Mljekarski list 8-1982

=

———=—

ron

--...-

_-.

=...

—--

—-

.---

--.

-

BURAGA

AKUTNI NADAM

=

VRENJA

PJENUŠAVOG

ZBOG

buraga govedajer strahuju akutnog nastanka Zato bez nekoliko ostati sati gu proučavanju najboljeg grla. izuzetna medicini nadama i u veterinarskoj pažnja. posvećuje liječenju biti uzroka iz raznih može nastati nadam Akutni i buraga goveda biti zatim kako nastati oblika. Može raznih jednjaka, začepljenja posljedica vezi biti hranom, ozljenajrazličitijom jednjaka posljedica pretrpavanja komadom stranim dama s nekim čavlom, tijelom (npr.progutanim kapure recikroničnih kod nadami Akutni žice se mogu ponavljati itd), opetovano ili kao ishrani nastati mogu u posljezboggrešaka nadimanja, divizirajućih da danas raznih bolesti dica pouzdano je predželudaca.

Međutim, nadam akutni život i po buragazbog grla, ujedno najopasniji najčešći, Tako sadržajaburaguposeban pjenušavo vrenje pjenušavog vrenja. sklone od hrane oblik a drugim vrenju povezanosti nadama, nastaje je nekih i sklonošću za vezi s čimbenicima grla nastajanje hranjenjem koji nastali Pri hrane koji plin, buragu. pjenušavom vrenju pjenušavog vrenja dio i diže u inače iz hrane ga podrigivanjemgovedo gornji buraga, odvaja nastaiz se ne pa povremeno izbacuje,izdvaja sadržaja,uvjetujeburagu tako stabilne predželudacakašu, koja pretvarajući sadržaj pjene, janje iz te se obuzdano mogu koji plinova Zbog pretjeranog stvaranja vrije. i i se time i iz izdvajati burag kapuranaglo prekohrane, sadržaja pjene, odavno Bolest nadam. a tako akutni pa poznata, je šire, nastaje mjerno više stoke ishrani otkada učestala ročito upotrebljavaju lepirnjačeje nadama lucerka buragazbog akutnog Nastajanje (djetelina, itd.). leguminoza bilo da mlade učestalo naročito krme, obilja vrijeme je pjenušavog vrenja krmivima hrani ili stoka popase koja otkosima,pogotovo svježim je i kod može nastati zatim nastanku sklona su hrane, naglih promjena vrenja, Obično nadama nastanku sklona i inače buraga. posebicegrlakoja krave hranu lakome obole i i Pjenunajbolje pohlepne najteže vlakana surovih malo ima krmiva sklona šavu su u kojima vrenju buragu vodi lako bjeugljikohidratima, topljivim obiluju probavljivim (celuloze), redu: sluz. To od i tvarima lančevinama prvom leguminozekojih nastaje kokotac; od trava: vlasulja grahorak, grahorica, djetelina, lucerka, lepirnjače: recimo kao što krmivo zeleno zatim i i zelene žitarice, lišće, repica, drugo sitno žitarica, naročito mljeveno, kukuruza, kupus, stabljike zelenog zrnje hrana. sladne klice i pokvarena komproklijalo žito, su dok dok naročito i trave su su posve opasne mlade, još Leguminuze trop, Isto znatno ili nimalo celuloze. malo su opasne. manje Starije biljke još žitarice. trave i vrijedi i može nastati nadam Akutni poslije buraga, zbogpjenušavog vrenja ili uparenom uvelom po krmom,koja pokislom, hranjenjavlažnom, bolesti uzrok fermentirati. sebi nedovoljno Rjeđeje nastajanju počinje ili lucerke. od i osušeno spravljenodjeteline pokvareno sijeno, prvenstveno ako tu hranu i goveda naglapromjenahrane, pogotovo, Prežderavanje sastava do bolesti. Osim dovesti nisu a im, mogu kemijskog navikla, prija fizički sastav. Hrana i važan krmiva pjenušavog vrenja, je njihov lucerka. itd. nastajanju osušena kao što surovim potiče djetelina, vlaknima, jesijeno, sline. obilno i na tom na lučenje hrane, prežvakavanje pri životinjutemeljito zelena i mlade mlada naročito zelena leguminoze djetelina hrana, Naprotiv, i i tvari u sebi sadrže buraga, kojeproizvode koje pjenu sadržaju općenito, Stočari

s

nadama

od

pravom

mo-

u

se

za

u

u

s

u

s

znamo

a

u

zvano

s

u

su

u

u

se

u

ne-

u

ne

a

na-

se

sve

u

u

su

u

a

s

a

se

muzare.

na

u

u

a

A

su

u

su

a

,

s

za

sama

s

ove

na

ove

u

sa

u

114

5 .

vz

piši

ssmai

eena

o

|

funkcije izazivaju poticaj lučenje koja sline koči i nastanak pa probavi hrane, pjene buragu, pomanjkanje uvjetuje nastanak u pjenušavog vrenja buragu. ranim Dobro da rosi, po po kiši, goveda jutrom jepoznato napasivanje mladom tramokra vremena, hladna, pogotovu bujnimpašnjacima češće nastanku bolesti. Nadam vom, djetelištima, pogoduje posebice nastaje zelenom nakon nakon ili odmah se, hranjenja koje neposredno životinja da neka Smatra hranom sklonom obilno se pjenušavu vrenju, napajaju. što sklonost sklona nastanku te da ova ove nasljeda nije goveda bolesti, je dokazano. sigurnošću Akutni nadam već buragazbogpjenušavog brzo, ponekad nastaje vrenja što se krmiva većini i pašinakon najela slučajeva životinja škodljivog bolest teče vrlo burno.

U nemirna, početku životinja ogledava trbuh, je udara maše učestalo i i nogama, repom, balega mokri, Trbuh, liježeustaje. naročito vidno bolesti U povećava lijevo.početku burag napet, bučne i i učestalo šumove,burkanje jošpokrećeponekad pojačano dok te ne podrigivanje.

Međutim, pojave smanjuju, potpuno postepeno iščeznu. ulaz iz i jednjaka sadržajemzačepio Burag prepunio pjenušavim iz više plinovi, burag, kojeg podrigivanjemmogu ispuštati pogotovu i više što sadržaji buraga životinja nadima, pjenipomiješani leda i raširenih drhće i mirno nogu, pogrbljenih prednjih apatična je, stoji teže diše i i i poburaga pluća postepeno gušizbogpritiska krvi da bi obzirom koi brzi tok bolesti sjedičnog nagli zastoja razvoj od načno i ugušenja uginula.

