=
———=—
ron
--...-
_-.
=...
—--
—-
.---
--.
-
BURAGA
AKUTNI NADAM
=
VRENJA
PJENUŠAVOG
ZBOG
buraga govedajer strahuju akutnog nastanka Zato bez nekoliko ostati sati gu proučavanju najboljeg grla. izuzetna medicini nadama i u veterinarskoj pažnja. posvećuje liječenju biti uzroka iz raznih može nastati nadam Akutni i buraga goveda biti zatim kako nastati oblika. Može raznih jednjaka, začepljenja posljedica vezi biti hranom, ozljenajrazličitijom jednjaka posljedica pretrpavanja komadom stranim dama s nekim čavlom, tijelom (npr.progutanim kapure recikroničnih kod nadami Akutni žice se mogu ponavljati itd), opetovano ili kao ishrani nastati mogu u posljezboggrešaka nadimanja, divizirajućih da danas raznih bolesti dica pouzdano je predželudaca. Međutim, nadam akutni život i po buragazbog grla, ujedno najopasniji najčešći, Tako sadržajaburaguposeban pjenušavo vrenje pjenušavog vrenja. sklone od hrane oblik a drugim vrenju povezanosti nadama, nastaje je nekih i sklonošću za vezi s čimbenicima grla nastajanje hranjenjem koji nastali Pri hrane koji plin, buragu. pjenušavom vrenju pjenušavog vrenja dio i diže u inače iz hrane ga podrigivanjemgovedo gornji buraga, odvaja nastaiz se ne pa povremeno izbacuje,izdvaja sadržaja,uvjetujeburagu tako stabilne predželudacakašu, koja pretvarajući sadržaj pjene, janje iz te se obuzdano mogu koji plinova Zbog pretjeranog stvaranja vrije. i i se time i iz izdvajati burag kapuranaglo prekohrane, sadržaja pjene, odavno Bolest nadam. a tako akutni pa poznata, je šire, nastaje mjerno više stoke ishrani otkada učestala ročito upotrebljavaju lepirnjačeje nadama lucerka buragazbog akutnog Nastajanje (djetelina, itd.). leguminoza bilo da mlade učestalo naročito krme, obilja vrijeme je pjenušavog vrenja krmivima hrani ili stoka popase koja otkosima,pogotovo svježim je i kod može nastati zatim nastanku sklona su hrane, naglih promjena vrenja, Obično nadama nastanku sklona i inače buraga. posebicegrlakoja krave hranu lakome obole i i Pjenunajbolje pohlepne najteže vlakana surovih malo ima krmiva sklona šavu su u kojima vrenju buragu vodi lako bjeugljikohidratima, topljivim obiluju probavljivim (celuloze), redu: sluz. To od i tvarima lančevinama prvom leguminozekojih nastaje kokotac; od trava: vlasulja grahorak, grahorica, djetelina, lucerka, lepirnjače: recimo kao što krmivo zeleno zatim i i zelene žitarice, lišće, repica, drugo sitno žitarica, naročito mljeveno, kukuruza, kupus, stabljike zelenog zrnje hrana. sladne klice i pokvarena komproklijalo žito, su dok dok naročito i trave su su posve opasne mlade, još Leguminuze trop, Isto znatno ili nimalo celuloze. malo su opasne. manje Starije biljke još žitarice. trave i vrijedi i može nastati nadam Akutni poslije buraga, zbogpjenušavog vrenja ili uparenom uvelom po krmom,koja pokislom, hranjenjavlažnom, bolesti uzrok fermentirati. sebi nedovoljno Rjeđeje nastajanju počinje ili lucerke. od i osušeno spravljenodjeteline pokvareno sijeno, prvenstveno ako tu hranu i goveda naglapromjenahrane, pogotovo, Prežderavanje sastava do bolesti. Osim dovesti nisu a im, mogu kemijskog navikla, prija fizički sastav. Hrana i važan krmiva pjenušavog vrenja, je njihov lucerka. itd. nastajanju osušena kao što surovim potiče djetelina, vlaknima, jesijeno, sline. obilno i na tom na lučenje hrane, prežvakavanje pri životinjutemeljito zelena i mlade mlada naročito zelena leguminoze djetelina hrana, Naprotiv, i i tvari u sebi sadrže buraga, kojeproizvode koje pjenu sadržaju općenito, Stočari
s
nadama
od
pravom
mo-
u
se
za
u
u
s
u
s
znamo
a
u
zvano
s
u
su
u
u
se
u
ne-
u
ne
a
na-
se
sve
u
u
su
u
a
s
a
se
muzare.
