Mljekarski list 2-1982

o

ra

--

KUPČINI

U DONJOJ

MILION LITARA MLIJEKA GODIŠNJE!

—

Za-

rijeke Kupe smješteno DonjaKupčinaje velikom selu tom Pisarovine. proizvede Godišnje preko greb— »Dukat« litara milion Zagrebu.

Brigu proizvodnji Mljekaru mlijeka Karlovactom vodi kakvoće i »Kooperant« selu, sabiranjuunapređenju mlijeka »Dukat« OOUR-a od dva to Zagrebu. mljekare jejedan selu 1.050.000 tom 1980. to znači proizvedeno je dvije godine, Prije od masti litara količine 3,61%, prošloj mlijeka prosjekom mlječne 1981. 940.000 litara masti.

3,63%mlječne godini selo

u

blizini se

i

u

o

u

za

cesti

na

u

—

u

a

u

u

a

a

s

u

s

sabiralište

Novo

mlijeka

»Dukat«

Duži

mlijeko godina

niz

su

izgradili Mljekara

Kupčini, kojeg su zajednički i proizvođači mlijeka

Donjoj

u

sabirali

vozari

i hladili

ga

u

velikom

hladio-

koja DonjaKupčina pet rade i već sabirališta Dva od će olakšati mlijeka proizvođača. preuzimanje časa dovršena i tri upravo svakog trebaju mlijeko,preostala preuzimaju sredstvima ih radom.

Mjesnazajednica Izgradili zajedničkim započeti i »Dukat« OOUR DonjaKupčina »Kooperant«. dogoradni održan tri radova završetka U sabirališta, je povodu održali »Dukat« društvenom Mljekare domu, kojem stručnjaci do od načinu i postupka mlijekom mužnje njegove predavanjepouku U filma temu. tri tu kojaje raspravi prikazanai predaje sabiralištu, doznalo bila vođena nakon i se poteškoće brojne predavanjafilmova, Danas

sabirališta.

niku

nalaze

selu

u

se

sabirališta

su

a

s

su

—

u

vor

nova

su

na

u

s

o

na

su

a

u

za

18

2

2

i.

o

2

i

o

s

zi

i

ano

soi

Pi

ornare

ora

ma

ato ave

|

kao

mlijeka drugojstočarskoj proizvodnji. je proizvodnji startera isticala hrani i poteškoćaskupojstočnoj spominjala je cijena mlade dinara 1 odnosu i kojaje34,4 kg mlijeka svinje cijenu bilo redovita kontrola da nedozvoljeno previsoka.

Nadalje je dogovoreno, kakvoće dodatnim kako bi otkrili mlijeka pojača analizama, »nepošteni« štete selu. Prihvaćen proizvođači, koji goleme cijelom je prijedlog, da selu svako sabiralište i to mljekarski DonjaKupčinaosnuje odbor, Tako bi od će biti i Barica i po jedan. pripomoglosabiračima,kojih jedna i

Posebno

u

o

se

se

za

u

za

na

se

se

nanose

se

u

za

se

Brčković.

Z.

'

»BENURAL kao

DODATAK« DOPUNSKA U HRANIDBI KRAVA —

i količina

M.

SMJESA

poznaobroci, hrane, daju životinjama i odnosno vanjapotreba organizma rastu, proizvodnji reprodukciji, poznasastava krmiva.

Dnevni obroci vanja hranidbenog raspoloživih moraju sadržavati: i zadovoljitipotrebe organizma životinja moraju bjelančevine, biološki aktivne i dr. Nedotvari celulozu, ugljikohidrate, vitamine, statak bilo kojegdijela hranjiva ispoljavanepovoljno zdravlje, proizili hrane. i iskoristivost krmiva vodnju, reprodukcijupotrošnju Stoga moraju. biti što i sadržavati kvalitetnija moraju potrebne sastojke. osnovnih hranidbenih sirovina pretragama Kemijskim upoznaje njihov hranidbeni Gotove sastav. krmne sadrže hra— smjese pravilu potrebne nidbene ako stočari prema sastojke, upotrijebe deklaraciji.

Međutim, više sami stočnu hranu kao: krmnu osnovnu repu, proizvode silažu, sijeno, kukuruz i što žitarice i hranidbi fiziološki druge sl., jeposebno preživača i ekonomski takva hrana naročito zimi i opravdano.

Ipak, često, potpuno sadrži minerala i što proljeće, nedovoljno bjelančevina, vitamina, uzrokuje zdravstvene i hranid-brojneproizvodne, reproduktivne smetnje.

Nepotpuno beni sastav zimske toliko tom prehrane ispoljava teže, razdoblju: jer krave većinom ili steone hrane oteljene, potrošnja povećana z boghladnoće, biološka aktivnost hrana često loše sušena ili slabija zbogskraćenja dana, konzervirana i kvalitete. U tom već »normalno« da lošije razdoblju je pada i da većem zdravstvene i proizvodnja javljaju broju puerperalne smetnje.

U takvih okolnosti i sklopu potreba prehranu p reživača načinjen je »BENURAL DODATAK« »Benural dodatak« (INAKutina). drži »Benural vitamine i sol i služi hrani: S«,minerale, dopunuosnovnoj Petrokemija stočarstvu.

U dozi od 300—600 svega grama. kojuposjeduju proizvađači »Benural dodatka« hranu voluminozni i dnevno, kojadaje dio vitamini getski obroka, proteini, kalcij, fosfor, kuhinjska sol, i mikrominerali kravama do 20 litara mli-— potrebni proizvodnju prosječno dnevno. »Benural dodatak« dakle krmu jeka daje koja i prema proizvodnji razdoblju uzrastu, reprodukcije zadovoljiti energetski i voluminozni dio kroz to i dio minerala. potreba o rganizma, bjelančevina, i i način vitamina, taj podmiruju ukupnepotrebe organizma.

O kvaliteti krme ovisi težine i uhra-uglavnomprirast tjelesne količina i hrane. »Benural dodatak« do— njenost životinja, mlijeka potrošnja i krmu vitalnost i dobru punjava utječe zdravlje životinja, Krmni

se

na

osnovu

u

sve

razne

se

na

sve

se

u

sve

se

sve

u

rano-

se

u

su

u

a

se

u

za

sa-

za

u

uz

unose

osnovnu

ener-

se

za

se

na

uz

osnovnu

mora.

se

osnovne

osnovnu

na

re-

19

ee

pp

rr

količine

i masnoće

hrane

produkciju, mlijeka, bolje iskorištavanje povećanje neke uzroke krava i (konverziju), sprečava jalovosti junica, hipokalcemije, »Benural dodatak« dakle i avitaminoze. posjeduje energetsku tetanije već minerale i i komponentu, je dopuna bjelančevine potrebne vitamine, što kao stimulator bioloških rastu i procesa djeluje proizvodnji.

