnje mlijeka dobrogprirasta

da

se

i

Ka

Sabiralište

mlijeka

selu

u

Ferežani

kraj Križevaca 155

,

,

enne

m

da

i

a

na i

a

1

i

oi

o

a ii

a,

iš, at

o

ii

a

i.

i

Vu ik i

jd

dil

i,aj.

ši

--.

a.

i

s

ono

u

i

os

din

1

o

Mljekari »Trgovačkom« i sporučeno je godini prošloj količina ta šest ove Za litara 56.000 godine je prvih mjeseci mlijeka. .»Sirela« iz Križevaca

RO

U

bila

čak

litara. Koliko

mlijeka muzara?

30 smjesti Međanovima! Čestitke 47.000

tek

će

biti

kada

mlijeka

se

i

novu

u

:

staju ZM.

ŽIBRIN I SIN IVAN SA KALNIKA 63

VALENT

Valenta

gospodarstvu i smio bi tko desetak Kalniku 63.

Ivana na i sina mu godina Prije Žibrina Križevaca Kalnik uzvisinama brdovitim će da se kraj planine pomisliti, iz donosila brdovita Ta muzare. vinograda plodove zemlja je graditi staje iz Križevaca, RO i Danas, tajje »Trgovačko« šljivika. zaslugomstručnjaka Tako i Kalnika brdski mlijeka. je proizvođač priznati poznati postao kraj »Sirela« robni vrlo Mljekaru mlijeka proizvođač k raj jedan pasivan postao Bjelovaru. sikukuruznom stočari krmiva Nedostatak nadoknađuju obrok za kao silaža U svakom lažom. se glavni priprema 10 gospodarstvu kudobre vagona i Ivan Valent zare.Tako su Žibrin približno pripremili zimskih radi limom i silos Sada silaže. kurune neugodnih uvjeta pokrivaju metre. kada mjeri snijeg Z M. Oduševila

nas

je

nova

staja za

deset

muzara

u

na

za

u

za

u

za

muzare

sa

mu-

se

156

na

——

o_reo=eaesja

-

=

>

rr

+

-_—>—

—..

U GOSPODARSTVU U

blizini

Križevaca

nalazi

nm

o

——

ms

Kalnički

—————————————

LONČAR

STJEPANA

selo

o

Potok.

Taj brojna bila mali Siniša na na baka s mamom Šteficom, obitelj« je okupu: Božica, i Ivka. Što tiče Lončar Franjo proizvodnje mlijeka, gospodarstvu Stjepana šale. Od 12 krava dnevno nema »Sirela« 50 do 70 za proizvede Mljekaru litara Tolika dnevna od mlijeka. proizvodnja mlijeka jamčigodišnji prosjek baš 20.000 to mala količina U nalaze 3 raslitara, nije mlijeka.staji još i 4 teleta. Toliki veliki imetak plodnejunice rasplodni podmladakpredstavlja Ni žensko tele dobrih bi muzara ne gospodarstva.jedno rasplodno smijelo se

se

dan

»zadruž-

u

se

a

se

se

a2

Svi

otuđiti Lončar

bređe

na

okupu

u

gospodarstvu

gospodarstvaprodati žensko nikad radilo, rasplodno nije do dobre i muzare. junice dalje, iz

ili

za

klaonicu.

Stjepana

pr

|

Lončara

gospodarstvu Stjepana bilo do tele uzgojeno jeuvijek To

se

u

Z. M.

157

mon

—---—-

-

ELEKTRIČNE NESREĆE Naime, stradaju energije. koji broj Nije zaštitobraćamo strane ne više se a s dovoljnu pažnju druge elektrificiramo, od električne Do i smrti žrtve. često nim su ozljeda mjerama.Djeca srušeni vodovi kada dolazi izolacije istrošene, prekinuti, najčešće energije a neupuelektrični električni grijalice), (glačala, aparati neispravni stupovi, Vlažna uzrok nesreće. često električnim i loše ćenost uređajima rukovanje takvih kod faktor neobično opasan nezgoda.

