a.
GOD. XIX
Krava
šampionka,
koju prati
ZAGREB
Mira
Fridrih, učenica Križevcima
STUDENI 1982.
trećeg
razreda
»Poljoprivredne
škole«<
u
IZLOŽBA U KRIŽEVCIMA
STOČARSKA
područrujna Na izložbi je krave izložene Vrbovec. i rasplodne regijeopćine i jebjelovarske te i Holstein te Arapske, i pasmine ždrijebad kobile, pastusi junice,bikovi, raznih 26 izložilo društvo Kinološko pasa i ovce. pasmina, je rasplodne svinje tih izložilo malih Društvo živofinja. kolekcije je životinja uzgoj i bikova krava, učestvovao izložbi Na rasplodnih junica slijedeći broj je iz općina: pojedinih Križevcima
U
XVIII
održana
18. i 19.
stočarska
izložba
za
su
za
a
i
Red.
— 1. Bjelovar — Čazma 2. Općina
br.
3 4. 5.
5
12
8
8
Daruvar Durđevac
8
8
6
8
Garešnica
5
8
Polje
6
8
Koprivnica Pakrac
6
6
5
7
Vjrovitica Vrbovec Križevci Polj. inst. Križevci
5
6
5
7
13
9
Grub.
6
7
8. 9. 10. 11.
12. Testna 13.
RG
28
mg
pe
oj
mano
eO
Papen
o
— 91 _
— 72 _
Varaždin
stanica
6
_
Ukupno: ča groma —orrroroAoAaAaAaA—ra«—o—————————
pro
junice
krave
<.
eej,
OOPS
o
ora
bikovi
ukupno 20
3
-
16
—
—2 _ — _ — — _2 _ — _ 12
16
16 13 14
_
12
_
12 11 14 21
6
_
12 182
19
Pjer
m
ooo
nee
|
Naslov
zaslužila »šampionke« su Vrbovca, kojem
Slavka vlasništvo »Gina«, junica je organizatora vrijedne nagrade
pripale
162
Kosa
iz
Među
kravama
najbolje ocijene dobila stara je »Buba«, šest godina vlasništvo iz Predavca, Marije Fridrih općina Bjelovar
muzarama
»simentalka«,
čistokrvna su i križevačkoj predveli svoja grla koopemnogi ranti među i Milenko iz bjelovarske »Sirele«, kojima Margetić, bjelovarskog sela Stare izložio nastalih križaPlavnice, koji kolekciju j e rasplodnih junica simentalskih krava i bika. Na »Sirela« njem holštajnskonačin taj sastav mlipoboljšati namjerava pasminski junica, namjenjenih proizvodnji frizijskog i mesa seoskim : u jeka gospodarstvima. Te Na izložbi 4 Hrvatski simentalac posebnoprikazanerasplodne junice X crveni izložio Milenko iz St. Plavnice holstein, kojuje Margetić Bjelovar, a iste bikovima simentalske Zatim najkvalitetnijim osjemenjene pasmine. i 2 5 krava vlasništvo Cesar Ivan iz Žabna. junice, U okviru izložbe i turnir kome na učestvovali su organiziran je konjički klubova iz Milicionera iz Više pretstavnici Đakova, Beograda, poljoprivredne škole i Križevaca. Kopošvar Mađarska, Osijeka, Koprivnice Svim vlasnicima krava dnevnice su od 1.700 iznosu u isplaćene dinara, dinara. 1.500 junice krava Buba mb 10. 12. 1976. 1025, oteljena Šampionkomjeproglašena Do sada otelila 4 III 5.682 godine. teladi, laktaciji je proizvela kg je mlijeka sa masti dana 305 standardne vlasnica Fri3,88%mlječne laktacije. Njena drih iz Predavca 178 dobila 2-brazni ručne izrade Marija Bjelovar, je plug što iz ga »Sirele« —Gruda dodjelila joj je Agrotehnika Ljubjane, poklon pakete i tvornice »Šimecki«. Na
izložbi
stoke
su
—
su
—
a
za
a
u
u
—
163
selekcijski dodjeljuje su: Krave SKH. CK član pratilje uručio predsjedništva Pajić jeČedo1116 Đurđica I. iz vlasništvo Čazma. mb 1. Brenka Crlenjak Đurđevac. Mičetinca iz Petrić vlasništvo mb 2928 2. Jelenka Josipe Garešnica. iz Vlade Sekš vlasništvo mb 1542 3. Dinka Hercegovca iz Runrek vlasništvo mb 1613 Koprivni4. Novigrada Josipa Janja Dubrovca iz vlasništvo 1332 mb Križev5. Svilenka Stjepana Kralj
Tradicionalno ske
Hrvat-
što ga
zvono
centar
Stočarski
>
—
—
—
—
ca.
—
ci.
godine, pb oteljena Šampionkomjeproglašenajunica 5993 III u Sali mlijeka 21. 02. 1982. kg laktaciji proizvela je Majka pripuštena masti iz Slavka Kos vlasništvo dana 305 Majura sa laktacije, 3,9%mliječne Gina
i
1980.
