GOD.
a
XIX
ge
OŽUJAK
ZAGREB
e
e
zr
1982.
omeo
mm
o.
--—-
-.—
U KRAVA
.MASTITISI,UPALE VIMENA
prouzrokuju golemeštete, mastitisi, vimena, posebice i i poteško teže procijeniti, koje.je jerpogađaju proizvođače uočiti,još društvenu Sve trošače mlijeka,stvari, izvjestan cijelu zajednicu. način, kada da ubrza i većom poveća mlijeka tržište, proizvodnjom nastoji bolestima svakim danom štete mlijeka, prouzročene vimena, proizvodnja da bi dobar dio tih šteta račun mlijeka, pada proizvođača veće, bar dobrim šteta mogao dio nastanka uzroka dijelom, spriječiti ili, izvjestan bolesti
Različite
a
a
na
u
se
za
se
su
sve
se
na
a
ublažiti.
kojeprouzrokuju šteta, zašto krava shvatilo treba i da bi uključiti njihoorganizirano tisi, treba ih suzbijanje, prisjetiti. nastale To su, prvom mlijeka. redu,štete zbogsmanjneproizvodnje M. nekoliko Za dokaz uzmimo Prema istraživanjima ovojtvrdnji primjera. seoskim boda krava 1975. 30,6% Zjalića godine pokazalo gazdinstvima stafilokoki. 1974. od uzročnici bili Godine ustaluje :mastitisa, najčešći stafilokoki uzročnici kroničnih I. Marić da novili i B. Majić najčešći ako ni gore, mastitisa krava. Ništa kataraličnih bolje nijestanje, nije farmama krava nekim 1981.) (Rižnar Kronični katar svim vimena nalazimo, dakle, uzgojima mliječgotovo nih Zato tek krava. će Za vimena biti govora. posebno sada, ovojupali toliko da naše mlikrave bolesti 20% zbog prosjeku daju manje što bi inače davale. zdrave jeka, onako izračunati koliko to Pokušajte brzinu, je manje sami glavi, Vašem Vašem ako vimena i mlijeka gospodarstvu selu, proizvedeno bolesna Vaših krava od ovih da a niste baš nekih bolesti, sigurni nisu, jer ih konačno Kada treba bi bolesne da da prođu mjeseci opazile promjene. vime i pa opazite, propalo, uspjeh četvrti, cijelo je bespovratno pojedine zasuše nikakav. vimena propadaju pojedine četvrti, liječenja Zbog upale je đubre ili proizvode (gnoj). boŠtetenastaju zbogneupotrebljivosti mlijeka, nemogućnosti prerade čak neki tako i pa pa i liječenih lesnih, životinja. Naime, lijekovi, lijekovi hranu takojima liječe upalevimena, onesposobljuju mlijeko ljudi, kođer i prerađevine mlijeka. iz vimena često i opasno zdrapo Mlijeko bolesnog ještetno,ponekad sadržava sebi klice i vljeljudi jer njihove toksine, koji ljudi naročito zato pa prouzrokuju bolesti, djece, je neupotrebivo ljudsku hranu. od zato i Isto pa mlijeka, inđustrijvrijedi prerađevine takovog raznim ciŠtete, dakle, gomilaju gubitci. pogađaju oblicima, skojpreradi dok teret društvenu mlijeka, koji zajednicu, najveći pada proizvođače jelu nastanku mastitisa. Uzroci boriti i izravno suprotstavljati pojave moraju međusobno i bolesti različiti, uvjetujuprepliću. brojni, Mjere sprečabolesti sama/ složene, bolest,početku otkrivena, liječenje vanjepojave od do sami pa specifično, zbogtogaproizvođači, slučaja slučaja prepušteni ako nisu mogu sebi, najbolju volju, uspješno braniti, podrobpogotovo mastitisa uzrocima i načinom nijeupoznati nastajanja sprečavanja pojave bi
Da
se
što
uočili
bolje
nastanka
uzroci
se
se
u
vo
masti-
se
u
samo
u
u
se
a
su
su
:
su
na
u
muzara.
u
o
samo
ove
u
no
u
na
na
u
su
u
se
sa
se
a
za
'
a
u
zarazne
u
u
za
Kok
se
za
u
u
na
se
se
su
u
su
se
ne
uz
s
u
34
krava.
za
nastanka
već
bolesti
suzbijanje postojeće jesprečavanje od 1978. g. vimena zdravlja općegdruštvenog još započelo interesa, čuvanje nadzorom krava sistematskim SRH se, muzara, zdravstvenog općestanja svih vimena nito, krava, upotrebljava posebice, zdravlja čije mlijeko i ovog je, cijejavnupotrošnju. Organizacija izvršavanje poslapovjerena Dobar vlasnike službi. dio će obaviti veterinarskoj losti, poslova, koji krava bez pune zalaganja suradnje jebesplatan. Međutim, veterinara, stočara i učešća nastanka njihovog sprovođenju mjera sprečavanje iako već tu, makar to i duže prema potrajalo, stitisa, je liječenje uputama, će biti slab. što mastitisa 30% nego uspjeh Zbog najmanje mlijeka manje, j e bi Budući
da
i
i sa-
u
a
za
se
u
se
uz
sva
u
inače
ga
trebalo
za
ma-
za
biti.
M.
W.
PRIMJERI HRANIDBE KRAVA U PROIZVODNJI MLIJEKA S »BENURAL DODATKOM« »Benural
dodatak«
sadrži
S«
dopunuproteina, vitamine krmne i sol hrane repe, nerale, potrebne dopunu (silaže, kukuruza i stočarstvu. Osnovna hrana sijena, dr.) kojuposjeduju proizvođači dio hranidbi i voluminozni zadovoljiti energetski potreba preživača. U hranidbu livadnom travom i mladom proljeće, pašom nijepotrebno davati »Benural dodatak« ima treba više Tu dovoljno bjelančevina. pažnje jer obroka obratiti da hrani dio suha tvar zadovolje: energetski žitaricama, ili vitamini i dr. mineralno kalcij, fosfor, sijenom slamom, sol, magnezij, vitaminskom smjesom. hranidbu silažom do litara kravama travnom 15 dnevne Zimi, dajese mineralno iznad vitaminska 15 litara 500 mliječnosti mlijeka smjesa, 600 grama »Benural dodatka« količinom žitarica odgovarajućom (Tab. 1.). »Benural za
za
mi-
zatim
a
osnovne
u
mora
u
uz
u
se
a
uz
samo
a
sa
—
Tabela
1.