Dr Feldhofer Stjepan |

ne

za

u

UGROŽENOST

ZDRAVLJA U VISOKO KRAVA

PRODUKTIVNIH

»Švicarskog savjetovanju održanog 6.

1980.

J. Ziirichu bolesti ožujka godine stručnjak goveda Martig interesantne iznio naše izvanredno i stočare svojoj završnoj riječi je stanici br. dr J. Ivoša Vet. prema ključke, koje prof. prevodu objavljenog 2. 1981. iznosimo sažetom obliku. godine visoka Da bi što zašto produktivnost ugrožava zdravlje očitije objasnio od da dobra krava krava muzara, proizpolazi činjenice punojlaktaciji raznih količine vodi i koje tijelu sastojina, goleme izlučuje mlijekom iznosi U tu svrhu i treba hrane od proizvesti. preraditi mlijeko pojedene tabelu: slijedeću Na

zimskom

društva

u

stočarstvo«

za

u

za

za-

za

u

u

u

se

u

s

svom

u

mlijeka kojeproizvede dan 30 litara mlijeka sastavina

Apsolutne vrijednosti krava

s

na

Mast Bjelančevine šećer Mlječni Kalij Kalcij

1,17kg 1,02kg 1,44 kg 465.kg g 36,0 g 330 g 285 g 135 g 99 g 36 g 19,3

Klor

Fosfor

Natrij Sumpor Magnezij Ostatak pepela

koji odvija ukazuje jegolem hrana stvorile tolike i iz da bi preradila nje krave, pojedena organizmu život izlučivali po i količine i šećera neopmlijekom bjelančevina masti, stvoriti bi to krava elementi.

Da i hodno mogla potrebni kemijski hrani i sirovine izlučiti treba dobiti, preradbu mlijekom potrebne od Sve to bolest tu i ukazuje kolikog je je proizvodnje protivnom i dostatna i zdravlja, pravilna značenja njenuproduktivnost održavanje sebi dovodi Već visoka način i po produktivnost ishrana, držanjanjega. i svaka do organizma, najmanja funkciji cjelokupnog prenapregnutosti dovodi do tvari ishrani i posljedičdržanju poremetnjiizmjeni greška bolestima nim i padomproizvodnje. koliko

tabela

Ova

u

i složen

posao

se

proces

se

s

s

sve

sve

u

u

za

nema.

za

sama a

u

oo

s

u

u

see.

a

soon

Pre

pe

a

Djelovanje

visoke

produktivnosti

zdravstveno

na

stanje

krave

tvari: Namjerno ograničavamo najvažnije mijene ketozu, hipokalcemiju, hipomagneziemiju.

Pored visokom togapostoje poremećaji potaknuti proizvodnjom koje zaključnoj riječi spomenuti.

Poznato da krave velike Smetnje rasplođivanju. je vrijeme proizvrlo često nikakve znakove žara estrus vodnje pokazuju spolnog (izostane ili takozvano tiho i postoji gonjenje), javljaju drugepromjene funkciji tvorba visoko krava jajnika (naročito cista).

Nerijetko produktivnih Ti sebi svrhoviti zaštitni po javljaju poteškoće koncepciji. životinju mehanizmi štetu vlasniku zbogprodužetka servisvimena. tvrdi da uveća i Upala Često perioda. povećanjem mliječnosti krava akutne i kronične vimena.

Podatnost podatljivost upale mastitis, ovisna tehnici svega upalavimena, ipakjeprije mužnje, higijeni držanja i njegi životinja.

Bolesti i skeleta. teško papaka Tvrdokorna, izlječiva oboljenja papaka čir češće krava svega se visoke za (prije tabana) javljaju Jaktacije vrijeme i visoke bređosti. Pored svih čimbenika drugih vanjskih djelotvornih njima loša kakvoća kod pogoduje papaka poremećaji izgradnje kostiju koji dovode do U ne:može dokagrešaka stajanju.pojedinačnim slučajevima zati visoke ali takvo ukoliko utjecaj mliječnosti, je razmišljanje opravdano da to zaštitno tkivo sadrži mnogo i minei pomislimo potporno bjelančevina ralnih tvari. se

bolesti

tri

na

u

moramo

u

u

ne

a

se

se

u

u

u

za

nanose

se

se

s

za

za

o

u

—

u

Bolesti

se

krave probave. moraju proizvodnja, vrlo obilno hraniti. male takvih dovesti m ogu Razmjerno greške životinja do teških tvari danas poremećaja mijeni kojima govorili.

Ovdje navedeni život ali po opasnu poremećaji prouzroče uvijek bolest, mogu biti od ekonomičnost treba misliti to pogona. velikog značaja Nadalje, da bolest visoko krave veću nanosi ekonomsku produktivne štetu, negoli je to kod i to I slučaj prosječne životinje, zbogvećeggubitka proizvodnji. iz nužde kod takvih korisna i priklanju vrijedi isto, jerje životinja uzgojna dobiti kod znatno vrijednostuspoređenopolučenom klanja pravilu veća kod dvostruko iskoristivih i negoli (meso mlijeko).

Da

bi

se

održavala

visoka

se

u

u

o

smo

ne

za

na

u

s

—

u

—

rasa

Zaključciuzgajača za

Sa

stanovišta

veterinara

visoku

uzgoj proizvodnju smije jednostran.

Nama krave naše ishrane trebaju koje sposobne, mogućnosti i načina stalno dobro Pri tom treba imati da držanja, proizvoditi. obzirom razlike.

Krava stalno gospodarske uvjete postoje regionalne dobrom i proizvodnjom mlijeka proizvoditi besprijekorno mlijeko, biti i imati dobar To znači da povrhtoga godinama plodna temelj. kod te životinje poredmliječnosti najstrože ocjenjivati građa tijela i vimena.

Ne treba izbor idealne krave zdravlje: papaka prešutjeti.da je bitno tražena ovise osnovi rasplod otežan, jer obilježja nasljednoj ishrane i To znači da već velikoj mjeripodutjecajem držanja. pak je izbor nužna velika uzgojni populacija. na

biti

ne

su

uz

na

umu

na

s

sa

mora

a

mora

se

mora

za

ne

su

samo

o

u

za

21

i |

1 E

geg

e

egg

e

e

pp

ke

pj

e ov

g

rs

gg

e

==

stoke

držaoca

Zaključci krave visoko znati da Vlasnik produktivne stavlja držanje životinja kod može Krava uvećane i punu postići proizvodnju zahtjeve. njega biti i tehnika ishrane. optimužnjemoraju smještaj Stajski odgovarajuće različite krave Visoko malni. vrste, osjetljiveporemećaje produktivne stalno i dobro ih treba bolesti im provrijednost.