na
u
u
a
A
su
u
su
a
,
s
za
sama
s
ove
na
ove
u
sa
u
114
5 .
vz
piši
ssmai
eena
o
|
funkcije izazivaju poticaj lučenje koja sline koči i nastanak pa probavi hrane, pjene buragu, pomanjkanje uvjetuje nastanak u pjenušavog vrenja buragu. ranim Dobro da rosi, po po kiši, goveda jutrom jepoznato napasivanje mladom tramokra vremena, hladna, pogotovu bujnimpašnjacima češće nastanku bolesti. Nadam vom, djetelištima, pogoduje posebice nastaje zelenom nakon nakon ili odmah se, hranjenja koje neposredno životinja da neka Smatra hranom sklonom obilno se pjenušavu vrenju, napajaju. što sklonost sklona nastanku te da ova ove nasljeda nije goveda bolesti, je dokazano. sigurnošću Akutni nadam već buragazbogpjenušavog brzo, ponekad nastaje vrenja što se krmiva većini i pašinakon najela slučajeva životinja škodljivog bolest teče vrlo burno. U nemirna, početku životinja ogledava trbuh, je udara maše učestalo i i nogama, repom, balega mokri, Trbuh, liježeustaje. naročito vidno bolesti U povećava lijevo.početku burag napet, bučne i i učestalo šumove,burkanje jošpokrećeponekad pojačano dok te ne podrigivanje. Međutim, pojave smanjuju, potpuno postepeno iščeznu. ulaz iz i jednjaka sadržajemzačepio Burag prepunio pjenušavim iz više plinovi, burag, kojeg podrigivanjemmogu ispuštati pogotovu i više što sadržaji buraga životinja nadima, pjenipomiješani leda i raširenih drhće i mirno nogu, pogrbljenih prednjih apatična je, stoji teže diše i i i poburaga pluća postepeno gušizbogpritiska krvi da bi obzirom koi brzi tok bolesti sjedičnog nagli zastoja razvoj od načno i ugušenja uginula. S obzirom i tok slabosti i zakanagli posljedične razvoj bolesti, vrlo zavisi i naravi, prognoza, zivanja krvotoka, loša, je stupnju trajanju bolesti i kad treba s a s izdržljivosti životinje,jezapočeto liječenjem,njim što Treba istaći da sredstva vapnene započeti prije. čišćenje, davanje vode starinski neće ni i lijekovi općenito nekorisni, pomoći izvlačenje jezika, da što više da uzbrdici ako i slične govedo kreće, stoji tjerati pomoći, radi akutnom nadamu buragazbogpjenušavog vrenja, naprotiv, će se ionako kratko bi gubiti dragocjeno, životinji još vrijeme,kojem iz neće običnom ništa moglopomoći. Ispuštanjem plina buraga sondom, će sonda slično će se dopostići jer pjenušavim sadržajem začepiti, trokara. Zato što veterigoditiupotrebom jepotrebna hitnija intervencija će već prema kliničkom nalazu linačine suvremene nara, koji primijeniti sredstva ječenja koji primjenom buragu,najnovije r azaraju pjenu vrijeme tzv. Može ih dati samo bilo veterinar sonorganopolisiloksane. specijalnom dom kroz bilo kanilom kroz trbušnu jednjak, neposredno buragdugom direktno Ako zdravstveno veterinar stijenku, burag. je životinje teško, stanje može kirurškim otvoriti zahvatom burag (ruminotomia), sadržaj isprazniti i direktno buraga lijekoveburag. unijeti kad nadme Kako vidimo, govedo zbogpjenušavog buragu, vrenja teško da će Zato treba što moći nešto tražiti stočar sam sam pomoći. prije Ako zdravstveno teško i bi svaki čas veterinara. grlo moglo pomoć je stanje veterinar može odmah da vlasnik troipakjeuputno prispjeti, uginuti, ako ga ima, sredini nuždi i nožem krajnjoj probode bureg gornjoj karom, tako bumakar kraće i lijeve gladnejame, će, pritisak popustiti vrijeme, i i će ili bar možda i veterinar raga pluća goveče spasiti pozvani da klati i koristiti bar može iz nužde meso. produžiti životinju vrijeme sline