6019
u
—
Vrbovac.
junice: Pratiljama proglašene iz Sabalek vlasništvo 16836 BjeloBeba Starčevljana Dragana pb 1. \ var. Gole iz Mehkeh vlasništvo 11368 Koprivnica. 2. Cidra Franje pb Križevci. Večeslavec Vitez Damir, vlasništvo 3312 3. Mica pb motornu dobio dodjelila Vlasnik koju je prskalicu šampionke je junice iz Gruda Ljubljane. Agrotehnika i 3 NPK dobili su po 500 kg krava Vlasnici gnojiva mineralnog pratilja kao i Kutina INA što ga benurala poklon vreće Petrokemija dodijelila je »Sirele« i tvornice »Šimecki«. pakete Pošto ga jedodjelio iz Žabnadobio Ivan »KOMUŠAČ« Kolesar jestroj institut. ljoprivredni su
—
'
—
—
'
—
Z
164
Na
boravila
u
Poljoprivrednog odakle na su poziv u
dvorištu
ekonomskom
stajama,
Milenko
dobio
Margetić
Maribor.
bivšoj »ratarnici«
instituta, repu
dolazila
5 pojilica jenagradu što
izložbeni
na
mu
grla su prostor
cjevovod jedodjelio
diplome dodjeljene drugenagrade, Mnogim proizvođačima izložbi. na sudjelovanje i uzvanika i drugih" više Izložbu stručnjaka jerazgledalo proizvođača, gostiju. S. Brlek su
i
a
svima
i
za
KUKURUZNA
SILAŽA U PROIZVODNJI
GOVEĐEG
MESA
Poljoprivredni jepopularnu stočne naši do i a su polo kvalitetnije hrane«, napisali je jeftinije poznati Dr. inž. Ivan inž. Ivica Katalinić i inž. Željko Novak, privredni stručnjaci: odnosno Već nekoliko navrata Dolenec. smo u pisali prepisali zanimljiva silaže Zato danas mlijeka. objavljujemo proizvodnji poglavljaupotrebi »Kukuruzna silaža proizvodnji. goveđeg poglavlje: hranidbi Suvremena tvormesa se proizvodnja goveđeg koja temelji krmnih tovu ničkih u postala neprihvatgoveda, smjesa jegospodarstveno Radi danas traže i sirovine se ljiva zbogstalnog poskupljenja energije. toga će koristiti fosilnu tehnološka i nova koja najracionalnije rješenja energiju električnu stočne i i će goproizvodnji hrane, koja energiju spremanju vedarstvu visoko animalne Jedna od tehnoloomogućiti vrijedne proizvode. ških novina obroci od 180 do 430 tov su za polukoncentrirani junadi kilograbazi kukuruzne silaže čitave kukui silirane vlažne na ma, biljke prekrupe ili dodatak vitamina i minerala. ruznog klipa neproteinskog dušika, centar
o
Hrvatske
izdao
brošuru:
»Silažom
—
u
u
mesa«.
na
u
zrna
u
uz
165
obrocima
polukoncentriranim junadi kod više normative nego primjeniti
hranidbe
Kod
trebamo
kilograma
krmivom.
triranim
od
tovu
u
do
180
junadi
tova
s
od
430
koncedo
junadi kg prirasta dosadašnjih temelju Tasirovih i 725 7,5 hranjivih jedinica probavljivih proteina. kg potrebno je ovako: krmiva blica dnevnih izgleda potreba iskustava
Na
hranjivihprobavljivih Ca
10,00
3,00
superkoncetrat
0,72
0,30
Ukupno
1492
7,50
silaža
silirana
420
420
prekupa
_
bjelančevina
jedinica
kg
kukuruzna
180
450
minerala
količina
Krmi s
1
za
P
140
105
75
g
252 341
02
96
g
375
59
g
733
482
230
g
posebnu njihov junadi pažnju. posvetiti — ih silažne obroke treba privikavati postepeno razvijen ganizamnije U silažu količinama silaže. 8 do 12 dana. na Privikavanje smanjenim traje kao silaža čitave kukuruzne dnevnom obroku treba biti kukuruzna stabljike i silirane kukuruzne prekrupe. uzimati Prvih dan-dva mlada će nerado silažu mirisa junad zbogokusa, silaže. Dnevno i strukture samog davati,razdoblju izgleda prijepotrebno kukuruzne silaže čitave Nakon što se 1 do samo 1,5 junad stabljike. vikavanja obroku dati obično nakon može to 3 do 5 se privikne silažu, je dana, Nakon dnevni obrok može kukuruzne silaže čitave 2 do 3 4 stabljike. dana, kg kukuruzne silaže čitave imati 4 kg stabljike. tri dana obrok Prva će biti junad sastavljen: 1 do 1,5 kg silaže čitave stabiljike »ST« za 30 kg koncentrata junad. obroku tek nakon Kukuruzna 8 dana. 6 do prekrupa(silirana) dodaje će sadržavati: Nakon obrok 8 dana junad silaže čitave 40 kg kukuruzne stabljike 1,5 kg smjese 1,5 kg silirane prekrupe. dobiva silažni obrok: Nakon 10 dana junad puni kukuruzne silaže čitave 4 do 6 kg stabljike silirane 3 kg prekrupe 0,4 kg superkoncentrata. i dva dnevno tovilištu hrani to u Junad se i podne. jutroposlije puta hrane i Količina za tovljenika; jednog pedeset Hranidbi
mlade
Pošto
treba
orsa
za
u
na
a
u
za
se
za
u
Krmivo ,
Kukuruzna,
Silirana
hranidbeni dan
“
“100
.
