Mljekarski list 12-1982

of

GOD. XIX

Nove

privredne

mjere

ZAGREB

u

1983.

godini

povećati

će

PROSINAC

i poboljšati

gospodarstvima

proizvodnju

mlijeka

1982.

i

mesa

u

našim |

——;.;—_o_osčbe

ISHRANA

KOLIČINU UTJEČE NA KVALITETU | MLIJEKA lišćem

uljane repice, okusu i mirisu dolazi do stočnom i šećerne repom repe mlijeka. promjene krmiva. iz određenih mirise i okuse lako Dakle, mlijeko poprimispecifične Kod hranidbe lucerne. silaže i s takvom i miris može Mlijeko sijena poprimiti iz brzo okus i miris veoma hranom prelaze mlijeka kojimijenjaju sastojci Takvi krvi krv i mlijeko. sastojci imajuutjecaj probavnog aparata do putem Kod hranom. takvom issati i okus miris na poslije hranjenja mlijeka 6 miris i okus od hranom hrane takvom preneželjeni kojemlijeko poprima odmah hrana takva kravama da se poslije mužnie daje mlječnim poruča tada vrši se 6 sati i da se hranjenja, poslije jer mužnja slijedeća najmanje okusi i mirisi ti mlijeku osjećaju. neugodni kod što važno kvalitet masti Vrsta hrane mlijeku, je nadalje utječe maslac hrana siromašna masnim Ako maslaca. na sastojcima proizvodnje je kada U u obroće biti tvrđi i razdoblju, upotrebu.ljetnom pogodnijiljetnu maslaca tvrdoća zelene smai se trava cima hrane, druge prevladava obilje sirood i ostale obrok Zimi kada se repe kojaje hrane, sastoji sijena, njuje. dosta veliki kvalitet Na tvrđi maslac. dobiva mastima mašna se mlijeka Oni hrane. zaštiti koriste insekti razni utjecaj djeluju biljne koji imaju i takvo štetno u a mogu na mlijeko mlijeko prijeći ještetno krava, organizam upotrebu. i Za mogućnosti mlječne korištenje proizvodne pravilnonajekonomičnije fazama hraniti kako kravu znati krave propojedinim njene potrebno je izvodnje. ishranom ili krave bređosti Za pravilnom osigujunice vrijeme i stvoriti rati rezerve za potrebne ploda potrebe pravilan organizmu razvoj ishrani Naročitu dobru moramo pravilnoj pažnju posvetiti mliječnost. tada dolazi do trećini bređosti plonajvećeg dnevnogprirasta posljednjoj jer tada krmivima ishranu orfazi treba da. U bjelančevinastim jer pojačati toj i stvara bjelančevina plod bjelančevina najviše ganizamugrađuje kravu bređu Kao što već laktacije. proizvodnju mlijeka početku kravi treba U to zasušiti treba obavezno 60 dana bređoj telenja. vrijeme prije fosfora i kostovita količine hrani kalcija, potrebne dodavanjem osigurati stvakao važni za ostalih su pravilan ploda i minerala, koji razvoj za rezerve laktaciju. nastupajuću ranjepotrebne količine vitamina naročito trebamo zimi potrebne kravi, osigurati Bređoj i važni A za ploda stvaranje pravilan razvoj iD,koji neophodno odmara krave i vime Za narednu se za prikupzasušenja mliječnost. vrijeme odnosno Zasušiti kravu sa za prekinuti laktaciju. nastupajuću lja koncentriradavati Nekoliko dana učiniti ne odjednom. mužnjomnajbolje je unatoč vode. Ukoliko hranu i količinu kabastu smanjenju hranu, smanjiti i dođe natekne vime nakon ishrane i a jako mužnje naglogprekida vode, i treba izmusti vime do vimena, dalje opasnosti upale opetpotpuno pojave i način već navedeni naredne hranjenjapojenja. mužnje prekinuti obrok normalan Kada prođeopasnost vime,postepeno prelazi krave vode.

Za ishranu količinu i normalnu ljeti zasušenja, je vrijeme i od obrok Ako i dobro se sastoji dobrogsijenajednog najbolja paša sijeno. kukuruza ili hrana od 30% koncentrirana onda ječsastoji dijela lucerne, količini 2—3 što se zobi i 10% u 30% 30% ma, kg daje uljane sačme, posija, davati važno Naročito pšenične zasušenja posije, jer dnevno. vrijeme je Kod

ishrane

mliječnih

krava

sa

količinama

većim

u

u

u

s

se

u

ne

.

u

na

za

na

se

u

za

u

moramo

u

u

za

rezerve

u

znamo

u

za

u

veoma

za

rezerve

su

rezerve

nu

uz

se

za

na

za

se

za

178

|

| <.

oso

oče ii.

mabaan:

va ici

i)

na

oi

o

ča

2

e

|

od da

djeluju povoljno probavu telenja prije obrok Iz koncentrata tada se možemo postepeno smanjuje.smjese ispustiti kukuruz i i davati i zob. dana samo se. 2-3 ječam Preporuča posije prije davati koncentriranu hranu da se iz i telenja razloga spriječi prejako vimena. prerano nalijevanje Ako vimenom krava sa nakon sve u se hrani telenja redu, neposredno je obrokom kao istim i Za neposredno telenja. vrijeme telenja p rije daje dobro mlaka voda i od po svježa sijeno volji, topaonapoj pšeničnih posija.

Tako hrani dana nakon 2—3 zatim ukoliko se a vimenu se na se, telenja, nikakve obrok i to tako neprimjećuju poremetnje, povećava da postepeno deseti dan obrok za pun najkasnije poslije telenja dajemo koji potreban j e tu fazu Period od 2—6 naziva se proizvodnje. tjedana poslije telenja period i tada obilne ishrane masažu se vimena i češću razdoja nastoji putem aktivnost i saznati maksimalnu mliječne mužnjupotaknuti žlijezde proizvodvimena i utvrditi hrane nu tako sposobnost iskorištavanja pri stupanj pojaishrani. čanoj Sa 4—8 završava faza i tjedana poslije telenja period razdojapočinje stabilizirane hranidbe sa punog ciljem korištenja proizvodnog kapaciteta da se sa dobrom a sa ishranom mlii krave, namjerom pravilnom opadanje što više jeka uspori.