S obzirom i tok slabosti i zakanagli posljedične razvoj bolesti, vrlo zavisi i naravi, prognoza, zivanja krvotoka, loša, je stupnju trajanju bolesti i kad treba s a s izdržljivosti životinje,jezapočeto liječenjem,njim što Treba istaći da sredstva vapnene započeti prije. čišćenje, davanje vode starinski neće ni i lijekovi općenito nekorisni, pomoći izvlačenje jezika, da što više da uzbrdici ako i slične govedo kreće, stoji tjerati pomoći, radi akutnom nadamu buragazbogpjenušavog vrenja, naprotiv, će se ionako kratko bi gubiti dragocjeno, životinji još vrijeme,kojem iz neće običnom ništa moglopomoći.

Ispuštanjem plina buraga sondom, će sonda slično će se dopostići jer pjenušavim sadržajem začepiti, trokara.

Zato što veterigoditiupotrebom jepotrebna hitnija intervencija će već prema kliničkom nalazu linačine suvremene nara, koji primijeniti sredstva ječenja koji primjenom buragu,najnovije r azaraju pjenu vrijeme tzv.

Može ih dati samo bilo veterinar sonorganopolisiloksane. specijalnom dom kroz bilo kanilom kroz trbušnu jednjak, neposredno buragdugom direktno Ako zdravstveno veterinar stijenku, burag. je životinje teško, stanje može kirurškim otvoriti zahvatom burag (ruminotomia), sadržaj isprazniti i direktno buraga lijekoveburag. unijeti kad nadme Kako vidimo, govedo zbogpjenušavog buragu, vrenja teško da će Zato treba što moći nešto tražiti stočar sam sam pomoći. prije Ako zdravstveno teško i bi svaki čas veterinara. grlo moglo pomoć je stanje veterinar može odmah da vlasnik troipakjeuputno prispjeti, uginuti, ako ga ima, sredini nuždi i nožem krajnjoj probode bureg gornjoj karom, tako bumakar kraće i lijeve gladnejame, će, pritisak popustiti vrijeme, i i će ili bar možda i veterinar raga pluća goveče spasiti pozvani da klati i koristiti bar može iz nužde meso. produžiti životinju vrijeme sline

za

ne

uz

ostale

važne

veoma

u

u

na

za

s

u

su

sa

na

u

se

veoma

se

na

u

se

uz

se

sve

se

u

se

su

ne

u

se

sve

s

se

sve

na

srce

na

na

srca

a

o

su

za

se

se

na

o

samo

u

se

se

se

sa

a

s

u

u

u

u

u

|

se

u

mu

ne

a

u

u

na

na

srce

se

115

j |

3 ao

ca

u od

ia

a

io.

e

a

sa o alij

__

-ru.

--—-

Kao

obično

-——u

ovdje bolje j e spriječiti liječiti, treba nastanka izbjegavati mogućnosti obiljnije hraniti krmivima lako već o naročito smo koja vriju, kojima govorili, leguvažno obroku vlaknine i tom držati minozama, povećati je pri da za kravu umu obroku treba biti 16—20% suhe tvari. najmanje To i to oddodavanjem postiže (sijena, slame) neposredno paše, prije zelenim nosno krmivima lako akutni nadam buhranjenja koja uzrokuju od ovog nadama može ukloniti raga zbogpjenušavog Opasnost vrenja. da se hrani sa lucerka ima leguminozama starijim (djetelina, itd) kojima celuloze ili da se zelena trava suhom voluminoznom pokošena pomiješa hranom.

Na način sline čemu već taj pripreživanju povećava lučenje je Ne zaboraviti da nastanku g ovora. bilo smije greške pogoduju napajanju nadama: i

ishrani u nego pa zato bolesti. Ako već mora ove se

stoke

a

u

surove

na

u

se

sa

se

u

sa

se

o

se

u

ovog

M.

KATALOG Institut

SJEMENSKOG

W.

KUKURUZA!

oplemenjivanje proizvodnju bilja, koji Fakulteta znanosti sveučilišta kao samostalni poljoprivrednih Zagrebu izdao izvanredno slikovit i do sada neviđen OOUR, pregledan, katalog je kukuruza Bc hibrida. nazivom: U fotosjemenskog pod Katalog njemu hibrida 50 različitih grafijamaboji prikazani kukuruza, potrebne tipovi morfološke podatke: karakteristike, izgled stabljike, tiphibrida, vegetacija, karakteristike zrno, oklasak, otpornost, rodnost, hibrida, potrebna opisklipa, hibrida berbe i nakon kojejegodinepriznat gustoća temeljitih vrijeme pokusa.

Institut i raznim imenioplemenjivanje bilja proizvodnju djeluje pod i oblicima više od 80 znači od dok 1897., godina organizacionim godine od imenom 1960.

Zavoda pod današnjim djeluje godine reorganizacijom fakulteta ratarstvo Poljoprivrednog Zagrebu. i

za

nalazi

se

u

sastavu

u

—

su

u

u

uz

u

za

ma

—

za

u

kukuruza

Selekcija

započet jegodine novih Prvi i linija. jugoslavenski dobivanju Bc 59, Institutu hibrid kukuruza stvoren kojijepriznat godine je Prvi hibridi bili double nalazi i danas 1961/1962. se proizvodnji. još lišće bolesti isticali crossi. Oni kojanapada (Helminthootpornošću dotada brzo te i potisnule zbog prednosti uzgajane sporiumturcicum) vrlo tu bolest. na američke hibride, osjetljive kukuruza.

U velike vremena promjene proizvodnji Tijekom nastaju likim društvenim povećavaju prinosi upotrebom umjetnih gospodarstvima U to i berba i obavlja sklopa, strojevima. vrijeme gnojivapovećanjem i su crosse, koji rodnijiujednačeniji, odgovaraju single prelazi hibride kod traže zriobe Ratari berbu. ne mehaniziranu pune koji lome, bolesti kukuruz. na te da su kojenapadaju otporni najvažnije na

kukuruza

selekciji kukuruza samooplodnji Rad

na

1947.

istovremeno

—

radom

na

u

ovom

su

u

a

na

se

su

s

su

u

ve-

se

se

a

a

na

se

se

116

a

a

i

<

me

>

ino,

doćbee

Sna.