'“
BRNiIDNIBIT,
kg
prirasta
silaža '
prekrupa Superkoncetrat
_ 66
1
za
Biz
42
kg kg“
072
kg
,
d2okg 47
*“
''
GOJOTI3JG
08
kg kg
ukupne
kg kg * kg
1058
ADLDJEDOLD
tovljenika
50
potrebe 2700
*
za
“180
SI
BC
135.000 52.900
“9000
E
BIVIV
kg kg
kg
UOTINI
'
UZ MALO
USPJEŠNO SE KORISTE OTPATCI ZA ISHRANU STOKE
OPREZA
zemlju. poteškoće pritišću svijet i Jeftina nerazumni uvoz svega devizama, nafta, svačeg plaćen usputrečeno, dolarima danas nam se o se koji obijaju pozajmljenim morajuvraćati, ni nama Ponešeni se mnogo glavu. prividnim općimprosperitetom toganije hraniti stoku i toviti, a Bilo lakše i stočarima mnogo isplatilo.je komotnije uveženom hranom iz hranom i sa koju mlijeko »kese«, proizvoditi nerijetko ishranu uvozilo čak i kukuruz se stoke, dolarima;ponekad plaćalo livade golemipašnjaci nepokopolja ostajala neobrađena, nepopašeni, domaćinstva A sad štale se sa opustjelaprestarjelom čeljadi. praznile, šene, bi šta tu smo sami mogli nedostaje, trebalo, Mnogo toga jer je je. A to, i mnogo će se ponovno isplatiti proizvoditi, proizvoditi. togadrugog da se malo bi se, ruku i dosad i vladalo i radilo. na srce, isplatilo razumnije Kolika danas stoke da došlo vrito vi znate? najbolje Vjerujem je cijena je da će ženske ostati živo i da ipakponešto teladi, će ponekoj staji opet jeme, zamukati ili bi bar tako trebalo biti. goveda; da će biti hrane će biti zima i se a Predmjeva predstojeća duga oštra, koliko dok treba kratko predzimpospremilo. Zato, godmože, još sko iskoristiti hranu stoke što može koristiti i bilo bi šteta vrijeme da ima To naročito već kako a za m nogo. propadne, gdje, vrijedi sitnija je, ima gospodarstva manjimbrojemstoke,kojih jošuvijek Ove rodile i mnogo će ih mnogo. godineposvuda jabuke moglo sagnjiti, ih se koristiti za stočnu hranu onih i ne samo drugihgospodara, koji Urod bio vrlo ove godine jeopćenito dobar, jesen poljoimajujabuke. stočarstvo U i izuzetno pa privredu, povoljna.područjima gdje gaji šećerna ostalo lišća i ih i ukoliko repa repe siliralo, je izobilju glava nije malo iskoristiti kao odlična hrana krave uz za se muzare, mogu pažnje dobar dio obroka i bilo bi šteta da kvare. Trebalo se vrlo brzo propadnujer bi da ih koriste Na i stočari šećernu repu. omogućiti koji gaje poljima kukuruza naročito stvari ostale koja obrana, kombajnima požnjevena, kukuruza. Takova su sa po polomljene stabljike kojimklipom polja mogla bi »obrstiti« stada i veća stočna kao i se repa, repa goveda. Sprema bijela hranu i isto tako po kupusištima ljudi, stavlja trapove,ostaje lišće, lišće skinutih kiseli se i repa i lišće i to a sve glavica, zelje kocenje, ostaje ishranu može stoke. kukuruz hambare i koševe i za se poslužiti Sprema tom i nailazi na nedozrele ili se se probire klipoveuvijek pojedine još pri slabo ili oštećene će ishranu i odlično stoke. za poslužiti Mnogo razvijene zelenih tikava će i već zrela po će mraz ofuriti,poneka još poljima sagnjiti, ih iskoristiti. I mnogo što bi trebalo što iskomoglo bolje togadrugog, kao što ristiti Za dosada bila ova vremena, pogodna godina, pogotovo je stoka može i na se po pustiti pašupo ponekimjošneopooranim strništima, rubove i ima livadama, voćnjacima, pašnjacima, njivagdjegodjoš podosta dobre Sve dodatak naročito a gore paše. nabrojeno uobičajenog krmiva, suhe krme može i neke odlično za dobroglivadnog druge poslužiti sijena ishranu stoke i na način hranu zimu i za spremljenu uštedjeti dugu gladtaj većinom no sve ove proljeće. Međutim, korištenje hrane, otpadnekoje bi inače ili da dobrim sobom nosi izi bacalo, pustilo dijelom propadne rizik za i bolesti pa organa probavnih probavnih vjesni nastajanje smetnji čitav
Privredne
i nisu
mimoišle
ni našu
sa
sa
se
za
a
a
su
nam
a
ne
a
u
se
se
u
za
sve
sa
ovo
se
a
u
nas
veoma
su
a
u
a
u
a
za
za
se
u
se
za
ne
su
u
-
za
se
u
a
u
a
a
se
uz
uz
rano
se
167
koje
