Mljekarski list 7-1982

4

i hi ž

Krave G

simentalske

pasmine iz

Švicarske

izložene

Miinchenu

na x

57.

Međunarodnoj izložbi 1 “

u

POLJOPRIVREDNA

»DLG«

IZLOŽBA

ni

a

U MUNCHENU

a

je svibnja glasovita rodna izložba Njemačko. udruženje poljoprivredna kojujeorganiziralo izlaviše od izložbi 1000 ili kraće »DLG«.

Na poljoprivrednika, jesudjelovalo Mu bila iz 30 cjelokupnom zemaljasvijeta.

Smještenaje prostoru gača livada i slobodnom i Terezijinih nchenskogvelesajma obližnjem prostoru izložba da ta DLG zauzela m* smatra od 236.500 i zato jedna je prostor od izložbi izloženo Osim od na najvećih svijetu. toga, najnovije najnoje vrlo od i i za poučna brojneposjetioce vijeg najbolje najboljegzbogtogaje i proizvođače. stručnjake .ipoljoprivredne U

održana

Minchenu

od

20.

do

26.

57. međuna-

1982.

m

—

:

na

—

m

ea

se

na

|

mt i o

iš o

tii

_ — a a D di =

od

du == a

—

tn

nn

Boo

57.

Er

RE

2 m

|

poljoprivredna

izložba

Međunarodna

»DLG«,

održana

20—28.

5.

1982.

u

Miinchenu

njih, zbog zemlje. posjetioci brojni posjetili i Munchenu i naših stabilizacionih smještaja mjera otežanoghotelskog odlasku i autobusom u noćnu odabrali od okolici 100 vožnju km, njegovoj bilo do šest sati. I to zadržali izložbi se i na dovoljno je pet povratku samoj Povidi i izložba DLG upozna. da ta vremena jedinstvena poljoprivredna odazvali način vrlo takav da znato nam naporan i putovanja štedljiv je, radnici SR tehničara veterinarskih i veterinara Društva članovi Hrvatske, iz »Ledo« sladoleda »Dukat« i Tvornice proizvođačiZagreba, Mljekare iz kombinata kombinata Zadružnog Zeline, zadružnog Zelinskog kooperanti iz i Marofa iz Mljekare Ludbrega. »Sloga« Novog zadružiz Skender Božica nam s Zelinskog uputila je Svojedojmove puta nog kombinata: »DuRO za viškove potrebe mlijeka predaju koji Poljoprivrednici svoje veliki kombinata su kat« sa posjetili zadružnog Z elinskog područja otkupnog Izložbu

“

i

su

iz naše

Neki

su

od

—

u

o

se

su

...

98

na

o

»DLG«

Međunarodni

sajam

u

Munchenu.

najboljanajprostoru oruđa različitih i produktivnija pasmina poljoprivredna kojapoljoprišto veću da uz što vtedniku naprezanja postigne omogućuje manjatjelesna u poljoprivrede. proizvodnju bilokojemdijelu zanimalo kombinata goje najviše Poljoprivrednike Zelinskog zadružnog bio da Dan stočarstva. vedarstvo i tu granu za uređaji je prekratak uspijemo obići izložbene ogromnog međunarodnogpoljoprivrednog prostore: tog zadržali.

Nismo tom i zato. smo se ,inajduže govedarskom odjelu sajma Na

tom

ogromnom stoka

bila

izložbenom

su

izložena

i

—

sve

u

Izloženi

.

bikovi

iz

Piemont,

pokrajine

Italija

za mužnju. pribora kao mogliudaljiti krava, junadi Proizvodi »Alfa tvornice i »Miele« Laval«, Westfalije« koji prikazali cjetok elektronskim oduševio s svalokupni mužnje najnovijim, pulzatorima je sudionika.

Ostali kog našeg zadivljeni prikazanim kompjuterima koji hranidbe svaku nadziru elektronike i program i rukovomuzaru pomoću de U radnik više ni u staji.takvoj staji proizvodnjom nije potreban jasno kod hrane. osim i mužnje pripreme Dan izložbi brzo ali ostati će nam na nam u trajnoj protekao je uspomeni. bi bilo da međunarodnu »DLG« nismo 57. Žao [Poljoprivredu posjetili

od

se

izloženih

bikova

i

i

su

—

smo

—

za

—

nam

izložbu

u

Mimnchenu.

satDospjeli poznatu hladnom tom i Izvrsno bilo danu,okrijepilo pivnicu. je dvapivokoje je, do naše Prilikom odlaska iz uskliknuli: zagrijalo. ipak pivnice kiselicom! zelinske i A bilo trides Jamničkom »Kraljevine« gemišta togaje autobusa noćnu setak boca sasvim za u dovoljno dugu prtljažniku vožnju domovini... prema našezajedničko putovanje Neka i ne bude posljednje!

Božica Skender.

5, 99. smo

na

i u

stari

nas

dio

Munchena

HB

daleko

i na

u

smo

nema

—

:

ovo

2

<

'

.

Ž

ZAKONA

PRIJEDLOG

POLJOPRIVREDNOM O

t

Zagrebački objavio »Večernji srpnja jereportažu Zakona Toni novinara Šimunovića poljoprivrednom prijedlogu Nakon s o rasprava prijedlogu nadopunama i zemljištu. dugih njegovom Sabor SR Hrvatske uskoro će doći proceduru redovitu pri.ispravcima, hvaćanja.