ča

iaMai

s

a

nk

ai

m

i

dh a,

i

ao

a

Va

a

o

i, i pa

o

od

o

i

Re

—ad

-

“ao

za

hi

proizvodnju oplemenjivanje selekcije obraća 100 do 800, se grupe posebna pažnja vegetacijske bilja, koji hite i bolesti stabljiku klip, stvaranju kojenapadajulišće, proučavanju berbu. mehaniziranu brida prikladnih Instituta

kukuruza

U programu obuhvaća

i

za

na

za

ULALI2E

žada

dvolinijski (single

cross) AT ,. ken je VEGETACIJA: Ši FAO 300 <.

LA

-

.

o

.

šk 1. + “

.MORFOLOŠKE . “<<; KARAKTERISTIKE '.

3

< STABLJIKA: “ruža ::, niže.položenim klipom,“; 20 i čvrstau .Yrlo berbij/0sea ujednačena KLIP:1 5.in ra Ma KbA dugačak. srednje valjkast. \4 pokriven komušinom,4.+ rahlo redova broj 14- +.

“1-0 AE Ok 16.

“OKLASAK: ,\. crvene boje...

GR RR REIKI LK Llnpie ee

e

sa

Će.

'

d5£:

/:

«

7%

i

A

ša

k'

PAK

“ZRNO:

Pak

-“apačitne ERENCETII boje, krupnije.

A ži ek e ><.

OTPORNOST: dobra vrlo turt. na;Helminthosporium. “=. «na“Gibberellu (i: > sp.vrlo .naPyrausta nub.—“vrločdobraseg dii X dobra LU a dn, «12zaRODNOST:250 dobra: vrlo. tip hibrida grupu dozrijevanja . <. lee.

HIBRIDA: SPECIFIČNOST lizina visoki ranozrelost.: sadržaj zrnu. (/ interesantan nepreživača,. ishrani less naročito Siliranje“ žrna za prikladan GUSTOĆASKLOPAU VRIJEME BERBE:55 65.000 biljaka/ha ETE

Ari

:

<=

od

ds

i

al

+.

<

KA

a

i

.

<;

u

u

Na

a

--

“<

-

> <.

+

117

m

I

a

a

i

ia

a

ha

a

ia

a

i

o

dd

či

i

ad

0

koji imajupovećanu neki već hibridi od količinu lizina tzv. »opaque« kojih priznati. i ishrani ističe posebno svinjadrugihnepreživača.

Njihova vrijednost do 100 800, Priznato do danas 65 hibrida Instituta, grupe ovog dozrijevanja je hibrida 30 novih približno je postupkupriznavanja. i velike ovako Za izradu kataloga zasluge imaju stručnjaci uspješnog iz i radne »OZEHA« organizacijepropagandu marketing Zagreba.

M. Z radi

Institut

selekciji

i na

waxy

hibrida

i hibrida

kao

su

zrnu

u

u

se

u

a

za

—

TREBA KAKO POSTUPATI S KRAVAMA U POGLEDU POSLIJE TELENJA PREHRANE PRIJE TELENJA, ODNOSNO UKLJUČUJUĆI TU | NAPAJANJE VODOM smijenakon

.

telenja obratno, pita MI. iz S. i traži da odgovori. i i interesantno i za čitaoce »Mljekarskog lista«, Pitanje druge je umjesno i ćemo Brešto samo na Nastojat odgovoriti. previše opsežno. pitanje sažetije đu ili kravu treba što a općenito, neposredno telenja junicu, prije pogotovo držati i Hrana biti sastavpravilnije hraniti, obilna, pažljivo njegovati. vitamina i mineralnih tvari ljena omjerubjelančevina, ugljikohidrata, jer hrani vrlo važne razvitak te i za su u za ploda, čuvanje zdravlja sastojine i što Hrana biti voluminozna bolje mliječnosti majke. (kasmije previše i s što trbušna a basta) hranjiva, razloga je šupljina jernijedovoljno većim rastom će pa plodapostala predželuci pritiskipretijesna prepunjeni vati i ošita i nastat će teškoće i u radu srca plućapreko prouzrokovati oštećeno Hrana treba biti kvalitetna i lako Nekvalitetna disanje. probavljiva. smrznuta, zaparena, pogohrana, pokvarena, ukisla, pljesniva, koja pogotovo nadama nastanku i inače opasna po duje buragazbogpjenušavog vrenja je visoko bređe Takva stoka zdravlje, životinje. pogotovo prežsmije treba češće obrocima hraniti i nekoliko deravati, životinje manjim pojiti dan.

Pokvarena na s hrana, prežderavanje posljedičnim poteškoćama puta radu i sirišta i hladnom vodom predželucaoboljenja crijeva, napajanje može biti od uzroka nastanak ili bar jedan pobačaja pogoduje njegovom li se

Da

davati

hladnu

vodu

ili

čitalac

se

mora

u

ne

sve

na

srce

a

za

se

ne

u

u

s

za

nastanku.

krava, gdjeje god moguće, jelijepo vrijeme ostalim iz mnoštva međutim i dobra redovito pašu govedima razloga, paša ishranu bređe da namiri može dovoljna potpunu životinje nije jer krmitreba inače za a s tvarima, potrebe hranjivim nadopunitikrepkim je Dobro livadno obavezno treba biti sastavni dio obroka vima. svakog sijeno bređe krave.

Prehrana bređih krava biti skladu pravipotpunom lulima hranidbi stoke. Voluminozna trava, prestajala (kabasta) (osušena, količinski treba i dodavati cerka, kukurozovina, slama, pljeva itd.) smanjiti krmiva davati. ako (pogače) ili, jemoguće,uopćeju jojkrepka Dobro obavezna hrana krave i i muzare, sijeno je poslije telenja, prije Ako se nema hrani treba ponovo naglašava. sijenu dovoljno kalcija (vapna) dodavati kalcijske preparate.

«Kad

steona

treba

to

ići na

s

za

ne

mora

sve

u

s

o

se

ne

za

u

118

=...