dnevna
mliječnost
kg
kg
sijeno livadno
kg
silaža
travna
10
kukuruzna
prekrupa
kg
BENURAL
DODATAK
kg
mineralna
smjesa
kg
20
15
25
30
6,0
6,0
6,0
5,0
4,0
30,0
30,0
30,0
1,0
3,0
30,0
30,0
5,0
7,5
— 0,1 _
0,5
0,6
0,6
—
_
0,1
—
—
—_
sastavljeni sijena moraju 500 600 grama svakodnevno »Benural dodatka« nadopunjavati podijednevno oko dva Žitaricedaju ljeno 1,0 6,0kg mliječnosti puta. 2 i Tab. iznad 10 litara (Tab. 3). Hranidba ili većim količinama u isključivo sijenom sijenom prilično je visoku krave i skupa podstiče proizvodnju. Spremanje iziskuje sijena veći utrošak kvalitet ovisan vremenu rada, sijena jeneposredno lijepom hranidbi slabe tako da sušenja,sijeno je općenito energetske vrijednosti davati više hrane i koncentrata dopunske njega (Tab. 2). Obroci
u
hranidbi
krava
od
se
sa
na
se
ne
ili kukuruzne
silaže
—
za
—
na
o
a
se
za
u
uz
mora
35 |
| h ' E
A
pe
eo
PE
Sa
a
a
E
a
Veoma
BN
Pa |
i
Tabela
2
dnevna
mliječnost livadno
sijeno sijeno
lucerne
kukuruzna
prekrupa
BENURAL
DODATAK
kg
10
15
kg kg kg kg
15,0
15,0
—
30
7,0 6,0 6,0 0,6
—
1,0 0,6
25
20
4,0 0,6
iznad hranidbu 20 litara dnevno treba proizvodnje mlijeka sijenom davati količine krmnih nešto tom odgovarajuće Sijeno pri smjesa. smanji, odnosno nakon obroka ili krmnih do sitosti. većih žitarica daje smjesa Zbog fosforom dobro lucerne ili za potreba dijelom je sijeno zamijeniti posijama Za
uz
se
se
krmnim
brašnom.
Kukuruznom
silažom
viša
postizati proizvodutrošak krmiva »Benural dodatak« nja manji krepkih (koncentrata). daje 600 grama dnevno što iz kukuruzne silaže i količine energiju odgovarajuće kukuruzne krava do 20 litara prekrupe zadovoljava organizam proizvodnju dnevno. Za 20 litara dnevno treba davati mlijeka mliječnosti preko odgovarakoličinu krmnih juću potpunih smjesa(Tab. 3). obroku
osnovnom
u
može
se
uz
se
uz
za
Tabela
3 .
dnevna
mliječnost
sijeno sijeno
kg
livadno
kukuruzna
silaža
kukuruzna
prekrupa
BENURAL
DODATAK
kg kg kg kg kg
gotova sa 18%
krave za smjesa sir. proteina
kg
lucerne
Kravama
ljati
vlakninom.
15
—4,0 _ 25,0 —3,5
7,0 —
25,0 1,0 0,6
0,6
_
—
20
25
30
—
—
—
4,0 20,0 5,0 0,6
4,0 20,0 5,0 0,6
4,0 20,0 5,0 0,6
2,0
3,0
5,9
kojedoje mlijeka preko da ga obroka po sijeno zbogdopune uzimaju volji litara
15
livadno
10
i više
dnevno
treba
noći
sirovom
sa
drugim
krmivima
kombinacije nadalje Postoje 4 i Tab. krmnom kao npr. repom (Tab. 5). raznovrsnim
sa
ostav-
obroku
u
sa
Tabela
4
dnevna
mliječnost
sijeno
livadno silaža
kukuruzna
krmna
kg
repa
30
4,0
4,0
4,0
kg
10,0
10,0
10,0
10,0
10,0
kg
20,0
20,0
20,0
20,0
20,0
0,3
0,6
0,6
0,6
0,6
2,0
4,0
4,0
4,0
2,5
4,5
6,0
davati
preko
kukuruzna
prekrupa
kg
gotova 18% sa
smjesa za krave sir. proteina
kg
vlakninom.
25
8,0
kg
livadno
20
8,0
DODATAK
noći
15
kg
BENURAL
Kravama
10
— _ —
—
litara
preko mliječnosti ovdje da ga obroka po dopune uzimaju volji cilju sijeno 20
sa
dnevno
treba
i
u
sa
sirovom
36
>
o
oem
ža
od
Boi
ii
o
Pia
ze
a
i
da
vk
ia
očna
i
i
a di li“ o
ii
ai
s
kn ić da i
ma ksRR i
t_k
dtd
aa
RARP
|
|
Tabela
5
dnevna
mliječnost
:
kg
10
15
20
25
30
10,0
7,0 3,0 20,0
7,0 3,0 20,0 3,5 0,6
7,0 3,0 20,0 3,5 0,6
6,0 3,0 20,0 4,5 0,5
2,0
4,0
5,9
kukuruzna
prekrupa
BENURAL
DODATAK
kg kg kg kg kg
gotova 18% sa
krave za smjesa sir. proteina
kg
sijeno sijeno
livadno
krmna
repa
lucerne
'
—
20,0 1,0 0,6
3,5
0,6 —
—
litre
razmatranja naglasiti najskuplje većom krmom. Sa ali treba kvalitetnijom jeftinijom, mlijeka, koje postizati i da tako snižava postoje mlijeka, proizvodna cijena mliječnosti prosječna krava hranidbe da ekonomski interesi podstiču tehnologijom optimalnom zavisno genetskim mogućnostima. mliječnosti, najviše i redu kvalitetne prvom proizvodnja silaže, hrane, Proizvodnja hranom racionalno svih dopunskom podmirivanje potreba organizma »Benural ekonomičnu i intenzivnu dakle, proizvodnjugovedarstvu. gućava, minerale i vitadodatak« hrane: deficitarne će bjelančevine, sastojke dopuniti i fiziološke i neke fizikalno će kemijskim djelovanjempodsticati mine, očitovati što će taboličke proprocese povoljno preživača organizmu krava. izvodnim rezultatima i zdravlju Dr Feldhofer Stjepan okviru
U
da
treba
ovih
prve
su
sa
se
se
o
u
osnovne
omo-
u
me-
a
u
na
se
SVE VIŠE MLIJEKA U VRHOVINAMA Vrhovine
Lici