za
ne
uz
ostale
važne
veoma
u
u
na
za
s
u
su
sa
na
u
se
veoma
se
na
u
se
uz
se
sve
se
u
se
su
ne
u
se
sve
s
se
sve
na
srce
na
na
srca
a
o
su
za
se
se
na
o
samo
u
se
se
se
sa
a
s
u
u
u
u
u
|
se
u
mu
ne
a
u
u
na
na
srce
se
115
j |
3 ao
ca
u od
ia
a
io.
e
a
sa o alij
__
-ru.
--—-
Kao
obično
-——u
ovdje bolje j e spriječiti liječiti, treba nastanka izbjegavati mogućnosti obiljnije hraniti krmivima lako već o naročito smo koja vriju, kojima govorili, leguvažno obroku vlaknine i tom držati minozama, povećati je pri da za kravu umu obroku treba biti 16—20% suhe tvari. najmanje To i to oddodavanjem postiže (sijena, slame) neposredno paše, prije zelenim nosno krmivima lako akutni nadam buhranjenja koja uzrokuju od ovog nadama može ukloniti raga zbogpjenušavog Opasnost vrenja. da se hrani sa lucerka ima leguminozama starijim (djetelina, itd) kojima celuloze ili da se zelena trava suhom voluminoznom pokošena pomiješa hranom. Na način sline čemu već taj pripreživanju povećava lučenje je Ne zaboraviti da nastanku g ovora. bilo smije greške pogoduju napajanju nadama: i
ishrani u nego pa zato bolesti. Ako već mora ove se
stoke
a
u
surove
na
u
se
sa
se
u
sa
se
o
se
u
ovog
M.
KATALOG Institut
SJEMENSKOG
W.
KUKURUZA!
oplemenjivanje proizvodnju bilja, koji Fakulteta znanosti sveučilišta kao samostalni poljoprivrednih Zagrebu izdao izvanredno slikovit i do sada neviđen OOUR, pregledan, katalog je kukuruza Bc hibrida. nazivom: U fotosjemenskog pod Katalog njemu hibrida 50 različitih grafijamaboji prikazani kukuruza, potrebne tipovi morfološke podatke: karakteristike, izgled stabljike, tiphibrida, vegetacija, karakteristike zrno, oklasak, otpornost, rodnost, hibrida, potrebna opisklipa, hibrida berbe i nakon kojejegodinepriznat gustoća temeljitih vrijeme pokusa. Institut i raznim imenioplemenjivanje bilja proizvodnju djeluje pod i oblicima više od 80 znači od dok 1897., godina organizacionim godine od imenom 1960. Zavoda pod današnjim djeluje godine reorganizacijom fakulteta ratarstvo Poljoprivrednog Zagrebu. i
za
nalazi
se
u
sastavu
u
—
su
u
u
uz
u
za
ma
—
za
u
kukuruza
Selekcija
započet jegodine novih Prvi i linija. jugoslavenski dobivanju Bc 59, Institutu hibrid kukuruza stvoren kojijepriznat godine je Prvi hibridi bili double nalazi i danas 1961/1962. se proizvodnji. još lišće bolesti isticali crossi. Oni kojanapada (Helminthootpornošću dotada brzo te i potisnule zbog prednosti uzgajane sporiumturcicum) vrlo tu bolest. na američke hibride, osjetljive kukuruza. U velike vremena promjene proizvodnji Tijekom nastaju likim društvenim povećavaju prinosi upotrebom umjetnih gospodarstvima U to i berba i obavlja sklopa, strojevima. vrijeme gnojivapovećanjem i su crosse, koji rodnijiujednačeniji, odgovaraju single prelazi hibride kod traže zriobe Ratari berbu. ne mehaniziranu pune koji lome, bolesti kukuruz. na te da su kojenapadaju otporni najvažnije na
kukuruza
selekciji kukuruza samooplodnji Rad
na
1947.