Krava ima može velike uzimati o rgane pa probavne velikog kapaciteta, količine hrane.

Probavni do određene Kraorgani moraju popuniti mjere. davat vama ćemo istu količinu ali kojedajumanjemlijeka hrane, manjom dok onima više tvari, koncentracijom hranjivih kojedaju mlijeka d ajemo hranu većim koncentrirane hrane.

Ishranom kvalitetniju udjelom isključivo kvalitetnom one

visoko

na

bređe

krave.

dana

10—14

ne

se

uz

'

se

se

sa

sa

voluminiziranom

s

žemo

hranom

u

zadovoljiti potrebe kojadaje veće obroku mliječnosti potrebno je davati krave

vama

10—15

u

nu

i koncentrirana

krmiva.

će

ovisi

Koliko

krava

maksimalnim

od

uz

litara

količinama

mlijeka

dnevno.

kvalitetnu

voluminoznu

mo-

Krahra-

hrane, pojesti tipaobroka, toku težine i veličine krave. količine hrane,brojahranjenja dana, Koje krmiva može krava konzumirati dan pojedinih pokazuju sljedeći podaukusa

vrste

i mirisa

u

na

ci:

Krava

kg tjelesne kg odličnog 2 2,5 kg vrlo ili 1,5 sijena, dobrogsijena,kg dobrogsijena, kg slabog s ijena zelene hrane ili 6—7 10 silaže. slame, kg kg Obrok vrsta i količina hrane kravi toku 24 sata. Osnova koja daje je obroka voluminozna kvalitetna hrana. voluminozna hrana kvalitetŠto je je i sadrži više to obrohranjivih nija sastojakajemanjapotreba dopunjavanja ka koncentratima. kvalitetno voluminozna hrana sa Manje nepovoljno utječe više koncentrata.

Količina hrane, povećava dodavanja uzimanje potrebu koncentriranih krmiva treba davati dnevnom obroku ovisi od u koju proizkoličine i od količine voluminozne krme. vodnje mlijeka konzumiranja Osnovno da obrok bude količinski pravilo mlječna je goveda dovoljan, dobro izbalansiran tvari, ukusan, raznovrstan, sadržaju hranjivih jednoda stavan za i što više manipulaciju,zadovoljava potrebe dotičnog grla je (jeftiniji). moguće ekonimičniji težine

100

na

dnevno

može

se

na

konzumirati

3

u

a

za

na

i

GA

Mr.

dAS

Mato

Kvaternik

179

i

i

a

e

či

i

ad

di

ki

o

a

i

i

iš

i

i

i

i

i

i.di

on

lj o ši

Bod za

2

uno

gi

i

a.

pnarena

—-_—_—_—

-.—_———en

o

rm.

m

etno

——

e

m

s

3

1

ni

m

2 o

i

s

ČESTITKE PIK- »KUTJEVO« u sabirališta u seuredio PIK da Doznali smo, mlijeka »Kutjevo« svoja je hladionik nalazi s sabiralištu za se lima. U svakom mljemlijekopotrebnim sabiU svakom od karskim mlijeka proizvođača. priborom preuzimanje će se Tako masti biti će i za ralištu mlijeku. mlijeka aparat određivanje masti količina analizirati skupmlječne prije otprememlijeka mljekaru samih analizirati i redovito sabranom nom, proizvođača. mlijeko mlijeku, i tako uredio da nitko možemo opremio zemlji ustvrditi, nije našoj Sigurno kakvoća vrlo brzo da To će sabirališta seoska poboljša mlijeka. omogućiti kao da vrlo brzo mlijeka proizvođači otkriju nesavjesni mlijeka sabirališta, za

u

u

u

a

u

se

se

i sabirači.

Na

pašnjaku

u

blizini

Kutjeva biti

rad

mlijeka »Kutjevo« puštena i rade biti izvrstan otkupumlijeka koje putokaz drugimorganizacijama kooperanata. proizvodnjegospodarstvima unapređenju PIK-u čestitke naše Zato sabiranja organizaciju »Kutjevo« uspješnu sabiralištima sesokim mlijeka. mlijeka Z. M. Uskoro

će

sva

sabirališta

PIK-a

u

i

na

u

za

u

RAZVESELILO NAS Baričević

JE JEDNO

PISMO

Marija krajZagreba, poslala je pjesmekoje Znamo da vrlo Ne ni napisala. je Marija dugopišepjesme. prode jedan sastanak selu ili da mljekarski okolici, Marija pročita njenom jednu ili više Danas naslovom: »Izložba stoke«. objavljujemo pjesmica. pjesmupod iz Ježdovca

tri

nam

sama

u

180

a

ne

Po

+.

__.

---r---..._.---

m

o

_

_-—

o

on

7.

m

—

e.

=

-—.-————oppororeeena 3

l

|

Izložba

Pogledat

izložbu

ću

baš

to

me

da

vidim

stoke

Na

prostoru ima stoke prekrasne crvene, šarene, bijele, ko da su sve šampionke.

zanima

kakva

se

izlaže

pasmina.

Okitili smo prostor taj svukut zastave viju nek znade da to se je stočarski kraj.

Kad stranac tud prolazi svud razgledava kakvo slavi to? slavlje Izložba stoke prijatelju moj.

Ni

zamislit

ne

možeš

prijatelju moj, koliku njegudajemo mi stoci toj!

Ako te nanese put da na godinu prolaziš tud,

se

on

tom

se

izložbu

navrati:na

se

i

razglasi to

svud!

Marija Baričević Ježdovec, Ježdovečka 59 Hrvatski

41421

MILAN U

ARIĆ U GORNJIM

i uzornim

Tako

m

CRNOGOVCIMA

neposrednoj Mljekare »Slavija« lazi se selo Selo urednom po Gornji Crnogovci. jepoznato blizini

Leskovec

u

Starom

Petrovom

Selu

sabiralištu

stočarima.

—

na-

mlijeka

i

posjetili gospodarstvo jedsuvremenoj nalazi 6 krava i krava »Goluba« norednojstaji jednajunica.