Stoga umanjuje zbog do fazi naročito poroda, postnatalnoj vrijeme njegovati matrati, nužna ostvarili bi Da visoke je postavljeni ciljevi laktacije. polučenja te držaoca između uska životinjaspecijalista uzgajača životinja, suradnja za

mora

samo

na

na

su

se

a

sve

u

u

—

se

za

i veterinara.

ishranu

W.

M.

REKORDER

IZ BANOVACA

Fabijana proizvođača poljoprivrednog naprednog, posjetili bio i razgovor Povod Broda. kod iz je posjetu Bojića,Banovaca, Slavonskog selu zovu, kako i rezultat visok ga ČikaFabo, proizvodnji mlijeka i tisuća litara ga mlijekapredao Mljekari godini pedeset proizveo je prošloj unuk Ivanom i sinovima »udruženo« kako »Pionir«. Živi, reče, Stjepanom, koristi da trenutak slobodan Đakoviću« i svaki »Đuri zaposlen je Fabijan, pomogne kojenjegovdjedposjeduje. poljoprivrednih strojeva, održavanju izđui mehanizirano ima 23 Suvremeno pojilice građena staja timari zatekli kako stočara krave svoje Staja ječista, uredne, bravanje.

Ovih

dana

smo

za

u

mesa.

u

u

a

sa

u

u

za

muzare

smo

a

Bojić iz Banovaca

Fabijan

u

svojoj staji

22

na

meos

e

2

ms

a

oč

si

s

m

a

i

zd

a

>

enne

pon

pe

rea

a

ra

e ge

e sv

osobito

stoku, »Oduvijek miljenice.

Razgovarali staji: čika Fabo kaže i oko težak mi posao pa dodaje nijedan njihnije krave, češće vidi budućnost da domaćinstva, koje seoskog proizvodnji mlijeka već šestu mladih stočara.

Visoku bez goproizvodnju mlijeka postiže ostaje »Kad kaže: dinu. predavati Nadalje prijedvijegodinepočeomlijeko svakodnevno, preporodio Mlijeko preuzima županjskoj mljekari, kavliteta redovita svaki »Pionirovi« ispituje uredno,isplata je mjesec. da silos i oko mi stručnjaci >»prisilili« izgradim pomogli pripremanja način ishrane količina silaže. Prelaskom ovaj krava, osjetno povećala čak oko tisuću litara krave Ove mlijeka, mjesečno, boljoj kondiciji. novi ću i sa početi izmjenompasminskog godinenamjeravamgraditi silos, domaće baš krava sastava nisu najbolje.« »šarulje« jer reče: »Još Iako čika Fabo radi 76 i kako poslove je godina, mladiću«. bi pokorio nijednom volio

sam

u

smo

muzare,

—

sve

u

sam

se.«

sam

se

se

a

su

za

me

na

se

za

su

a

u

ove

2

se

sve

mu

ne

Dušan

OBRADA Obrada

| PREDSJETVENA

tla

Miličić

PRIPREMA TLA

spada najvažnije agrotehničke mjere, jer nim tla stvaramo stanište dobre obrađivanjem povoljno usjev, uvjete dobar te i klijanje sjemena, omogućavamo razvoj, cvatnjudozrijevanje rast, dobrim

u

i kvalitet-

za

za

kulture.

dotične

Osnovna Osnovna

obrada

obično

obrada

vrši

ili zimi

i bilo bi

jesen pravilno jeseni niti ostane kod jednapovršina Međutim, je rasprostranjeno da oranice naročito individualnim obrađuju proljeće gospodarstvima.

Ako izvodi onda što to izvesti oranje proljeće jepotrebno ranije, je jer od da sačuva toku jedna glavnih ulogazimskog oranja vlaganakupljena zime i proljeće. obrade ta da tlo rastresito i spoDaljnauloga je rahlo, postane sobno da zatim da da prihvati najprije sjeme, omogući korijenu pravilno što naročito važno kod kultura kvalitet i količina ovise razvija, je čiji prihoda veličini Osim obradom stvara ekološka korijena. toga povoljna sredina vodo-zračne to znači odnose kojoj korijen razvija, poboljšavamo tlu lakše vodom (poboljšava kapacitet zemljištazrak), jesnabdjevanje i mineralnim i mehanički hranjivima, smanjuje zbijenost otporzemljišta dobrom mrvičasta tla (stvaraju strukturom). važna obrade može ovim Druga uloga jeuništavanje korova, uništiti čak do svih 40% što će svakako putem korova, pridonijeti lakšoj izvedbi ostalih zahvata nakon obrade. agrotehničkih kojislijede unositi količine mineralnih mogu Nadalje, prilikom oranja potrebne i će biti kada to bude gnojkoji biljci pristupačni gnojivastajski potrebno rast i njezin razvoj. obrade trebalo bi biti ili toku zime kako bi Vrijeme jesen i tlo to svrhu fine mrvispriječilo gubljenje vlage promrzlo, stvaranja časte strukture tla. Dubina bi trebala biti 45 cm, kod oranja plićih zemljišta dolazi obzir i Ako obradu izvršimo onda podrivanje. vrijeme to učiniti ali vrlo proljeće se

ne

u

nezaorana.

se

s

nas

u

se

da

na

u

se

u

u

osnovne

a

o

se

osnovnom

u

se

u

se

a

se

za

se

se

s

osnovne

se

osnovne

se

za

osnovne

u

se

a

u

u

a

u

moramo

osnovnu

u

ne

na

rano.

23

__:

onome

-—

_.

s---.---

.

-

-

-

.-.

—.

-

kod

.-

——

-

--

-

kako

bi

oranja gnojiva unosi i i to fosforno šala kalijevo gnojivo zemljištem, ili ih koristimo neposredno prije sjetve gnojiva toku vegetacije.

Mineralna

se

unose

prvog

se u

se

sa

se

za

unose

Predsjetvena

priprema

-

+...

-

-

-

=.

rr-a

-—q

bolje izmijedušična jesen, prihranjivanje što

a

u

tla

izvedenog jesenskogzimskogoranja nijepotrebno ako štetno.

