Mljekarski list 4-1982

>

Podjela

premija

Mljekare

Zelina »Dukat« ZZK, u

i“

k2g.3

PODIJELJENE

PREMIJE MLIEKARE

»DUKAT«

122 se u okupilo travnja je Zelini proizvođača mlijeka KooperanataZelinskogzadružnogkombinata da primi nagradnu premiju »Dukat« Osim iz dnevni red imao i Mljekare Zagreba. podjelenagrada/ je nekoliko tema. hranidbi tom se na zanimljivih Raspravljalo je skupu boljoj kakvoće muzara, poboljšanju higijenske mlijeka,boljojorganizaciji preuzii Minchenu. u manja mlijeka posjeti poljoprivrednoj izložbi “Sastanak robnih vodila Božica Skende. proizvođačamlijekauspješnoje U uvodnom rekla: ača svojem izlaganju je »Zelinski zadružni Kombinat već niz dugi godinaorganizira otkup mlijeka toku 1981. p a područjaopćineZelina, je gođine područjuopćinedjesabirnih Iovalo 68 toku na prosječno mjesta, kojima je.u godineotkupljeno Na

dan

10.

1982.

—

o

.

sa

u

mm

na

*

om

mo

en

mlijeka Zelinskom

Najbolji

proizvođači

zadružnom

u

kombinatu

odnosno masti, 3,75% mlječne količine otkupljene predstavljaju

mlijeka,prosječne obračunskih litara Ove 5.486.749 mlijeka. ukoliko imamo vidu niz ekonomskih teškoća rezultat, jedan zadovoljavajući tokom nedostatak osnovni pratile godine,Osjećao koje smjesačiji je iz kukruz te one sastojak mjeseca mjesecmijenjaocijenu, komponente,koje dobro izbalansiran kao za što minerali i vitamini. su su _ potrebne obrok, Ishrana krava iz godineu svakodnevno muzara sve p a je godinu skuplja, da što kako hranu ulažu što više se jeftiniju napori proizvede mlijeka dobre kakvoće.

Jedan od vidova ka količina povećanjuotkupljenih mlijeka 4.669.574

litara

masnoće

u

su

nas

se

u

se

uz

50

.

predstavlja jedan selekcijskoj kojaputem službi, Kombinata žensku na a kupujekvalitetnu do telad, dajekooperantu držanje bređosti od 6 te Isto tako mjeseci, daljeusmjerava reprodukciju. putem službe vrše se kontrole »A« krava i '»Z« se selekcijske kontrolom, pod gdje kontrolira odnosno dnevno kod krave svake telenje, proizveđeno mlijeko tako da Da samo sudjeluju najproduktivnija grla. proizvodnji pojedinačno, bi to čitavom području našeopćine, postiglo potrebno je jošmnogo i “ rađa, zalaganja. našeg U toku 1981. i Jaktofrizaciji i se godine laktofr!ziprišlo područja, 13 sabirnih utrošili cca 150 starih smo mjesta, gdje je milijuna dinara, troškove radovi oko električne toku: su -—-.

IJ gdje predstavljali najveće energije. _ 1982. naše bilo bi obuhvaćeno mlijeka cijelo hlađenjem godine područje općine terena ne velika laktofrizima, postavljanje r ascjepkanost dozvoljava o rashladnih »Dukat« svako sabirno na smo u sa RO pa uređaja mjesto, dogovoru laktofriz dnevni za prišli bi većegprostora obrtaj izgradnji Bukevju, čiji bio oko 4.000 litara mlijeka. području Mužinić robni n aše Najjači općine proizvođač mlijeka j e Josipiz Križevčeca sa isporučenih 40.451 litar Koščec mlijeka, slijedi Stjepan iz Marica iz 30.049 litre Katanec sa mlijeka, Hrastja isporučenih zatim, 25.380 122 litara sa Helene preko isporučenih mlijeka. proizvođačapredala RO litara te od »Dukat« 7.000 nagradnu Broj mlijeka ostvaruju premiju.

——————— toku individualnih 15.000 litara preko proizvođača koji godineisporučuju RO OOUR »Dukat« iz u sve za mlijeka Mljekare Zagreb, je godine godinu krediti od strane veći i predstavlja pakomogućuju zadovoljavajući koji porast, koriste .za međunarodne sredstva i zagrebačke banke,čija prvenstveno i :nabavu kvalitetnih krava i: za adaptaciju p ovoljnih izgradnju staja a oni krava.

Ti krediti nam iz u držanje većegbroja pomažuda godine godinu individualni mlijeka proizvodnju ostvaruju proizvođači koji opredjeljuju kratkom vidu poIsto tako ZZK ima veće viškove. u u veoma sve razdoblju vlastite kreditne stočarske i službe i boljšanja proizvodnje povećanja putem određena dati kreditna proizvođačima kojaje osnivanju, individualnim svakako

i

kvalitetan

rad

.

u

u

-

u

se

na

rano

u

no

u

na

:

-.

su

.

u

|

se

.

*

a

muzara

a

za

se

u

sredstva.“

robnih Analitičkopri pratirazvoj sredstva te za proizvodnje mlijeka povećanje predlaže planski proizvođača, planska imamo vidu što veći interesu i u 1982 u brojproizvođača koji pratiti godini što veće koda uz i treba proizvedu gantni,koje podsticati manjaulaganja Vam želimo I u 1982. u ličine mnogo poslovnim g odini uspjeha još mlijeka.

—-.rezultatima«!

——————— _ ČESTITKEZELINSKOM ZADRUŽNOM KOMBINATU — ZZK-a

služba

većine

naših

LI

zadružnog godine proslavljena postojanja Zelinskog je obljetnica izdana te kombinata.