U o Zakona poljoprivrednom zemljištu nastoji spomenutomprijedlogu da treba samo onome se kojijuobrađuje.

Poljopripadati osigurati zemlja osoba radom poljoprivredno zemljište privrednik je kojavlastitim obrađuje ima i pravo i to se vlasništva krajugdje kojem kojoj jeprebivalište nalazi. zemljište biti osobe ZaPrema ne koježive i rade tome, poljoprivrednici mogu hektara ih nekoliko oranica, bilo da po nasljegrebu, Slavoniji imaju ili uzeli u kupili dili, najam. da se racionalZakona zemljištu obavezuje Prijedlog poljoprivrednom Zato će odnose i domaćinski no prema zemljištu. svakoj poljoprivrednom će se brislužba stručna osnovati poljoprivredno zemljištekoja općini obradi. Ako nuti o se drugugodinu zemljište poljoprivredno njegovoj obrađivano ili bude ilii dom slabije nedovoljno usporedbi obrađuje će se poljoprivrednici kojegaobrađujususjedni zemljištem preuzet što i nakon li da vlasnik zemljišta općinsko upravljanje.

Dogodi dana bude će se da ga vrati smatrat ne ono godinu obrađivano, jesepuste društveno vlasništvo. i će ono preći dalje će Prema tekstu individualni i poljoprivrednik prijedloga Zakona, do 20 moći imati 10 hektara u vlastitog najviše zemljištaravničarskim, hektara ne pašnjake. brdskoPoljogospodarstvimaračunajući može osobće moći onoliko koliko uzimati ga zemljišta privrednici najam planinskim radradom nim i uz svog najviše domaćinstva zapošljavanje pomoć pet uredno nika — obrađivati. radom će moći tko samo nasljeđivati vlastitim Zemlju obrađuje onaj je živi. imali bi pravo bilo i od osnovi, po Nepoljoprivrednici vlasništva, kojoj nje naknadu. hektar će dobiti ostalo na a po jedan domaćinstvu, najviše bi Ono i način prodaje poljoprivrednog zemljišta. moglo Propisuje sektoru društvenom i prava prodavati isključivo zadržavanje prvokupa između Društveno i po(ponudaopćini) pravih mješovitih poljoprivrednika. ali bi dati bi se više ljoprivredno zemljište mogloprodavati moglo na u poljoprivrednicima obradu. najam zemljište više ne bi poljoprivredno Nepoljoprivrednici moglikupovati čak ni tu svrhu osim terenima na gradnjuvikendice, koje gradnje odredi odjel poljoprivredu pojedinih općina.

Tako bi novi Zakona zaustavio prijedlog poljoprivrednom zemljištu vlasnike da ga i s brojnešpekulacije poljoprivrednim zemljištemprimorao uredno U 15 obrađuju. Hrvatskoj je posljednjihgodinasmanjilo poljohektara vla750.000 150.000 za privredno zemljište hektara, društvenog od stvari se sništva, kojimaupravljaju događaju nedopustive općine, špedo i kulacija uzurpacijepoduzetničkih zakupa. zakonom će biti to su ovim ne Brojni seljaci, pravipoljoprivrednici, list« od o

“

ZEMLJIŠTU

10. i 11.

1982.

a

o

o

novom

ba

na

u

a

..

.

na

a

m a

a

u

a

u

a

a i

su

u

o

se

za

u

m

o

—

m

.

za

u

ne

a

resa

i

na

—

mu

se

m

se

om 0

u

a

— _ _

u

u

m

M

uz

a

o

a

.

|

za

se

a

se

uz

“

ne

se

—

-

—

za

za

za

o

se

u

a

na

s i s

i

i

t

—

|

a

oštećeni!

ZM. 100

hd

ZNAČENJE

U ISHRANI MUZARA

MINERALA

da

ozbiljan mliječnih je količine minerala. zadatak često d ovoljne Međutim, ovaj je osigura zapostavljen. preko Količine stoci a minerali su se krmiva, niske, daju minerala, koje dodani obliku su veoma skupi. preparata tek stoke minerala nePosljedice pomanjkanja vidljive prehrani koliko godina. ' proizvodnji mineralima Potreba krave ovisi o mliječne mlijeka. njenoj ostatak li se dio iz osnovne se hrane(silaža, trava) Pokriva jedan potreba mora u preparata. osiguratiobliku Kod

krava

ishrane

zadatak

veoma

stočara

im

veoma

u

su

u

za

na

Značenje osnovnih osobito vrlo značajan mineral ishrani u Kalcij mliječnih krava, onih, je fosfor i dobri sastavni su su koje mlijeka. dijelovi Kalcij, proizvođači magnezij skeleta i troše mlijeka (početak laktacije). periodu pojačane proizvodnje da će velikih količina na se, Ocjenjuje korištenje kalcija početkulaktacije bez ako količina minerala. se muzaru, dovoljna proći problema joj osigura od 600 g nalazi 800-1500 uzima g Naime, kalcija, koji skeletu, životinja početkulaktacije. dok količine ima Fosfora oko 300 g u 13-20% skeletu, koristi, životinja iskoristiti. Ostali minerali: male može (10%)koje magnezija natrij, nalaze i i ne se uskladišteni sumpor, klor, oligoorganizmumoraju ishrane. biti preko osigurani elementi Uloga minerala Minerali sastavni su nedostafosfor, dijelovi.skeleta (kalcij, magnezij) tak tih osnovnih minerala nedostatak (njihov hrani) uslovljava osjetljivost što može dovesti i do lomova u nekrave, mliječne kostiju.