istovremeno
—
radom
na
u
ovom
su
u
a
na
se
su
s
su
u
ve-
se
se
a
a
na
se
se
116
a
a
i
<
me
>
ino,
doćbee
Sna.
ča
iaMai
s
a
nk
ai
m
i
dh a,
i
ao
a
Va
a
o
i, i pa
o
od
o
i
Re
—ad
-
“ao
za
hi
proizvodnju oplemenjivanje selekcije obraća 100 do 800, se grupe posebna pažnja vegetacijske bilja, koji hite i bolesti stabljiku klip, stvaranju kojenapadajulišće, proučavanju berbu. mehaniziranu brida prikladnih Instituta
kukuruza
U programu obuhvaća
i
za
na
za
ULALI2E
žada
dvolinijski (single
cross) AT ,. ken je VEGETACIJA: Ši FAO 300 <.
LA
-
.
o
.
šk 1. + “
.MORFOLOŠKE . “<<; KARAKTERISTIKE '.
3
< STABLJIKA: “ruža ::, niže.položenim klipom,“; 20 i čvrstau .Yrlo berbij/0sea ujednačena KLIP:1 5.in ra Ma KbA dugačak. srednje valjkast. \4 pokriven komušinom,4.+ rahlo redova broj 14- +. “1-0 AE Ok 16. “OKLASAK: ,\. crvene boje... GR RR REIKI LK Llnpie ee
e
sa
Će.
'
d5£:
/:
«
7%
i
A
ša
k'
PAK
“ZRNO:
Pak
-“apačitne ERENCETII boje, krupnije. A ži ek e ><. OTPORNOST: dobra vrlo turt. na;Helminthosporium. “=. «na“Gibberellu (i: > sp.vrlo .naPyrausta nub.—“vrločdobraseg dii X dobra LU a dn, «12zaRODNOST:250 dobra: vrlo. tip hibrida grupu dozrijevanja . <. lee. HIBRIDA: SPECIFIČNOST lizina visoki ranozrelost.: sadržaj zrnu. (/ interesantan nepreživača,. ishrani less naročito Siliranje“ žrna za prikladan GUSTOĆASKLOPAU VRIJEME BERBE:55 65.000 biljaka/ha ETE
Ari
:
<=
od
ds
i
al
+.
<
KA
a
i
.
<;
u
u
Na
a
--
“<
-
> <.
+
117
m
I
a
a
i
ia
a
ha
a
ia
a
i
o
dd
či
i
ad
0
koji imajupovećanu neki već hibridi od količinu lizina tzv. »opaque« kojih priznati. i ishrani ističe posebno svinjadrugihnepreživača. Njihova vrijednost do 100 800, Priznato do danas 65 hibrida Instituta, grupe ovog dozrijevanja je hibrida 30 novih približno je postupkupriznavanja. i velike ovako Za izradu kataloga zasluge imaju stručnjaci uspješnog iz i radne »OZEHA« organizacijepropagandu marketing Zagreba. M. Z radi
Institut
selekciji
i na
waxy
hibrida
i hibrida
kao
su
zrnu
u
u
se
u
a
za
—
TREBA KAKO POSTUPATI S KRAVAMA U POGLEDU POSLIJE TELENJA PREHRANE PRIJE TELENJA, ODNOSNO UKLJUČUJUĆI TU | NAPAJANJE VODOM smijenakon
.