Poljoprivredna zadruga godinauspješno organibrdovitom zira promlijeka svojem proizvodnju području. Organiziranom 1981. obuhvaćeno čak 500 seoskih mlijekagodini izvodnjom je gospodarstava, Zadar litara koja »Mljekaru«, proizveli 1,430.066 mlijeka. Zadrugarima Vrhovinama proizvodnji mlijeka poznate mogućnosti togkraja stočarskoj Zadar. Ta i i tom stekla posebice»Mljekari«, je»Mljekara« kraju veliki među Obilno ugled proizvođačima mlijeka. pomažePoljoprivrednu da Vrhovine obuhvate sela i drugu nastojanjima otkupommlijeka intenzivnu stočarsku Zagospodarstvajednumodernu, usmjere proizvodnju. treba paspoboljšati jedničkim programima proizvodnju krmnogbilja, izmjenu i obnoviti sastava Osim novčanih minskog brojna gospodarstva. ulaganja »Mljetu će aktivnost i fondovi i zadarske banke kare«, Zadar, pripomoći poslovne stočarstva. Već će nabavci hladionika unapređenje ovojgodini pristupit selima i dati To će olakšati mlimlijeko udaljenijim upotrebu. sabiranje i kakvoću Poznato da Zadar vrlo ima jeka poboljšati mlijeka. je, »Mljekara« dobro uređeno Sabiralište Ličkom Lešću hladi mlijeka kojem mlijeko i čuva do isporuke mljekari. Vrhovine ima već sada 9 robnih mliPoljoprivredna zadruga proizvođača 1981. 94.000 litara jekakoji prošloj godini zajedno isporučili mlijeka. Tako Vukmirović B. Potoka iz spominjemo Radojku Gornjeg kojajegodine 1981. Zadar 21.000 litara Zadar »Mljekari« mlijeka. »Mljekara« cijeni isporučila u
već
niz
na
u
su
za
u
su
mesa
—
u
a
u
za-
u
se
sva
na
za
u
se
za
na
u
su
—
u
se
u
37
Et
...
o
aa
2
i
m
m
em
ska
io
ol i ei sia
a
kei
no
“nm
takve
robne
proizvođače mlijeka godine s vojom premijom dobro nagraditi. Količine tom brdovitom ličkom otkupljenog mlijeka krajupovećavaju iz to stabilnost 4%, godine godinu otprilike ukazuje govedarstva i stalnost svaki program stočarstva proizvodnje mlijeka. Zbogtoga unapređenja i tom Like ima Tako puno mljekarstva području svoje opravdanje. je i zato
će
ih
i
ove
i
u
se
u
za
—
a
na
na
se
sastanka
Sa
Čanak
selu
u
u
u
Lici
Čanak predavanjem veljači mjesecu organizirao Mjesnoj zajednici i filmovima Stočari sela rado mlijeka. proizvodnji tog prihvatili savjete Vrhovine i Zadar i stručnjaka »Poljoprivredne zadruge« »Mljekare« nadaju da neće ostati blizina sabirališta obećanjima. Neposredna »Mljekare« Zadar Ličkom Lešću im jamči dugoročnu proizvodnju mlijeka! sastanak
u
s
o
se
su
se
samo
na
u
Z. M.
GNOJIDBA vrlo
VAŽAN ZAHVAT U PROIZVODNJI KULTURNIH BILJAKA
—
Gnojidba agrotehnička je mjerajer da tlo ključka neprekidnim uzgojemusjeva istoj površini iscrpljuje. iz tla više načina: Biljna hranjiva, gube gnojidbom, ili vodom iz površinskom hranjiva tla, odnošenjem erozijom ispiranjem tj. i te hranjivadublje slojeve, vjetrom, odnošenjeispiranje odnosno berbama, biljnih hranjiva žetvama, odnošenje oblik hranjiva nepristupačanbiljke. biljnih prelaženjem stara
se
se
već
davno
došlo
do
za-
na
unesena
se
na
—
u
—
za
u
—
38
m
a
mio
sa
i
i
id do
+
2
i
i
i
Ri.
i
i
i
i
i
i
vama
AaČNaa đadamn aaa
a
mamma dava m
m
o
adna
*--.
biljaka, općenito jeproizveproizvodnje poljoprivredne da upraS obzirom kvalitete. količinama i što što većim sti bolje proizvode utiče dobrim zadovoljavajućih prinosa, postizavanje dijelom gnojidba veliku treba posvetiti pažnju. agrotehničkoj mjeri tojvažnoj tlo zahvat takav Pod gnojidbom podrazumijevamo agrotehnički kojim i obliku unosimo (organskamineralna) pojedinih gnojiva biljna hranjiva maksimalnih svrhu prinosa. postizanja oblika dva gnojenja: Razlikujemo gnojidba dopunska gnojidba direktno nisu unosimo Osnovnom prihranjiva, koja gnojidbom odi određeno već pretrpjeti vrijemehranjiva proći stupačna biljkama, bi ista da ređene Dakle, biljci. postala dostupna kemijske promjene, način tlo aktite fond tlu, taj hranjivi povećavamo gnojidbom ima ako Osnovno vira. (stajski gnoj) fizikalni, porijekla gnojivo jeorganskog i biološki značaj. kemijski toku osnovnog djelovanja svog vegetacijskog periopored gnoj, Stajski Sinarednih do dolazi da ima i godina. izražaja koje djelovanje, produženo i postematskim mogu promijeniti (stajnjak) organskih gnojiva unošenjem način stvarate i istrošenih siromašnih osobine taj tala, hranjive praviti tla. i plodna ju održavaju mineralOsnovno dopunskog organskim gnojivima primjenu gnojenje ekonomičnih i dobru čini nog visokih trajno postizanje gnojiva prinosa. ćemo danas Od slijedeće: koji primjenjuju spomenut organskih gnojiva stajski gnoj fekalije ljudske zelena gnojigba kompost i S obzirom da gnojivo, gnojnajrasprostranjenije najpoznatije jestajski tom ćemo lista gnoposebnu najstarijem pažnju brojunašeg posvetit od kojepotječe prvih početaka ratarenja. jivu, kulturnih
Svrha
u
na
vo
u
u
u
osnovna
—
—
mora
osnov-
se
u
nom
na
u
se
se
na
uz
za
osnovu
se
—
—
—
.