ponekad utjecati mliječnost, zdravlje stoke hrani. Zato treba stoci davati se dobro koja njome je pažljivo, pripremredovito kombinirati krmivima ljenu umjerenim količinama, drugim je i o prez potreban izvjesno znanje. Neke šećerne kurepa, repe, hrane, .tako bundeve, glave jabuke, kocenje nezrela stoka redovito i ako nisu pusa, klipove kukuruza, jedehalapljivo lako će i nadma prethodno isjeckani jednjaku zaglaviti zbognastalog eto velike i život krave po buraga, nevolje, ponekad opasnost Mnoge od tih stoka će i i a su se, otpadaka halapljivo jestiprejedati posljedica opet i teške nadam Ako stoka i se buraga probavnesmetnje. prejeda glavama lišćem šećerne ako hrane većim količinama repe, pogotovo njima što ako ili se tu hranu jeuobičajeno, pogotovo nijenavikla, halapljivo oboliti će od tzv. kisele teških u prejeda, indigestije, probavnih p oremetnji nastalih i nastanka viška buragu kapuri, zbog organskih kiselina, znatnog do teških što dovodi tvari To će općihporemetnjimijeni tijelu životinje. šećerna velikim količinama repa dogoditirazloga obiluje jer šećera, dakle lako i brzo što će kiselu inprobavljivim ugljikohidratima, prouzročiti Isto može ako hrane digastiju. dogoditi govedapreobilno zrnovljem kukuruza i i tako i pa drugih žitarica, ponekad voćem, jabukama, kupusom. Na i lišću šećerne i i na repe, repe pa glavama korjenjača općenito, drugoj naročito kišovita može biti mnogo blata i hrani, zemlje, pijeska, stoka će ih i eto bi ih bilo da hranu progutati opetprobavnih smetnji, i U a po kod prethodno očistilo, potrebiopralo.jesenje doba, naglih i zmjena neke od hrana lako trunu, vanjske nabrojenih temperature, upljesnive gnjiju, i Takva hrana se, ponekad »upale«, nastaje podesna, vrenje. nije naprotiv, ako stoka i nastati opasna po pa mogu je zdravlje, jede opet je probavne i će ili pa opasna po smetnje, trovanja život,mliječnostnagloopadati je neće ni biti. Promrzla hrana također stoci će prouzdavati, smije jer ročiti rada da Treba znati probavnesmetnje, zbogkočenja predželudaca. tako kad se odmrznu repa, promrzla hrana, krumpir, bundeve, jabuke, naglo trunu i nakon nisu više kraćeg poslije odmrzavanja podesne hranu i opasne stoke. za po zdravlje Jesenje napasivanje jutarnjoj rosi, hladna i kišovita za također vremena, po pogotovo palom je isto hladnom za nakon sa opasno, vrijedipojenje vodom,naročito hranjenja rečenim krmivima. gore treba Dakle tu da bi iskoristiti hranu, jemogli prethodno ispravno da ne promrzne, davati stoci po sačuvati, očistiti, potrebi isjeckati, nastojati je obroke kombinirati i krmivikoličinama; primjerenim drugim popuniti tako da bi stoka hrani dobila što naročito potrebne sastojine, vrijedi krave treba i naravno tako da stoka muzare rado jepripremiti je jede i da može lako i iskoristiti. probaviti je ''“Vraća kad štošta raditi i utrošiti da se se isplati vrijeme opet vrijeme to uradi. To znači da treba težiti staro; trebavraćati uvijek natrag novim za i time načinima produktivnijim, jeftinijim suvremenijim, proizvodda znači može koristiti i staro. Ponekad će se to nje,što još ako međusobno stara i nova isplatiti; po potrebi pogotovo nadopunjuju da i što može se bilo način sve se koristi,što podesiti pan koji x iškoristittni Winterhalter “M. NO LLONOBULVTI +Eo4 IHOGLUCI mogu
znatno
na
i po
a
u
pa
i život
sa
uz
se
u
muzare.
a
se
u
no
na
u
se
u
s
se
se
a
za
vremena
a
ne
se
se
a
se
ne
vremena
za
su
a
mrazu
veoma
a
sa
svu
u
sa
ma
u
sve
za
se
ne
-
se
ne
se
na
ne
ono
se
na
UNI
Ub
POJAVE
.
168
prnsi!merg?
Te,
IR
i“
"
1134
VSSINA
]
U IZGRADNJI NOVA
STAJA
nova Gornji Crnogovci gospodarstvu Josipa izgradnji je 10 muzara. Posebno treba za Arić vlastitim istaći,dastaju gradiJosip staja sredstvima. Sada novčanim nalazi 5 krava i 2 U silosu se u staroj staji junice. već nalazi kukuruzne Položeći silos 5 vagona krovištem i zato silaže, je vrlo dobro od kiše i zaštićen silaže Gornji sloj pokriven snijega. jeplastičnom silaža i folijomzemljom. Njihova otpadaka.
U
selu
Arić
u
se
u-
sa
nema
Silaža
u
gospodarstvu
Josipa
Arića
radovi i su unutarStaja počinje gotovi Za mokraću i nisu će uređenje. nje balegu predviđene rešetke, izdubrivanje biti trake. Mokraća će se kao vrlo dobro pomoću sakupljati septičkoj jami buduće livade i gnojivo pašnjake. Veliku i otac Ivan. pomoć gospodarstvu daje će uskoro
biti dovršena.
Zidarski
u
za
u
ZM.
“ZAŠTO Nedavno
SE
MLIJEKO? PATVORI
listu« članak moglipročitati » Večernjem zagrebačkom Sabirač sabirališta mlijeka patvorenju području PIK- »Vrbovec«, jednog svakodnevno vodu a robni samlijeka jeulijevao proizvođač jednog drugog a birališta donosio Takve nisu se prevare vodu umjesto mlijeka! mogle dugo zadržati uhvaćeni bili su i sada Iznenadnomkontrolom tajnosti. djelu trenutke nadležnom službom s Vrbovcu. imajuneugodne inspekcijskom Sve to bilo u listu« i tu su čitaoci je opisano »Večernjem vijest pročitali brojni i bilo najviše kojima medu je građana, potrošača mlijeka mlječnih proizvoda. o
smo
u
na
u
na
u
=
169
Potrošači
u
jekopijemo?