Naime,životinje dostatku hrani skeleta kako u rezerve minerala vlastitog posižu organizma bi stalnim minerala. osigurale proizvodnju mlijeka sadržajem Također, minerali različitih tkiva sastav stanica utječu fosfor, (magnezij, klor, natrij, mišiće i na na kalij),metabolizam, (fosfor, magnezij) (magnezij, kalij) hrane u buragu(magnezij, laganje sumpor). minerala

se

u

za

se

u

na

a

su

muzara

u

.

a

|

u

u

sa

na

na

raz-

Izlučivanje minerala mlijeko minerala stalno: odlaže Izlučivanje mlijeko životinja jepraktično velike i to ne osim u rezerve (osobito skelet) slučaju potrebe, troši, organizma u

u

radi

nedostatka

Prosječni

u

izvora

minerala.

sadržaj

mineralamlijeku u

Kalcij Fosfor *

Magnezij Natrij (ovisnorasi) Kalij Sumpor Cink o

Bakar količine Koje re?

g/l 095 g/l 0,120 g/l 42-105 g/l 125

'

_ 1,50 g/l tragovi 4

ppm

0,0001 osigurati minerala treba g/l

za

muzakrave 101

utvrdili krava su mimuzara na Specijalisti prehranu potrebe te ćemo te mineralima neralima, potrebeza osnovnim prikazati slijedećoj stoke

za

u

.

tabeli:

Proizvodnja Početak

kalcij

u

g

fosfor

>

u

magnezij

g

u

g

prestanka

proizvodnje

Kraj

mlijeka

52

32

9

60

40

9

45

12

prestanka

proizvodnje

mlijeka

Proizvodnja

mlijeka

78 100

kg

“10 15

kg

20

kg kg kg

25

115

54 62

|

X:

145 17

20 130 30 75 22 140 35 kg 25 150 80 ...:_: :":"A['r_—a—_roraraoo_onooo— okooobooioogšgrootgtijitoknisuaibmmamgatoiao=o=pamnapinn Krave dnevni muzare obrok od više vrsti hrane.

Svadobivaju sastavljen ka hrane vrsta sadrži minerale različitim ponekoličinama, kojesu samo kad često ne osnovne dovoljne, zadovoljavaju potrebeživotinja, jednim i više minerala. da će krave pa muzare Sigurnost, zadovoljiti svojepotrebe će dnevnom za minerale,osigurati u preko hrane,dobivaju obroku, obavezno računa o sastava i minerala vođenje koju variranju hrane, dopunom Velike razlike minerala hrani ćemo u za kojinedostaju. p a sadržaja stoku, navesti nekoliko općih podataka: i Fosfor kalcij Krmiva siromašna. su fosfora. i krstašice bosadržaju Leguminoze i zrna vrlo siromašne na Žitarice na kalciju. gate leguminoza sadržaju ali fosforu. na siromašne i fosforu. su na kalcija, bogate Uljanepogače kalciju vrlo siromašni su repe Otpadni produktiprerade šećerne bogatikalcijem, fosforom.

T1

E

:

u

a

za

se

uz

su

.

.

>

su

u

su

.

a

Natrij Sva

i

magnezij

krmiva

siromašna

natrijem, njihovsadržaj magnezijujeuglavnom vrlo siromašne su ali kao Žitarice zadovoljavajući. sadržajunatrija, i imadu uljnepogače, zadovoljavajući sadržaj. magnezija.

Na minerala hrani faktori: način sadržaj spremautječumnogi klima, tehnika i te tla. vrsta krme, nja zrelosti, stupanj sabiranja konzerviranja, su

a

u

u

u

DOPUNJAVANJE

OBROKA

DNEVNOG

MINERALIMA

mineralima razmotriti odnosu neudopune dovrste, te način jednačenostzapaženu u dnevnom obroku,na raspoložive obroka. davanja,tj. dopune gilaki Stočar će ostvariti izvore minerala ili dopunu dodajućijednostavne pak minerala.

U ovom «kompletan potreban sastav drugom slučajutreba voditi da ima količinu se odnosa “računa, proizvodkoji nabavlja, kalcijkoja će hrana a nema dnevni dopunitipotrebnu ravnotežu, koju pripremljena fosfor obrok.

Izbor

obroka

mora

se

u

na

za

102

minerala izvor Kriterij izbora dnevni obrok biti se u ne svega Minerali, koji dodaju skupi smijuprije imati okusa biti nepoželjne .i'nesmiju dobroprobavljiprimjese moraju vi Način davanja Može način se koristiti više načina će i dobre a dobar davanja, uzrokovati rezultate. krajnje minerala Jedan od načina slobodno dodatnih minerali ili, je, uzimanje vezati osnovni dnevni se mogu obrok. u slobodno uzimanje Dodavanje kroz dobar Minerali čvrstom obliku: to način mogu ponuditi je natrij, i ali mineral i fosfor. vezan Ako,je magnezij,oligonije kalcij tada stoka uzina ga organsku podlogu(lucerka, melasa) radije posije, elemente, za

a

;