—
u
ovom
vremena
stajskog gnoja
Vrste
razlikujuslijedeće stajnjaka: životinja i po hranjikoji razlikujusadržaju svinjski, ovčjiživinski, konjski, goveđi, i organske Prema vih tvari i po tvari:razlikujemo ose djelovanju. sadržaju suhi i vlažni stajski gnojsadrži i brzo rastvara Suhi veliku jer jako zagrijava stajski gnoj(topli) tvari i količinu ovčji). organske (konjski rastvara i stvara Vlažni satopline, manje stajski sporije gnoj(hladni) vode i tvari i puno drži , (goveđisvinjski). manjeorganskih teosobina i navedenih gnojenje konjskiovčji gnojpogodni Zbog ških vlažnih dok i lakših, tala, jegoveđi svinjski gnojpogodniji gnojenje duže. i djelovanje je toplijih rastresitijih tala, jer sporo razgrađuje, Prema
domaćih
vrstama
vrste
se
se
:
se
—
se
—
su
za
za
mu
a
se
39
kaaa
-
=...
u.
-
o
2.
a
sk
a
ro
=a
e
i
u
dni
s
e
i
a
a
o
i
o
ao a miadi
a
o
dna
ki
med
a
dot
ie
a
oz
živinski
gnojjenajjače gnojivo boljnim hranjivima Od i najintenzivnije usjeve. živinskog gnojanajjači jekokošjigolubinji stajstajnjak. po
pa
se
koristi
za
Prikupljanjei njega stajskog gnoja svakodnevno Živiorganizmi upotrebljava proizvode stajski gnoj, 'tla. Iz treba prilikom obrađivanja određenog razloga stajski tog gnoj uredno i tu svrhu pa prikupljati čuvati, pravilno njegovati, je potrebno imati može biti ili pravilno sagrađeno gnojište. Gnojište ukopano izgrađeno treba voditi računa da dobar površini. Uglavnom omogući prilaz traktora utovara. Također kod treprikolicom zboglakšeg gradnje gnojišta da može ba voditi računa dva gnojište prazniti putagodišnje. Gnojište biti od direktnih treba te zaštićeno i sunčevih poredstaje vjetrova zraka, tako to da iznad sadimo ili drveće drveni krov gnojišta postiže gradimo radi zaštite od i jakogisparavanja. svakodnevno iznosi iz može i po Stajski gnoj staje razgrtaticijei »kućice«. Kada odvozi dobro uziga lojpovršinistavljati stajnjak nije mati pa ga cijele jerjemogućnost površine isparavanja veća, jepotrebno uzimati da budu Za jednogkraja, gubici manji. vrijeme ležanja stajnjaka znatne kako tako i po sastapo (zrenje gnoja) dešavaju promjene, količini, Količina može uzeti da količina pa stajnjaka smanjuje, je zrelog 20—25%% od (sposobnog upotrebu) stajskog gnoja manja svježeg stajskog a
se
on
samo
za
na
mu
se
s
se
a
se
sunca
se
on
u
se
se
sa
s
se
vu.
se
se
za
gnoja.
Što
tiče sastava
najviše gubi (320) (20%/o). bi Da tvari bili što stajski gnojpravilno razlagao, gubici hranjivih treba biti dobro ga svega manji, pravilno njegovati. Prije sagrađeno Glavna aerobnih gnojište. njega sastojisprečavanju djelovanja bakterija dozvoliti visoke (tj. pristup zraku) jer stvaranjem djeluju temperature i način tvari kvaliteti. organskih rastvaranje taj stajski gnojgubi dva načina zraka aerobnih bakPostoje smanjenje pristupa (djelovanja terija). vodom i većim nogama, sabijanje stajnjaka (vlaži gazi gazdinstvima pomoćutraktora) vlažnom zadržavanje stajnjaka stanju. Prilikom i svakako ima što tiče spremanjanjegestajnjaka gubitaka, količine i oko od 20—30% težine. težine, smanjuje prvobitne ukupne Prema 4 karakteristična stupnju razgradnje razlikuju stanja s tajnjaka: zreli i zreli. zreli ima tamnusvježi, poluzreli, potpuno Potpuno stajski gnoj -smeđu vlažnosti i lako mrvi. tvari boju, srednje je Razlaganje organske izvršeno i ovakav svih je potpuno stajski gnojpogodanje gnojenje poljokultura. privrednih se
suhe
se
se
i dušika
tvari a
mora
se
u
ne
one
na
na
na
za
se
—
na
u
—
a
ona
se
se
se
se
za
Djelovanje stajskog gnoja i svaka
drugaorganska Stajski gnoj fizikalno, kemijsko odnosu tlo. tiče biološko sastava Što djelovanje kemijskog stajskog sadrži te ostale makro i mikro hranjiva: fosfor, biljna dušik, kalij, gnoja, kao
tvar
na
u
vrši
i
se
on
elemente.
40
re
a
ng
agr...
rene
vano
|
ro
no
\
gubicima, jenjegovo stajskog gnojapodliježe odnosu fosfor i znatno dušik gnokalij štenje umanjeno. Dakle, stajskog od dušika iskorištava iz mineralnih U tabeli jaslabije gnojiva.slijedećoj odnosu prikazano je'iskorištenje pojedinih biljnih hranjiva stajnjaka mineralno gnojivo. Dušik
iz
raznim
u
iskori-
te
na
se
u
stajskog gnoja
iz
Dušik
(N) fosfor (P205) kalij (K>»)
na
gnoja
iz miner.