Najstarija PIK-u Vinkovci i izvrsna Nakon kupljena je mlijeka. je proizvodnji telenja Milana

smo

i Ankice

Arić.

U

se

u

u

o

da

=

U

staji Milana

Arić

181

već

staji Spomenuta osobina. dobrih mlječnih kukuruzna Arića Milana obrok muzarama Osnovni je gospodarstvu silaže. silaža. Ove vagona kupljen Siloje pet pripremio je jeseni Arić. Takvom obadvojica kupovinom kombajn zajedništvususjedomJosipom će u svakom a silažu gospoih dobro koštao, prošli manje jesilodarstvu pripremiti. vrijeme kombajn 20

krava

dnevno.

mlijeka daje također kći i svoju »Gordanu«, i do

litara

»Goluba«

ima

u

u

u

su

sa —

na

Sabiračica

Arić

Ankica

mlijeka

u

G.

Crnogovcima Milan

manjerada, mjesecima, je gospodarstvu te rukotvorine došla dobro To rukotvorine. drvene Arić zarada, je izrađuje već 25 izrađuje punih godina. dnevno sabere i do 500 litara U Ankica Arić Sabiračica mlijeka. mlijeka dnevno hladionik nalazi sabiralištu urednom i čistom mlijeko kojem Vladu i Antuna Tako 18 Prgić Josipa Arić, proizvođača. spominjemo = U

kada

zimskim

znatno

u

a

u

za

se

evizović.

Z

SPREMANJE

|

PRIMJENA

STAJSKOG

M.

GNOJA

stajski gnoj razlikuju životinja držanja i tekući krutom u (gnojovka). gnoj stanju) (sakupljen domaćih izmeta tekućih krutih i Klasični životinja, stajski gnojjesmjesa nasastavu, ovisi o Kvaliteta sa kemijskom stajskog gnoja steljom. izmiješan sastav kao i i činu stajskog Kemijski pravilnoj primjeni. čuvanja njegovanja sadrži U stoke. ishrani dobi i ovisi o vrsti prosjeku spolu, stoke, pasmini, gnoja bio20% te N organske (kalija) 0,50% K, (fosfora), 0,25% P,O, 0,50% (dušika), Prema

gene 182

makro

načinu

i mikroelemente.

domaćih

se

klasični

stelje koja stajama. stelju, gnojautječe tekućih koriste služi kao domaćim i izmeta, koja ležaj životinjama upijanje slama strnih razni kukuruzovina, pokvareno materijali: žitarica, sijeno, slama strnih i dr. pilovina Najbolja stelja žitarica, listinac, jerpružahigije tekućinu dobro i sirovina za dobivanje jenski ležaj, najbolja upija je gnoja. kao od listinca se Kukuruzovina neudobna i slabo ležaj tekućinu, upija je kiseli dobiva gnoj.

Pri domaćih iznosi grlo normalnoj životnja steljajedno stajama njezi dnevno ovcu za 3—4, 2—3, 1,5—5, 0,5—1. konja (ukg): govedo svinju Na

i vrsta

sastav

koristi

se

Za

u

se

a

u

za

Spremanje stajskog gnoja Kruti Kod izvozi se iz i odlaže na stajski gnojište. manjihstaja gnoj staje velikim to obavlja gospodarstvima ručno, pražnjenjeobavlja hanizirano.

Ovisno će i načinu ovisit stajskog spremanja gnoja njegova kvaliteta. Za i neopravilno čuvanje stajskog pripremanje, njegovanje gnoja dobro biti phodnoje Zboglakšeg položaj gnojište. gnojišta transporta blizu Prilaz treba biti radi i gnojištu dobar, pražnjenja staje. nesmetanog biti odvoženja Gnojište smije pod utjecajem gnoja mjestoprimjene. visokih niti se vode s podzemnihvoda, površinske okolnog smijuslijevati od terena. cementnom Najbolja betona, glazurom površini. gnojišta Veličina i vrsti domaćih prema gnojištaodređuje broju životinja.

Prosječne odraslo m?, 3,5— 2,5—3 4 govedo odraslog konja površine gnojišta odraslu m:. m?, 0,8—1,2 svinju zapoSvježi stajski podliježe biokemijskim gnoj gnojištu promjenama Radom razlažu četim tvari se u staji. mikroorganizama organske jednostavtlu hraniva koji kasnije daljnjim razlaganjem oslobađaju biljna spojeve, nije Ki Prilikom tvari (N,P, dr.) razgradnje organskih nastaju plinovi (CO,CO,, i Naročito SH.,NH,) toplina. amonijaka (NH,), koji jenepoželjno stvaranje tako definitivno dušik. Brzina tvari te gubi razgradnje organske isparava se i vlazi.

U suhom ovisi temperaturi dijelu godinepotrebno hrpe jezalijevati vlažnom oborina zaštititi od krovne konstrukprevelikih pomoću gnoja, se

a

na

se

me-

o

mora

na

ne

su

s

na

se

su:

a

za

za

za

u

u

u

o

a

u

cije.

stajski ležanjem gnojnastaje mjeseci,prosjeku dobro da Hrpuzrelog stajskog slojem tla, mjeseca. gnoja jepokriti umanji tvari i dušika. gubitak organske i dolazi U toku do određenih stajskog ležanjasazrijevanja gnoja promjeKod sastavu, u količini, i boji. pravilnog vanjskomizgledu težini, čuvanja težina oko kod dolazi do 20 30%, nepravilnog umanjuje postupanja većih da težine uzima 500 se gubitaka.

Prosječno jednogovedo kg proizvodi — 10 tona stajskog godišnje gnoja. »Zreli«

nekoliko

3—4

u

se

na

se

za

a

stajskog gnoja Primjena hraniva U tlu razgrađujebiljna oslobađaju stajski gnojpostepeno da uzima nekoliko Kod djelovanja, godini godina. trogodišnjeg prvoj 20%. iskoristi nakon u a u 50%, drugoj30%, trećoj primjene fizikalna redu tla Dodani prvom popravlja stajski svojstva (strukgnoj služi kao hraniva. izvor tek onda turu, vododržnost, zraka), kapacitet kultura U gnopoljoprivrednih primjena stajskog tehnologiji proizvodnje mineralnih kombinira se gnojiva. ja primjenom a

se

se

se

u

u

a

s

183

visokih

dovoljna postizanje stajskim priGnojidba gnojivom nije kao dubini obrade ovisi o kultura.