se

u

za

za

ma

<

Mineral

fosfora

ponuđen najčešći davanje je formi fosfata ili fosforne kiseline što za ureu, obuhvaća amonijevog i melosom kao sa oligopodlogom. kod količine m iuzetih slobodnog uzimanja Ipak, pojavljujeproblem elemente nerala i kontrole. može biti uzrokom mineVariranje nedovoljnog uzimanja rala ili rizik količina. Za krave i muzare neumjerenih pomanjkanja kalcija fosfora ima i način nepoželjne posljedice potrebno drugi jeprimijeniti «dopune. minerala dnevni obrok Dodatom Dodatom proizvodnje i može izvesti u različitim se konzerviraetapama sirkrmiva: kukuruza momentu u siliranje sakupljanja U momentu dodatnih hrane: ili ž dodavanja maa jasle sipanje silos. u veliki .Da toku dio minerala uzima iz muzara zaključimo: laktacije svojih rezervi i to se može nadoknaditi adekvatjedino uzimanje osiguranjem nih količina minerala obroku. . minerala dopunu. dnevnog Preporučena smjesa za tekućem

u

obliku

način

u

za

-

vezane

se

veoma

na

za

—

u

“—

u

u

obroka —

mora

sadržavati:

fosfate

natrijkalcij potrebni ili elemente malim su k oji oligou selen m angan, ljezo, bakar, ćink, kobalt, jod, elemente i

—

—

—

—

Ovi

količinama: že-

sumpor

magnezij su

elementi

najidealnije.

Pp :

.

potrebni da životinje

normalno

i napreduju proizvode

K.

Lj.

103

KRONIČNI

KATARALNI MASTITIS GLAVNI JE RAZLOG ZAKONSKO. SUZBIJANJE MASTITISA U KRAVA.

-

ZA

—.

“

oblika i iz su upala krava, kojeg kojih uzroka znakovi redovito četvrti vimena nastale, upale naglo: pojedine nastaju vidno su i propromijenjene, otečene, nabrekle, tople, ponekad vruće, bolne, su ukoliko i također se vidno ga mijenile boju, mlijeko, izuzme, je promiočito da krava bolesna. pa jenjeno, je je U kroničnih kataralnih catharralis tako. upala(mastitis chronica) n ije Bolest u što može i tok početkurazvija vrlopolako, potrajati mjesecima, bolesti izvanredno vimenu na nema znakova je blag, vidljivih vanjskih upale, naoko zdravstveno krave mlijekoje neporeopće nepromijenjeno, stanje je Zato stočari i ne slute da krave vime mećeno. je bolesno, naprotiv u vjereni da su dok već zaraženo jepotpunozdravo, jeono ponekad,na žalost počesto, uzročnicima kronične ali klicama, upalevimena,kojepolako, postepeno, bolesnu dok ih ne pretrajno nepoštednouništavaju četvrt, muzači, znajući, rukama nose i sa se ostale četvrti i na i ostale naravno na (prenose steljom) krave nalaze I što se duže se oko muže i u koje staji. poslujeprljanje jedulje, veća.

Stočar zaraze će da vime tek kad bomogućnost je oboljelo, opaziti je lesne promjenepostanuneizlječive.

Kronične kataralne kronične kataralne mastitise upalevimena, nalazikrava u i to u svimuzgojma gotovo mliječnih razmjernovelikompostotku. Zato bolest štete. U nanosi naše koja goleme jeto prosjeku krave, 20% štete ove su u preranom zbog bolesti, daju Daljnje manje mlijeka. iskljukrava što uz i čivanju iz.uzgoja, manje mlijeka, uvjetujemanju proizvodnju teladi. bolesnih krava ukoliko Mlijeko slabije jekvalitete, jeuopćesposobno hranu iz četvrti vimena sadrži ne ljudi.

Naime, mlijeko oboljele uobičajne količine ili ih i tvari inače a su nema, masti, šećera, bjelančevina drugih koje iz sadrži vimena u veliki krave.

Naprotiv, prisutne mlijeku zdravog brojštetnih krvnih i toksina. pa bakterija, bijelih tjelešaca, (gnoja), Takvo štetnosti i slabe po mlijeko pored zdravlje, zbog je, manje hranjivo kvalitete i nastalih često ili i posljedičnih promjena, je djelomično potpuno tehnološku će se takvo za nepodesno industrijsko preradu.

Nerijetko mlijeko, kao štetno odbaciti i zabraniti sa zapo zdravlje ljudi, preradu.

Dapače, raženim domaćinstava može iz inače se mlijekom pojedinih zagaditi mlijeko krava zdravih nekom sabiralištu Ponovo da mlina mlijeka. naglašavamo je zaraženih krava naročito po jeko ljudi, djece. trajnaopasnost zdravlje Nastanku i i mastitisa kroničnog kataralnog pogodujunepravilrazvoju nosti vimena bi se već odbiru u za pa i sisa, građi priizboru, junica priplod i trebalo zatim tu okolnost, ozljede, (češće pripaziti nagnječenje nastaju na izmustražnjim četvrtima), nehigijenski postupakprimuženju,nepotpuno loši uslovi loši hiza grub postupakprimužnji, higijenski zavanje, mužnju, uslovi života svakako će nastanku a mnogo gijenski itd, doprinijeti staji bolesti i i nestručni samih stočara.

Tako će nemar postupak njenom širenju sebi .sami štete. goleme nanijeti samo otkriti Bolest, vrijeme mogu j e.bolje (još spriječiti njennastanak), tek nakon veterinari timskom stručnjaci radu,ponekad opetovanih pregleda licu i bakterioloških na a vimena mlijeka krava, mjesta pretraga posebice.