Prigodnom knjižicom kojaje povodu značajne obljetšto od nice 27. sve 1947., doznajemo dogodilo njenogosnivanja veljače je kako i što tako to »danas« a nadalje je očekuje marjepod»jučer«, opisano zadružnu i »sutra«. ljivunaprednu organizaciju zadružnom da će mnoge naše čitaoce zanimati osnovni Vjerujemo podaci članka tekst kombinatu, prenosimo podpazio »danas«: 35.

Ove

u

se

-

o

51,

62 sela i bavi se djeluje prvenna području zaseoka, — stočarstvu kroz stveno individual- poljoprivrede kooperaciju razvijanjem o. nim proizvoda, a otkupompoljoprivrednih zatim, proizvođačima, poljoprivrednim načinu 1973. stoke i vina. prekretnicu mlijeka, godinapredstavlja posebno da to znači i obliku jeKomkombinata«, »Zelinskog zadružnog poslovanja i konstituirao ustavnim binat te na načelima, samoupravni godine samoupravnim naišao čemu samoupravljanje kooperante, je uključujući poslovanja, razvoj široku individualnih na proizvođača. poljoprivrednih podršku unapređenje kombinata Osnovna pOZelinskog zadružnog jest djelatnost stočarstva kroz kooperativnoj ljoprivredne proizvodnje, prvenstveno razvoj oko 70% Ta i osnovi tovu zastupljena svinja teladi. je proizvodnja Kombinata. od brutto Poljoprodukta cijelog proizvodnjevrijednosti ukupnog kroz 8 Kombinat i uslužne aktivnosti razvija poslovnih privredne, proizvodne i to: tov tov. proizvodnja biljna jedinica otkupmlijeka, svinja, teladi, protuZelina i gradnomobranom, transportni poljoapoteka Novo Mesto,mašinsko klaonicu i selekciju. servis, Radnici Kombinata sačinili su stočarske kronologiju razvoja proizvodnje rasta da Zelina na izkojejevidljivo jenajpovoljnija području općine stopa 10 a iznosi zadnjih godina svinjogojstvu, 5,7%godišnje; brojgovedapoveĆava oko stalan tako rast isto i 3% godišnje, uočljiv organiziranog je mlijeka.“ otkupa datira od 1963. zahvata Početak ozbiljnih kooperaciji godine,. stočarskoj tova radom i teladi. kada organizaciji svinja započinjeintenzivnijim 120 da bi Iste godine slijedeće tajbrojpovećao utovljeno svinja jegodine Zelina ima 1300 i 500 teladi. već Područje općine tradiciju uzgoju svinja kako ali su, i povremene oscilacije proizvodnji, poredtoga, svinja prisutne tržnim tako i individualnom | kooperaciji, uvjetovane uvjetima, sektoru odnosno rentabilnošću proizvodnje.

Mizvodaća ima 50 Zelina Na trenutačno mlijeka preko općine području 15.000 svake iznosi oko litara,njihov broj godine godišnje proizvodnja čija novih desetak novih. Tome raste punktova pridonosi otvaranje otprilike farmi Kombinata mini sabiranje izgradnji mlijeka,prvenstveno poticaj U svrhu veće što povećanja većeg proizvođača. zanimanje postoji naročito tom onima kontinuirano radi proizvođačima, koji mlijeka otkupa i smislu većegbroja izražavaju želju imajupodesneobjekte održavanje kako nabavu im krava U tom smislu rasplodosiguravaju krediti, tako i nih i krava adaptaciju stajskih kapaciteta. junica selekcije stočarske Za proizvodnje značajno je provođenje unapređenje Kombinat Službu i osnovao prije je govedarstvusvinjogojstvu. selekcije nekoliko su vremenu njezinog djelovanja postignuti značajni godina, »umatičenih« 400 tako da danas ima oko posebno govedarstvu rezultati, Takav rad službe od oko polovicu pod »Zkrava, čeganegdje što dosad rezultirao iz značajnim rezultatima, jevidljivoranije selekcije je kontrolom«. telad »umatičenih« krava Od povećanog otkupamlijeka: opisanog kod domaćinstava kojeimaju usmjerava daljnjureprodukciju kod onih tu pokazuju koji većuproizvodnju proizvodnju mlijeka,posebno naročito zanimanje. rezultati evidentni postignuti masnoće mlii su Selekcijom povećanju masnoće Tako da već danas jeka. prosjeku, — mlijeka 3selekciji ,6— postotak je rezultat: Posebna vrlo dobar što se u pažija3,7, pridaje proizvodni je Danas

Kombinat

a

u

s

—

|

u

a

u

u

.

p

na

sa

u

s

:

u

u

se

za

a

u

na

s

se

se

u

na

u

u

u

a

za

za

u

a

sve

za

se

u

s

za

se

muzara.

za

za

-

.

-u

a

u

u

a

se

sva

osnova

u

a

za

.

u

u

52.

za

kombinata je »Simentalca«, selekcije. držanju pasminegoveda tipu službom Veterinarskom u koja: provodi umjetnoosjemesuradnji stalnoj Zelina da se rezultat sve općine gotovo plotkinjepodručju njivanje, togaje simentalske pasmine. osjemenjuju najboljim sjemenom _a U okviru Kombinata i klaonica stoke namjenom klanja djeluje — Kombinata iz svi koje opskrbljuju ugostiteljski objekti. potrebe žaaa_Pored i uslužna stanovse “ obavljaju klanja potrebe opskrbe toga, veterinarska način kontrola — ništva područja Općinejer taj osigurava stručni __ nadzor prodaje kvalitetnog tj.

— oa OTKUP MLIJEKA — UMIL.UTARA 1971_a 1981 — a___ — __ Služba

u

s

na

a

s

za

s

se

mesom

za

se

mesom

na

mesa.

|

“=,

a2 — __ a_ — a —. a — 3,Z »

| __ — području općine Zelina mlijeka _a_arraeo Otkup oo općini među 1967. godine, uvedena Zelina služba prvima Protugradna je 37 “na području (raketara). punktova Raspolaže regije.