Ljudski organizam zemljaje će biti Koliko na električnu vrlo dobro djelovanje struje energiju! provodi možda efekt će biti koža i vlažna kože. Ako ovisi o jači, topla je tijelo stanju biti kožu efekt neće hladnu i suhu kroz međutim i značajan. deblju, koban, i didolazi srca električnom od udara Do smrti paralize uslijed energijom sanja. onih

mali

u

električne

od

nas

sve

nam

su

su

ČESTA električnom ako doživi udar na sve Što nastaje čovjekovu strujom? tijelu, koži tzv. električni ulaska električne na Na pečati, nastaju energije mjestu sivo otisak i oblika stvari su ili provodnika) najčešće (u kružnog prugastog toliko nastati Na tom mogu opekotine, jakedatkivo boje. mjestu bjelkaste tih promjena, kraste. Osim na nastaju Kasnije opečenimmjestima pougljeni. može unesrećeni ne ulaska se pojavljujugrčevi mišićima, struje mjestu u većini sruši se i često uhvaćenu slučajeva Disanje gubisvijest. je žicu, pustiti što se kod da i istaknuti ozlijeđenogčuju poredtoga Valja onemogućeno. ako bez leži diše se i iako ne srca, ipak pokazalo, svijesti, otkucaji vrlo često to bila samo da prividna počne umjetnimdisanjem, je vrijeme iz »smrti«. i mali onih i smrt. oživjeli povratili koji broj Nije JE

SMRT

PRIVIDNA

u

na

ne

se

na

s

se

su

ŠTO Učinimo električne žrtvu od treba da Prvo provodnika struje. odvojimo da tome i sebe i to što opasnosti. moguće pazimo pri izvrgnemo jeprije ili suhim Poslužimo nekim na se staklom, porculanom izolatorom,primjer, odstraniti bit će lakše .drvetom.

U nekim nego isključiti slučajevima struju biti Mali električni iz mogu odstranjeni uređaji kruga. pacijenta strujnog žice. Ako izolirane ozlijeđenog njihove jestanje jednostavnim povlačenjem kad Dobra metoda korak teško, je slijedeći jeprimjena umjetnogdisanja. koš s leđa. žrtva leži pružapomoć pritiska grudni trbuhu, onajkoji udahnuti može i ne žrtvi upadajezik ždrijelo pogodanjer Tajjepoložaj tzv. metoda »usta i tako Isto usta«, praktičnajednostavna pljuvačku. je Također će metodi već sam života«.

O mjestu. »poljubac pisao toj da Dok tu biti i masaža srca. nekoga pružamo pomoć,pošaljimo potrebna što pozove liječnika. hitnije lidavati nekoliko treba sati ili dok U svakom slučaju, umjetnodisanje unesrećenika mrtvim. ne ječnik proglasi našu nikada bude teško na Neka ne nam upozoravati djecu opasnosti izloženi. oni im posebno kojima koje prijete, Vaš liječnik PODUZETI

ne

na

na

a

u

ne

na

na

a

ovom

su

158

e

o

s

e

sa

doo

ns

Bi

ii

m

i

a

nio

ioiajd

a

oći

oće

cd

ume.

ce

—

dok

za

zi

e

ze

E. |

POLJOPRIVREDNI

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

—

R.J. STOČARSKI

Izvještajorganiziranog sajmarasplodnih junica 5. X 1982.

Daruvaru održanog godine

simentalske

sa

pasmine

u

Red.

br.

Ime, prezime “

mjesto uzgajača i

<Bjelajac Savo, Kip 11096 Smola 2.

11039 Božo, Doljani Kafka 3.

Franjo, Daruvar 11322 4.

Kral Selo 10911 Vencl, Lj. Res 5.

Selo 11107 Antun, Lj. 6.

Mutka Vinko, 11145 Daruvar 7.

Hlušićka G. o Alojz, 11215 Daruvar Lukić 8.

G. Stevo, 11294 Daruvar 9.

Novosel G. Zvonko, 11134 Daruvar Brezina 10.

— Bogumil, Brestovac 5102 Zabrdac 11.

B. — Milan, 2126 Brđani 12.

Zabrdac B. — Milan, 2117 Brđani V. 13. Juraj Antun, Maslenjača 2121 14.

V. —Jakopec Vinko, 2131 Maslanjača Ivanović 15.

G. Sava, Polje 4699 Ivanović 16.

G. — Stevo, Polje 4698 Novotni 17.

D. Drago, Daruvar 11080 18.

Domović Stanko, Dežanovac 4681 — 19.

Kundak Đuro, Grubišno Polje 6732 Brzak 20.