ča

iš.

muk

m a

i

i

ji, do. o

ie

I

i

do

m

as

a

m

o

i

e

Praia

sa di ni

o

a

o

ia

e —-

pe

zo

zr

=

_i

i

životinja, napajanje pogodna uopće nije je vodom hladnom i tako pogoduje pa Pojenje telenja. prije goveda, pogotovo i boradu pa organa, zatim nastanku probavnih pobačaja, poremetnjama i štetno voda lesti tih organa. telenja, poslije djeluje prehladna Međutim, voda hladna u i troši se popijena jer energija, mliječnost, smanjuje inače bi u se troši tom i se mora koja toplinska energija, pri tijelu zagrijati Za ni koristila. pretopla voda, je jer p ogodna nije pojenje racionalnije tijelu nerado stoka pije. bez za i obnaravno čista napajanje, najpogodnija je nezagađena, Voda, 10-15"C. od zira na hladnija 8"C, najpovoljnija nipošto bređost, dnevno treba štalskom krava da bređa Računa se držanju mliječna vodom i za hrana što 75 75-100 na potreba jemanja. svježija 1, paši 1,jer je krmida znati Dobro grubim hranjenja u vijek poslije poji životinje je krmivima. sočnim hranimo kao isto one vima, hranjena pravilno Zdrava, koje treba samo vode količinu vodu i stoci Ustezati stoka po ograničiti pije volji. će da žedna i duže bila vremena ako postoji opasnost slučaju, ježivotinja što naškoditi. bi više no vode pa moglo potrebno, joj joj je odjednompopiti li se stoka zrnaHrani što češće treba redovno da stoku Pravilo napajati. je iza. tek 2 sata a treba hranom tom poslije hranjenja hranjenja, prije jepojiti iznosi neka i obratno i između razmak prosječno hranjenja pojenja Inače, sata. oko pola M. W. da

Poznato

voda

hladna

za

u

se

se

a

a

u

se

u

PAŽLJIVO SA GUMENIM

DIJELOVIMA MUZNIH

STROJEVA od

gumene mlijeka dijelove posjeduje stroj sisne Tom do sabirne gumene sklopupripadaju posude. do i od razvodnika do razvodnika čaše i gumene pulzatora. cijevi mlijeko od gume muznog posebne napravljeni stroja Spomenuti gumenidijelovi i čaše da gumene sisne Znamo na otpuštanjem stezanjem otporne rastezanje. treba biti i kanala vimena iz zbog toga mlijeko sisnog potiskuju Svaki

muzni

za

odvod

vimena

muznom

muzare

za

su

muzare

elastična.

upotrebom. neprekidnom najkvalitetnija gubisvoju stočarima Zato gupreporučuju zamjenu strojeva brojni deset »radi« dok dana svakih deset menih drugi jedansklop dijelova zadrTakvom dana »odmara«. muznog stroja upotrebomgumenihdijelova i elastičnost time žava površina nutarnjih glatkoća potrebna njihova kroz mlijeko. kojeprolazi naši stočari gumene ne Na tako, zamjenjuju postupaju žalost, brojni sisne te iste gumene kako deset dana svakih nego jedne jepropisano dijelove dvosebe od dok same čaše Šteta je popucaju! godinama, upotrebljavaju i i time elastičnost funkciju guma stezanja svoju potrebnu gubi struka, do dolazi odnosno i stvara vimena, ozljede mužnju rastezanjaprodužuje kroz Napuknumlijeko. prolazi koje stijenki n utarnjih pucanja neprimjetnog I

elastičnost

guma muznih tvorničari

se

—

a

se

:

.

ne

ne

a

—

119

PA

li

a

i

i

na vn

m

o

ani

ni

od

i

#

a

on

m

o

E

e

o

hi

oi

bo

er

rao

Pro.

ompaoava jetara ao|

——

n=—_---

U

—

-

o.

o.

-

nadzirali

posjetioci su sami dijelova muznog gumenih

»ALFA-LAVAL«-a

paviljonu

----

ke

-..-.

-

čistoću

—————

---

----u

unutrašnje stijen-

stroja da

mužnje omogućuju površine otežavaju pranje zadrži ili nečistoće tim porama u kojimasenalazemilijarde mlijeko naslage štetnih i bakterija drugihmikroorganizama. »DLG« izložbi MuncheNa 57. poljoprivrednoj nedavnoj međunarodnoj tvrtka Alfa-Laval od 20. do 26. održana 1982. nu, svibnja prikazala kojaje svaki dio može s pretražiti nutarnji gumene aparat kojim jepraktičan Tako licu ili gumene sami čaše sisne mogli mlječne posjetioci cijevi. čaše kako sisne gumene koja površina jedne uvjeriti izgleda nutarnja mjesta bila i sa neprekidno nedovoljno prala usporedbi jedupotrebljavana je čistila i dezinficirala. »odmarala« redovito i uredno se drugom koja Tako muznog dijelova gumenih strojapravilpovršini nutarnjoj naći do 10.000 1 i mogu bakterija mililitru, postupku zamjene čišćenja već kod gumenihdijelova tajbrojbakterija je polagodineupotrebljavanih kod veći se 170.000 17 koji jednommnililitru, gumenihdijelova puta iznosi 300.000 dana u jedbrojbakterija upotrebljavaju godinu neprekidno bržem mililitru. To i mlijeka. kvarenju je razlog stočarima: Naše s upotrebom gumenihdijelova pažljivo upozorenje nog stroja!

ZM. nakon

te

završene

i

se

u

—

se

su

se

na

se

u

nom

se

u

na

u

nom

—

a

u

—

nom

muz-

120

u

---.

-

—

POVIŠENA

-

---

-—->

o

=.

<.

-.--

CIJENA MLIJEKU

kojajeobjavljena 19.

1982.

3,75 mlijeka jednu srpnja povisuje cijena jedinicu dinara.

To treba dodati Nova osnovna iznos kojoj je cijena premije. cijena 19.

1982. na snagu stupa srpnja iz SR Hrvatske 1. Proizvođačima mlijeka nizinskog dijela koji prošloj od 15.000 litara 1 litru 1981. mlijeka dobijaju godini isporučili mlijeka manje količini niže navedene masti: prema mlječne 1.) (tablica cijene Prema

Odluci

u

se

Narodnim

novinama

za

SR

Hrvatske

masnu

od

na

su

u

za

Tablica

%

1.