U

akutnih

bez

vimena

obzira

su

o

a

se

u

us-

i

mo

nam

'

:

a

za

_.

i

nak

i i m

za

o

a

e

a

>

d

_

na

.

n

u

na

u

104

,

_ — _

-

Načinliječenja, postupak kravama, drugepotrebsaniranje veterinarska će u odrediti može samo ne služba, koja zajedničkom mjere radu iz Veterinarskih i VeterinarVeterinarskih stanica stručnjaka zavoda, ske odrediti način doinspekcije najbolji sanacije pronaći svakogpojedinog vlasniku krava da sve određene i a na spromaćinstva, preporuke je mjere vede. ruku vimena da i vrlo na samo ono svoju Liječenje korisno, je nije i opasno, ako se a upopogotovo, u liječenju nekontrolirano štetno,ponekad antibiotici. trebljavaju Tada krave za a se u nepodesno upotrebu, (potrebe) jemlijeko slučaju nužde klati. ne smiju “U stočarstvu može staviti se samo naprednih zemalja mlijeko promet uslovom da zdravstveno za pod besprijekorno.

Mlijeko javnupotrošnju je i krave stalnim samo su mogu proizvoditi prodavati proizvođači, pod čije zdravstvenim nadzorom i zdravo vime. imaju O »čistoći« među bi ovisi i“ I kod nas mlijeka, ostalim, mlijeka. cijena već moralo biti tako. Treba prema postojećim propisima daihitu nastojati što imamo.za to sve uslove. a dostignemo, prije simenU 1980. bilo 570.000 krava i junica, od u SRH 403.000 godini je toga talske što bi iznosilo dok a križanaca 121.000 ili samo 70%, 21%, pasmine, je dvadesetak križanci jošpred godinaprevladavali (utipubuše).

Zato izboriti da te kvalitetne krave dajuštovišemlijeka jepotrebno i da bude zdravstveno a to se može mlijeko besprijekorno, postići prvenstveborbom i bolesti vimena upornom kataralnog pros kroničnog mastitisa uopće.

M. W. stoke

s

i sve

ne

.

u

|

.

se

no

SKUPŠTINA

PROIZVOĐAČA MLIJEKA »KIM« MLJEKARA KARLOVAČKA

—

Skupština R. O. proizvođača mlijeka je Karlovačka »KIM« mlijeka. industrija Karlovačke Ova otkupljuje mlijeko pored području industrija regije Kladuše BiH. i Velike iz SR sa djela područja općineOgulin toku U 1981. na je mljekare područjudjelovanja godineotkupljeno lit.ili odnosu na u 5,817.000 36,000.000 30,183.000 lit.mlijeka od plan manje da što znači U 1980. g. od litara ili 16% 32,880.000, otkupljeno je manje plana. za 1981. g. u otkupljeno manjemlijeka 8,2%. je količinama I unatoč mlijeka mljekare otkupljenog kapacitet smanjenim korišten maksimalno čemu sirutke od i 10.000 45,665.000 lit. koje je hrabjelančevinaste npr proizvodnju stočne vrijedne prerađene ne. zahvaljujući koji obuznatnom rezultati Ovi investiranju postignuti starih dinara 200 hvaća sa 1981.

4,5 mld u godini preko kooperanata preko nabavu i i nove adaptirane grla. objekte, mehanizaciju, uzgojrasplodnih ima tretmanom 5.500 krava Na po mljekare preko području djelovanja matičnih krava. od »Z« i 2241 od 3.277 selekciječega više i i i više 20 na 10, 15, 5,10 kravakao isporučenih Brojproizvođača iz tisuća u se mlijeka godine godinu povećava. »KIM« svaki U 20.000 1981.

29 isporučilo preko godine. proizvođača je lit.

Krizanić Ivan iz 86.941 mlijeka Turnja, isporučio najviše proizvođač je Ses 105 U

Karlovcu

ovih

dana

održana

—

.

na

za

*

u

za

su

za

su

u

a

|

:

par i litara i bio 100.000 jugosla(pred godinaisporučio jehrvatski jepreko venski rekorder). proizvođačima rekorsvim »KIM. Pored redovne. premije jedodijelila din. litri. od iznosu 1. tvorničku derima po posebnu premiju i P. Jelinić M. Canić V. Uvodno su: na podnijeli Beljan, izlaganjeSkupštini i učestvovao veći a u stručnjaka koji brojproizvođača, gostiju, raspravi je Nesklad su u mlijeka iznijeli razloge padaotkupamlijeka. cijena raspravi tako da kao i krmnih od i teladi proizvođači jedanje razloga smjesa, cijene hranu. kao stočnu “mlijekaupotrebljavaju inž.

BRLEK STJEPAN dipl.

-

—

u

>

LEUKOZA U GOVEDA SR nema, ili se bar drži da Srećom u jejoš Hrvatskoj jošjepraktički budemo ako k ne neće da i što znači nama ne nema, bolje rečeno, prispjeti, bi štete bile A onda stoku. među našu nećemo da sami na oprezu, unijeti je kažu da i vrlo bolest bi Stručnjaci dugo uklanjali. teško, skupo goleme, jer štete samo mršavljenja neplodnosti, posljedične mliječnosti, zbogsmanjenja iznosi da ne bi a i u uginule, godinama, krava, najboljim prisilnog klanja 50%. i preko bolest sasvim danas i se potpuno Za nas jeleukoza nova govedajoš virus. i da zarazna zna da je pouzdano jeprouzročuje Leukoza prvo Evrope, pojavilazemljamaSjeverne prvenstveno, već ima 40 na rasa, preko godina govedimanajmliječnijih Danskoj, gdjeje leuiz ovih Izvozom u zemalja goveda najčešćeistočnofrizijaca. rasplodnih unešena U koza s vremenom po Jugoslaviju je proširilacijelom svijetu.