gradovima punim s
pravom
kakvo
zapitali:
se
su
mi
to mli-
prema mlijeka proizvodnji proizvođača mlijeka smatrati može To kriminalom. se s pras graniči patvorenjem nedopuštenim već i oštećena proTime samo krađom! vom drugipošteni mljekara nije sabiralištu. tom izvođači u mlijeka To doći dana mora Takvom kraj. je jednog patvorenju nedopuštenom radnim u zadaća mlijeorganizacijamamljekari, stručnjacima mlii sabirača seoskim ka proizvođača odborima, mljekarskim mljekaru, dobavljačima isticati od sada treba onih Imena ploči oglasnoj javno koji patvore jeka. sabirališta i to sa pravom. punim dobar kaže: da uzrečica narodna Stara glas pogledu imati jebolje struka! oko zlatan pas nego poštenja Z M. odnos
Takav
i
sabirača
—
za
na
u
'
—
NOVO
TOVILIŠTE JUNADI
blizini u Podravskog, Novigrada Prije će se gotovilištu moći U tom tovilište rad suvremeno junadi. pušteno je vlaTovilište 7.000 utoviti potrebama jenamijenjeno približno junadi. dišnje tovilšte Uz novo i izvozu. time ovo a stitih tvornica za mesa, junadi, preradu ženske »Podravci« jugospodarstvouzgojrasplodne izgraditi planiraju ženska tovu od bi nadi. Tako grla junadi nabavljene namijenjene izdvojila bređosti. Te bređe do visoke i za prihvatili junice sposobna rasploduzgajala »Podravke«. bi seljaci kooperanti brojni U gospodarseljačkim jezabrinjavajuće. Sadašnje stanje govedarstvu se muzare teladi niti a više stvima nema izlučuju junica,brojne rasplodne Zato iz rasplodnih junica gospodarstva uzgoj izgradnja planirana uzgoja. stočarskim i stočarstva obnovi bila bi drugim poticaj doprinos značajan sredini. učine i u slično da nešto radnoj svojoj ganizacijama 1982. list« od 6. i 7. studenog »Večernji kojujeobjavio Prema vijesti stoke i Đelekovca godišnje smanjuje broj Podravskog Novigrada području »Sirela« i VeRadi 5%! su Mljekare »Podravke«, pokušaji približno toga hvale očiti želi stanice terinarske vrijedni jer spasiti pad Koprivnica time stado matično što Potrebno goveda, povečati je hitnije brojagoveda. i bi se junica. povećao brojrasplodnih Z. M. dana
nekoliko
u
selu
Delovima
u
za
u
se
—
u
za
or-
na
se
za
se
—
a
SPREMANJE
POSLIJE BERBE
KUKURUZA
koristi
jer uglavnom postaje dok i za u domaćih ishranu preza ljudskoj industriji,je životinja preradu hrakao zelena kukuruz koristi stoke U ishrani hrani sve manjeprisutan. silažu i dr. za sa kombinaciji drugimusjevima, među naša kukuruza za tiče se spada zemlja Što prirodnih uvjeta uzgoj i Kukuruz u rastresita plodna zahtijeva duboka, zemlje Evropi. najpogodnije tla kukuruz teška i vlažna Previše vlažna i neutralne reakcije. tla, umjereno tlima takovim odnosno se ne mogu ne zadovoljavajući postići podnosi, prinosi. Kukuruz
danas
sve
više
krmna
kultura
se
u
se
na
u
—,
na
ki
170
tata:
|
ia
'
pucijeloj proizvodnji berba i kukuruza. Važno kukuruz no problemaje uskladištenje jepobrati Momenat berbe vlage vrijeme. uvjetovan jesadržajem Gornja berbu smatra 30—35% se obavezno zrnu dozvoljena vlage granica kukuruza. Nekada berba zriobi se obavljalapunoj sušenje gdjejepostotak bio sveden male količine na kukuruza vlage koje omogućavale čuvanje koševima. ide na Danas berbu ima više se kao: koja raniju prednosti veći se postižu prinosi, završava se berba, ranije koriste vremenski se povoljniji uvjeti, ozimih površine sjetvu kultura, prije oslobađaju kukuruza. sprečavamo trulenje Prilikom berbe kukuruz sadrži 20—25% a vlage,spremanjem prosječno i treba vlažnost od svesti minimum 15% vlažnosti. na čuvanjem Danas moderne mehanizii velikog postoje sušare, kapaciteta potpuno ali društvenom dok individualni su rane, uglavnom sketoru, proizvođači sami sebi. Individualni kukuruza suočeni uglavnomprepušteni proizvođači velikim oko kukuruza. da kukuruz problemom sušenja Najpraktičnije je ako na duže ostane kuna posjedu jemoguće privatnom neobran, njivi jer kuruz To izvedivo ako se stabljici najbrže gubivlagu. je jedino slučaju ta koristiti ozimih i Ako planu površina pripremu sjetvu usjeva. do berbe da vlažnost se tada možeo zrna biti uspije postići padneispod26%, da u toku zime neće doći do i sigurni kvarenjapljesnivosti. Ako kukuruz uskladištava treba tavanu se voditi računa da na debljina 50 centimetara. Kukuruz treba da povremeno sloja prelazi prebacivati suši sve vlažnost 20%. Na tavanu zrna treba dok ravnomjerno padneispod dobru dana ako vremena postići ventilaciju preko dan, vlažnog jelijep ulazi vlažan izvana te kondenzira ventilacija poželjna nije zrak, jer vlaga i veća. zrnu mogućnostkvarenja je Kod individualnih kukuruz tavanima i sprema proizvođača osim koševe. U koševe treba zračnice dužine kako bi postaviti koša, smjeru zraka kroz zračnice vlažnost tim i kvarestrujanje smanjilo kukuruza, nje. Prilikom kukuruza bez obzira treba ga spremanja gdje uskladištujemo voditi računa da bolesni i nedozreli zdrasa miješaju zajedno klipovi bolesni izvor ostali kukuruz. su Zato zaraze povremeno vim,jer klipovi kontrolirati kukuruza. mora Ukoliko da su se neki se stanje klipovi primjeti kvariti treba ih odmah i i počeli odvojiti posebnospremiti upotrijebiti ishranu Za ishranu i koristiti toliko nisu mogu svinjaperadi. goveda jer otrove stvorene kukuruza kao zrnu i peosjetljiva bolesnog svinje rad. kukuruza također treba biti vrlo oprezan. Ako Što tiče pljesnivosti skinuti samo i kojipljesnivi klipnijedovoljno primjeti površinski pljesan takove zdravim mi ne možemo otrove klipove dalje miješati klipovima, jer iz odstraniti. Naoko zdrav bio takvog klipa zaraženog klip, koji prethodno j e može biti izvor zdravim zaraze kukuruzom. ga sa pljesnjiv ako miješamo Dakle da berba i kukuruza važna opemožemo zaključitije spremanje kukuruza. Bitno na i pobratispremiti racijaproizvodnji je vrijeme kukuruz, osušen i kukuruž jerjedino uskladišten dobro ishranu nee biti upotrebiv; za stoke ili za preradu 1 daljnju' biindustriji.“ odd Vrlo
važan
momenat
kukuruza
u
što često
na
u
za
izaziva
zrnu.