Zagrebačke općina služba od tuče. Ova očuvati i zaštiti bila i je područje Funkcija ostaje je okviru i danas redovno narednih tokom djeluje.u unapređivana godina obrane od tuče sistema Protugradna Zagreba. zajednice općina jedinstvenog i vrši nadzor i proindnca oabranu služba Kombinata dvije ugovorno — Selo. iDugo susjedne općine Sesvete nekoliko a: o kočine se U određeni godina svinjogojstva unapređenju — način da se godišnje naše područje to uvedepotreban ostvaruje raci, holandske kvalitetnih švedske ao;zabrojmuških rasplodnjaka, i priznatih, pasmina —;Z svinje.

U sklopu i mašinsko kombinata ——Zelinskog zadružnog djeluje transportni imala vlastiti mašinski servis. ta U ranijem razdobljujedinica je park(trak— z 53 — z —— 1970

1971.

“1972

1973

1974.

1975.

1976

1977.

1978

1979-1980.

1981

na

1

u

sa

ona

za

—

.

a

se

na

na

A

\

kada

“

.

tare), međutim, danas, raspolaže poljoprivrednim Kombinata već oko 3000 područja proizvođači djelovanja površinama imaju idu u pravcu i traktora ove traktora, usmjerenja jedinice održavanja popravaka te se poljoprivrednih Nadalje, proizvođača. jedinice putem poslovne obavljaju Poslovna i mašinski opravke poljoprivrednih priključaka. jedinica »Transport osim servisne radionice danas 10 sa servis«, raspolaže kamiona, namijenjenih Kombinata i ostalim djelatnostima pružanju transportnih usluga korisnicima, pretežno proizvođačima. posljednjih tiče rast Stose pak biljne proizvodnje bilježi izvjestan osnovna unaprenekoliko godina.

Spomenutoj poslovnoj jedinici djelatnost je i viška đenjebiljne proizvodnje otkup poljoprivrednih proizvoda.

Usmjerenje ide biljnoj proizvodnji pravcu razvoja proizvodnjekoopepovrtlarske i kultura područjima racijiproizvodnji povrtlarskih gdje postoje uvjeti, blizina će te gradaZagrebaomogućit siguran plasman proizvodnje.

"U rađne i sklopu jedinice »Kooperacija« djelujupoljoprivredne apoteke, locirane Zelini i Novom Mestu našim osim stručnih koje poljoprivrednicima, i U indisavjeta osiguravaju repromaterijal. cilju unapređenja poslovanja viđualnim »Zelinski zadružni kombinat« *poljoprivrednicima, izdvojio je sredstva kreditira robu veće izvjesna kojima kupljenu trajne vrjednosti dužan vraćati istu spomenutim apotekama, kooperant je otkupa putem tržnih viškova.

54 Radna turizam i datira iz vremena ugostiteljstvo jedinica još postojanja i većim Općepoljoprivredne zadruge Zelina,raspolaže brojem ugostiteljskih 1972.

Kombinata u sastav i ulazi i objekata. godine jedinice objekt SportZelini centra 1981. u Kombinat otvara i novi skougogodine stiteljski objekt restauraciju »Grana«,Zagrebu. rekreacionog Kombinat

vlastitim

ne

ona

u

u

u

u

na

a

u

sa

.

u

a

.

Zarana

ove

a

|

u

—

|

POVIŠENE SU PREMIJE ZA MLIJEKO su premije 1982. povišene travnja mlijeko SR Hrvatskoj.

1. Proizvođačima iz SR nizinskog mlijeka dijela Hrvatske, prošloj “.

1981. od 15.000 litara im godini isporučili manje mlijeka, povisuje premija od dinara na mlijeko 0,20 0,90 (tabela 1).

Od

1.

za

u

a

su

u

se

za

Tabela

1

%/9 masti

“

osnovna

3,20/0

10,24

3,40/e

10,88 11,20

3,3%

3,8% :3,9%/o 4,0% 4,1% *

4.29

_

premija

1152

0,90 0,92 0,95 0,98 1,01

11,84 12,16

1,04 1,06

10,56

3,5% 3,6% 3,7%/0

4

cijena

*

«

12,48

12,80 13,12 13.44

1,09 1,12

X

112

1,12

ukupno

za

1

litru

11,14 11,43 ti :

11,83 12,18 12,53 12,88 13,22 13,57

«13,92 14,24 14,56

|

mlijeka i 8 Jadransko brdskopodručja 1981. od 6.000 litara su prošloj godini isporučili mlijeka, manje poviplaninskog od za premija mlijeko 0,20 1,00 dinar (tabela 2).

Proizvođačima

2. more,

a

u

im

se

suje

uz

na

“Tabela

2

%/a masti

_ —

osnovna

3,2%/0 3,30/0 3,49/0 3,0%

>

+

i

>.

4,0% 4,2%/0

.

:

Hrvatske, nizinskog SR a mlijeka prošloj dijela 1981. su 15.000 i im litara mlijeka, godini isporučili više premija povisuje od dinara (tabela 0,60 1,30 8).

3. Proizvođačima

.

z

-

:

4,1%

"

+

-

3,6%/e

rr

1 litru

.

|

3,7/e 3,8%0 3,9%

cijena premija ukupno 11,24 10,24 1,00 10,56 11,59 1,03 10,88 11,94 1,06 11,20 1,09 12,29 1,12 11,52 12,64 115 12,99 11,84 1,18 13,34 12,16 121 13,69 12,48 12,80 14,05 1,25 13,12 125 14,37 13,44 14,69 1,25 za

iz

u

se

na

Tabela

o

3

%/ masti

osnovna

“

3,2%/ 3,3%/e

i

3,4%/0 3,5%

*

3,6% 3,7%/0 3,8% 3,9%

š

4,0%/o 4,1%/ 4,2%/0

.

a

1 litru

141,54 11,90 12,28 12,62 12,98 13,34 13,70 14,06 14,42 14,14 15,06

———————

s

u

su

na

: ;

%/% masti

_—

1,62

:

za

i uz mlijeka brdskoJadransko područja litara planinskog 1981.