Količina nosa tlu, poljoprivrednih primjene i kulturi koju gnoji. a U teškim s nižim obradi, sadržajem humusa, pridubljoj tlima, srednje količine Ni veće 40 tona/ha. ne iznosi količina 30 osiguravaju stajskog gnoja i minehraniva pa kulture, jeneophodnognojiti poljoprivredne dovoljno — ralnim gnojivima. tla zimskim dubokim Laganapjeskovita Stajski gnoj oranjem. tlima drži hraniva i da se tlo i a teškim vodu, glinastim poveže bolje gnojimo povećavamoprozračnost. i rastura odvozi neposredno Unošenje Stajski prije zaoravanja. gnoj maksimalno obaviti isti dan i tako u tlo spriječiti mogućegubitke. najbolje je i stajskog Odlaganje jer isparavanjem gnoja hrpicamajenepovoljno, i dušik. tvar znatno gubiorganska ispiranjem treba izakamare Kod polju odlaganja stajskog gnoja privremenog U našim brati najbolje ocjedno jestajski gnojprimjeniti uvjetima mjesto.

25 iznosi Dubina jesen. zaoravanja prosjeku dobro naročito Na (š. okopavine gnojidbu stajskim reagiraju gnojem kulture. kao i i pa, kukuruz krumpir) povrtne i mineralnim polodnopotrebno stajskim Gnojidbu gnojivima jepodesiti kultura. sti tla i potrebamapoljoprivrednih Kalendara 1982.

Iz Poljoprivrednog za

samo

se

za

za

se

zaorava

se

se

u

na

u

u

cm.

u

re-

KRAVA

»BISERKA«

ČevizovićGornjih Crnogovaca smatra Od svih krava stočar i u staji najboljom proizvođač mlijeka. je krava »Biserka« krava »Biserka«.

Ta imenom potomakje koje pod Vlado

iz

u

Nove

blizini

Gradiške

izvrstan

—

su

»Biserka«,

Krava

vlasništvo

Vlade

onu

bile

Čevizovića

184

o.

om.

doe

so

m Konea GEO

|

AA SLER STUP RJ TVA MRA | .

rr

_.

-——-—-—-

o...

m...

—

="...

--_—_—

a.

U

kupljene

PIK-u

»Vinkovci«, poznato je, je ima izvrsno stado znalački a inorasplodno simentalaca, kojeje kupljeno zemstvu SR (Austrija,Njemačka).

Dobrim radom i dobrim bikova selekcijskim odabiranjem rasplodnih redovitom više i poboljšalajejoš pripustu, mlječnostdrugapoželjna svojstva muzara. u

da

a

PIK

»Vinkovci«

i sada

imao

u

u

se

na uspjehuselekcijskog pridonio brojnih je PIK-a Nova Gradiška i iz Sela području Mljekare »Slavija«StarogPetrovog i Vlado iz Čevizović Gornjih Crnogovaca.

Tom

rada

između

stočara

aim

ŠTO BI TREBALO Dobar

USTIMA ZNATI O

U GOVEDA

stočar, koji pogotovo, proizodi mlijeko obični držalac samo i tokom se žište, nije stoke, koji govedu zbivanjima koja života vrlo više zna nekom mnogo u tijelu govedadogađaju malo, stroju, će da upozna mehanizam bi li npr, traktori; znatiželjnonastojati njegov i rizik da ga više i ošteti. ga naravno, nevolji popravio, još pokravi sastavne i mehanizam znati će Ipak, poznavajući dijelove njegove djelovanja i i kao i sačuvati ga čuvati pravilno upotrebljavati njegovati, upotrebljivost. dobar tržni trebao bi dobro Međutim, stočar, proizvođač mlijeka, poznavati krave i sve životne odmah treba se procese organizam koji zbivaju; njoj reći da se kravu bi muzaru ne bilo s uopćesmjelo u spoređivati kojim strojem. živi ovisno mnoštvu Njezino tijelo je f unkciniranje organizam, njegovo činilaca međusobno i skladno i povezano čije djelovanje je uvjetovano radu daleko bilo Sa traktorom može raditi ako se premašuje koji s troj. mehanizam svim sastavnim u skladno a djelovima funkcionira, pogonskog sredstva nafte Sa projedovoljno.lučenjem, proizvodnjom mlijeka nije tako ces isotvremeno se u međojednostavan, naprotiv, tijelu odvijaju brojni, sobno skladnost se povezani procesi,njihova djelovanja očituje zdravlju, zdrav samo može među ostalim a ovisi i organizam proizvoditi, zdravlje mnoštvu činilaca izvana na Zato dobar stokoji djeluju ž ivotinje. organizam čar treba znati makar i ono najosnovnije tijela ustrojstvu žitovinje koju koristi. O ovisit će naročito brizi njegovomznanju životinji, pristup njegovoj tako i tome svemu ishrani, držanju, njezi, korištenju uzgoju, redom, će i ovisit ovom produktivnost, njezina slučaju proizvodnja mlijeka.

Traktoru da se i hrana je, jednostavno izrazimo, jedina nafta; sastavni relativno njegovi djelovi jednostavni, funkcioniranje potpunosti mehanizirano. hrana za sadržava raznovrsna, Naprotiv, goveda je sebi nužno i za i promnogobrojne sastojke potrebne održavanje organizma i velike su količine osim izvodnju mlijeka; tijelu potrebne vode; toga, p ojedena hrana nakon obavezno vremena vraća iz kraćeg predželudaca opet da bi u usta, i tek onda vratila narag natrag još jednom prežvakala želuce i konačno iskoristilo. hranu mora i probavila tijelo je Međutim, g ovedo aktivno samo uzeti, bilo da tom služi veoma se popase, je pojede, popije; pri usnama, pokretnim jošpokretnijim jezikom, zubima, čeljustne pomoć ploče hranu treba zubima sličeljusti; gornjoj usitniti, prežvakati, smješati i ponovno nom, i ponovno gutati, povratiti sažvakati, uzalogajiti progutati.