3258

cijena 12,00

3,4 3,9

masti

osnovna

3,6 3,7

3,8 3,9 4,0 41

4,2

ukupno

0,90

12,90

0,92

13,30

12,75

0,95

13,70

«13,12

0,98

14,10

13,50 13,87 14,25

1,01

14,51

1,04

1491

1,06

15,31

14,62

1,09

15,72

15,00

1,12

16,12

15,37

1,12

16,49

15,75

1,12

16,87

12,37

3,3

premija

dinara

|

Hrvatske

koji područja mlijekabrdskood 6.000 litara 1981. dobijaju mlijeka isporučili prošloj godini manje planinskog količini navedene niže 1 litru prema mlječne (tablica 2.) mlijeka cijene 2. Proizvođačima

su

SR

s

za

u

ma-

sti:

Tablica

%

2.

masti

osnovna

cijena

premija

ukupno

dinara

3,2

12,00

1,00

13,00

3,3

12,37

1,03

13,40

3/4

12,75

3,5

13,12

3,6

13,50

1,06 1,09

13,81

1,12

14,62

13,87

1,15

15,03

14,25

1,18

15,43

14,62

1,21

15,84

15,00

1,25 1,25 1,25

16,25

3,7

3,8 3,9

40 41

4,2

15,37

15,75

14,21

16,62 17,00

121

d

o

koji dijela prošloj mlijeka nizinskog i više litara 1 litru 15.000 1981. mlijeka dobijaju mlijeka isporučili godini količini masti: niže navedene prema mlječne (tablica 3.) cijene 3. Proizvođači

SR

iz

Hrvatske

su

u

za

Tablica %

3.

masti

premija

cijena

osnovna

12,00 12,37 12,75

ukupno

dinara

1,30

13,30

1,34

13,71

1,38

14,13

13,12

1,42

14,54

3,6

13,50

1,46

14,96

3,7

13,87

1,50

15,37

3,8

14,25

1,54

15,79

14,62

1,58

16,20

15,00

1,62

16,62

15,37

1,62

16,99

15,75

1,62

17,37

3,2 3,3 3,4

3,5

3,9

4,0

4,]

4,2

područja koji mlijekabrdsko1 litru i više litara 1981.

6.000 mlijeka dobijaju isporučili prošloj godini planinskog navedene količini masti: niže prema mlječne mlijeka (tablica 4.) cijene 4. Proizvođači

SR

s

Hrvatske

su

za

u

Tablica

%

4.

masti

premija

cijena

osnovna

ukupno

dinara

3,2

12,00

1,50

13,50

3,3

12,37 12,75

1,54

13,92

1,59

14,34

13,12

1,64

14,76

13,50

1,68

15,18

13,87

1,73

15,60

14,25

1,78

16,03

3,4 3,5 3,6

3,7 3,8

'

14,62

1,82

16,45

15,00

1,87

16,87

4,1

15,37

1,87

17,24

4,2

15,75

1,87

17,62

3,9

4,0

:

BERBA | SPREMANJE Iako

ostalo

dosta

još je kako ćemo obrati mišljati godine kulturu. poljoprivrednu čajniju vremena

do i

ove

Berba

kukuruza

KUKURUZA

berbe

kukuruza

spremiti za

ili

nas

odmet

nije pšenicu najznana

raz-

uz

poljoprivrednim strojevima. više teži berbi ali individualnim mehaniziranoj posjedima još manjim ručno nekoliko načina. i to posao uvijek taj obavlja uglavnom vrši

se

ručno

sve

Danas

se

na

se

na

122

eeej

a

jr

x

em

a.

Po

o

|

otkidaju klipovi okomišani otkidaju klipovi stabla naknadno i se sjeku klipovima koji otkidajukomišaju.

U dva kukuruzna stabla izvršene prva slučaja sijeku poslije berbe, vežu i sušiti. snopove ostavljaju Kod mehanizirane berbe berači raznih ali sistema se upotrebljavaju obzirom brzi tehnike i razvoj poljoprivredi njenu primjenu opisivanje tih sistema bilo bi članak.

Kod potrebno poseban napisati upotrebi i višeredni berači domaće uglavnomjednoredni proizvodnje, kojiotkidaju ih i odmah klipove komišaju stabljike sjeckaju.

Nakon što obrali kukuruz kako sačuvati se to toliko javlja problem krmivo uložili mnogo truda tokom i vrijedno koje proljeća, ljetajeseni.

Treba bolesti da mu razne kvalitetu i time dovedu spriječiti smanje kukuruza kao krmiva ishrani stoke. upotrebu pitanje Kukuruz obično skladišti ili zrnu, od količine ovisno klipu vlagekoja biti da bi se čuvao količina klipu 25%, uspješno vlage biti veća od 14%. kako količinu kukuruzu smije Ali, željenu postići vlage kako vremenski nisu nego sušenjem, pogotovo pogodovali uvjeti sazrijevanju kukuruza i ostala velika količina bi bilo i tada njemuje vlage.

Najidealnije bi bilo kada bi kukuruz sušio, problema uskladištenjem umjetno ali obzirom da sušare društvenom sektoru to postojeće zbog svojih kapaciteta nisu sebi. Ukoliko mogućnosti, proizvođač privatni prepušten je dolazi neka ozima kultura treba kukuruz poljoprivrednu površinu ostaviti što duže tako stabljici ipaknajbrže jer gubivlagu.

U sektoru kukuruz koševe i često se se privatnom najčešće stavlja javlja tih koševa.

Da bi vlažan kukuruz mogao problemneprikladnosti spremiti takav koš bilo bi da koš žičane i da širi od najbolje je konstrukcije nije 70 centimetara, otvorenom okomito postavljen prostoru smjer vjetra.

Kod širokih koševa svakih zračnice 50 centimetara potrebno jepostaviti zraka vlažnost kukuruza i način visine, pa strujanje smanjuje taj bolesti. njujepojava Ukoliko kukuruz tavan treba 50 spremamo debljina sloja prelaziti centimetara, Kukupodizanjem crijepova postižemo neophodnu ventilaciju. treba dok ruz količina 20%.

Prilikom zrna prebacivati vlage padne ispod treba obavezno odstraniti nezrele i bolesne oni uskladištenja klipove jer izvor ostali kukuruz. zaraze Kukuruz treba češće —

se

—

se

neokomišani

se

—

sa

se

se

u

s

na

u

za

nas

su

u

a

smo

u

smo

:

ne

u

u

se

u

u

mora

a

u

zrnu

ne

u

u

ne

sa

se

u

u

sam

na

ne

na

on

u

se

u

a

na

na

na

na

na

se

sma-

ne

a

ne

su

kontrolirati

za

i ukoliko

te i počeo hitnije klipove bi trebalo ishranu niti klipove upotrebljavati svinja peradi z bog svoje toksičnosti dati kao hranu nego ga (otrovnosti), govedima.