6.000 i prošloj godini mlijeka, povisuje isporučili više more, im od dinara (tabela 0,60 1,50 4).

Tabela 4 se

=

“1,62 1,62

12,80 13,12 13,44

4. Proizvođačima

—

cijena premija 10,24 1,30 10,56 1,54 1,38 10,88 11,20 1,42 1,46 11,52 11,84 1,50 1,54 12,16 12,48 1, ,98

ukupno

3,2%/o

3,3% 3,4%/0 3,5% 3,6% 3,776

3,8%/0

3,9%

4,0% 4,1% 4,2%/o

osnovna

cijena

10,24 10,56 10,88

11,20 11,52

11,84 12,18 12,48 12,80 13,12 13,44

premija 1,50 1,54 1,59 1,64 1,68 1,13 1,78 1,82 1,87 187 1,87

ukupno

za

1 litru

11,74 12,10 12,47 12,84 13,20

13,57 13,94 14,30 14,67 14,99: 15,31

*

55

gospodarstvima Premije povišene Hrvatske društvena SR brdskodijelu 1,70dinara, gospodarstva Jadransko dinara i 2,10 obra“planinskom području isporučenu čunsku litru mlijeka. i društvenim

su

i to

a

na

za

uz

za

ona

u

ona

nizinskom u

more

na

za

zu

pa

so =

2

Povišene

premije za

dolaze

đače

Premije što

za

većom

mlijeko

govedarstva SR daljnji poticaj u

—

trenutak

nadamo

da

će

Hrvatskoj

i, utjecati proizvopravi proizvodnjom mlijeka svojimgospodarstvima. u

se,

na

u

2.

NE ZABORAVITE

NA

M.

SOJU

Soja sastojke koji ljudskom životinjskom svojem količina te rast i za koja organizmu potrebni razvoj,zboggolemih bjelančevina, i danas dodatak krmnim malo nas sadi Nažalost, smjesama. jenezamjenjiv stočne hrane zato tržištu. Za potrebe mješaona jeuvozila, je će nabavku.

Zato otežani iz inozemstva su gušt kupovine njenu uvjeti onamo biti brašna sojinog manje! soju trebamo više treba brašna zato pa uzgajati Ipaksojinog sadrži

zrnu

u

sve

ili

su

u

nema

ma s

se

ona

na

op

a

se

sve

sve

na

—

BSP

i dr.

brojnim sjemena 76,53— sojinog Vrlo Slavodo 4 tone hektaru. od u po nSpjesa dobro dajusigurne prinose 2,5 17, Podravini i Posavini. niji, plodoredu Ter uništava kovisokim učinkom Poznato da ulazi u je, soja I velike dušika tlu to su i količinu rove prednosti. zbog povećava njene izuzetnu našupažnju! togasojazaslužuje našim

oranicama.

Sorte

s

u

-.

56 <

—

a

53—37

o.

oo e

U SASTAVU MLIJEKA ŽIVOTINJA

O

sastavi životinja Đuksovojfiziologiji prikazani prosječni različitih sisavaca iz svih i Prikaz vrlo mlijeka (90) krajeva svijeta čovjeka. je i interesantan morali sažeti i domaće ga poučan, nažalost, ograničiti i uzeti tek bit će manji životinje usporedbu Ipak brojdrugihnje da bi mnogo i saznali. dovoljno togazaključili Sranje prosječnog Mlijeko U

domaćih

su

smo

se

.

na

za

Vrsta

Masti

Bjelančevine

fo

9

5,5— 12,6 3,3 10,4 3,5

3,9—2,9 6,0 6,8 3,1

'

životinje

|

Govedo Bivol

+

:

Ovca X

Koza Srna Irvas i Sj. jelen

20,9 4,06 1,6 1,3 7,9 12,2 9,5 9,6 7,1

Konj Magarac Svinja Kunić Pas

Vuk Mačka

Miš Štakor Slon .

Medvjed bijeli medvjed Polarni Kit Morski lav Dupin Grendlandski Tuljan

*

tuljan

sivi Za

5,1— 3,7 4,4 3,7

12,1 13,0

9,0 9,7

3,2 3,2

16,6 3,3 31,0 33,2 34,9 41,5 42,6 53,2

4,2 3,6

5,1 3,7 0,5 14

usporedbu

Čovjek

10,2 12,2 13,6 10,5 10,4 11,2

kod

6

11

-

.

—2,8 _ čovjeka je omjer:

-

-

0,2

6,9

(14

43.

*/o

0,2 0,9 0,9 0,8 1,4 0,7 0,5 0,4 0,9 2,0 1,2 14.

0,5 1,5 14 0,7 0,9 “1,2 1,4 0,6 0,7 0,8 0,7

6,1 6,2 4,9 1,8 3,1 3,4 4,2

9,2 10,1

materije

1,4

2,5 4,8

10,0 3,5 24 1,8 5,9 10,4 9,3

Mineralne

i

4,6 2,6

10,4

19,7

Deva

Mlječni šećeri % |

mlijeka sastavu šikreću krava se Prikazani podaci tabeli prosječnom u Naiiz bilo teško to rokim ostalih no u razloga. brojnih životinjaje granicama, dobivene treba imati vidu da su me, vrijednosti prikazane mnogihživotinja uzoraka S uzetih (slon, miš, tuljan itd.). manjegbroja pretragu fazi znalo bila ni bilo teško što to ga kojoj mlječnosti učiniti, nije je je već i uzorak uziman od kad mlijeka, koliko dugo doji druge životinja,je nje bio krava broj provjeravalojegolem, Naprotiv, čije mlijeko podatke. velik i odabirana koja uzgajana brojgoveđih pasmina, dalje uzgojen je sastava i čitav niz fakupravo prema izmjenama mlijeka,utjecao je drugih ovako već i može tora. skupljenih podataka Ipak, sigurnošću osnovu mnogo togazaključiti. što žive Oni mlijeko imajusisavci, Najmasnije imaju mlijeku i šećera vrlo malo. mlijeku najviše bjelančevina, naprotivnjihovom je '

u

u

u

na

o

za

osnovu

a

raz-

u

se

za

se

.