Sve to i veoma složen dnevno satima posao je golem kojegovedo obavlja, sastavni što treba dobro i to i dio, je upamtiti, važan,prvi, početni drži

krave

i

muzare

tr-

za

o

a

o

ne

u

sam

uz

u

a

o

u

svom

mu

—

—

a

u

o

o

a

o

a

o

u

osnovna

su

a

u

u

se

se

u

uz

u

a

sa

veoma

185

o

i ostali

jezik, zubi, daljnji probave.

Usta, probave kojem hramehaničko dakle nisu uzimanje organi organi usnojšupljini redu i služe i ne. usta, prvom jednjak, uzimanje usitnjaždrijelo Ipak, i hrane i zatim zalogajanjegovo oblikovanje otpremanje vode, vanje pijenje i zube bolesti usta, što ovamo i želuce uključujući i jezik poremetnje, zbog i i slinovnice i i jednjak, ždrijelo nastajuprobviishrani, prvenstveno žlijezde hrane ustima istoi kako No u mehaničke naravi. su slinjenje ježvakanje će odrazit to bolesti i usta, ako vremeno prije probave, potraju, početak teških uzrokom biti želuca radu ili pa mogu i crijeva, probavnih kasnije bolesti svih i organa. probavnih smetnjiposljedičnih bolesti organa u u što smo Kao kazali, naprijed usnojšupljinivelikoj znači bolesti mehaničke većini su posljedica naravi, slučajeva organske nastanak izvana iz nastalih raznih razloga,njihov najrazličitijih povreda nastanka malo bi mogao stočar ponekad početku pažnjespriječiti, znati učiniti treba nešto da bi se to bolesti i moglo Međutim, izliječiti. i zubima ustima i usta o jeziku goveda, prvenstveno građi organima i ostalim organimaprobve. dio usne U Usta. srednji gornje debele; široke, spojen goveda zdravih živou čini organ i jedinstveni (planumnasolabiale); njuškom je rub i Slobodni da orošen. usana i kao hladan i vlažan redovito je je tinja rožnatim kratkim sluznice dio paizraslinama, porkiven je granični njihove U bolesnih sve prema i šiljastije. bivaju dulje uglovimaustiju pilama, koje biti suh i i često znade nasolabiale (njuška) ispucan jemjesto govedaplanum identifii da može Interesantno za usnama. na procesa poslužiti je upalnih U sluznici obraza i otisak slično kao jagodica prstijuljudi. goveda, kaciju vrhovima i do 1 cm rožnate izrasline, papile, duge čunjaste, izbijaju brojne oko i usta uz su prema kutnjake. ždrijelu.

Najveće papile uglova usmjerenim svake velikih i sa strane i nizovi Obilje jezika. donjegdijela papila Postoje ustima okrenutih rožnatih i prema govedapogoduje papila ždrijelu čvrstih, Naistranih i ali istovremeno i uzrok predmeta. hrane, je gutanju uzimanju žice hrane komad i strano ako me, (čavao, tijelozalogaju životinja osjeti iz usta, i teško ga u tome upravo ga, papile sprečavaju izbacuje itd.) guta jerje kosti rub sluznice.

U nema sjekutića,sjekutične čeljusti goveda gornjoj sluznicom i stvara tzv. dentkivom i rožnatom čvrstim vezivnim pokriven je zubna također često nastanOva dentalna zubnu talnu pločaje mjesto ploču. ali i to da lako ka bolesnih se povrede ozljeđuje,jeznačajno promjenajer tkiva. težih nakon lako i pa povreda iscjeljuju i snažan debeo naročito i Jezik. Jezik korjen govedaje glomazan; je hrbat ruba.

U svom i dok vrh stražnjem dijelu jezika šiljast uskog trup, je udubina.

Ta nalazi izbočinu tvori masivnu se poprečna predkojom jezika lako širi i udubina se u se pa zadjenu jezika suzuje, nju prilikom pomicanja traumatski i strana oštra i zabodu pa uzrokujući tijela vlakna, biljna trnje nastati i kronični tom prouzromogu proces, promjene upalni mjestu strane bolestima.

Sluznica čene nekim jezika specifičnim jedebela,gornje strše i iz naročito vrha, hrapavajepoputturpije nje jezika, površina njegovog također velike rožnate prema papile, natrag, brojne čiji šiljci usmjereni ždrijelu. svake tri strane i to u ima 32 sa Zubi. Govedo po čeljusti zuba, gornjoj i po četiri i tri molarna a u porednjihjoš kutnjaka, donjoj sjepremolarna kutića.

Očnjaka goveda biti će govora O ostalm V. Winterhalter drugiput. organima dio

tok

će ovisiti

o

pa

za

samo

u

za

u

u

u

se

u

su

a

u

a

uz

sve

sam

a

u

o a

usne

su

sa

u

sa

u

u

usne

se

u

.

a

na

s

su

nema.

u

186

i

i

i

i la on,ai

je

i

ii

aš

ii

činam

či

ih

i

ii

i a

o

i

i

ad

a.

o

i

di

šo

a

“

POVIŠENA

CIJENA MLIJEKU Narodnim

SR

Hrvatske

kojajeobjavljena dinara 2,50 po jednoj mlijeku prosječno cijena povisuje proizvođačima iznose obračunska 1 4,45 diodnosno litri jedinicu cijena Odluci

Prema

u

novinama

za

se

masnu

za

nova

—

nara.

obuhvaća

kojaposebno pripada dosadašnji premije Hrvatske.

SR ili iz područja proizvođač nizinskog brdskomasti količini tablicu Novu prema mlječne ljestvicom cjenikaplaninskog cijene lista«. ćemo broju»Mljekarskog siječanjskom objavit mlijeku 1982.

24.

Povišena snagu studenog mlijeku stupa cijena Proizvođačima

iznos

sa

u

u

na

OSNOVNA

ČIŠĆENJE PRAVILA ZA I DEZINFEKCIJU nakon

Mljekarski pribor i raskužiti temeljito oprati i raskužbe:

1. Odmah

nakon

dom.

nakonmužnje upotrebe bolje određeni redoslijed (dezinficirati).