Jedino vrlo tom slučaju oranje je proljetno proljeće, dapače ali to onda orati obradu izvršimo proljeće, vrijeme dubokim od 20 biti vrlo cm),jer oranjem plitko (nedublje oranje bila bi sušnim količina iz ogromna periodima dragocjena koja vlage tla, gubi obrada i zimdobro Ukoliko obavljena (jesensko biljke. je razvoj lako izvodi. onda sko predsjetvena priprema oranje) ali vremenski zimi nakon izvodimo Prvo oranja, kultiviranje zemljišta 6 biti i prvog razmak između najmanje tjedana, jer kultiviranja oranja bi kako mirovati ostaviti tlo treba vrijeme poslije izvjesno oranja dobro

Nakon

orati

i

u

u

osnovnu

na

ne

u

moramo

se

mora

u

osnovna

za

se

mora

mu

rušavali

ne

na-

strukturu.

izvodi

Drugokultiviranje zemljišta (proljetna kultivacija) neposredno Kod zahvata bitan momenat ovoga prije jesadržaj vlage sjetve. izvođenja baš malen.

Zato treba izabrati momenat tlu, koji proljeće najpovoljniji nije da izvrši zadnja priprema. vlažnost) predsjetvena (kadajesmanjena brzo mokro će Ne obrađivati suviše vlažno, zemljište, smije jer nikakvi radovi da osušiti i stvrdnuti do te mogu poslije planirati mjere suho kišu da bi treba takovom tlu. Ako pričekati previše je zemljište obradi obradi. te onda Čestoputa prilazi zemljište omekšalo, pristupiti ali suh kultivatorom postotak vlage), donji sloj zemljišta (mali jegornji pošto obradi sadrže više i donjimslojevima zemljišta vlage zbijanje pri slojevi obavi što Treba da može predsjetvu spriječiti. nastojati kultiviranje velikih kako bi grumena površinu. spriječilo iznošenje pliće Dobri uvjeti sjetvu kvalitetno i obavljakojadozvoljava zemljišta, ujednačena površina rastresiti oranični vlažan i sitno sloj, sjemena nje. sjetve, tj.odlaganje i između kontakt dobar treba sjemena zemljišta. omogućiti koji biti suviše bi iznad opasnost sitno, jerpostoji smjelo Zemljište sjemena tlima. lakim naročito od pokorice, stvaranja biti bi to onemoguZbijenost zemljišta ispod sjemena smije velika, jer toku i ćavalo rast kasnije pravilan korijenanjegov razvoj vegetacije. (kultivatorom) zemljištasjetvu Odlaganjem izvođenja zadnje pripreme može i što prouzrokovati manjevlažnosti, čekanjem povoljnijeg također stvaramo gubitak vegetacijskog perioda kasnija sjetva,smanjenjem i naš što konačno glavni cilj. prinosima,je da treba voditi računa te da Zato, izbjegnemonepoželjne posljedice, prije tako kako i obrada tla bude izvedena svega obrada, predsjetvena što i što da pravo povoljnijom vrijeme, manjegaženja vlažnosti, zemljida bude šte bude i pripremljeno sposobno prihvatiti sjeme, sjetva obavljena pravo vrijeme. kvalitetno da Na teško možemo kraju zaključiti zemljištesjetvu nije vršili kvalitetno i radove Ako dobrim ukoliko vrijeme. postići količine zraka ili zimskim i tooranjemosigurali dovoljne vlage, jesenskim se

u

u

ova

se

se

se

ono

ne

se

na

se

u

ne

se

se

na

se

su:

za

—

ravna

u

ne

—

u

ne

—

u

za

vremena

se

s

a

u

osnovna

u

sa

sa

a

u

za

smo

sve

na

smo

24

ooo

Pbv

A

sadai a

vi

SK

tarot

ako

-—

—-----—-

dobilo

>

-_-——-.

sitno-mrvičastu

suviše

zbito

strukturu, pline, jetlo dubok onda oranični rast i sloj jedovoljno pravilan razvoj korijena, sito, odleži zimu da takova oranica sasvim prodovoljno stanju, je kultivatorom. dovoljno ljeće sjetve jezemljište pripremitisjetvu prije inž.

Vera Volarić, dipl. a

ne

niti

rastre-

za

u

oranom

a

u

za

DRAGO

KUPČINE

IZ DONJE

MIKAN

modernoj staji kojojje stajališta prostor junad, To izvrstan 18 krava nalazi i 4 rasplodne junice. je sagrađena jegod.1978, pa proizvodnji mlijeka, smijemo gospodarstva usmjerenog primjer od i 1981. da ni čuditi godini proizveonaplatio »Koopepodatku, je prošloj litara 34.500 ranta« mlijeka.

U

i dodatni

16

u

za

a

se

u

se

ne

u

SAOA Pad Pot tite

Drago

SASA

RV:

Mikan

prema

sa

snahom

Katicom

i sinom

Dragom

proizvodnji mlijeka, proizvođača mišljenju silaže. Površine mu, ga DrageMikana, kojeobrađuje dozvoljavaju jemanjak toliko i da obuhvati proizvodnju silaže, potrebnemljekarskom gospodarstvu. sin U svakodnevnom supruga poslu gospodarstvu pomažu Bara, da tom Katica.

Svako zadužen dio i snaha je svoj posla, Drago dobro i mlijeka prošloj godini. je podatak proizvodnji gospodarstvu radi, Poteškoće

dru-

samog

prema

u

u

u

mu

za

a

o

se

sve

u

2.

M.

u

29

'

4

E

==

Aca

—hmo-a

=mo

o

one

era

poe

|

MODERNA

MUZARA

STAJA ZA 16 KRAVA

rodno

Petra

Preradovića

bli-

mijesto hrvatskog pjesnika Grabrovnica Kovačić Tamo zini Pitomače. gospodarstvo Antuna, posjetili modernu sredstvima 16 krava vlastitim sagradio staju 69,kojije Trenutno nalazi 8 krava od i tako si olakšao mlijeka. proizvodnju staji liatra zadruzi Pitomača 30 Ostalih 8 svakodnevno mlijeka. kojih predaje čistokrvnim te tako će stajališta junicama, povećati proizstaji potpuniti Pitomača i »Sirele« vodnjumlijeka pomoć Poljoprivredne zadruge će ga kreditirati. tome Bjelovar, koja Da bi što više danima krave pojeftinio proizvodnju mlijeka, toplim nalaze dane ispaši, hladnije je pripremio godineprviput silažu iz 5 vidi budućnost ishrane krava jutara zemlje kojoj Ivan Begović Grabrovnica,

u

smo

za

s

se

u

muzara

u

s

uz

—

u

u

se

a

na

za

ove

u

muzara.