U ishranu stoke vlastitom posljednje vrijeme gospodarstvu naglo širi kukuruza ili raznih spontanim konzerviranje siliranjemdodavanjem konzervansa. velikih ima utroška rada i Siliranje prednosti zbog manjeg kod nižom odnosu nego energije sušenja sušari, koštanja cijenom itd. sušenje vrlo može silosima osim Sponitano siliranje jeprikladno jer provoditi i iznad i strane podrugimimproviziranim Ispod, prostorijama. trapa stave nakon kako bi plastične folije koje lijepe punjenja spriječio zraka.

Kao bitumen. se prodor ljepilo upotrebljava rastopljeni

utvrdimo

da

kvariti

se

treba

ne

što

odstraniti

bolesne

za

za

na

se

u

u

na

se

u

u

sa

se

se

se

123

| b

nn

i nn a

a

o

dia ia aš

o

žao či

i.

kh

e

ža

oma

ai

a

ka

Pi

“a

md

i

Mi

di

s

ti

i

ia

dA

dd

a

3

Aarona

PAMJA

sodoo sam

ai

7

stalno

ubacuje trapgdje gazi kvaliteta treba što Da bi dobila da bi istisnulo što više zraka. bolja paziti i treba što nakon berbe stavi što brže da se masa se sabije bolje da trap, konzervanbez poprskati sloj Poželjno jepovršinski jepuniti zastoja. da i nakon i odmah onemogući folijomzalijepiti je togatrappokriti zraka. pristup diadem kiseline vrši aplikatoSiliranje dodavanjempropionske da Obzirom rima. ovog cjelokupna površina zaštićuje upotrebom aparata I kod načina kroz da količina važno vrlo zrna ovog aplikator. prođe je kvadobila dobra da bi određene treba konzerviranja ispunjavati uvjete vlažnosti ovisi tome redovito količinu Treba liteta kukuruza. ispitivati jer vlasvakako Treba dodati. ćemo količinu kiseline koliku ponovno spriječiti od i metar. kukuruza i deblji jedan pol stavljati sloj ženje tretiranog kiseline. kod Vrlo važno držati uputaproizvođača doziranja je V. V. Silažna

čekićarima

melje

se

masa

i

se

u

se

se

u

mase

se

som

se

zrna

se

sva

se

o

zrno

u

ne

se

PROIZVOĐAČ

VRSTAN

MLIJEKA

SABIRAČ

DOBAR

—

mnogobrojnim kooperantima mlijeka lom dobro UK ADAMA ENGELMANA ime iz sela GaManastiru, jepoznato On toku 1981. tvornici litara 52.056 godini prodao jića. je mlijeka.

Da da udruženi sada ima 14 spomenemo kooperant ovaj svojoj staji krava i 5 teladi. imao 20 krava i mliječnih (1891. godine junica). je Prosječno dnevno litara dok 120 150 ostalo telad. predaje mlijeka, posiše Adam već 10 Držao sada ima 10 godinakooperant. krava, je jenajprije čak vlastiti PIK-u maksimum zempa podmladak, prodaje »Belje«.

Posjeduje Među

Udruženim

Tvornice

u

Be-

u

u

—

a

g

mlijeka

Tvornice

kooperant

Udruženi

CZ

i

u

B.

Manastiru,

Adam

iz sela

Engelman

Gajića

124

ooo

češ sok

m

dod

oč

od

i

e

o

2

a

a

i

i

o

i

>

>piei on 1i

ai.

čabe

ača

oi

ikii it.

a

i

i

di

ši

ča

nd

iii

5 postoji 7 lje kojoj kukuruza,kjdjeteline kjsilažnog i 10 kukuruza.

To i 10 teladi.

20 krava za kj jedovoljno prehranu ekonomskom dvorištu Adam i sabirnu ima stanicu u svom i mlijeka do 1.500 litara »Laktofriz«.

On dnevno onda sakupi mlijeka, koje posebnom tvornicu cisternom daljnju preradu. otprema Na Ilonka kćer ovom i supruga poslujoš pomažu (52), Marija(29) zet Adam (31). ali krave Adam od tovio radi što Prije svinje, unosnije svinja, toga je krave to ništa su prekočitavog dana, pašnjak gdje ispaši imajuseljački naš rekao domaćin. na razgovora ljubazni košta, je krajunašeg PAVLE BREZ na

ishranu

za

stoke

mu

se

na

u

mu

su

na

a

nam

ne

ZAČEPLJENJE

JEDNJAKA

zbog često, jednjakagovedanastaje razmjerno prvenstveno Začepljenje bi reći hrane. načina moglo Govedanajprije trpaju uzimanja da bi hranu zatim sažvakanu usta, burag, natrag napola jevraćaju preživači, vratili slinom obilno sa mirno i prežvakali, pomiješali natrag temeljito je naročito fazi U da bi želudac hrane, dalje probavljala. prvoj uzimanja komade veće lakoma i hranu pa mogu hrane, pohlepnagoveda progutati i prouzće Ovakovi zaostat čak i ga jednjaku, začepiti zalogaji predmete. oba i nadam akutni i teške rokovati jednjaka stijenke ozljede buraga, da Neki život veliku sobom nose po goveda. slučaja smatraju opasnost nezrela recimo može repom, jabukom, klipom začepiti govedujednjak tako. Treba tikve i sl. to baš komadom Međutim,nije bundeve, kukuruza, ako naročito običnom to može i istaći da kabastom, dogoditi hranom, hranu među hrani veći i istovremeno pohlepna grla, brojstoke, njima da se što U ako stoka dočepaju izgladnjela. prije nastojanju pogotovo, je osline i zato pa prenaglo mogućnosti nedovoljno hrane, je gutaju, to što znatno češći i stanak drugomhranom, jednjaka začepljenja u

se

u

a

u

u

na

se

u

u

a

se

samo

s

se

a

se

na

za

su

no

s

na-

se

misli.

inače

događa jednjaka ipak, najčešće Stručnjaci začepljenje siliranih šećerne repe, pom, a drugimkrmivima, nadalje glavama da vode čemu treba nenakvašenim rezancima, suhim,prethodno repinim šećerna i računa naročito stočari repa krajevima gdje uzgaja postoje može nastati i šećerane. kupusom(srčikomjednjaka Začepljenje naročito krumpirom, korjenjačama (mrkvom), jabukama(napaši keljom, kocenima), kukuruza. nedozrela komadima tikava-bundeva i klipovima voćnjacima), bolesti.