Postoje pranja ili

treba

rečeno

pribor mužnju mužnjetemeljito isprati

hladnom

za

treba

i raskužbu

dodati

količini

vo-

čišćenje vode i tom 10 litara Preporuča mljekarski pribor. tople otopinomoprati hladne vode Kod muzlici 10 do 20 minuta. tu tekućinu ostaviti upotrebe 1% sredstvom i raskužbu potrebno otopinu, čišćenje jeupotrijebiti vode. hladne litara sredstva 10 100 to znači grama čišćenje 2. Sredstvo

za

u

50

grama

na

se

s

u

s

a

za

—

za

u

187

tekućom

Temeljito isplahnuti mljekarski pribor pitkom, Kod treba biti mljekarskog pribora, ručnogpranja temperatura otopine kod 60"C. 50 do na pranjaputem uređaja zagrijana zagrijana 30"C, tvrtka »Benckiser« način Opisano kojaproizvodi čišćenja preporuča »CALGONIT D« sredstvo i svjetski pribora poznati pranje dezinfekciju i hladionike mužnju mlijeko.

3.

na

vodom.

a

—

za

za

za

treba

dezinfekciju upotrebe kojegdrugogpreparata pranjetreba količinu i tvorničara upotrijebiti. preporukukoji pripazitiuputu bilo

Kod

za

i

na

ZM.

SRETNU —

| USPJEŠNU

1983. GODINU

proizvođačima mlijeka suradnicima i pretplatnicimalista —

.

—

UDRUŽENJE MLJEKARSKIH RADNIKA SRH ZAGREB LISTA I UREDNIŠTVO MLJEKARSKOG —

z

188

ŽUTICA

ZARAZNA

kojoj Kasnije toku često žutice. su vrijavljale epidemije povijesti Tako, primjer, harala skoro svim vojnih pohoda jemeNapoleonovih zemljamaEvrope. je Ni doba rata bilo bez žutice. Neki tvrde da drugogsvijetskog nije stručnjaci tri rata 5—6 prve godine oboljelo milijuna je njemačkih vojnika, pretežno istočnom frontu.

I saveznički u 1942. su pretrpjeli vojniciItaliji godine teške žutice. Smrtnost nekim bila i u gubitke zbogepidemije jedinicama je 11 posto.

Zarazna žutica naziva i INFEKCIOZNI se HEPATITIS. Uzročnik obojoš Poznate virus. su A i B. Oba vrste: virusa ljenja dvije je n jegove izazivaju bolest ali međusobno načinu inkui dužini po razlikuju jetre, prenošenja Virus A izaziva večinom bolest mlađih Prenosi usta, bacije. osoba. preko vodom i hranom.

Virus B se prekokože, p rilikom prenosi davanja i njekcija ili krvi sterilnim ili krvi kliconoša transfuzija nedovoljno iglama davanjem (inokulacioni hepatitis).

Premda da uzročnici znamo te bolesti ipakjepriroda virusi, priljoš čno to od do nerazjašnjena.

Inkubacija, jest vrijeme infekcijeprvih s imptoma bolesti dva različita vrlo Inkubaciono spomenuta hepatitisa razdoblje je. je da to otežava utvrdi izvor Kod dugačko, infekcije. infekcioznog pravi to oko kod hepatitisarazdoblje je mjesecdana, inokulacionog hepatitisa može biti čak i šest mjeseci.

Jedan od bolesnik Puprvihsimptoma, koje oslabljen osijeti jeste apetit. šačima više žale na mučninu i bolove Pacijenti prija cigareta. gornjem i Klonuli i umorni.

Neki su i podjelu trbuha, ponekad povraćaju. imaju većanu Već nakon dan ili dva se temperaturu. javlja se.žutica, koja najprije uoči i po čitavom Mokraća tamno bjeloočnicama, kasnije tijelu. postaje žuta. U ovom nešto i bolna. Velika većina stadiju jetra je povećana pacijenata žuta ili a nakon Iako se infekciozni tjedan dva, je toga potpunooporavljaju.je obično bolest vrlo oblicima čak ni se hepatitis blaga (u blagim, razvija žutilo može u kože), ipak rijetkim slučajevima nastupiti oštećenje progresivno i konačno ciroza. žutica većini dobar ima jetre Dakle, slučajeva tok i ishod. povoljan U se te našojzemjicijele godinejavljajupojedinačni slučajevibolesti, standardi su i zdravstvena kultura međutim, krajevima gdje higijenski niži, veći i i se prave_ brojoboljenja je češći,ponekad javljaju epidemije.

U svakom bolesnika treba izolirati. Punu treba slučaju, pažnju posvetiti osobito ruku i stolica higijeni, jela poslije pranju prije nužde, jer glavni je izvor zaraze.

Zarazna

žutica

bolest

je

o

se

znalo

već

antičko

u

se

doba.

u

na

za

u

u

na

se

u

se

i

su

u

a

se

a

:

se

u

a

na

a

ne

zarazna

u

u

a

Bolesnci U liječenju najvažnije ležanje, dakle, je mirovanje. hraniti. Hrana od mora morajudijetalno uglavnom bjelančesastojati vina te dosta vitamina Ci masti biti koliA,B, K, moraju ograničenim činama U alkohol može uzimati. (ulje, maslo). razdoblju oporavka Premda i troši vremena i na mnogo svijetu istraživanje te nemamo žutice. zarazne bolesti,žalost, još specifičnog lijeka protiv Nakon što žuticu bolesnik zaraznu obično doživotnu otpreboli stiječe ali samo istom virusa izazvao bolest prema pornost, tipu koji j e njega (virus A ili B) Vaš liječnik zarazne

se

žutice

se a

u

se

se

novca

u

ne

u

nas

na

u

2

189

>

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

POLJOPRIVREDNI

sajma

organiziranog Izvještaj 17. XI održanog sa

i

prezime broj uzgajača Red.

Ime,

1982.

Težina

kg broj i klasa junice

* 2.

1.