RADU

IŽENI SA SELA MJESTO JE U UDRUŽENOM I MJESNOJ ZAJEDNICI HLEBINE

(A.T.) bilogorskoregije Hlebinčani istakli Pored je Hlebinama, gdje gostoljubivosti. predstavpodravske nica svih aktiva žena kao Bjelovar, gosti regije prisustvovali predstavnici te Jelica i društvenoRadojčević organizacija Koprivnice MarijaŠoBakarić. ljan političkih Uz susret ima i žene iz raznih kulturnopolitički značaj jer i iskustva održan i stol temi: mjestaumjetnički gradova regije izmjenile je okrugli i žene i udruženom radu.« »Položajuloga Mjesnoj zajednici Istaknuto stolom da makar razgovoru okruglim je žena, živjela selu »zadužena da drži tri hiže«... našla nego nije voglapri je svoje udruženom radu i U i tom mjesto Mjesnojzajednici. pogledudonjeti i rad aktiva. zaključci smjernice Za učesnice žena susreta Trećeg bilogorskoregije pripremljen je vrlo što SOUR program ovog bogat pobrinuli »Podravka«, pokrovitelj podravske i domaćini susreta Hlebina folklorne te iz Đelegrupe mještani pojedine Hlebina i kovca, Koprivničkih Bregi, Zrinskog Topolovca, drugih mjesta.

Susrete treba ima Ovo možda mnogo. nastaviti, jerrazloga je rijetka i da žena sela oslobodi nešto jedina prilika svakodnevnice, izmjeni iskustva, i upozna Takovi dokaz susreti nove poprijateljice. uzajamnosti, i od susreta žena vjerenjajedinstva... jedanje zaključaka Trećeg bilogorskoregije. podravske Treći

—

u

su

susret

žena

održan

u

se

su

su

a

o

u

za

u

na

samo

u

su

za

su

za

se

—

a

se

sazna

su

samo

MLEZIVO, PRVA ALi NEOPHODNA ZA OPSTANAK TELETA Prvo

HRANA

mlijeko oteljenih junica krava, poznato od će se izmuzati. znatno zivo, razlikuje mlijeka kojeg kasnije Mlezivo, od okusu i p o razlikuje normalnog kolostrum, mlijeka izgledu, sastavu, kuhano Otud gušćeje,slankastog okusa, bojeje žućkaste, gruša. tek

i

stočarima

dobro

mle-

'

se

se

a

26

se

mu

treba

Odmah

za

svako

ne

samo

mlezivo

reći da

mladunče

grušalina. je i život.

Mlezivo tele čito prva po neophodno je presudno nalaze i tvari mlezivu i kojih hrana, potrebna nezamjenjljiva danima života bi bez tele malnom nema, moglo kojih prvim mlijeku bolesti. Da bi lakše shvatilo Ove tvari štite ga od nastanka mnogih opstati. sastav teleta danima života mleziva usporedimo prvim golemoznačenje krava. mleziva sastavom mlijeka normalnog

i ime

sam

za

ne

u

a

nor-

u

se

u

naro-

a

se

u

u

sa

Razlike

u

količina

%/a

u

suhe tvari bjelančevine —

voda

mlijeka

kravljeg

i normalnog

mleziva

sastavu

mast

šećer

mineralne tvari

Mlezivo

74

26

17

5

2

1,5

normalno

87

13

4

4

4

0,7

mlijeko

šećera

mlijeko je vodenije mlezivu znatno više. svih ostalih sastavnih dijelova je mlezivu; čak 4 suhih i mineralnih više ima proteina tvari,bjelančevina putaviše, od mlezivo osim mlijeka. jemasnije normalnog toga količini i tvari sebi sadržava sastavne Mlezivo omjerukoji najmladunčeta. povoljnijirazvoj mineralnim i suhim poneophodno tvarima, Bogatoje bjelančevinama, istaći, treba što također osim razvitak brz trebnim čitavog tijela, toga, normalnom količina vitamina većih ima znatno mlezivu nego mlijeku. da ga više 5—6 'Tako mlezivu ima u tijelu je Apoznato puta život A Vitamin malo. vrlo teleta ima je prijeko tekrođenog razmjernovitamina, nastale bi neminovno mlezivu kad tele bi porega pa dobilo, potreban, sklonost i velika crijevne infekcije, metnje probavi proljevom mleziva kolibaciloze.

Sirutka vrlo život ročito opasne je bogata što tele izuzetno i naročito značajno imunoglobulinima, je bjelančevinama tele rođeno tek sadržana takozvana još antitijelakoja njima jer štite ga od nema, a infekcija. uopće toksinima otrovima luče Naime svaki koje klice, organizam napadnut stvaobrambenim vlastitim brani uzročnici snagama, svojim bolesti, uništava i takozvanih napadača tijela njima antitijelaprotiv ranjem Ova štiti od način i poribjelančevinastog infekcije. antitijela taj rodne anatomske krvi i vezana u građe Zbog globuline. nastaju jekla, bez rađa tele i mogu ploda, preći tijelo krava, globulini posteljice ostalo bi bez zaštite dobiti od obzirom da ga matere, nijemoglo globulina, kolisebi mlezivo sadrži Međutim bi i lako golemu infekcijama. podleglo zaštita Zato odnosno činu zdravlja imunoglobulina. je antitijela, gotovih dok kao izvoru mlezivu ovisna teleta te strane antitijela, potpuno vlastita aktivno stvara da probude tele antitijela, svoja sposobno iz mleziva Imunska imunitet. stvara antitijela, globulini prolaze tivtijela, 24 teleta kroz prvih crijeva organizam nepromijenjeni stijenku naku48 sati. Globulini da to života. Neki sata najdulje traje smatraju naročito krave vimenu i periodu bređosti, vrijeme pljaju gomilaju do krave ako ih znatno mlezivu pred manje je presušenja; dana dobiva siše ili Ako tele prvog života, mlezivo, porođaj. više

i sadrži

Normalno

nego

što

ga ima Dvostruko

u

a

u

—

su

u

u

za

a

za

u

u

a

u

za

ne

u

a

za

sa

u

na-

veoma

za

za

su

u

—

—

se

sa

s

—

na

su

se

su

na

se

u

ne

a

u

sve

o

sa

samo

ne

samo

u

u

se

u

za

u

se

u

ne

ne

sam

sve

muzu

21

oro

Pee

oromo

ere

mv

renome

ee

eona

globulin

a

da

i teško

teleta

krvi

se

u

će

ostati

stvara

tele

boležljivo polagano, jeslabo,

veoma

živo.