Većinom to Međutim, prilike nastajanje sezonske, jesenske da može naročito nastati u, začepljenje hranu, halapjednjaka ponovimo, hranom. voluminoznom i stoke, drugom,pogotovo kabastom, ljive Zato šećerne korhrane, repu, repe, bundeve, glave pripripremanju kukuruza nedozrela sitno i jabuke, hranjenja, jenjače, klipove treba, prije hranu hraniti. pohlepneživotinje, posebno nasjeći, dok U redovito vratnom goveda, dijelu jednjaka, začepljenje, nastaje odmah Znaci i slični iza repa, ždrijela. jabuka zalogaj najčešće zaostaje ili iznenada dok često i zalogaja brzo, jošjede životinja ostajanja nastaju nakon neposredno toga. žiKad i zaostane pa nastaje zalogaj jednjakaosjećaj davljenja, grčenje i vrat, davi uplašena spušta glavu više, jače jesti, je, votinja prestaje kažu

da

s

se

i

s

re-

sa

s

o

u

se

s

s

u

ove

za

su

na

s

se

a na

u

za-

se

sve

125

———

——

io

s

i

2

e

dm

s

e

=a

a2

2

2.

eo;

enormna

o

i kašlje. grč jezik, plazi praznih stenje,ponekad može a ako podrigovedo jednjaka jakojebolan, jezačepljenje potpuno, od nastali ali nadam akutni i ubrzo plinodvojen buraga, je nastaje givati i ošita više pritišće pluća nadimljepreko Burag sadržaja buraga. brzo zaostali teže diše i ako i srce, sve odstrani, zalogaj uginut govedo da da znakovi Svi će od ukazuju životinja napinje ugušenja. opisani što ili ga ostali istisne ponekaduspijeva napolje, proguta joj zalogaj zdrava.

Nešto to se isto može biti uskoro će i tada kasnije životinja potpuno mozaostali ako pa jednjak,jegovedo zalogaj dogoditi, nije potpunozačepio kroz i omekšao kroz to jednjak zalogaj je vrijeme glopodrigivati, hrane iako zalogaj Ponekad, rijetko, skliznuo, zbogčegajegrčpopustio. ustanoviti. veterinar što može bolesti će ostat jednjaka, zbog već U vrijeme, jednjakagoveda smije gubiti začepljenja slučaju vaditi zaostali Ne sami veterinara. treba što zalogaj pokušavajte pozvati prije vremena za i to redovito posao spasavanje dragocjenog gubljenje jalov jerje bičazaostali opasno zalogaj štapom, potiskivati grla.

Pogotovo je ugroženog ili teško redovito će »oruđem. i sličnim lom ždrijelojednjak, ozlijediti jer zaliti u će se sluzi itd., tajlijek govedouljem, gotovouvijek jer zalijevati bušiti trokirati ili nožem onda to smrtonosno, burag govedo pluća, je to smrtna sve će nastati po oboljelu opasnost upalapotrbušnice, je jer i napravama veterinari Danas raspolažuposebnimaparatima životinju. i specijalnim zalogaja, cijevima ispuštanje zaostalog vađenje, razbijanje zaostale zaloiz mogu po lijekove, potrebi imajuspecijalne plina buraga, kombinimeđusobno metode Sve se kirurškim vaditi mogu putem. gaje uslovom znatno danas za zato rati, pa prognoza pod izlječenje povoljnija, je zdravstvena stručna što da pomoć. pruži životinjiprije M. W. slini

i žvače

usta,

Nastali

a

ne

se

na

sve

ne

se

za-

se

samo

sam

a

za-

samo

se

ne

u

se

ne

ne

za

a

nova

a

za

s

za

a

ove

se

POLJOPRIVREDNI

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

—

STOČARSKI RJ.

rasplodnih simentalske junica Izvještajorganiziranog sajma Gorici 1. VII 1982. godine Velikoj održanog sa

pasmine,

u

Prigojni prezime Selo Kupac br.

—proizvođača broj grla PIK 9642 1. <Šurmanović Kurilovec Rijeka Stjepan PIK 9611 2 Kurilovec Rijeka Stjepan Vujnović PIK Novo 9627 3. =Drobnjak Čiče Rijeka Franjo Janković “Novo PIK Mato 4.

9052 Čiče Rijeka Vukašinec PIK Mato D. 5.

9413 = — Rijeka Podotočje PIK Peternac Mato D. 6.

9307 = Rijeka Podotočje Peternac Mato D. PIK 7.

9418 — Rijeka Podotočje Perečinec D. PIK 8.

9230 = Stjepan Podotočje Rijeka _ Davutović PIK 9...

Franjo - Podotočje 9501 Rijeka Malčić Mato Ribnica PIK 10.

9705 — Rijeka D. Brhanić Ribnica PIK 11.

9490 — Jaga Rijeka Gučić Ribnica PIK 12.

9630 Josip Rijeka PIK Perenski Ribnica, 13.

2620 = Rijeka Alojz Red.

Ime

i

:

-

126

o

op

o

jn

ae

pttetiienotei

eee

Stjepan Dražetić Josip Kovačić Stjepan Cundeković Juraj Branko Štuban

Janković

Davor

Ivan

ČičkaPoljana Staro Čiče

2747

PIK

T755

PIK

7187

PIK

2865

PIK

Mraclin

2649

PIK

ČičkaPoljana

2635

PIK

Mraclin

Velika

Mlaka

Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka

Izvještajorganiziranog sajmarasplodnih junica 2. VII 1982. održanog godine Čakovcu

simentalske

sa

pasmine,

u

Red.