Brigljević Josip, V.. Gorica Brigljević Josip, V. Goriča

STOČARSKI R.J.

rasplodnih junica simentalske kod Bjelovara godine u Rovišću

Prigojni

mjesto

—

—ta

Postignucijena

630/Ila 747/I

9601

9394

95.000,00 111.000,00

Juraj, Kurilovec

Novosel

Kupac PZ

Desinić

park

Nacional.

Plitvice, OOUR

.

3.

pasmine

578/1I

7823

87.000,00

»Poljoprivreda« Nacional. park Plitvice, OOUR

4.

<

Juraj, Kurilovec

Novosel

495/II

9713

77.000,00

»Poljoprivreda« Nacional. park Plitvice, OOUR

'

»Poljoprivreda« 5.

Mirenić

6.

Mirenić

7.

Kirinić

8.

Fištrić

9.

Josip, Rakarje Josip, Rakarje

Ivan, Lazina Josip, Lazina

Stjepan,

Hemen

Čiče

16

9637

16

9750

10

18

—

627/lI 86.000,00 560/Ila 94.000,00

630/II 9577 475/11 9715

96.000,00

PZ

Desinić

park

Naciona.

Plitvice, OOUR »Poljoprivreda« PZ

Desinić .

74.000,00

park

Nacional.

Plitvice,

.

OOUR

»Poljoprivreda«

Novo 9542

102

550/II

84.000,00

Nacional.

park

Plitvice, OOUR

»Poljoprivreda« 10.

Ribnica

Stjepan,

Mravec

9515

51

565/II

85.000,00

Mato,

Ivak

12.

Pendelin

Veleševac 13.

14.

Repač Bogdan

»Poljoprivreda«

Veleševac

57

8051

660/II

98.000,00

PZ

Desinić

8203 8474

638/Ila 81.000,00 530/II

PZ

Desinić

PZ

Desinić

8137

480/11

Nacional.

Stjepan, 44

Branko,

Stjepan,

park

Plitvice, OOUR

-

11.

Nacional.

Stružac

4

Bukevje

148

96.000,00

74.000,00

park

Plitvice, OOUR

»Poljoprivreda« Ljuba, G.

15.

Peternac

16.

Podotočje Matanović Josip, Mraclin

7822 7745

571/I

625/I

90.000,00

PZ

Desinić

114.000,00

_

Desinić

PZ

Mr.

Milan

Bolić

190

a.

re

=.

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

Izvještaj sa organiziranog 17. XI održanog Ime, prezime broj uzgajača

Red.

i

mjesto

Štogl, D. 2.

Rovišće N.

1.

Rovišće

Vinković, Javorović, Pupelica Halapa, Pupelica V. Ciglena Kovačević, Gudovac Matak, Gudovac Majcan, Kozlik, Predavac

sajma 1982.

rasplodnih junica simentalske kod godine u Rovišću Težina

broj junice

kg

7201 7186 1493

4.

S.

5.

S.

6.

A.

7.

D.

8.

S.

9.

12.

Šalamunec, M. Fržić, 3767 Šimljanica V. Bujger, Predavac 7600 ĐD. Blažeković, 7512 Hrgovljani

13.

Z.

10.

11.

Markovac

Pavlović, Predavac M. Jambreković,

14.

—

Postignu-

ta

__

i klasa

545/II

'

563/II 570/Ila

83.000,— 87.000, 98.000, 88.000, 83.000, 90.000, 104.000,—* 100.000,— 96.000, 104.000,— 86.000,— 94.000,— 81.000,

»Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar

—— —— —— —— — —AIK AIK —

620/Ila 535/II

7576

Kupac

cijena

575/II 660/II 1497 590/II 4531 545/II 4789 605/IIla 540/Ila 4808 7528 625/I 3506 650/llla

A.

pasmine

Bjelovara

Prigojni

3.

A.

R. J. STOČARSKI

—

»Šumadija« »Šumadija« »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar

* —AIK

»Šumadija« »Sirela«, Bjelovar ——

5059 530/Ila — 15.

Bedenik 617 500/Ila 91.000, 16.

S. Frljanović, Prgomelje 4853 495/II = 92.000, N. 17.

Fundak, Prgomelje 95.000, 4874 560/II —* N. Fundak, 18.

575/Ila AIK Prgomelje 111.000, 4820 * »Šumadija« M. Krapec, 19.

Severin 3475 AIK 88.000," 590/II — »Šumadija« M. Grgić, Nevinać 20.

98.000, »Sirela«, Bjelovar 4872 585/II —** M. Bengez, 21.

Dautan 535/Ila 100.000,—* »Sirela«, Bjelovar 4953 J. Jakopović, 22.

Severin 575/II AIK 97.000,— 3487 * »Šumadija« 23.

F. Krančić, N. Rača 16937 93.000, »Sirela«, Bjelovar 615/II — — B. 24.

N. Rača 490/I 16751 88.000,— * AIK Škojc, »Šumadija« O. Ledinski, Kovačevac 25.

7280 93.000, »Sirela«, Bjelovar = 625/II — — B. Dijanek, Z. Topolovac 26.

2121 AIK 100.000, 525/II —* »Šumadija« M. Gotić, Grabrić 27.

14739 101.000,— »Sirela«, Bjelovar 690/II * I. Bakran, 28.

Cerje 98.000,— »Sirela«, Bjelovar 8581 580/Ila * A. Kolarić, Zetkan 29.

575/II 97.000,—* »Sirela«, Bjelovar 14460 J. Baček, 30.

Samoborec 665/Ila 99.000, »Sirela«, Bjelovar 8630 — = F. 31.

715/Ila Haganj AIK 129.000, Štefković, 895 * »Šumadija« S. Latinović, Fuka 32.

600/Ila 3456 115.000,—* »Sloga«, N. Marof 33.

F. Bačan, Fuka 4014 595/II 90.000, — —AIK »Šumadija« 34.

F. Bačan, Fuka 3993 87.000,— »Sirela«, Bjelovar 580/II — M. 35. Žavnica 3978 515/II 91.000,—* »Sirela«, Bjelovar Žugec, I. Hrebak, 36. Žavnica 894 105.000, —* »Sirela«, Bjelovar 520/II 37.