na-

su

a

na

se

u

moru.

sa

u

u

57

>

i

33

puta sivogtuljana preko (tridesettri) usporedbu: mlijeku živoda i ostale vrste kobile. Interesantno više nego više masti u 'je mlijeku masti hladnoći svom žive na mlijeku imaju sjeveru velikoj tinja, koje Naš velikom ima na svega 3,3%masti, polarni primjer postotku. medvjed masti. ima irvasjelen u mlijeku 20,9% bijeli medvjed31,0%, kojebrzosjeverni Životinje rastui brzo spolnosazrijevaju kunić) (miš,štakor, dosta i masti u bjelančevina, alii.razmjerno visokepostotke imaju mlijeku također šakal i sa Slično iz Pas, šećera. zvijeri. vuk, životinjamaporodice je i šećera. visok i masti i pa Međutim, bjelančevina, imajurazmjerno postotak i između brzine odnos nijeuvijek mlijeku bjelančevina sazrijevanja količine stalan. najmasnije mlijeko U naših ovca, ga pa preživača, bivola, slijedi je i koze. U masti ovaca mlijeku je najviše bjemlijeku govedo, najmanje je više koza koza.

Zato ima ih ima mlijeku mlijeku lančevina,najmanje od i šećera. Može se reći da preživača mlijeko najbogatijesviju jebivoljeovčije domaćihživotinja. sadriako da Interesantno u srne, po jepreživač (ali jedivljač) je je ali domaćih od masti i preživača, mlijeko bogatije mlijeka bjelančevina žaju šećerom. znatno siromašnije je domaćih. isti kao krava sastavu U đeva pamlijeka gotovo jeomjer smina. svih i bjelančevina i masti može reći da mlijeku postoci Općenito do Za od mast kreću velikom u u magaraca rasponu.

53,3% 1,3% životinja lava. do od i magarca 13,6% morskog 1,8% sivogtuljana bjelančevine reći. mineralne to i bimoglo materije Naprotiv, šećer kreće od šećera svih mlijeku najviše.7%% mlijeku životinja Sadržaj ali ima majmuna (čimpanza), lasica i 6,2%, 6,9% kopitara (magarac) najmanje morski sisavci šećera masti i u ispod najmanje mlijeku imaju bjelančevina; masti i ali zato 1%, najviše bjelančevina. imaju mlijeku razlika uzroka zakonitosti da Očito ponastajanju je postoje izvjesne uzroka između stocima nastajanje uvjepojedinih životinja, mlijeka sastojina žive i okolnostima života sredinom načinom i tovano pod kojoj ishrane, je ovisan faktora i inače nizom žive i čitavim njihov kojimaje kojima drugih život i njihovo razmnažanje. odnosno obzirom svom po omjerima Mlijeko goveda sastavu, sastavu, sadrži na ishranu. dojenčadi, najbliže Kravljemlijeko je mlijekučovjeka. više nešto nešto šećera sebi istu količinu bjelančevina, manje približno masti, M. mineralnih W. i istu Para količinu materija.

Za

ima

u

u

na

a

u

u

=

u

u

s

u

u

a

svom

u

u

u

se

se

se

za

nk i

u

u

za

u

o

ne

se

u

u

u

o

i

u

u

a

u

o

u

a

s

u

|

PRIMJENA

1:VAŽNOST

GNOJIVA

jeuglavnom prošlom broju»Mljekarskog primjeni kao i i načinu ispravnogdobroggnojenja spremanja stajskog gnoja, temelju unosimo tla. da količine samo Obzirom upotrebom dovoljne stajskog gnoja kultura svakako dobar rast i pojedinih hranjiva tlo, pojedinih je razvoj kao važna i mineralnim potrebno gnojivima dopuna spomenuti gnojenje_ stajskom gnoju. osim # što korisno gnojivo, Stajski jer gnojje nezamjenjivo fizikalnom svom p o stajski gnojje značajan njimeunosimohranjiva tlo, lista«

U

;

MINERALNIH bilo

govora

ne

za

u

—

veoma

u

58

o

m

djelovanju,značida mikrobiološkom stvana što svojom aktivnošću djeluje dobre strukture tla struktura ranje (sitnotla).

Sonos točno hrane m ožemo Unošenjemumjetnih mrvičasta gnojiva regulirati tlu. točno odrediti za i za tlo i kakvo koliko Možemo usjev koje koji hranjivo treba obliku u tlu u Djelovanje unijeti umjetnog gnoja. umjetnog gnojiva odnosno o da će o vlazi kojutlo sadrži f sasvim jerazumljivo ovisi vodi, djevlažnim biti u sušnim u nego lovanje umjetnog gnoja godinama povoljnije Zato da koriste već u se godinama. je preporučljivo umjetnagnojiva jesen ili u rano kako bi se i djelovati proljeće prije sjetve moglarazgraditi tj. biljci postati pristupačna. svaki svakom i na tlu. se mogu Umjetnagnojiva upotrijebiti usjev sadrže.

Tako se prema Umjetna gnojiva označavaju hranjivima koja dušična sadrže fosforna gnojiva koja dušik, gnojivakojasadržefosfornu kiselinu i sadrže kalijeva gnojiva koja kalij.