telenja obratno, pita MI. iz S. i traži da odgovori. i i interesantno i za čitaoce »Mljekarskog lista«, Pitanje druge je umjesno i ćemo Brešto samo na Nastojat odgovoriti. previše opsežno. pitanje sažetije đu ili kravu treba što a općenito, neposredno telenja junicu, prije pogotovo držati i Hrana biti sastavpravilnije hraniti, obilna, pažljivo njegovati. vitamina i mineralnih tvari ljena omjerubjelančevina, ugljikohidrata, jer hrani vrlo važne razvitak te i za su u za ploda, čuvanje zdravlja sastojine i što Hrana biti voluminozna bolje mliječnosti majke. (kasmije previše i s što trbušna a basta) hranjiva, razloga je šupljina jernijedovoljno većim rastom će pa plodapostala predželuci pritiskipretijesna prepunjeni vati i ošita i nastat će teškoće i u radu srca plućapreko prouzrokovati oštećeno Hrana treba biti kvalitetna i lako Nekvalitetna disanje. probavljiva. smrznuta, zaparena, pogohrana, pokvarena, ukisla, pljesniva, koja pogotovo nadama nastanku i inače opasna po duje buragazbogpjenušavog vrenja je visoko bređe Takva stoka zdravlje, životinje. pogotovo prežsmije treba češće obrocima hraniti i nekoliko deravati, životinje manjim pojiti dan. Pokvarena na s hrana, prežderavanje posljedičnim poteškoćama puta radu i sirišta i hladnom vodom predželucaoboljenja crijeva, napajanje može biti od uzroka nastanak ili bar jedan pobačaja pogoduje njegovom li se
Da
davati
hladnu
vodu
ili
čitalac
se
mora
u
ne
sve
na
srce
a
za
se
ne
u
u
s
za
nastanku.
krava, gdjeje god moguće, jelijepo vrijeme ostalim iz mnoštva međutim i dobra redovito pašu govedima razloga, paša ishranu bređe da namiri može dovoljna potpunu životinje nije jer krmitreba inače za a s tvarima, potrebe hranjivim nadopunitikrepkim je Dobro livadno obavezno treba biti sastavni dio obroka vima. svakog sijeno bređe krave. Prehrana bređih krava biti skladu pravipotpunom lulima hranidbi stoke. Voluminozna trava, prestajala (kabasta) (osušena, količinski treba i dodavati cerka, kukurozovina, slama, pljeva itd.) smanjiti krmiva davati. ako (pogače) ili, jemoguće,uopćeju jojkrepka Dobro obavezna hrana krave i i muzare, sijeno je poslije telenja, prije Ako se nema hrani treba ponovo naglašava. sijenu dovoljno kalcija (vapna) dodavati kalcijske preparate. «Kad
steona
treba
to
ići na
s
za
ne
mora
sve
u
s
o
se
ne
za
u
118
=...
ča
iš.