sredstvo

djeluje prirodno Izmeočisti ubrzo mlezivo nakon što Tele balega, jeposisalo čišćenje. ili žućkaste smeđe tine boje. ljepljive, žilave, tele .rođeno tek mlezivo da Iz svega proizlazi je naprijed rečenog naročito zaštitu sredstvo i kao hrana i kao zdravlja, nezamjenjljivo Tele treba što života. šest sati već poslije zapravo prije prvom prvih danu, da treba Tele mlezivom. siše ili da ga posiše napajati pustiti poroda tom U 2 od sata. razmacima mleziva litre života sati 12 1— prvih 18 sati. Mlezivo 12 do siše idućih neka mijenja postepeno slučaju 1,5 dana do tri osam normalnog svojstva pa poprima potpuno mlijeko imunska i stvara da do tada tele nakuplja osposobilo mlijeka, i vitamine. antitijela W. M. ima

mlezivu

U

raznih

i mnogo

kao

soli i tako

se.

za

su

za

u

za

za

u

sa

u

u

se

ne

sva

za

samo

se

a

SUDJELUJEMO AKTIVNO INTERESU DA VLASTITOM JE U ZARAZA STOČNIH SUZBIJANJU U SRH

šumarstvo

poljoprivredu Republički godine zaraznih i radi »Naredbu otkrivanja pojave sprečavanja mjerama izdaje i nametničke zarazne bolesti po i nametničkih životinja«kojoj suzbijaju već 1972. i Tako Hrvatsku.

SR bolesti od godinu je značaja posebnog bolesti veći uvršten Naredba donešena g oveda napadaju koje broj je koju ovaca, bolesti: to i ovce, enterotoksemija šuštavac, bedrenica, mastitis leukoza v imena) (upala goveda, bruceloze, janjadi, dizenterija tuberi slinavka nih trihomonijaza, spolni osip, šap, p aratuberkuloza, krava, ehinobolesti: od dermatitis ovaca, zarazni parazitskih pustulozni kuloza, treba nametnici. i želučano Naravno, crijevni m etiljavost kokoza, tako zaraziti pa i mogu obavezno životinje, bjesnoćukojom pribrojiti i koze. i goveda, stosamim ovisi da reći treba Odmah uspjehsuzbijanja prvenstveno učešća i bez uspjeh je sprovođenju, svesrdnog aktivnog njihovog čarima; zaštititi svrhom sročeni Ovi i nikakav. propisi polovičan,ponekad i što što što stoke da bi jeftinije. bolje, proizvodilo više, zdravlje rado da stočar Kada korisne, njega mjere propisane uvjeren je da znati treba Zato truda i i novaca. da sve će ih ga pa koštaju sprovoditi, i zakonom te sprovode, prvenstveno određuju,ponekad prisilno mjere zaštiti od nastanka stoku da iz pojedijer pomenutih bolesti, razloga bolesti ni ni braniti od može obraniti, jer životinjenjih svoje i ni državne pojediimanja ograde plotove manje još granice, priznaju ti i zato učiniti može nešto tu Samo propisi, zajedničkim naporima da oni nisu stvari kad dobro dogovor, prisila, zajednički promisli, treba i i bi shvatila stočar, mljekar korisnost, potreba njihova prihvatila dobro biti obaviješten. od reda iako Među ugrožavaju zdravlje, nabrojenim bolestima, neke od izuzetno time i privredno ipak njihimaju produktivnost stoke, muznih vimena redu danas to mastitisi U prvom krava) koji (upala čenje. i bitno istovremeno ponekad onemogućuju proizposkupljuju, snizuju, komitet

Svake

i

za

o

se

za

za

u

zarazne

su

a

muz-

a

ovamo

sve

se

s

ovce

o

u

sa

su

a

se

za

su

a

se

sam

se

nac

zarazne

ne

a

ne

se

naca.

su

u

se

a

se

o

svemu

a

sve

s

zna-

su

a

a

28

“2.

ni

i

i

i

m

e

a.

=

mai

a

mo

ola

-_

-..

mea

a

pe

>

stim

i

pojedincu goleme vodnjumlijeka tuberkuloza i bruceloza naši stari zatim koje poznanici zajednici; društvenoj da tu i ali dobrano već čekaju prikrajku suzbili, objejošuvijek i razbuktati će stalno ako nismo ponovno oprezu pa proširiti, zaskoče, ni ni tu ekonomične i tuberkuloze proizvodnjemlijeka bruceloze, gdjeje našu uvukla bi da biti Treba teladi oprezu zemlju slinavka i šap. biti bolest već bi trebale i šuštavac Bedrenica koje prošlosti, i zaštitnim našim stvarno uništavanjem cijepljenjem krajevima mnogim naročito ih nažalost tako rekuć krajeima, iskorijenili, još uvijek lešina, vima agrarne podrupoplavnih isušivanjem površine gdje odvajaju i će ih i tu trebati naročito kraških pa energičnimupornim čja, polja, »bolesti tako i šuštavac i bedrenica tla«; mjeramaiskorijeniti, jer stoku. zaražavati žive i ostati spore mogu desetljećima njihove i neke ospe, druge spolne Paratuberkuloza, trihomonijaza, nekontroliranim bolesti prenose rasplodnim oplođivanjem prvenstveno zootehničko bikovima.

Umjetnoosjemenjivanjesvojeprvorazredno moćan istovremeno kvalitetnih i je potomaka čenje reprodukciji dobivanju boleovih način i i nastanka, sprečavanja širenjaiskorjenjivanja siguran iz stoke da sti. Konačno zapadzemalja rasplodne postoji opasnost bolest i opasna najprodukpodmukla Evrope jednaveoma opaka, naročito Moramo kod sada to tivnijih goveđa, jeleukoza, koje da među našu to bi se, ako uvuče pripazimo, stoku, pripaziti bruceloto kao što dogodilo moglodogoditi prekofarmi, svojevremeno lakše i Treba da mnogo sprečavati jeftinije smišljeno prisjetitije ih nastanak i mučno bolesti nego naporno, suzbijati. skupo godinama poslije načinu biti će govora U nekoliko njihova pojedinim bolestima, napisa suzbinastanka i samih stočara i učešću njihovog sprečavanju suzbijanja će interesu Naredbe drži da koje propisa je janja, služba. veterinarska stočara cjelokupna sprovoditi štete

ekonomske

i čine

svakom

a

u

su

smo

se

na

a

nam

na

nema.

u

ne

se

smo

a

u

u

nove

se

a

zvane

su

zarazne

a

sa

se

zna-

uz

u

se

ne

uvozom

unese

nam

nas

za

a

se

nema.

ne

a

ne

sa

se

zom.

se

o

o

u

a

se

osnovno

u

svemu

u

M.

ZARAZNA

W.