Kaiz zatim iz također sa Njemačke, stokom, rasplodnom najprijeDanske, i u krava velike farme visoko nade i Izraela u Sloveniju Vojvomliječnih da se radi o izrazito stoke i uvozilo. Budući dinu kamo ove se zaraznoj najviše nekom održava u se a uzgoju, koja podmuklogodinama bolesti kroničnoj društvenih i što zdravih stoku sa i na može drugih još uzgoja, jenajgore preći stokom i u slobodne farmi sa seljačke uzgoje, rasplodnom prenijeti uzgojnom što da se i s te upozna. bolje vrijeme njom jedobro potrebno bolest i se kao u u u organa Leukoza goveda kojima leukemijaljudi je dio krvi i ima sastavni krvna sva zloćudnog bijela tjelešca, svojstva stvaraju rak krvi zarazni laički što zapravo u i goveda.

Dugo tumorajest, rečeno, da se uporno ali kako znalo što se se pojavljuje opazilo prouzrokuje, je nije raka, i na ali da se može kroz neke i goveda, prenijeti desetljećima uzgoje povlači konačno te zdrave neosporno istraživanjima je druge uzgoje, dugotrajnim bolest. virusom leukoza zarazna da dokazano u prouzročena goveda je fazi u znaci bolesti tzv. faze se u Očituje dvije prvoj subkliničkoj kojoj živoizraziti i se nisu ne oboljela primjećuju; smanjuje mliječnost, gotovo sluznice su svi ti znaci više mlitava i sve Međutim, blijede. mršavi; je tinja našao krvi veterinar i bolesti. nastati kod mogu pregledom Stručnjak drugih eventualno i krvnih na unuoblike a bi nezrele tjelešaca, bijelih promjene zdravstveno U većini goveda oboljelog slučajeva stanje organima. tarnjim može ili vremena kraćeg duljeg koje potrajati mjesecima postepeno poslije već faza tumorozna tzv. i nastaje više vidno sve d ruga koju pogoršava se Ova tumorozna može može i vlasnik a i ona potrajati mjesecima. primjetiti, i čvorava limfnih se faza vidnom se u mogu povećati koji otečenju očituje ,

+

u

u

u

se

se

u

na

u

se

106

do

i biti veći

puta pipaju tvrde, pomične Otečeni i svi limfni čvorovi i su na u potkožne kvrge. tijelu pritišćupojedine i teškoće radu naročito i u U srca organe organa prouzrokuju pluća. krvi nalazi veliki se nezrelih krvnih limnaročito tadaveć broj bijelih tjelešaca, focita i s tzv. metastaze tumorozne izrasline po krvlju naplavljeni stvaraju čitavom naročito a na i kostima.

Tada srcu tijelu slezeni, bubrezima, jetri, već veoma težak bolesnik i ako koristi se ne za ježivotinja pravovremeno neminovno će niti se obzir meso, nema, Liječenja uginuti. liječiti; smije dolazi samoprisilno klanje. fazi bolest tako reći do nedavno u bila skrivena i Međutim, prvoj je te bilo vrlo teško na stručnjake,je je vrijeme d ijagnozu p ostaviti sigurnu naročito stoke. Tek u mlade i krvi te dugotrajnimopetovanim p regledima kliničkom ali ni se baš p ostavljala pretragom dijagnoza, onda nije b ila potTo i bilo iako se da leukoza puno sigurna. je razlogom, temeljito sumnjalo je da se širila sa zarazna odnosno bolest, prodajom, nabavljanjem najmliječnijih rasnih nesmetano Srećom nekoliko po krava, cijelom pred svijetu. godina konačno nanaučnim istraživanjima upornim pronađen je potpuno siguran čin leukoze krvi u tzv. ustanovljavanja govedapregledom imunodifuzijskim testom IDT čitavom se i kod sa se nas koji upotrebljava kojim svijetu, silom zakona konačno zaraženih s leukozom pristupilo pronalaženju goveda i za već ima i poduzimanjemmjera iskorjenjivanje gdjeje sprečavanjem nastanka bolesti veoma ove opasne goveda.

Pošto uvozila stoka zaražena smatra se Sloveniji najviše leukozom, da su prva zaražena se uvažana od 1954. do 1959. a grla godine, opravdano da farmi se krava sa sa sumnjalo jemogla mliječnih preći rasplodnim grlima dakle U štale to se prvo u u i kooperanata, selo, Sloveniji počelo p rimjenjivati leukoze određenih saveznim zakonom.

Rezultat zabrimjera suzbijanje je i i zato na kratkim u i U iznosimo. ga njavajući tjera razmišljanje crtama toku su sva društvenim na farmama posljednjih godinapretražena goveda i i rezultat 1982.

Goove njihovih kooperanata objavljen je početkom godine. veda su na zakonom određen način IDT testom. sa pretraživanaobavezan, Evo kao prvo, žalost da leukoza zaključaka: nepobitno jeustanovljeno je već i na kravama kod 9 6 u nabavsu ustanovljena kooperanata općina k oji krave farmi sa zaraženih sa leukoza ljali rasplodne leukozom; je'u'/neke farme unešena stoke već uvozom 10 do 20 od i rasplodne pred godina tog stalno se tim farmama.