u
uz
u
su
u
—
—
—
se
—
za
—
u
su
sa
na
nema
u
u
za
ne
se
a
za
se
.
u
na
se
u
u
a
se
s
ne
za
se
ne
za
se
na
u
\
'
se
se
sa
“
u
i
KK-88
KS
BEE
ELA
U "SV,
V.
171
MEMORIAM
IN
Penić
,
Ki!
U
Zagrebuje
u
nakon
51
bolesti
i teške
kratke
dipl. ing. Stjepan 1931 1982. g. —
godini umro
Penić
dipl. ing. predsjednik Stjepan »Dukat« T.M.P. odbora slovnog Zagreb. Rođen 1931.g. Feričancima, je a realzavršava osnovnu školu, gdje Zatim gimnaziju Osijeku. upisuje PoljoprivrednoSveučilišta fakultet Zagrebu, koji šumarski teških i unatoč završava, uspješno nizu radeći ukljuposlova, uvjeta Kulturnom i članstvo čujući Goran »Ivan društvu umjetničkom Po-
—
—
u
se
u
nu
na
u
na
u
i »Lado«.
Kovačić«
zapošljava studija Zadružnom savezu, kasnije komori šumarskoj Poljoprivredno Kutina unapređivaposlovima stočarstva. nja komora grada, Poljoprivredna komora Privredna Zagreb, kasnije Novi naredno radno bila mjesto. je mlii sistem proizvodnje proizvodnje govedarske unapređivanje premijski PriPenića. i dio bio već tada Stipe budućegpoziva radnogamjesta jeka je odkao komora i Privredna što su ih poboljšanju prilog gradZagreb jedlozi bili vezani usko i su luke OrganimaSkupštine Skupštini uputili Saveznoj doveo lični i bili Penića ga je Zagrebadoprinos. Logičan put njegov Stipu rada Od smrti 82. 10. 11. do čku g. prerane ostaje svoje mljekaru kojoj terukovodioca i cjelokupne otkupa dopremimlijeka svojstvu organizaciji tvornice direktora izabran nakon renske službe, je kraćega odbora. do poslovnog mlječnih proizvoda, predsjednika i voznoi obnove stare strojnoga modernizacije Rekonstrukcija mljekare, ga organizacija primarneproizvodnje, razvoj zahvati, organizacijski parka, i suvremene sabirnih i punktova laktofrizacija, izgradnja otkupa dopreme, standarda podizanje životnoga kadrova, obrazovanje marketing, tehnologije, Penii kontinuirana stalna bila radnih neumornoga Stipe briga ljudi, Po
završetku
a
u
se
u
na
a
za
za
u
na
u
u
za
vemena
a
su
ća.
i
proizvodnje plasman proizvodnje, govedarske unapređivanje kreditnih sinhronizirao i jezatvaranje mlijeka, goveda proizvodnje plodnih sredstava Fondova i domaćih od Međunarodne mljekabanaka, konstrukcija čime fondova i. re, sredstava izgraproizvođača, neprivrednih općinskih kod te goveđeni ili mnogiobjekti staje naprednih adaptiraniopremljeni širem dara na Zagrebačke mljekare. djelovanja području Zagreba će ući u anale i rada boravka koji Najveći doprinos vrijeme reći može »Dukat« nove se i radne ponosom jee ne jeizgradnja organizacije i sve od objekte. mljekara, prateće najmodernijih Uz
ras-
su
—
-.
.
za
sa
s
172
je Stipe mjestu angažiranje radnik. i stručno-ekonomski društvenobio sistema U opnovoga predsjednik Skupštine je komunalnog vrijeme politički infrastrukturalnih ćine Pešćenica, gdjejezapažennjegovrad, razvoju baze. široke široko kroz delegatske angažiranje djelatnosti, Stočarstvo i za aktivnost zajednici Poslovnoj zapaženaje Njegova »Mlekoradnika udruženja SRH,Poslovnog mljekarskih Udruženju Zagrebu, i dr. Bio Grada PK sim« je grupacije poljoprivredu Beogradu, Vijeću od i Jedan i ličnost radna rijetkih profesionalna, privatnapolitička. cjelovita uzdizao svih budio likova ga ugledčovjeku, poznavali jepoštovanje koji ali veliki stvaralac. i radniku jednostavan skroman, struci, komemorativne Penića održane su smrti U sjedniceRadnoj ing. povodu Pešćenica. i »Dukat« organizaciji općine društvenoorganizaciji »Dukat« i Radnu Penića veliki Smrt organizaciju gubitak je Stipe političkoj i Hrvatske Jugoslavije. mljekarstvo Penića Od oprostili groblju Mirogoj Zagrebačkom Stipe pokojnog Uz
veliko
na
svom
Penić
radnom
bio
i aktivan
na
u
u
za
u
su
u
za
za
su
na
SE:
Konf.
Pešćenica
predsjednik radnika ime vet. Milan Devčić mljekarskih Udruženja dipl. Stočarstvo Poslovne zajednice »Dukat« Martin
Samarđija
—
—
SKH
u
—
i
Hrvatske
za
Paviša
Branko
u
Škrinjar
Darko
ing.