Ivanovo Josip, Selo 3028 Bašek 21.

Franjo, Ivanovo Selo 2995 Bašek 22.

Franjo, Selo Ivanovo 2996 1.

|

Prigojni broj junice

23.

Boštik

Antun,

Težina

kg

i klasa

Postignuta cijena

Kupac »Zdenka«

MI V. Zdenci

500/Ila 90.000.- RJ Virovitica 600/II RJ Virovitica 130.000.83.000.600/II 98.000.514/II 92.500.540/lI

575/Ila

Lipik RJ Lipik RJ Lipik RJ

91.000.-

RJ

Lipik

500/IIla76.000.

RJ

Lipik

500/II 78.500.-

RJ

Lipik

121.500.-

RJ

Lipik

106.000.-

BJ Lipik

540/II ž

620/II

535/Illa80.000.-

RJ

515/II 81.500.-

Daruvar

RJ

Lipik

655/II 101.500.-

RJ

Daruvar

560/II 105.000.-

RJ

Daruvar

565/II 88.500.-

RJ

Daruvar

495/II

97.000.-

BJ

*

'

540/IIla

82.000.-

Lipik

RJ

Daruvar

RJ

Garešnica

'

660/I 111.500.580/Ila 94.500.-

RJ

Lipik

535/II 81.000.-

RJ

Daruvar

565/Illa84.000.-

RJ

Daruvar

550/llla

104.000.-

RJ

Lipik 159

__—_—_————

o

——_———

=

Prigojni Ime, prezime

.Red._ br.

broj

i mjesto

uzgajača

.

Grubišno 27.

Polje

= ŠokecJandre, D. Kovačica

28.

=

Halauš

29.

30.

Kolar

31.

V.

Drago,

Grđevac Kolar

Mato,

Pavlovac

Mato,

Pavlovac

—

Kirin

D.

Zdravko, Kovačica

32.

Pavlečić

33.

Javorski

Duro,

Pavlovec D.

Ivo,

Kovačica +

Miličević

V.

Grđevac

37.

Popara

38.

Beneš

39.

590/II 96.000.-

RJ

V. Zdenci

6665

735/Ila 122.000.-

BJ

P. Slatina

2968

595/Ila, 122.500.-

RJ

Daruvar

3038

590/II 121.500.-

RJ

P. Slatina

2985

585/II 101.500.-

RJ

V. Zdenci

2980

580/Ila 107.000.-

RJ

Virovitica

2899

575/lIla

3010

545/11 83.000.-

86.000.-

BJ RJ

Lipik Daruvar

:

Jerko, Zdenci V. 35. > ŠošLjudevit, Zdenci V. Jelić 36.

Nikola,

34.

Daruvar

Zdravko,

Malounek

V, Zdenci

565/IIla97.000.RJ Garešnica 600/Ila 101.000.-

3026 .

2967 Valek 24.

Mirko, Munije Rudi, 25. Golštajn Grubišno Polje 6777 26.

»Zdenka«

MI

RJ

Selo

Ivanovo

cijena

i klasa

junice

Kupac

Postignuta

kg

Težina

3076

535/11 81.000.-

6759

595/llla

2983

Slavko, Zdenci Lončar V. Ivo, Trnovitica V.

Lipik

88.000.-

RJ

Daruvar

695/I

110.000.-

RJ

Daruvar

575

690/Ila

128.000.-

RJ

Daruvar

606

575/lI

818

Dušan,

Dakovac

RJ

10036

UREDUJE

120.500.-

RJ

Lipik

530/11 120.000.-

BJ

Lipik

560/llla

UREDNIČKI

100.000.-

RJ

Garešnica

Mr.

Milan

Bolić

ODBOR

Jelenčić, Franulić, inž, Petar Erhatić, dipl inž, Dragutin Šime ĐDapo, dipl vet, Nada Majić Kolak, dipl. inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav dipl inž, Tomislav Zlatko vet. urednik: Mašek, Glavni i odgovorni urednik: Vera Volarić, dipl inž.

Tehnički Zai uredništvo: SRH. i izdavač: Vlasnik Udruženje mljekarskih radnika 440-476 Ilica 31/III, telefon 15 dinara, a za proizvoMjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove đače mlijeka 6 dinara.

dipL 3

Uprava

greb,

'

Tisak:

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

Zagreb