25%
80%
25— 60% 30%% 60— 70%%/o Možemo da visoke treba zaključiti prinose poredstajskog gnoja kako dodavati i mineralno kao svih osobina Stajski gnojivo. gnojpored svojih i ima da to znači gnojivo produženo djelovanje, stajnjak tlo neki Produženo i narednih pod usjev, povećava prinose godina. oko 3 Smatra kroz iznosi da djelovanje stajskog gnoja godine. trogodišfond iskorištava: I drunjedjelovanje stajskog gnojahranjiv god.50%, 20%. stajskog trećoj Upravozbogovakvogdjelovanja gnoja goj30%, svake treće To može prosječno primjenjivati godine. gnojenje obavlja lakim tlima nešto drudok težim pjeskovitim iskorištenje stajnjaka tlima, je II dio više od 50% U I iskorištava god.preostalihranjiva, gačije. god. češće iz pa (svake dvije godine.) gnoji tograzloga Na i količina produženo djelovanjeznatnoj mjeriutječe upotrebljenog i što Prema stajnjaka jejačegnojenje, produženo djelovanje jetrajnije. da popokazalo produženo djelovanje stajnjaka mnogimistraživanjima ako mineralnim izvodi većava, gnojenje zajedno gnojivima. 15—300%/
sva-
za
osnovno
a
unesen
u
se
se
u
u
a
u
se
na
se
na
a
se
u
se
u
mu
se
se
se
Iznošenje
sa
i
zaoravanje stajskog gnoja
cijele površine stajnjaka nije iznošenja Treba uzimati dio izlaže velikim time ga gubicima. gnojište jišta jer Izvezeni zraka. izložila što dubini da bi utjecaju manjapovršina cijeloj i biti što tlo. odmah zaorati treba ravnomjernije Rasturanje stajnjak sasvim također važno i po je pravilnije cijeloj površini. Vrijemezaoravanja kao što to kod zaoravati iznositi proljeće jenepravilno tom gnoj jesen, svi malo radi. U često stajskog gnojaje jer djelovanje slučaju treba vodom. Zato zaoravati i stajski gnoj odnijeti izvjetrili sastojci vrijedni Prilikom
ga
dobro
uzimati
gnopo dio
sa
se
se
na
mora
u
a
u
se
u
su
nas
s
odmah.
tla. Na.lakšim
pjeskovitim stajnjaka zaoravanja tlima teškim i tlima propliće. Uglavnom zbijenim dublje, odmah Ako iznosi 20—25 dubina stajnjak nijemoguće zaoravanja sječna već treba poga naslagativeliku ga iznositi »hrpu« njivu, zaorati, izooko 25 cm, da i zaštiti red debljine slojem zemlje gotovo potpuno njive Posebno zraka i lira od padavina. jepitanje vrijevanjskog utjecaja štetnog U ili sjetvu jesen gnoji proljetnu stajnjaka upotrebe (jesen proljeće). i može kukuruz i i ozime uspješno gnojiti proljeće. krompir strine, 4/82. Nastavak broju inž. Vera Volarić, dipl. ovisi
Dubina
a
se
zaorava
vrsti
o
i
na
cm.
na
na
ne
se
se
me
a
za
za
u
se
za
u
41
mre,
smjem
ree
muong
om
o
ou:
mamo
ene:
goes
vu
opao
£
s
ODABERITE NAJBOLJE
\
naososassanaestu
sa
SJEME KUKURUZA
oplemenjivanje bilja poljoprivrednih hibrid kukuruza i to 1962. To grebaproizveo jeprvi našoj z emlji godine je bio Bc sade danas Priznati hi590, njega još brojna seljačka gospodarstva. kako isto tako i spobrodi, našojzemlji inozemstvu, proizvedeni menutom Institutu: Be Bec 2122 i Bc 360. 183, Bc hibridi kukuruza vrlo brzim odlikuju podnose porastom, sklop, g usti čvrsti i ručnu i mehaniziranu berbu. Zrno Bc hibrida pogodni otpušta brzo dobrih svojuvlagu, gospodarskih svojstava, pogodni kasniju ili postrnu sjetvu. Institut oplemenjivanje bilja preporuča: hibridi Bc naknadnu Bec Bec Bc 290 Bc Be sjetvu: 183, 191, 2522, 2811, i Bc 264. Institut
Fakulteta
za
iz Za-
znanosti
u
a
u
a
u
su
u
se
su
za
su
a
su
za
za
za
Bc
Bc
hibridi
655
i Bc
Bc
hidridi
za
silažu
u
nizinskom
području: 723, 6661, 622, 6625, Bc
488.
Be
Bc
Bc
brdskopodručju: 460, 183, 191, Bc Bc Bc 360 i Bc 3492. 2811, 290, planinskom da izbora hibrida kukuruza zatražite kod Savjetujemo, sjemena savjet agronoma. šeg I dužinu hibrida kukuruza kraju jošjedansavjet: mjerilo vegetacije određeno dana od do zrelosti. Na osnovi jebrojem nicanja gospodarske toj znanstvenici izradili međunarodnu tablicu FAO odnosu grupa broj dana od do potrebnih nicanja zrenja. za
silažu
Bc
u
Bc
Bc
va-
na
za
su
na
u
Vegetacijska
FAO
dana
Broj
od
nicanja
100
70
do
200
75
do_
85
do
grupa
300 :
zrenja
_
75 85 95
,
400
95
do
105
500
105
do
115
600
115
do
125
700
125
do
135
800
135
do
145
Početak
do
vegetacije vrijeme zadnjih proljetnih i kada tlo već od 10 do 12%C. Završetak je ugrijano temperaturu vegetacije smatra početak jesenjih berbi biti niža od spreVlaga kombajnom 32%, prilikom niža od 27%. Treba birati i hibride iz manjaklipova sijati vegetacijske FAO normalno dozriti određenom grupe m ogu koji području. SR odluke hibrida Brojneopćine Hrvatskoj donijele rajonizaciji kukuruza. U odluci određeni kao i stručni raspon svakoj općinskoj postoji da hibridi odabiru hibridi duže vjet, raniji brdskopodručja nizinska hibrida kukuruza: vegetacije područja. Pregled rajonizacije planinska smatra
nakon
se
mrazeva
na
se
mrazeva.
zrna
u
mora
a
samo
one
na
u
su
o
sa-
se
za
a
u
42
=
.-
e
imam
bona
će
—
zi.
mo...
boo
ono
moće
o
dime
bi
ti
i
add
o
a
a M
di
i
i
m
a,
e
e
e
a
m
s
ni —-
e
i
>
uspjeva
učešće
FAO
600
400
500
500
300
—
400
300
—
400
300
—
300
200
FAO
vegetacijska
najveće
Područje .o:o:.:,—,.nbC€ĆW\đl1v...———.—.—.—..—.—.—...oop
=...