RO
Sindikata
ime
u
ime
radne
i dr.
»Dukat«
organizacije
dipl. ing. Stjepan
Brlek
ŽIVOTINJE BIJESNE životinja je Bjesnilo i ulazi slinom inficiranom i se i u tijelo prekougriza koja čovjekaprenosi moždine i do živcima virus Tada otvorene kralješničke putuje taj ili stručno
medicinski
RABIES
zvano
virusna
bolest
moz-
rane.
ga.
(inprvih ( infekcije) protekne ugriza k oje Vrijeme da obole kažimo Odmah ili nekoliko može biti 10 dana mjeseci. kubacije) osoba dio samo bili svi nego Oboljela njih. manji ugriženi, koji ljudi i Glavni su i tuži se na prvisimptom grčevi razdražljiva glavobolju je. početku kad Grčevi mišića i mišića jednjaka nastupaju disanje. ždrijela, grkljana hivode čašu baci na kad čak ili samo želi bolesnik (tzv. pogled vodu, piti Istovremei da bolesniku mišića pijejede. onemogućava Stezanje drofobija). Bolesnici čitavo nakon dišni i stežu se no tijelo stegne. čega mišići, količine velike mira. i bjesnoćerelativnog Izlučuju naizmjeničnostanju znakova
do
od
bolesti ne
u
su
za
su
se
u
sline.
postojinajmanja specifične terapije djelotvorne žalost, bolest Kad odmah bolesnik mora liječniku. prijaviti bjesnoću sumnja smrću. završava već uvijek jednomnastupi da ili se nakon Odmah koju sumnja je životinje ujedabijesne obobolesnik Čovjeka koji (vakcinu) bjesnoće. je protiv primacjepivo bijesna, i odvesti odmah treba po opasan lio od bolnicu, jerje izdvojiti bjesnila Na
Ako
nema.
i
se
na
za
one
u
okolinu
može
pasa. Bjesnilo divlje cijepljenje zvijeri mjera je domaće i na životinje. prenijeti
Vrlo
se
.
korisna
zaštitno
173
Mnogo pomoći akcija popularnih predavameđu osobito školama. To od nja stanovništvom, jedna najefikasnijih je borbi Na od vodećih mjera bjesnoće. žalost, protiv Jugoslavija jejedna u među te bolesti i kod po zemalja Evropi brojuslučajeva životinjama ljudi. će
i sistematska
'
medicinskih
u
u
liječnik
Vaš
POLJOPRIVREDNI Izvještaj sa
organiziranog održanog
Ime, prezime broj uzgajača Red.
1.
2.
Barila
CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
i_
sajma 26.
mjesto
Mijo, Domašinec
Stjepan,
Novak
X
rasplodnih 1982. godine
Prigojni
Težina
broj junice
kg
238000
—
R.J. STOČARSKI
junica simentalske Čakovcu u
__ 530/IIla —— i klasa
postignu. cijena
ta
Držimurec 23858 570/II
80.000,00
Kolarić
4.
Švenda
Stjepan, Pavlovec Stanislav,
Pavlovec 5.
Kolarek
Josip, Prelog
730/Illa
23550
Kupac Nacional. Plitvice
park OOUR
Poljoprivreda 85.000,00
f
3.
pasmine
AIPK
Bosanska
Krajina
B.
zadruga
Srbac
106.000,00
OZO
85.000,00 88.000,00
»Sloga«
Luka,
Cakovec
;
24320 570/lI 510/II 23745
Novi
Nacional. Plitvice
Marof
park OOUR
»Poljoprivreda« 6.
Patafta
7.
Gašparić
Cirkovljan23345\ 630/Ila 23646 Ivan, Čehovec —
Franjo,
640/IIa
112.000,00 94.000,00
,
8.
Jurčec
9
Kolarek
10.
11.
12.
13.
Belić
Đuro, Čehovec Ignac, Prelog
Ignac, Prelog
23463
600/I
23834
610/II
23806 630/IIla
93.000,00
Čižmešija
23767
Belić
23683 560/II
14.
Dobša
15.
Vidović
Ignac, Prelog
D.
600/lI
600/Ila
Kraljevac23734
Josip, Čakovec Drago, Čakovec
23823 24056
—
90.000,00
17.
Josip, Čakovec Totovec Turpković Antun, Dobša
AIPK
Bosanska
B. Luka, Krajina Srbac Zadruga Marof »Sloga«, Novi
AIPK
Bosanska
Krajina zadruga Plitvice
Luka,
B.
Srbac
Nacional.
AIPK
park OOUR
Bosanska
Krajina zadruga 85.000,00
AIPK
B. Luka, Srbac
Bosanska
Krajina zadruga
Luka,
B.
Srbac
981.000,00 Nacional. park Plitvice OOUR
580/Ila
103.000,00
520/IIla
79.000,00
»Poljoprivreda« »Vindija« Varaždin Nacional. park Plitvice
,
16.
Cakovec
»Poljoprivreda«
Stjepan, Prelog
Križaj Pavao,
110.000,00 91.000,00
OZO
23752
590/III
24113
550/IIla
86.000,00
83.000,00
OOUR
»Poljoprivreda« Čakovec OZO Nacional.
Plitvice
park OOUR
»Poljoprivreda«
174
Ime, prezime broj uzgajača
Red.
Škvorc
18.
Prigojni Težina broj
i mjesto
Orehovica
Antun,
tacijena. Kupac
ke i klasa junice 23811
AIPK
590/Ila
Bosanska
89.000,00 Krajina
Srbac
zadruga
Ivan,
19.
Vuk
20.
Borović
Rok
Selo
Novo
Luka,
B.
Čakovec
24144
470/11
71.000,00
OZO
23309
680/1I
100.000,00
Nacional.