Neke farme zaražene leukovremena su po povlači uveženom stokom sa iz 1974. i 1978. zatim ZapadneNjemačke godine; istih iz Kanade.

Na farmama uvežena zaražena stoka u godina kojeje pred 4do7 bilo već raširena . godina je zaraženog njihovog potomstva.

Najjače je od rase ali našlo se da su leukozom među kravamafrizijske (90,9%) sve stoke, zaražena i dva stada Na dose simentalske pasmine. farmama gdje uzgaja maća među stoka iz uvoza, leukoza ustastoka, kojenije dopremana nije ni na Centrima U. O. za zaraženih novljena.

Leukozanije ustanovljena Broj naročito a velik. Hitno veoma su sve krava, gravidnih junica je preduzete a saveznim Pravilnikom o za mjerepredviđene zakonom, posebice mjerama i leukoze od u 8.

1981. suzbijanje iskorjenjivanje goveda travnja godine.

U SR »Naredbi radi o prema Hrvatskoj sprečavanja mjerama pojave i zaraznih i nametničkih bolesti 1982. u obavit će otkrivanja životinja godini« krv se od 6 u se orgaslijedeće:rasplodnih govedastarijih mjeseci moraju rada do 30 leuna nizacijama udruženog pregledati jedanput godišnje juna 15

od

šake.

Vide

se

kao

i

bezbolna

i

u

:

za

*

s

na

a

|

u

“

sa

za

na

zom

*

a

107

i tek

ćemo

tada

IDT), postupkom(Geldifuzionoserološkim svima nadamo nama a na se kakvo u nas; saznati najboljem, je jestanje precipitacijski među naša leukoze goveda. unošenje spriječimo vrijeme V, M. test

kozu

'

da

na

Km:

PRIMJENA

KOMPJUTERA .U GOSPODARSTVIMA :PROIZVODNJU MLIJEKA

ZA

gospodarstvima dajeprimjena automatizacije mogućnosti sistema kompjupomoć računskog proizvodnju mlijeka.

Automatizacija Poznatno rad stočara i olakšava tera mlijeka. većojproizvodnji doprinosi hranidba uskladiti svakodnevno a moću se može muzara, temelji kompjutera Velike

za

u

uz

—

'

Staja sa

primjenom

kompjuterskog

sistema

tvrtke

»Miele«

njihovim potrebama kakvoći i dr. Svaka takvom muzara gospomlijeka, mlijeka, bređosti stanju darstvu ima s koncentratima i na ogrlicu brojemkojiprilikom hranjenja može biti elektronski i mužnji »pročitan« dostavljen računskog memoriju Na centra. muzari dnevna temelju postojećih podataka određuje potreba količinu toku dana.

Kada koncentrirane “hranei prati kojajepojedena obrok muzara koncentrirane hrane sistem onemopojede svoj kompjuterski može određenu kosamo gućujejojdaljnje uzimanje.

Znači, pojesti ličinu koncentrirane

“se

stvarnim

na

u

odnosu

težinu

na

muzare,

u

u

se

u

muzara

hrane.

Na

crtežu

'

kompjuterski jetajcijeli

sistem

jasnovidljiv:

količini

A

B

—

G

—

D

—

E

—

F

—

H

J

—

—

s

muzare

..

Posude

—

G

Ogrlica njenimbrojem. ovratniku To čitač muzara. na brojeva je i sistem kojiprima pamtibrojnepodatke. kompjuterski Središnji količine Automatsko koncentrata. određivanje krmiva. koncentrirana za Spremnik vratu

na

—

za

hranu.

Transporter krmivo. krmivo.

Pogonskiodjeltransportera za Silos za krmivo. za

a

o

Kompjuterski

sistem

»Miele«

.

— o ot —

Prednosti

tako

kontrolirane

mnogostruke. uzima više količine koncentrirane hrane do 0,4 i tako (0,3 kg) putamanje ju Kada kod hrani tada starim načinom se bolje probavlja. mužnje dva dnevno određenu količinu da to smatra dobija puta koncentrata, i da otežano Muzara to muzara može samo probavlja. nijepravilno pojesti ušteda hrani određenu količinu hrane što dovodi do znatnih gospodarNa stočar doznati koliko može stvu. temelju kompjuterskih podataka puta toku dana uzimala koncentrate ako muzara u na pa sumnja je nijejela njenoporemećenozdravlje. dobivai količini stočar Osim za o podataka hranidbu, podatke mlijeka svaku kakvoći hladioniku i u muzaru, mlijeka, mA mlijeka inima i dr. hladenja hranidbe

su

Muzara

u

dana

muzara

—

a

toku

se

na

u

—

zo

lie

id

|

za

o

-

POSEBNA

PREMIJA ZA

MLIJEKO

MLJEKARE

»DUKAT«

i odlučili dati robnim su (Mljekara Skupština gradaZagreba svaku litru proizvođačima mlijeka posebnupremiju mlijeka isporučenu od 1.

1982. do 1.

1983. za obuhvaća razdoblju lipnja lipnja Premija mlijeko samo one su u 1981. i više 7.000 proizvođače mlijeka k oji godini isporučili litara mlijeka.

Posebna za će se redovitim u premija mlijeko isplaćivat isplatmjesečno nim listama.

»Dukat«

za

-

u

|

Iznos

..

premije uvjetovan jepredanim

količinama

Predana

količina “-

mlijeka

u

god.