Bjelovar
100
Varaždin Sisak
100
Zagreb Karlovac Rijeka
100
Osijek
100
Gospić Split
100
—
—
100
—
—
100
—
100
—
—
—
100
—
grupa
grupe
em —
—
400 400
400
300 200
300 400
600
—
500 100
200
200
300
treba
—
300
izboru
ocjenu odabiranja nakon odabirati nekoliko sjeme Pogrešno je godina. temelju sjemena godine. jednepovoljne Svaki
hibrida
kod
ratar
kukuruza
donositi
o
na
samo
samo
CIJEPITESVOJU STOKU PROTIV BEDRENICE | ŠUŠTAVCA U ZARAŽENIM MJESTIMA sprečavanja pojave otkrivanja mjerama ima 1982. bolesti nih i nametničkih godini« krajevima gdjejoš životinja i takozvanim bedrenice i goveda moraju cijedistriktima, šuštavca, Daldo 30. i bedrenice najkasnije svibnja, području šuštavca, piti protiv izvan Goveda i do 30. opmogu područja tjeratipašu rujna. macije više od od bedrenice i ako ako prošlo je cijepljenja cijepljena protiv ćine, držaodnosno stanica tome Veterinarska 30 dana. vlasniku, potvrdu izdaje i goveda nitko tim ako stoku tako što Dobro krajevima jer propisi određuju, je od ovih bolesti. će i dalje ugibati cijepi, zaštireče: »Vetrinari neki stari stočar cjepljenjem Jednom,davno, od distolom i i od šuštavca tili protumetiljemmetiljavosti; bedrenice, stoku, da nisu od od zaštitili pa kuge, kuge,perad kokošje svinje svinjske i dosta učinili učinili ništa mnogo dobrog togadrugog, drugoučinili, i da kao pa mnogo bilo, nije togazaboravlja, previše«. Međutim, možda i gora, ali zato no, nažastara još nastaju zla, zaboravlja i pa neka stara ponovo buknu, tinjajuponekad jošpostoje, zapretena lost, zla. i stare i eto nedaće dvostrukog Ipak, prošla povampire od »ukletim« kada probedrenice, ugibala brojna g oveda stajama bolesti mlada noći takorekuć od grla. Obje preko najbolja ljeća šuštavca, i zabačenna uska suzbiti i područja gdje dvije poplavna pjelo potisnuti je Te sistematski i nisu zaštitne uporno sprovoditi.mjere mogle mjere da obzira bez kroz svake stoke zaštitno desetljeća, godine cijepljenje uklai sistematsko i li bilo bolesnih ilinije,drugo neškodljivo uništavanje je obaskidala leševa koža, uginulih životinjakojih nije njanje dezinfekciju. temeljitu izako i šuštavca Uzročnici spore, stvaraju bedrenice, dospiju zrak, zaraziti stoku. Za žive i mogu njih vanredno desetljećima koje ostaju otporne, tla«. »bolesti da kaže sporama livade, zagađuju pašnjaci, Njihovim Otud i također i vode. nekadašnjih postojanje dvorišta, staje, nasipi, oranice, ili selu nekom stoke i »ukletih masovnog kraju. ugibanja staja«naglog »Naredbi
Prema
radi
o
i
zaraz-
u
u
se
ovce
u
a
na
se
ovce
na
su
o
ovaca.
ocu
u
ona
ne
nam
sve
nam
s
se
su
su
a
vremenom
se
nova
na
se
uz
na
vreme-
su
nove
su
s
a
u
us-
se
na
osnovne
sve
su:
sa
naravno
se
uz
veznu
na
se
se
su
a
u
43
ye
pena
arme
neo
rop
nj
ea
ea
mene
oejesa|
rs.
==>
a
Ako
---
-
—
lešine
uzročnici uginulih životinjaotvaraju, skida, i lešina neki način spore tlo stvaraju propadaju, sterilizira,sporama žarišta. li stoku zagađuje, stvaraju uporno Cijepimo godinama, obe bolesti ćemo ili u cijeloj zemlji i skorjeniti njihovu p ojavu svesti zaraženim najmanju m oguću mjeru. Zato, još mjestima, gdje je određeno obavezno vlastitom cijepljenje, interesu, dajmo vrijeme cijepiti stoku. svoju Od bedrenice stoka pase jeugrožena koja plavnim p ovršinama, čito i šuštvornice, kojima prerađuje koža, postoji pojave opasnost tavca i bedrenice više Naročito kraškim pokrajevima gdjeje melioracije. obih bolesti bi očekivati i što će ljimaučestalija pojava mogla razlogom više koristiti i možemo da opet ispašu mjesta, koja pretpostaviti zaražena šuštavca i bedrenice. se
se
ne
koža
ne
ne
se
s
ne
ne
na
se
nova
vremenom
na
u
u
na
na
uz
u
se
naro-
a
u
na
se
se
sve
za
su
s
za
sporama
Prvi
bedrenice
znaci
lost, zastoj jeka.
krava
u
su:
visoka
drhtavica, temperatura, i mliprolijev nagli prestanak lučenja
buraga, ponekad
rada
krvav
Bedrenicom
zaraziti
klonu-
ljudi, povrede p rilikom kože ili U bolesti bedreskidanja priklanih uginulih životinja. početku nicu može antibioticima i serumima inače smrtnost specifičnim izliječiti, je stoke velika. se
mogu
i
naročito
kada
se
sa
se
obično smrtnost vrlo Šuštavac nastaje naglo, mišićju butova, je velika, Ne Bolesne od obe bolesti lijeka praktički prelazi ljude. životinje niti skidati koža. Meso im hranu smijuklati, njih je nespopobno Već i od ovih bolesti obavezno treba ljudi. sumnju jednu prijaviti službi. veterinarskoj na
nema.
se
na
ne
sa
za
samu
na
W.
M.