D.
Ivan,
Pustakovec
park OOUR
Plitvice
»Poljoprvireda« Čavlek
21.
Juraj
Mirko,
u
24024
Trnju
690/II
Nacional.
101.000,00
Ivan, Palinovec Palinovec Mato, Franjo, D.
SBRHorvat Kolarić
Hrašćan
Ivan,
Srpak
Palinovec
23726
620/lIla 620/Ila
109.000,00
»Poljoprivreda« »Vindija« Varaždin Marof »Sloga« Novi
23269
550/11
94.000,00
Nacional.
23973
23337
92.000,00
600/1
Franjo, Palinovec23864
»Poljoprivreda« Nacional. park
93.000,00
Ivan, Palinovec Palinovec Vinko,
Vincek Novak
24094
23839
91.000,00
580/11 520/11
87.000,00 80.000,00
AIPK
Palinovec
Andrija,
Sabol
Jakob,
Palinovec
23828
23872
510/1I
570/1I
78.000,00
85.000,00
Bosanska
Krajina B. Luka, Srbac zadruga »Vindija« Varaždin AIPK .
Zrna
OOUR
»Poljoprivreda«
>
610/11:
park OOUR
Plitvice
Plitvice
Mihocek
.
OOUR
Plitvice
Vincek
park
Bosanska B. Luka,
Krajina zadruga AIPK
Srbac Bosanska
Krajina
B. Luka,
zadruga
Srbac
Nacional.
park OOUR
Plitvice
'
»Poljoprivreda«
Šipuš
Uršula,
31.
Horvat
32.
.
.
.
Palinovec
Stjepan, Palinovec
Pavlic
Josip, D.
Vidović
Ivan,
D.
23721
23989
$80/Ila 520/Ila
88.000,00
AIPK
Bosanska B.
Krajina zadruga 81.000,00
AIPK
Srbac
Bosanska
Hrašćan
23758
680/1
103.000,00
Krajina B. Luka, Srbac zadruga »Vindija«
Hrašćan
25112
600/Ila
91.000,00
AIPK
580/llla
86.000,00
Krajina zadruga »Sloga«
630/Ila
95.000,00
Nacional.
23328 Andrija, D. Hrašćan Jurčec Slavko, D. Hrašćan23703
Zrna
Varaždin Bosanska
Hranjec
Đuro,
Goričan
Mijo, Goričan
24083
23962
590/II 630/11
Đuro,
Goričan
23756
690/Ila
Srbac Novi
Marof
park
»Poljoprivreda« 88.000,00
AIPK
Bosanska
Krajina zadruga 97.000,00
AIPK
102.000,00
Luka,
B.
Srbac
Bosanska
Krajina zadruga Ivanović
Luka,
B.
OOUR
Plitvice Horvat
Luka,
Nacional.
Plitvice
Luka,
B.
Srbac
park OOUR
»Poljoprivreda«
175
.-.-m"-u-.-
e.
o.recromr.ra-.-.—
Ime, prezime broj uzgajača
Red.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
Blagus
Ivanec
Vadlja
Ivanec
Vlahek
Blagus
-ro--rerererererarerera
area.
i mjesto
Andrija,
Goričan
Hodošan
Ivan,
broj junice
kg
23741
620/Illa
ta
i klasa
610/II
AIPK
Bosanska
Krajina zadruga
91.000,00
AIPK
23809 560/II
94.000,00
AIPK
AIPK
AIPK
Srbac
Luka,
B.
Srbac
Luka,
B.
Srbac
Bosanska
Krajina zadruga 85.000,00
B. Luka,
Bosanska
Krajina zadruga 90.000,00
Srbac
Bosanska
Krajina zadruga 94.000,00
Luka,
B.
Bosanska
Krajina zadruga
600/II
24003
Hodošan
cijena
44.000,00
24255 630/11
Josip, Goričan
Veno,
Težina
23865 630/II
Goričan
Mato,
PostignuKupac
Prigojni
23974
Josip, Goričan
-.-
Nacional.
Luka,
B.
Srbac
park OOUR
Plitvice
»Poljoprivreda« 46.
Krznar
Đuro,
Hodošan
570/IIla
23975
84.000,00
AIPK
Bosanska
Krajina zadruga 47.
48.
49.
50.
Zorko
—
Matija, Hodošan
Hodošan Blagus August, Tišljarić Jula, Hodošan
Magdalenić
—
52.
Mlinarić
88.000,00
520/Ila 590/I1 88.000,00 79.000,00
24029 24018
AIPK
Bosanska
B. Luka, Krajina Srbac zadruga »Vindija« Varaždin
AIPK
Bosanska
Krajina zadruga
B. Luka, Srbac
Marija,
24032 530/II
Hodošan
51.
590/II
23921
B. Luka, Srbac
Luka,
Šupljika
Mato,
Hodošan
Hodošan
81.000,00
540/Illa 700/I
23887
Bosanska
Krajina 82.000,00
23904
AIPK
zadruga
B. Luka, Srbac
Nacional.
park
Plitvice
106.000,00
»Poljoprivreda« »Vindija« Varaždin Mr.
UREĐUJE
UREDNIČKI
OOUR
Bolić
Milan
ODBOR
Šime
Erhatić, dipl. inž, Dragutin Franulić, inž, Petar ĐDapo, dipl. vet, Nada Jelenčić, Kolak, dipl. inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav dipl. inž, Tomislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet. Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž. Vlasnik i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: ZaUdruženje mljekarskih Uprava greb, Ilica 31/III, telefon 440-476 Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove 15 dinara, a za đače mlijeka 6 dinara.
proizvo-
Tisak:
SOUR
»Vjesnik«
—
OOUR
TM,
Zagreb