Ime

prezime brojproizvođača i

Prigojni Kupac broj grla

Selo

:

Čakovec Zadar »Mljekara« Zadar »Mljekara« Zadar »Mljekara«

ZPK

Franjo Gregoran Škorjanec Josip Ivan Vadlja Ivan Čonka Markati Josip Josip Vadlja Vadlja Josip

Hodošan

23605

Hodošan

23516

Hodošan

23760

Hodošan

22930

Hodošan

23200

Hodošan

23710

Hodošan

23587

Hodošan

22679

9

Bašnec

23464

10

Bašnec

Goričan

23498

PIK

Vinkovci

ll

Bašnec

Goričan

23391

PIK

Vinkovci

12.

Šipuš

Franjo Mijo Josip

Goričan

Palinovec

23600

PIK

Vinkovci

Ivan

Palinovec

23276

Topličanec Mijo Mijo Topličanec Mijo Topličanec

Orehovica

23802

Orehovica

23521

»Sloga« Zadar »Mljekara«

PIK

Orehovica

23717

ZPK

Horvat

Antun

Orehovica

23425

18

Horvat

Antun

Orehovica

23650

19

Rajf Ivan Čavlek Mirko Čavlek

Orehovica

23692

u

l

2.

3 4 .

5

6 7 8

13 14 15 16

17

20.

21.

Bihar

Valent

Ivan

Kolarić

PIK

Vinkovci

Zadar

»Mljekara«

N. Marof

Vinkovci

Čakovec Zadar »Mljekara« Zadar »Mljekara«

Juraj Trnju Juraj Trnju

PIK

Vinkovci

u

23689

PIK

Vinkovci

Strelec

22995

ZPK

Ivan

Palovec

23736

PIK

Čakovec

Stjepan

Palovec

23204

Gardinovec

23387

Antun

Palovec

23560

Stjepan

Gardinovec

23691

Palovec

23659

Ivan

Prelog Prelog

23602

PIK

Vinkovci

23563

PIK

Vinkovci

Hemuševac

23477

Hemuševec

23495

PIK

Vinkovci

Cirkovljan Cirkovljan Cirkovljan

23544

PIK

Vinkovci

Pavao

Martan

24

Hatlak

25

Vranović

26

Novak

27

Kolarić

28

Martan

29

Baranašić

30

Belić Cila

31

Kočiš

35

»Mljekara« Zadar »Mljekara«

23327

23

34

Zadar

Vinkovci

Ružić

33

Vinkovci

PIK

Ivan

22.

32.

PIK

Slavko

Ivan

Josip Mikec Stjepan Režek Stjepan Bedenicki

Židov

Rok

Ivan

Vinkovci

Zadar

»Mljekara« Zadar »Mljekara« ZPK Čakovec Zadar »Mljekara« ZPK Čakovec Zadar

»Mljekara«

Zadar

»Mljekara« Zadar »Mljekara«

235716

23557

127

<

a

i

i.

m

i

i

a

a

e

i

M

i

a

i

nb

ua

o. sz

=Zadravec Vinko Purić Đuro — Vidović Franjo Petar Juras —

36.

37.

38.

39.

Čukovec D. Kraljevec

23129

Palinovec

22727

Palinovec

23585

SPUŠTENA

Zadar

»Mljekara« Zadar — »Mljekara« ZPK Čakovec Zadar — »Mljekara«

23406

STOPALA

Ljeto je hodajte bar teško naći Danas ravna nema, čovjeka koji stopala. manjojmjeri. je nalazimo već male kod U davna dok Često djece. stopala je ili nosio hodao hodao bos neravnom po laganu, obuću, čovjek primitivnu nesmetano doba civiliterenu, stopalo moglo Danas, njegovo razvijati. kada nosi i često honehigijenska obuća, zbogjednoličnog zacije, tijesna raznim cestama, po danja asfaltiranim dugotrajnog stajanja zanimanjima, kao zatim raznih itd. prekomjerne debljine, posljedica bolesti, ozljeda pojava vrlo česta. ravnog stopala je od 26 malih i mnogo mišića i tkiva. se Stopalo sastoji kostiju Njegova da težinu nosi Ako dođe do golemafunkcija cijelog tijela. je nesrazmjera između i ono ravno nosi, snage stopalaopterećenja koje stopalo, nastaje svod što mišići i tetive, spušta stopala zbogtoga popuste Malo nikada siliti da prerano hoda.

U dijete smijemo predškolskom i školskom do infekcione i kao npr, razne dobu, puberteta, drugebolesti, imati U može doći do ravna mogu rahitis, posljedicu stopala.pubertetu između težine i snage mišića Kako dobi tjelesne nesrazmjera stopala. u toj kosti brže Ravna i nastati rastu, rezultat mogu stopala. jespuštena stopala kod odraslih kod onih osoba, posebno koji zbogsvojih prisiljeni zanimanja Od teških duže stomogu dugostajati.nošenja predmeta vrijeme, spustiti pala. tuže brzo ravnim Najčešća ljudi stopalima smetnja koju je bolovi i širiti i zatim mogu stopalimalistovima, koji ranje, leđa, osjećaj težine i i slični Paralelno deformiranim nogu napetosti, oticanje simptomi. nožni se razni nožmogu stopalima iskrivljeni palac, žuljevi, pojaviti pojava nih deformiteti i grčeva, kralješnice drugo.

Vrlo važna deformiteta.

Ona je prevencija higitog nošenju sastoji svakodnevnom ishranogu, jenske obuće, bavljenju pranju pravilnoj sportom, ni i izuzetno teških izbjegavanju nošenja predmeta.

Vaš liječnik što

—

češće

bosi

u

ravna

vremena

se

u

se

u

se

ne

sve

za

su

se

na

se

s

u

zama-

se

u

sa

se

UREDNIČKI

UREDUJE

Šime

u

ODBOR

Erhatić, dipl. inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenčić, Kolak, dipl. inž, Josip Ljubešić, dipl..inž, dr Berislav dipl. inž, Tomislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet.

Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž.

Vlasnik i izdavač: SRH. i uredništvo: ZaUdruženje mljekarskih radnika greb, Ilica 31/III, telefon 440-476

ĐDapo, dipl. vet, Nada

Uprava i

Mjesečna dače mlijeka

pretplata 6

privredne

za

organizacije

i ustanove

15

dinara,

a

za

proizvo-

dinara.

Tisak:

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

Zagreb

st ia id

i

128

ooo>_B

am

A

imo očiazo

o

o sd o lo a

tn

aš

s

a

M

8

di

a

+

a

i

dia

on

dil o

o

a

Da

2

doe aii

dl

a

ča

ići

ia

i

ia

ačaao-

---..

--

|