Dušična gnojiva =mrrmi koriste Dušična bilo da ili kao dio komsamostalno gnojiva ili kombiniranih važna naročito kada su veoma pleksnih gnojiva jeusjev rasta. služi Dušik početnomstadiju bilju stvaranje bjelančevina sastavni svake dio možemo tome pa prema bjelančevine biljne stanice, reći bez dušika bez nema života. Dušik bjelančevina, bjelančevina isto tako zelenila — klorofila. na utječe stvaranje lisnog Utjecajem dušičnog osobito i rastu mladice dušična a gnojiva bujno lišće, pravilna gnojidba i na rodnost povoljno utječe bogatiju ae biljci cvatnjupovećava bilja. daje tamnozelenu veliko lišće i boju, daje bujnustabljiku.

S vrlo strane dušikom opasno jerpreobilna drugepak je preobilno gnojiti dušikom kultura gnojidba uvjetuje spužvastu građustabljike, je neotporna hladnoću i razne takav dušičnim pa gnojenusjev bolesti, preobilno propada. gnojemnajčešće bespomoćno žitarica, Preobilna dušikom naročito kod opasna gnojidba je jerprevelika količina dušika slamu i a npr. pšenica dajedugačku manjezrnja, prebujna lako poliježe.: dušika slabo na se 'slabom izgledu Nedostatak očituje biljke.

Biljka vrlo slabi ili nikakvi. su prihodi kržljavi, razvija, su: Izvori organskih hranjiva humus,kojinastaje dušičnog raspadanjem i tvari iz stajskog komposta organskih gnoja, dijelova bilja (korjenje, lišće, ili kao No međutim ti kojiostajupolju uginulo stabljika) bilje biljni organi. izvori dušika nisu dušikom i zato kao prirodni dovoljni potrebama biljaka koristiti dušik. moramo mineralno gnojivo KE sadrži dopunsko gnojenje Fosforno gnojivo “Fosforno fosforne kiseline, u obliku gnojivo javlja kojapovoljno utječe klorofila.

Tlo tvorbu fosfornim hranjivima obogaćeno: povoljno utječe fosforna i čvršće kiselina formiranje bilja jače stabljike, povisuje otpornost te stvara hladnoći i mrazevima. prema prema bolestima, bolju bilja otpornost tome ubrzava isto tako pa prema * skraćuje vegetaciju, dozrijevanje, na zrno povoljno utječe izgradnju sjemena, postaje jedro, klasovi Fosforna kiselina na pupova, ispune utječe izgradnju cvjetova, i te okus tanje plodova njihovu izgradnju,poboljšava plodova voća, p ovrća i kod žitarica da žito utječe krumpira, posjete jer utječe stvaranje tkiva čvrstog sije u

za

ona

.

—— s

se

<

.

imamo

u

svom

za

a

su

o. s

a

—

nema

|

*

Pon s

|

,

na

\

;

se

a

— _ —

u

*

za

se

na

na

—— =— _ ——— LI

:

a

a

se

zrnom.

zame-

a

ne

na

59

svega zaključitije prijeko niti nadoknaditi hranjivo, potrebno jednimdrugimhranjiZato voditi prilikom kompleksnimgnojivima gnojenja (NPK) računa da fosfor bude odnosu ostale zastupljen komponente povoljno i kompleksnog gnojiva tj. odnosu dušik kalij.

Kalijevo gnojivo i veliki ima U ishrani kalij potrebno biljno značaj jeprijeko bilja višestruko ima i djelovanje razvoj dozrijevanje kulturnog Kalij hranjivo. visinu i kvalitetu otpornost priroda plodova, “bilja.

Povoljno utječe pojačava hladnoći te svtra i mrazevima. prema p rema bilja boljuotpornost bolestima, voćaka sistema Nadaljekalij utječe razvojkorjenovog plodovima daje hraostala lijepšu boju.Kalijje neophodnohranjivo biljna jerkalij kvalitetu treba i poboljšava njivapovisuje prirod, Najviše kalija otpornost. i kod zatim i pa gomoljastokorjenasto bilje, voće,grožđe povrće, stoga priobliku treba voditi računa mjenekalijevog gnojiva (u kalijeve soli) o.omjeru odnosu fosfor i dušik. na kalija Nedostatak kod i izgradnje kalija najprije očituje cvatnje plodova, nedostatak To se i posmena usporava jer kalija asimilaciju. očituje uvijanju lišća od ruba lista. đivanju počevši obogaćivati Dakle to činimo možemo da tla.moramo a kalijem, zaključiti a gnojivima mineralnim djelomično oblikustajskog gnoja dopunjujemo sadrže i koja kalij. mineralnih gnojiva Primjena cijelom više svikako Upotreba umjetnih gnojiva je rasprostranjena tako i kod osnovnu mogu upotrijebiti pred Umjetnagnojiva jetu, zatim i obradu propredsjetvenu tla, predsjetvenu jesensku pripremu kulturnih te biljaka. tla, prihranjivanje ljetnu pripremu sadrže Za su najpovoljnijagnojiva koja jesensku gnojidbu manjedušika, sadrže više i su gnojidbu kalijafosfora,proljetnu koja pogodnija gnojiva količine i podjednake dušika, kalija fosfora, prihranjivanje usjevanaji sadrže više dušika odnosu fosfor su kalij. povoljnija gnojiva koja svih mogu Umjetnagnojiva poljoprivrednih upotrijebitignojenje i vinove kultura, ratarskih, voćaka,livada pašnjaka. povrtlarskih, loze, Po-veći Kod kombinacija pojedinih postoji brojrazličitih hranjiva. i Po i (NP PK) trojnakompleksnagnojiva(NPK). stojedvojnagnojiva dolaze međunarodnom brojevima, obilježavaju koji umjesto dogovoru N:P:K (7:14:21).