GOVEDA

KORICA

bovis) je goveda(Coryza i ali veda,prouzročena je virusom, nijepriljepčiva prelazi bolesnog već neko ali ako zdravo govedo rijetko, grlo.

Pojavljuje razmjerno da od klati. Odavno redovito ili prisilno jeopaženo oboli, ugiba, da iako dokazano držana korice je oboljevaju goveda zajedno da nosilac virusa oboliti od mogu pa bolesti, pretpostavlja oboliti uzročnika bolesti. Poznato da od korice i mogu goveda podruje inače drže. čjimagdje uopće Veterinari odavno korica da pojavljuje govedima krajeznaju vima nomadski da ta tek povremeno goveda gdje napasivali stočari, nisu dolazila dodir uopće Povezanost korice dobro nastajanja goveda držanjem jeznati, će ih iz mnogo više i tamo ponovno pa jer razloga uzgajati, gdje do sada držalo. nije Od korice već odrasla od starosti 18 oboljevaju goveda, najmlađa češće starosti i po obično i mjeseci, prekodvije najboljanajprogodine, korica

Zarazna

gangraenosa

bolest

zarazna

go-

sa

ne

se

na

mora

se

sa

ne

su

se

ove

ovce

ovcama

ovce

na

—

se

ovce

ne

na

se

su

ovce

a

u

sa

ovcama. u

se

u

ovce

sa

ovaca

sve

se

u

u

29

=

nakon

infekcije, ponekad nastaje najranijetjedna duktivnija grla. i nakon 5 tijela jakopovišena, mjeseci,počinje groznicom; temperatura suhe snuždeno.

Mliubrzano. disanje Oboljelo govedoslabije jede, jegubice, nakon nastanka već ili dana krave prvog naglopresušuju, drugog ječne teške isto tako očni bolesti oči suze, upaleučiju, nastaju jako kapciotečeni, i i čirevi upaljene pokriveni gnojnimnaslagama, nosnica, gdjenastaju čeone i pa mogu šupljine nastaju upalnepromjenepluća. rogovi, otpasti Oštećen teško dišu i i se, Životinje je hropću, guše razvija upalapluća. i živčane pa mozak, nastaju kasnije najprije jegovedoomamljeno, pometnje, Tok bolesti ravnotežu ga razdražljivo, je posrće, gubi spopadaju jakigrčevi. smrtnost velika 90%/o. akutan, i i Sve da ozdravljenje traje dugo,ostajutrajne ozdrave, životinje što slaba naročito mliječnost, nepovoljno sljepoća, posljedice, stiču imunitet preboljele životinje korištenje životinje, utječe daljnje ako zaklanih Meso i mogu ponovno kolju životinja, oboljeti. prisilno hranu dozvolu veterinara može danima bolesti upotrebiti prvim Pošto i klanje. preporuča prinudno ljudi.

Liječenjepraktično isplati bolesti. treba Zato treba nema, sprečavati liječenja sprečavati nastajanje i bi ih kontakt i između uopće.

Valjalo odvojeno napasati goveda treba držati Lešine neškodljivo ukloniti, goveda zajedničkoj uginulih staji. drže i dezinficirati.

U i goveda temeljito krajevima gdje staje Iz zaraženih treba da rečene gore gdje mjere. uzgoja nastojati sprovedu od korice treba treba ovce, povregovedaugibala kupovati spriječiti napasivanje pašnjacima gdje napasaju goveda, 2

Bolest

sa

a

su

a

se

—

veoma

veoma

veoma

ne

na

u

se

za

uz

se

se

ne

se

ne

ovaca

u

a

ovce

se

se

su

ne

meno

ovaca

inače

na

se

ovce

drže.

ne

Nomadskim prenose korica

a

se

usjevima, napasivanjem i među i i zarazne bolesti domaćih životinja, njima parazitarne ni čuli. bolest nisu stočari goveda, koju nju poznaju mnogi što

osim

ovaca,

se

štete

nanose

se u

na

a

ne

za

a

M.

BJESNOĆE

JOŠ VEĆI OPREZ ZBOG

W.

LISICA

silvatične

bjesnoće prvislučaj je registriran godine, bolest do ta SR opasna pa proširila podrudanas, Hrvatske, području od Save.

Samo svih prošle godine zabiljeopćina sjeverno rijeke čjagotovo da val stalnom što oko 200 ženo popokazuje je bijesnih lisica, je Zazahvaćala uže silvatična Proteklih rastu. područje bjesnoća nije godina veterilisica i 1981. području jebijesna greba, prosincu ustrijeljena Širi li i narske Dubrava stanice upitali bjesnoćadalje, (blizu Markuševca). instidr. Mirka Veterinarskog Lojkića, voditelja odjela virusologiju tuta Zagrebu. silvatične nekoliko U bjeslučajeva posljednje vrijeme registrirano je lisica nekoliko dana snoće i okolici ustrijeljena je bijesna Zagreba.

Prije bolest da stanice Samobor.

To veterinarske proširila pokazuje području bolest Silvatična dr. i obalu bjesnoća Lojkić. je Save,odgovorio južnu je vrlo teško neprese, štoviše, određenog područja, koja iskorjenjuje i stano širi. prepreka prekoprirodnih bjesnoća proširila Svojevremeno kao da će što očekivati i Dunav. dogledno vrijeme Alpe Stoga moglo i Savu. prećirijeku Od

kada

1977.

na

se

zaraze

no

na

u

na

u

se

za

smo

u

u

se

na

na

ona

s

se

se

su

u

se

30

|

a

a.

no

i

i i

a

i

i

ii

o

e

i

i

i

ii

i

i.

e

slo

i.

A.

O.

2

iii

i

o

i

|

li

po

—

-—-..-.

.-.

-_-.

--.-.

-.-

...

=.

bjesnoće ljude prenosnici psi Potencijalni koliko li pasa Zagrebacijepljeno području protiv je Postoje podaci bjesnoće?

90 Prošle pasa registriranih području grada. cijepljeno godine je posto od da treba četiri Više pse starije cijepiti mjeseca, putaupozorili i mačke i mačke. po mogućnosti lutalice, koje No,najveća opasnost psi 1981. treba i sistematski Srećom, uklanjati. godinezabilježena organizirano što da dosad tri pasa, bjesnoće pokazuje provedene mjere slučaja rezultate. i daju odgovarajuće zahvaćenim i lisica područjima Organizirani odstrijel prorijeđivanje li lovci od načina bjesnoćom dogoPridržavaju jedanje suzbijanja da lisica obavezno dostavi Veterinarskom institutu svaka ustrijeljena Vinkovcima? odnosno Veterinarskom zavodu Zagrebu, Lovci ili već glave tijelo oguljenom ponekaddostavljaju lisičje kožom. ih da izlažu od zaraze, način posebice opasnosti Upozoravamo taj kožu rukavica zaštitnih Neobično oni bez i svih kojigule potrebnih mjera. da svaka našim uvid. važno lisica je ulovljena pošalje stručnjacima Danas koristimo istitutu metode silvatične u bjenajsuvremenije ispitivanja snoće i roku dolazimo do rezultata.