V. Marković, Praščevac 896 N. Marof 92.000,—* »Sloga«, — 520/II D. Cimaš, 38.

Bolč AIK 91.000," 6098 600/IIa — »Šumadija« M. 39.

S. Kapela 4047 540/Ila 82.000, — =»Sirela<«,Bjelovar Špindrić, 1. Krušić, Đurđic 40.

595/II 11178 90.000, »Sirela«, Bjelovar — — D. Fabičević, Paljevine 41.

11211 93.000, »Sirela«, Bjelovar 620/II — — M. 42, Duđic Marasović, 655/Ila 99.000, »Sirela«, Bjelovar 11035 — — M. Oslovar, 43. Đurđic 11222 650/II AIK 97.000,— »Sumadija«<« M. Trnski, Narta 44.

595/Ila 101.000,—* »Sirela«, Bjelovar 11066 M. Matić, Predavac 45.

25826 640/Ila —AIK 96.000, — »Šumadija« D. Njegovac, 46.

25891 580/Ila 88.000,— »Sirela«, Bjelovar — Škrinjari.

— R. Durin, Cirkvena 47.

95.000,— »Sirela«, Bjelovar 25952 560/II * R. Durin, Cirkvena 48.

515/Illa N. Marof 90.000,—* 25821 »Sloga«, L. Bogdanović, 49.

Zabrde 3566 570/II 108.000,— * AIK »Šumadija« I. Pintarić, Festinec 50.

3545 74.000, »Sirela«, Bjelovar 488/llla —— Mađurača E. Herčeki,

»Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sloga«, N. Marof

82.000,

—*

—*

.

*

Sa

teletom

Mr.

Milan

Bolić

191

A

dnai

i

i ak

i

a

i i

mi

bal di e

i

iam

=a

ni

i

i

i

o

i

dn

i

sa

i

ua

oče

o

od

kh

LI m

a

= -

e...

——_——---—-.

--.

e

a...

2

s.

o

pon

eo

s

—

|

MEMORIAM

IN

Šoštarićdipl. ing.

1982.

1902— godine Piračić Rodr. Karlo umro 81. Šoštarićprof. godini Početkomlipnja je i završava osnovno đen Poljoprivredu obrazovanje. srednje Piračić. gdje Zagrebu, je znai doktorat Beču i studirao gospodarskih gdje polučuje Zagrebu, je i Beču i nauka Privrednih nosti.

Zagrebu apsolvira studij Nastavlja i fakultetu filozofskom obavlja FrancuskojNjeSpecijalizaciju Zagrebu.

Već i iz oblasti ratarstva više instituta krmnogabilja. proizvodnje mačkoj fakultetu iz Tehničkom nastavnik 1927. predmeta»Poljogodinepostaje VII VIII slušaoce i i a studente semestra, ujednopredaje privreda« fakulteta.

U poljoprivrednoj šumarskogodjelaPoljoprivrednorukovodioc kao radi 1934. stanici i godine Zagrebu oglednojkontrolnoj šumarskog dobra te stočne pokusnog upravnik hrane, kasnije odsjeka proizvodnju Karlo

Prof.

dr.

u

u

u

u

na

u

u

u

u

na

za

za

u

za

stanice

iste

u

Kalinovici.

poljoprivrede odjelu je Izvjesno vrijeme zatim planiranjepoljoprivredodsjeku nabavke, proizvodnju, biljnu i dr. zavodu ratarstvo, nom zavodu, Za Poljokrmnogbilja« profesora predmet»Proizvodnja izvanrednog izabran 1954.

Sveučilišta fakulteta godine, Zagrebu, je privrednog Zavoda 1962. proizvodspecijalnu Predstojnik dovnogaprofesora godine. odlaska mirovinu. do do 1973. od bio 1953. g. g. tj. bilja je nju i stručnih znanstvenih 130 Profesor Šoštarić radova, objavio jepreko kao Bio i agronoma g.)

Zagrebu(1928/9 Udruženja skriptaknjiga. jetajnik banovinu.

Savsku i agronoma Jugoslavije Sekcije udruženja tajnik stručne Aktivno surađivao poljopriuredništvu, Gospodarskoj slozi, je i dr. vredne knjižnice iz oblasti više međunarodnih i proizvodbiljne skupova Sudjelovao je njekrmnogabilja. čemu i rada kelja, stočnoga jeproučavanju posvetio Najviše pažnje našim širu dobio radio već 1935. g. da bi tek šezdesetih godina primjenu je iz i studija postdiplomskog Organizator područjima. je voditelj govedarskim ističu i znanstvenici organibilja, čiji stručnjaci proizvodnje specijalne svim Jugoslavije. dijelovima proizvodnje zaciji Od Šoštarića zagrebačkom oprostili groblju Mirogoj prof. pokojnog i dr. Ivica dr. Jan Željko Čižek, Magdić.

Miljković p rof. prof. znanstvei vrsnog i struka znanost izgubilimarljivog Poljoprivredna će ostati i generauspomeni trajnoj zbogčega pedagoga stručnjaka, nika, i iz bilja. proizvođača krmnog mnogih proizvodnje bilja stručnjaka cijama Brlek ing. dipl.

Stjepan radio

NRH

Ministarstvu

u

u

za

u

za

u

za

za

a

u

za

re-

za

u

—

u

za

u

na

na

na

u

se

u

na

su

mr.

se

su

u

i

m

UREĐUJE

UREDNIČKI

a i di i dio di

i

ii

is

a

a ii

i ideadi

ODBOR

Jelenčić,

Petar inž, Franulić, inž, Dragutin dipl. ĐDapo, dipl. vet, dr Berislav Majić inž, dipl. inž, Ljubešić, Tomislav Josip Kolak, dipl. inž, dipl.

Zlatko urednik: Mašek, dipl. vet. i odgovorni Glavni Vera Volarić, dipl. inž. urednik: Tehnički Zai uredništvo: SRH. Uprava mljekarskih radnika Vlasnik i izdavač: Udruženje 440-476 greb, Ilica 31/III, telefon za 15 dinara, a proizvoMjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove dače mlijeka 6 dinara.

OOUR TM, Zagreb SOUR Tisak: »Vjesnik«

Šime

Nada

Erhatić,

—