INA tvornica PetroNaša i umjetnih najveća najmodernija gnojiva je različite bilo formulacije umjetnihgnojiva, kemija Kutina,kojaproizvodi da radi ili mješanimgnojivima kompleksnim (NPK),koja zadnje obzirom da sadrži više koriste tri sve komponente: dušik, fosfor. vrijeme i sadržani ovisno koji kalij namjeni umjetnomgnojivu omjerima i kada koristi. umjetnognojivo Čuvanje mineralnog gnoja mjeoe zavisi rok i zadrOd čuvanja upotrebe mineralnog gnoja pravilnog Naročito osobina pojedinih komponenata. vlaganegativno povoljnih žavanje tvarima.

Zato i prouzrokuje gubitke hranjivim je utječe jerga sljepljuje i bitno pa gnojiva, mineralnog vlažnog kišnog uskladištenje bi kako biti ne prostorije utjecala umjetnimgnojemmoraju zatvorene vlaga gubitak hranjivih sastojaka.

Vera Volarić, dipl. inž.

Na

fosforna

da

možemo ovoga možemo i ne ga

osnovu

kiselina

|

vom.

moramo

u

na

oo

.

na

u

on

na

na

.

na

a

uz

u

se

ta

u

-

u

sve

se

nas.

za

za

za

a

za

a

za u

se

na

za

nas

ona

se

—

-

o

se

se

u

sve

su

vremenu

u

u

o

se

.

u

za

s

na

60

vremena

so aa

ZA 2

63 MILIJUNA tisuća litara

količina šestmilijuna mlijeka je lani individualni su ivanićgradske koju poljoprivrednici proizvođači mlijeka OOUR Za općine isporučili Radnojorganzaciji »Dukat«, »Kooperant« Zagreb. .navedenu. količinu nešto više od 63 što “njima jeisplačeno milijuna dinara, stavku kućnih budžeta i nemali a ima predstavlja značajnu poljoprivrednika, No unatoč za zavidne prodruštvenoznačaj cijelu zajednicu. brojke, nakon i trenda rasta odnosu izvodnjaotkup višegodišnjeg bilježe 1980. političku od tri stotine tisuća litara. Razlozi ove su: «godinu pad pojave komasacija i između mljišta koja provodi području cijele općinekoja gotovo ostalog dovodi do te smanjenja površina, zatimraslojavanje pašnjačkih neekono: sela, mična cijena litre mlijeka.

Više

od

i

osam

stotina

—

u

na

ze-

se

Detalj“ sa

na

sabirališta mlijekaPosavskim u

na

području

Bregima, općine

koje

je, najjače

MILAN iz godina KUHARIĆ najjači proizvođač mlijeka je sela Stara Marča.

Isti lani 45.059 ga je isporučio »Kooperantu« litara, slijede JOSIP iz STJEPAN LEPAN iz DELINIĆ DonjegŠarampova 28.451 litrom, Okešinca 28.337 te SLAVKO iz Kloštar Ivanića sa sa KAMENŠČAK litara, 26.254 litre i TOMO 25.356 lit. sa MALEČIĆ iz Konščana mlijeka Posavski i bio po proizvodnji dioopćineprošle jegodine najjači selima «sa Posavski i Breška proBregi, Dubrovčak Lijevi Greda.Ukupnibroj.

Već

nekoliko

a

sa

61

su 79. »Dukat« tisuća litara bio lani deset izvođača koji preko je je isporučili kredite toku 80/81 15-orici u unapregodine svojih kooperanata dodijelio iznosu od i 750 tisuća. đenjeproizvodnje mlijeka 4 milijuna

|

|

za

u

La

oris

a on

saa

o

a

—.

A Sabiralište

mlijeka

u

Bregima

Posavskim

otkupa organizacija pada proizvodnjeotkupamlijeka, IvanićTrenutno odnosu na području općine godine. prijašnje poboljšala 51. laktofriz.

-Grad 35 sabirališta u mlijeko kojejepostavljen postoje bitno

i

Unatoč

se |

na

u

za

IVICA

dipl

NOVOSEL,

inž.

či

d

ALOTROFAGIJA posljedica jalovosti, junica, stoke, Mnoge odmah i u od i ne ishrane i Neka su držanja. njih opažaju nepravilne da Jedna od takvih bolesti bolesti. jepojava vidljive početku nemajuobilježja što inače čini. ili liže tvari i naročito ne pije, predmete mlađa,jede, stoka, ližu stoodjeću zidove, jasle, govedapožudno drugeživotinje, «Tako, oboljela mokraćom žderu i izmetinama, glođuzid,jedužbuku, stelju prožetu čara, osoku slično. i i tome piju rubljeodjeću, lizavošću, imenom bolesna naziva u Ova skupnim pojava goveda naziv da i žđeru što bi značilo alotrofagija, životinje ližu, piju općeniti je bolesti

a

naročito

u

pa

i nastanak

a a

se

.

a

se

a

on ča

o e

a

čini. Ovakovo to zdrava stoka ne inače fpiti koje jesti stoke sasvim bolesno nastalo kao nesigurno ponašanje je stanje posljedica odnosno nestašice soli mineralnih ili pravilne ishrane, hrani, poremećenja tih soli u Obično i fosforu hrani tijelu životinja. kalcijskih nedostaje prometa nih ili bolest iskone organa mogu soli, ih,zbog probavnih životinje pravilno ristiti. > U bolest se može nastati i ali svako goveđa pojavljuje najčešće zimi, doba fosfornih i soli uzrokom godinezbogpomanjkanja kalcijevih u krvi; nastanka bolesti može biti kisela tako sa loših i vlasuviše hrana, silaža, sijeno žnih ili sasušenih celuloze sa livada,krmivo biljaka previše (odrvenjele trave), krma rasla tlu pa i kiselom na sadržava o ilipak kojaje pješčanom sebi elemenata naročito bakra.

Uz lizavost može dovoljno r ijetkih kemijskih i. nastati i stoka osteomalacija, omekšanjekostiju.

Oboljela slabije jede, muznost i obilne ishrane mršave. je smanjena usprkos životinje postepeno U liže i nn dlake želucima i u se teladi, jer crijevima pritomguta oblikuju i telad će mogu Ioptekoje začepiti crijeva zbog ugibati.