Točan uvid zaraze u širenje najkraćem osnovni svih i bolesti je preduvjet djelotvornog suzbijanja poduzimanje preventivnih mjera. kod niti danas Do Štosavjebjesnoće ljudi. nijezabilježen jedanslučaj da ih zaražena životinja? ipakugrize tujete građanima slučaju zaražena da li treba ustanoviti Ako nekogugrize životinja, smjesta je ustaU odnosno ako bjesnoćom. slučaju rezultata, nijemoguće pozitivnog roku zdravosoba najbližoj najkraćem javiti noviti, ozlijeđena vakcistanici će mjere(preventivna stvenoj gdje poduzeti potrebne i nacijadrugo). zahvaćena Prema područja posljednjim podacima najviše Varaždin 70 zajednica godine zabilježeno općina Bjelovar (1981. je slučajeva). i li se situacije? ozbiljnosti (50) Zagreb(56).

Ponašaju građani primjerno NaDo sada možemo biti uglavnomzadovoljni. poduzetim mjerama ročito dobra zdravstvenih i veterinarskih ustanova.

Pojedini je suradnja kao lisicom leš što nedavni slučajevi, čiji je pronađen je slučajbijesnom središtu treba među nemir Stoga grada(Heinzelova ulica), građanima. da li lisica točno kako do došlo konkretnom ustanoviti slučaju je je njih (u Silvadolutala što i donesena ili grad uginula, je izvana, jevjerojatnije). tična bolest određenom i desetak godina, bjesnoća koja području je traje obaveTo nećemo tako lako biti da iskorijeniti. stoga svjesni je svih veći oprez i stalno naglasio je zuje još unapređivanje mjerazaštite, dr. Mirko Lojkić.

V. Drobnjak u

na

prvom

redu

i mačke.

su

na

na

sve

smo

su

a

su

u

samo

na

zaraze.

vora

se

se

u

u

samo

se

s

na

na

se

u

u

—

se

mora

u

se

sve

zarazom

su

—

u

s

unose

u

na

nas

moramo

na

NEHOTIČNO stručno

MOKRENJE kaže

Enuresis

Nocturna, mokrenje, djetinjstvu. najčešći nje, jesimpton od oko tri starosti da većina Činjenica »suha«, godine postaju djece je nešto Nekima kontrolirati to to mokrenje. uspijeva ranije, jest svoje počinju Noćno

ili kako

se

nemara

u

uz

muca-

u

31

ee...

enne

resa

------.—

o

—-

a

nekima

malo

godine,

onda

ona

starosti

ne

10

krevet.

ako

zadrži

kasnije.

Međutim, pojava poslije izazivati zabrinutost četvrte počinje roditelja.

Poslije godii 5 noću jošuvijek piške postodječaka postodjevojčica se

ta

četvrte

i

u

želi

doznati

roditelj takvogdjeteta toj je Sigurno da većini takove Odmah da kažem ustavelikoj djece nije godnojpojavi. ili neka abnormalnost.

No bez obzira to nikakvo oboljenje novljeno treba eventualno neko svakom noćnogmokrenjaliječnik isključiti slučaju kao što centra upalemjehura, oštećenje leđnoj organsko oboljenje, u toku noćnih recimo U većini ili moždini mokrenje napadaepilepsije. pak uzrok neki takav i smatra da uočljiv slučajeva postoji pojavanoćnog U emocionalne dolaze obzir ima prvom mokrenja korijene. redu, greške od strane Normalno čistoću odgoju roditelja. dijete počinje privikavati tek oko međutim ako 18 i prerano mjeseci, je majkanestrpljiva počinje od odvikavati također biti to može svojedijete spontanog mokrenja, razlog niz rezultirati noćmogu pojavi Postoji još odgojnih grešaka koje nim ću neke: mokrenjem.

Spomenuti pretjerano maženje, stvaranje autoritativni i mostalnog djeteta, strogi, odgoj zlostavljanjem ponižavaokoline itd. Ima njem djece, ljubomore, izazivanje naglapromjena slučajeva da čisto mokriti. biti neki izuzetno to mogu ponovo je dijete počelo Razlog veliki kao što odlazak događaji djetetovoj psihi, primjer školu, itd. ponovna udajamajke da

svaki

uzroke

neu-

u

na

su

u

u

se

ne

u

u

se

na

enureze.

nesa-

sa

za

u

su

Ne što

na

u

rugajte se

isključila organska bolest, liječenje Veliku može djece provodi uglavnompsihoterapijom. pomoć pružiti iz od stručnjak dispanzera psihohigijene, kojispašava roditeljadugotrajnog zaboravite ali obilaženja mnogihliječnika.

Roditelji, ismijavanje, ruganje, također i batine. interese Poštujte djetetu ličnost, pokazujte njega, Povremenu noć iskoristite njegovu »suhu« školu, njegove igračke. pohvai lu,podrškuohrabrenje djeteta.

Neki da tekućine liječnici djetetu ograniči uzimanje večernjim zatim određenih nekim satima, primjenu lijekova, zemljama upotrebi mali električni alarmi čim prve aparati kojima probudi dijete mokraće zatvore U svakom to kapi krug. strujni slučaju pomoćna sredstva.

Glavno da kako bude je dijete sigurno sebe, postane psihički će kontrolu nad mokraćnim sazrijevalo uspijeti poboljšati mjehurom.

Vaš liječnik Nakon

reze

eventualno

se

u

neka

enu-

se

u

za

za

za

su

se

u

a

su

—

u

u

se

—

su

samo

u

UREĐUJE

UREDNIČKI

Šime

ODBOR

inž dr Ljubešić, inž.,

Đapo, dipl. vet., Nada Petar Erhatić, dipl. inž.,Dragutin Franulić, Jelenčić, dipl inž., Tomislav Berislav Kolak, dipl. inž., Josip Majić dipl.

Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet.

Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž.

Vlasnik i izdavač: radnika i uredništvo: SRH. Udruženje mljekarskih Uprava telefon 440-476 Zagreb, Ilica 10 dinara, a za proizMjesečna pretplata za privredne organizacija i ustanove vođače mlijeka 5 dinara.

31/III,

Tisak:

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

Zagreb

32

eee.

rene

arene

ove