KATALOG
BIKOVA
SR Komisija provedbu Programagojidbene izgradnje govedarstvu Hrvatske izradila novi bikova je Katalog (Zagreb, srpanj 1 981.) genetskim i bikova Kaproizvodnim svojstvima namjenjenih umjetnom osjemenjivanju. sadrži bikovima smeđe holstein i frisian talog podatke simentalske, pasminalaze živi ili smrznuto Hrvatskoj, koji jenjihovo sjeme pohranjeno Podaci odnose centre: Osiposebnim hladnjacima. Zagreb Križevci; i Slavonski Brod 1981. nakon prema i jek stanju ljeto godišnjeg pregleda komiteta i šumarstvo SR Hrocjene Komisije Republičkog poljoprivredu vatske. bikova prvenstveno službi Katalog namijenjen je uzgajačima goveda, i službi naše Rejetnog osjemenjivanja selekcijskoj govedarskoj proizvodnji publike. Podaci biku sadrže vlastitom pojedinom obavijesti porijeklu, tjelesi obuhvarazvoju, reproduktivnim svojstvima progenim t estovima, koji biološku te i ćaju plodnost,nasljedna svojstva proizvodnji mlijeka Zato vrlo koristan i stručnim radnicima jeovajkatalog goveuzgajivačima darstvu izabrati bika će mogu onog odnosno jer koji potomstvu dati, prenijeti željena nasljedna svojstva. bikova simentalske to Najveći broj pasmine našeg domaćeg uzgoja, rezultat je uspješne provedbe Programagojidbene izgradnjegovedarstvu za
u
o
o
ne
u
se
u
se
za
—
—
za
um-
u
o
o
nom
u
mesa.
u
su
a
u
44
a
ooemaca
ja
dim.
<
-4-des.-o
dd
- oo.
-
Baš
cin zh
miki ko
doo
=
e
da
ad
e
mi
e
smao
=
oće
Bo
o
i
ni
i
i
e
> ro
eo
a i
od
-+-
.--.
=a
de.
i.
.-
poema
sm |
pre
re
+
-
=_-.
pe.
-——
-
K
SR
Bikovi
Hrvatske.
najboljih potomci pasmiHrvatske i prema ne iz SR stručnoj ocjeni spadaju najbolja rasplodna grla naše već i Danas SR Hrvatska velikim brozemlje Evrope. raspolaže mladih simentalskih test jem bikova, koji uspješno prošli vlastitog razvoja i centrima koji čekaju umjetnoosjemejnivanje potvrdu pozitivnu ispitivanja potomaka (progeni test). Zato bikova treba biti stočarima olakšati i tako ovajKatalog dostupan izbor bika i najprikladnijeg popravljanje proizvodnih drugihsvojstava karava
su
simentalske
i bikova u
ne
samo
su
u
za
I
za
svakom
u
stadu.
Zato
uredništvo
je
Mljekarskog potrebnim objavi bikova simentalske i kada masu, njihove pasmine značajne podatke: jeoteljen, i neke mlječnost majke nasljedne osobine, kojeprenosi potomke. lista smatralo
da
imena
na
SIMENTALSKA
Helmut
Ime
bika
oteljen
K-168,
HB-3812
mlječnost
masa u
PASMINA
majke
kg
osobine X.
Paulus Gabor Dukat Haas
1970. 1970.
1.230 1.150
4.227
telad
1972. 1972.
1.000
3.791
laka
1.036
4.971
telenja i dobar prirast dobrih nasljednih osebina
Regrut Helmut Hugo Taro
1972. 1972.
1.026
7.159
izvanredna
1.080
5.270
izvanrednih
1973. 1973.
1.076
5.983
brzi
1.120
4.116
1973. 1973.
1.010
5.246
1.020
4.367
prirast u tovu za pripust izvan selekcije telad odlična tovu u telad izvanredna i dobrog randmana
4.523
oprez
kod
5.567
brzi
rast
4.663
telad
Bimbo
Edo Nino
1973. 1974. 1.140 1974. 1.100 1.090
Ervin Husein
5.374
nagli prirast junadi odlična
u
tovu
telad
svojstava .
-
prepusta teladi
junica
i snažna
,
skladna
u
izgleda
razvoju 45
'
oo
vea
ree
uree
zn
e
g
gr
e
peve
=.
Ime
bika
oteljen
kg
mlječnost majke
1.080
5.073
1.100
3.926
1.005
4.534
1.060
4.327
skladna, čvrsta krupnija telad telad tovu u dobrog brzi rast potomaka
1.225
6.157
telad
1.180
5.210
dobrih
1.070
4.954
telad
1.090
5.097 5.317
područja uzgoja dobrih nasljednih svojstava okvir i dobrih svojstava popravlja izjednačeni potomci telad daje krupnu brzi prirast potomaka brzi prirast potomaka brzi prirast potomaka dobar prirast junadi skladan i brz razvoj potomaka izjednačen podmladak izjednačen podmladak okvir podmladka
masa u
Egon
1974.
Gustl 1975. Herzl 1975. 1975. Rojal Hazdrubal 1975. Glavni 1975. Gari 1976. Niki 1975.
a
osobine telad
za
i brzog
razvoja
prirasta
izvanredna
svojstava
nasljednih odlična
u
tovu
sva
Poldi Mani Eli Hobi Sali Hrabri Hitri Merci Hipi Medeni Buli Cvibak Rok
1975. 1975.
1.170 1.210
5.171
1976. 1976. 1976. 1976. 1976. 1976. 1976.
1.100
5.234
1.120
5.016
1.080
5.904
1.100
4.669
1.200
4.442
1.150
5.562
1.060
4.432
1976.
1.020
4.950
1976. 1977.
1.060
4.950
1.050
5.057
1977.
1.040
4.621
dobar telad robusna
Bivak
1977.
1.037
5.155
skladna
Hajduk
1977.
1.086
6.157
Garcia Grga Radiša Geza
1978. 1978.
1.000
4.612
telad dobro
1.045
4.700
1.000
4.956
1.060
5.248
1.060
5.712
864
4.493
uzrasta dobrog teladi razvijene butine telad i brzog rasta krupna okvira telad poželjnog oblika skladnog podmladak i brzog telad čvrsta prirasta okvira telad dobrog
925
4.599
telad
široka
i vrlo
940
5.050
telad
večeg
okvira
881
4.713
u
progenom
testu
850
5.301
u
progenom
testu
840
5.145
u
progenom
testu
900
7.030
u
progenom
testu
stočarstva
Osijek
1978. 1978. 1978. 1978. 1978. 1978.
Ecija Paša
Matija Harambaša
1979. 1979. 1979. 1979.
Tomaš
Hazard
Sigurd Held
Bikovi
Centra
za
unapređenje
Gustav
0-78'
telad
skladna
HB-4444
46
na
a
a
in
so
a
aa ho
i
ma
mon
nm
pape
|
bika
Ime
oteljen
=
masa
ukg
Triglav Herold Golf Hamburg Kobald
1979. 1979. 1979. 1979. 1979. 1979.