1981.

iznos

mlijeka

premije

za

1 litru

7.000

do

15.000

litara

15.000

do

20.000

litara

0,60 dinara dinara 080

20.000

do

35.000

litara

dinara

35.000

do

120

50.000

litara

više

160

od

50.000

litara

dinara dinara

Ova

"

1981.

u

:

“

200

godini. '

mlijeka :

vrlo dobar posebnapremija mlijeko primjer rada i sredstava i To udruživanja izmeđuproizvođača prerađivača mlijeka. i je pozivproizvođačima mlijeka da, zajedničkom suradnjom Mljekarom »Dukat« povećaju proizvodnju mlijeka svojemgospodarstvu.

*

može

za

se

kao

smatrati

s

u

ZM.

:

UJEDI ZMIJA U

30.000 svijetu godine ujedazmije ljudi kod otrovnice prve U Pružanje pomoći zmije ujeda vrlo.značajno.

Boje dobu smo kad kako te treba biti oprezan, susreta i dišnjem jer mogućnost je sa vrlo velika. šumama ili kamezmijama Planinarimo, kampiramo, švrljamo obalama se otočića itd.

Koliko to izležavamo njarima, je značajno, najbolje da svake od umire do 30.000 govoripodatak. svijetu godine ujeda zmija 40.000 uračunati nisu Kina i Centralna Za nas ljudi (tu SSSR, Azija). još je da od svih ima važniji podatak Jugoslavija, zemalja Evropi, najviše zmija.

Kod žive nas vrste otrovnica: riđovka i Riđovdvije zmija (šarka) poskok. ka 75 i po leđima ima ili crnu cik-cak šaru. Od jeduga njezina smrt.

Poskok oko metar. ujedarijetko nastupa jenajotrovnija Dug zmija. je Po leđima ima sličnu tamnu kao i riđovka. prugu Živiu svim planinskim da otrovnice znatno sukrajevima Jugoslavije.

Najvažnije je zaparhtiti imaju žen između vrat i široke trupa glave.

Svi nisu ovisi i količini ugrizi podjednako Ozbiljnost o pasni. ugriza otrova kožu žrtve. U većini količina koji jezmijaispustila pod slučajeva tog vrlo mala ili U tom ga sa otrova je uopće slučaju, razdvije r anice, maknute 6 do 10 mm, treba kao sa postupiti svakom drugom neočišćenom koži. ranom na ako količina otrova žrtve u Ali, je uštrcanog tijelo znatnija, bolesnika teže. otekne koža a i općestanje Ugriženo je mjesto pocrveni. boli, slabost i a može i se Pacijent osjeća opću mučninu, p ovraća, pojaviti nesvjestica. Lako može doći do krvavim i i oštećenja bubrega jetre, proljevima krvavim smrtni ishodi su mokrenjem.

N o, ipak prilično rijetki Ugriz zmije svakako odrasle. nego jeopasniji djecu

svake

umire

od

na

u

u

-

.

cm

crvenu

“

;

i

o

nema.

.

s

za

za

'

11.

nio

POMOĆ

PRVA

ai

biti mirna,

god je moguće, zmija kojujeugrizla Nakon ostale pootrova tijela. dijelove toga, š irenje ubrzavaju pokreti jer čvrsto, iznad trebno prilično stavlja Zavoj ugriza. mjesta zavoj postaviti je može Za se krvotok. da tako se ne poslužiti pojasom, podvezivanje prekine ali dva zarezati treba sa itd.

Nakon od rukavom maramicom, košulje toga otrov. odstraniti i tako više križa i isisati krvi što obliku moguće, je ili unutar otvorenih rana osoba nema Krv isisavati samo ustiju. koja smije nožićem smo zarezati može Rana se spalili plaprethodno koji džepnim treba ranu bez vatre može i nedostatku a u menu, Nakon toga spaljivanja. što tada treba osobu tkanine. što komadom hitnije Ugroženu čistije pokriti i serum stručna biti će bolnicu liječnička njega pružena gdje joj prevesti da što treba do bolnice Za otrova. manje paziti prijevoza z mijskog protiv bilo ili davati rana. dio na Žrtvi rakija smije kojemu tijela je pomiče korisnima se do dva alkoholno kakvo pokazala aspirina jedan Ali, piće. i da da mogu dati gutati. mogu pa pod uvjetom jeprisvijesti bolesniku, Vaš liječnik Osoba

koliko

mora,

to

u

se

ranu

reza

u

na

na

u

se

se

se

:

i

UREDNIČKI

dipl Kolak, inž, Tomislav

Šime

dipL *

vet,

Dapo,

Glavni Tehnički Vlasnik

i

dipl

urednik:

odgovorni Vera urednik: i izdavač:

greb, Ilica 31/III, telefon 440-476 pretplata za Mjesečna đače mlijeka 6 dinara.

Zlatko

112

-

SOUR

Jelenčić,

Majić

dipl. vet.

Mašek,

5

;

dipl. inž. radnika

mljekarskih organizacije

privredne

"Tisak:

inž, Petar

Franulić,

dipl inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav

Volarić,

Udruženje

ODBOR

inž, Dragutin

Erhatić,

Nada

OOUR

— »Vjesnik«

L

za “— e B

ne

su

UREĐUJE

.

SRH.

i ustanove

TM,

Uprava 15

i uredništvo:

dinara,

Zagreb

a

za

Za-

proizvo-

— a — a — a —