Progutani toga o što i tekućine predmeti (kao košulje, prežvakane gaće,krpe) zagađene teške mogu i kronične bolesti prouzročiti probavnesmetnje —— probavnih organa. r + Slobodno i suncu što kraće po ilibar u ispustima, pašnjacima, kretanje stoke vlažnim i mračnim u i , zadržavanje prostorijama nepodesnim stajama — i naročito što sa a ako dodanema ishrana kvalitetnijom krmom, je dovoljno, osnovna nastanka za alovanjem dijetetskih krmiva, je mjera sprečavanje > lizavosti.

Ako bolest se treba ustanoviti“ uzroke trofagije ipakpojavi, ssnačin i dodavati tvari krmi njezine pojave, promijeniti ishrane koje nedostaju. a Pri dobro što ove zatražiti veteripojavi bolesti, je prije savjet područnih nara uzroci nastanka su u kojima poznati alotrofagije njihovom području i će vas odrediti što i U izmrće koji posavjetovati učiniti, protivnom, životinje O šaviti i biti nastanku i zaraznih Stoka pa podložne mnogihdrugih bolesti, može O ili treba i što ako uginuti,je prisilno klati, jeipaknajgore, se ne da i ostane sve što se i nikad pa od tako bolesnih i. liječi, živa, najčešće događa, i mladih krava neće dobra i se krava. junica odgojiti ni produktivna W. M.

očito nisu

tvari

i što

za

-

u

'

u

u

ne

*

.

se

"

e

-

su

.

'

—

vam

a

a

mm

KADA ODSTRANITI KRAJNIKE? to roditelja kojinije, jedanputživotu, postaviopitanje.

Djeca s zato čudo što i često imajutegobe krajnicima nije roditelji opsjedaju liječnike treba i se To interesirajući li, kada,odstraniti krajnike njihova djeteta. sasvim i nikada da zanimanje jeumjesno,nemojte okljevati pitate liječnika zlo za ako vam ima crvene Međutim, je savjet. dijete povećane, zaražene, ill a vi sami ili odregnojempokrivene krajnike, odgađate liječnički pregled i Takvim možete od svog djeteta napraGujetepočinjete liječenje. postupkom viti invalida: naknadne su na doživotnog moguće komplikacijesrcu, zglobovima i bubrezima.

Zato i kad su puna u jepotrebna ozbiljnost odgovornost krajnici pitanju (mandule, tonzile) vašeg djeteta.

To .su tkiva s Sto krajnici? su nakupine limfnog smještene obje strane veličine i oblika bademaili manđule. Premda jošnezna pouzdano ždrijela,

Nema

bar

u

i

se

63 .

da stručnjaka funkcija krajnika, ipak kojaje uzročnika i borbu služe kojipokušavaju drugih bakterija protiv organizma i zrakom svog sa organizam. položajasvoje Zbogtakvog ljudski prodrijeti Ako raznim izloženi često upalama infekcijama. funkcije, krajnici rasadište onda i sami takve krajnici izvor, tj. postaju učestale, infekcije nih bolesti. opasnih kirurških tzv. od krajnika tonzilektomija, Odstranjenje jednaje najčešćih intervencija uopće. često pokod se odlučiti na tonzilektomiju će anginakoje Liječnik da su im uzrok kod bolesti za također upaljeni, kojejeutvrđeno navljaju, odi To su bolesti srca, bubrega bolesni Nadalje, zglobova. krajnici. gnojni, da toliko uvučeni ako dolazi disanju, smetaju krajnici obzir, strajenje kod nalazimo tako uvučene ili ih i ishrani govoru djecekoja bolesnika, dišnih kroničnih i često zaostala rastu od upala gnojnih poboljevaju koja uha. kao i kod gnojnimčepićima nE upalasrednjeg Skvrčeni putova, odstranimo. .da također valjanrazlog ih većina

fiziološka

oni

smatra

za

u

su

su

—

raz-

se

a

“

su

u

su

u

s

su

BEZRAZLOŽAN raznim krajnici da Potrebno mogu pogodovati upaljeni je napomenuti bolesni itd. Ako kao što su krajdifterija tuberkuloza, drugimbolestima, također nici uzrok zadaha_ iz se odstranjuju. neugodnog usta, bezrazlotreba kazati: tko se “Na zahvata, godbojitogakirurškog kraju laka i žno Funkciju operacija. krajnika je kratkotrajna Odstranjenje boji. tkivo ostalo limfno nakon ždrijelu. odstranjivanja preuzima krajnika njihova ili neki tiče Što djecu trećoj četvrtoj najradije operiraju liječnici dobi, nisu šestu dok slučajevi rijetki Međutim, godinu. godini života, drugičekaju života. da izvršiti već i u godini drugoj operacija lakše da zahvat operativni nm Zanimljivo djecagotovouvijek je STRAH

JE

su

se

u

u

se

“

mora

se

nego

odrasle

osobe.

Vaš liječnik

UREĐUJE

Šime

UREDNIČKI

ODBOR

.

Erhatić, dipl. inž., Franulić, inž., dr Berislav Kolak, inž., Ljubešić, inž., Majić Mašek,

Dragutin Đapo, dipl. vet., Nada dipl dipl. dipl inž., Tomislav Josip urednik: Glavni i odgovorni Zlatko dipl. vet.

Vera Tehnički urednik: Volarić, đipL inž. radnika SRH. Udruženje mjekarskih Vlasnik i izdavač:

Zagreb, 31/III, Mjesečna pretplata Ilica

telefon

mlijeka

Jelenčić,

:

Uprava

i uredništvo:

440-476

organizacije ustanove privredne 5 dinara.“ TM,Zagreb OOUR Tisak: SOUR »Vjesnik« i

za

vođače

Petar

—

10

dinara, a

za

proiz-