Half Ime
bika
'—
mlječnost majke
osobine
845
4.741
u
progenom
testu
796
4.545
u
progenom
testu
740
4.936
u
progenom
testu
786
6.690
u
progenom
testu
717
4.376
u
progenom
testu
735
4.058
u
progenom
testu
Nrajken
oteljen
X
Slim
1970.
1.090
Hičkok
1974.
1.120
5.280
telad
Gustav Ruđek
1974. 1977. 1977.
1.240
6.204
bik
1.150
5.617
bik
1.125
4.927
telad
830
4.622
u
Herc Ganc
stanice
Veterinarske
Slavonski
Martin
Ime
oteljen
bika
u
1974. 1975.
Efeb Norkus Martin
SR-78
skladna
testu
Centar
—
izvanrednih
1.270
7.186
bik
odlične
nih
osobina
1976.
1.300
5.695
1977.
1.145
1978.
stočarstvo
za
HB-4812
5.027
5.257
razvoja
dobrog
i
progenom
1.190
1.260
poželjna
telad
skladna u razvoju dobre plodnosti dobre plodnosti
kg
1974.
i
tov
Brod
osobine nasljednih svojstava plodnosti i dobrih mlječ:
skladnog izgleda naš najteži bik, gotovo telad
popravlja
okvir
u
7.180
dobrih
1.045
4.012
telad
1978.
1.005
5.090
telad
1978.
1.010
5.557
telad
1979.
1.100
6.246
telad
osobina nasljednih kostura nježnog težina manjih porodnih okvira nadprosječnog većih težina porodnih
X
Hum Marin Pero Sokol Ero
plodnost
mlječnost majke
masa
Niko
odlična
5.545
za
1979.
Bikovi
osobine
masu
47
i
S
OZ
A
a
A
Cid
e
ZL
e
a
e
Bi
2
ae
pe
geGT VratSPAREeraPRE
2
---.—
nz
—-“-.-
-———-a
ZIMA | VITAMINI Danas nešto čuo ili vitaminima. čovjeka koji nije pročitao Ipak dat ću kratak vitamina. današnjem napisu pregled najvažnijih Vitamini bitni već vrlo malim količinaorganski dijelovi hrane, koji da održava normalni rad tikva Nauka niz vipozna pomažu organizma. i hrani ih ima. Zato voditi tamina, kakvoj najviše brigu da našem bude hrane jelovniku dovoljno kojoj najvažniji vitamini, obzirom da i može Ako stvarati vitamine. ljudskiživotinjski organizam vitamina bolest hinazvivamo ganizam primadovoljno nekog koju nastaje Iako farmaceutska vitamine raznim obpovitaminoza. industrija proizvodi licima ih uzimati namirnicama. (tablete, injekcije), simpi, najboljeje sviježim kod nedostatka vitamina A Tako, primjer, javlja slabljenje vida, oka. Može skoro rožnici doći do oka i kao promjene posljedica gnojne upale sklonost invida tom oku. Može uvijek gubitak oštećenje kože, pojaviti i seksualne A Vitamina ima fekcijama mrkvi, mlijeku, jejajima, smetnje. nema
u
o
vam
su
ma
u
se
a
zna
se
u
moramo
u
u
su
s
ne
or-
ne
u
u
na
se
u
na
se
u
trici itd.
Ako
postoji manjak nastaju smetnje probavi, također i bolest beri-beri. Vitamina B ima kvassmetnje živcima, itd. cu, mesu, jetri, mlijeku, ribi, neljuštenoj riži, špinatu, grahu, Vitamin C vrlo ima ga je značajan. Najviše narančama, limunima, rajitd. nedostatka kvari vitamina zubčicama, paprikama, krumpiru Zbog tog sklonost itd. meso, zamor, javlja povećana je infekcijama Rahitis nedostatka vitamina D. Kod rahitisa kosti jeposljedica postaju mekane i To kod Dobro tadeformiraju oboljenje najčešće je djece. poznate kozvane O i X noge znakovi rahitisa. Vitamina D ima u ribljem ulju, ribi, maslacu i žumanjku, mlijeku. Ostale vitamine ih oko neću (danas jepoznato 40) ovdjespominjati zbog što veliku važnost. Od možemo toga nemaju praktičnu značajnih još spomenuti vitamin K dolazi do raznih te vi(zbog manjkakojeg krvarenjaorganizmu), tamin P. vitamina
u
B
a
rastu, zatim
u
zvana
u
u
se
no
se
se.
su
u
ishrana nepravilna dakle voditi stalnu količini vitamina ishrani. Moramo, brigu našoj Zimski i tada treba proljetni mjeseci najvažniji, posebnu posvetiti pažnju raznovrsnosti ishrane. tada ishrana često i Upravo je nepravilna popriličan tom hvata ih zamor, jebroj'ljudi koji razdoblju osjećaju gube apetit, itd. i raznih nica, Mogu javitisimptomi ozbiljnijih oboljenja. Domaćice treba da obrate i kupažnju preradu namirnica, jerdugim i vodi namirnice količine znatne hanjem, pečenjem držanjem sviježe gube svih vrsta vitamina. Zato i voće konzumirati povrće nastojte svježe. Vaš liječnik ——)/|/|;|;|;|;:;| PE PPŽmČmPP PČ EELe. LE vam... Zimska
često o
u
su
u
nesa-
se
na
u
sve
UREDNIČKI
UREĐUJE
Sime
ODBOR
Đapo, dipl. vet., Nada Erhatić, dipl. inž., Dragutin inž., Petar dipl. inž, Tomislav Kolak, dipl. inž., Josip dipl. inž., dr Berislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl vet. Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl inž. Vlasnik i izdavač: radnika Udruženje mljekarskih SRH. i uredništvo: Uprava telefon 440-476 Zagreb, Ilica Mjesečna pretplata za privredne 10 dinara, a za organizacija 1 ustanove proizvođače mlijeka 5 dinara.
Jelenčić,
Franulić, Ljubešić,
31/III,
Pi
Tisak:
SOUR
»Vjesnik«
—
OOUR
Zagreb
TM,
48
e
agea
are repre
gre ee
nn
gra
g
pa
e