muk
m a
i
i
ji, do. o
ie
I
i
do
m
as
a
m
o
i
e
Praia
sa di ni
o
a
o
ia
e —-
pe
zo
zr
=
_i
i
životinja, napajanje pogodna uopće nije je vodom hladnom i tako pogoduje pa Pojenje telenja. prije goveda, pogotovo i boradu pa organa, zatim nastanku probavnih pobačaja, poremetnjama i štetno voda lesti tih organa. telenja, poslije djeluje prehladna Međutim, voda hladna u i troši se popijena jer energija, mliječnost, smanjuje inače bi u se troši tom i se mora koja toplinska energija, pri tijelu zagrijati Za ni koristila. pretopla voda, je jer p ogodna nije pojenje racionalnije tijelu nerado stoka pije. bez za i obnaravno čista napajanje, najpogodnija je nezagađena, Voda, 10-15"C. od zira na hladnija 8"C, najpovoljnija nipošto bređost, dnevno treba štalskom krava da bređa Računa se držanju mliječna vodom i za hrana što 75 75-100 na potreba jemanja. svježija 1, paši 1,jer je krmida znati Dobro grubim hranjenja u vijek poslije poji životinje je krmivima. sočnim hranimo kao isto one vima, hranjena pravilno Zdrava, koje treba samo vode količinu vodu i stoci Ustezati stoka po ograničiti pije volji. će da žedna i duže bila vremena ako postoji opasnost slučaju, ježivotinja što naškoditi. bi više no vode pa moglo potrebno, joj joj je odjednompopiti li se stoka zrnaHrani što češće treba redovno da stoku Pravilo napajati. je iza. tek 2 sata a treba hranom tom poslije hranjenja hranjenja, prije jepojiti iznosi neka i obratno i između razmak prosječno hranjenja pojenja Inače, sata. oko pola M. W. da
Poznato
voda
hladna
za
u
se
se
a
a
u
se
u
PAŽLJIVO SA GUMENIM
DIJELOVIMA MUZNIH
STROJEVA od
gumene mlijeka dijelove posjeduje stroj sisne Tom do sabirne gumene sklopupripadaju posude. do i od razvodnika do razvodnika čaše i gumene pulzatora. cijevi mlijeko od gume muznog posebne napravljeni stroja Spomenuti gumenidijelovi i čaše da gumene sisne Znamo na otpuštanjem stezanjem otporne rastezanje. treba biti i kanala vimena iz zbog toga mlijeko sisnog potiskuju Svaki
muzni
za
odvod
vimena
muznom
muzare
za
su
muzare
elastična.
upotrebom. neprekidnom najkvalitetnija gubisvoju stočarima Zato gupreporučuju zamjenu strojeva brojni deset »radi« dok dana svakih deset menih drugi jedansklop dijelova zadrTakvom dana »odmara«. muznog stroja upotrebomgumenihdijelova i elastičnost time žava površina nutarnjih glatkoća potrebna njihova kroz mlijeko. kojeprolazi naši stočari gumene ne Na tako, zamjenjuju postupaju žalost, brojni sisne te iste gumene kako deset dana svakih nego jedne jepropisano dijelove dvosebe od dok same čaše Šteta je popucaju! godinama, upotrebljavaju i i time elastičnost funkciju guma stezanja svoju potrebnu gubi struka, do dolazi odnosno i stvara vimena, ozljede mužnju rastezanjaprodužuje kroz Napuknumlijeko. prolazi koje stijenki n utarnjih pucanja neprimjetnog I
elastičnost
guma muznih tvorničari
se
—
a
se
:
.
ne
ne
a
—
119
PA
li
a
i
i
na vn
m
o
ani
ni
od
i
#
a
on
m
o
E
e
o
hi
oi
bo
er
rao
Pro.
ompaoava jetara ao|
——
n=—_---
U
—
-
o.
o.
-
nadzirali
posjetioci su sami dijelova muznog gumenih
»ALFA-LAVAL«-a
paviljonu
----
ke
-..-.
-
čistoću
—————
---
----u
unutrašnje stijen-
stroja da
mužnje omogućuju površine otežavaju pranje zadrži ili nečistoće tim porama u kojimasenalazemilijarde mlijeko naslage štetnih i bakterija drugihmikroorganizama. »DLG« izložbi MuncheNa 57. poljoprivrednoj nedavnoj međunarodnoj tvrtka Alfa-Laval od 20. do 26. održana 1982. nu, svibnja prikazala kojaje svaki dio može s pretražiti nutarnji gumene aparat kojim jepraktičan Tako licu ili gumene sami čaše sisne mogli mlječne posjetioci cijevi. čaše kako sisne gumene koja površina jedne uvjeriti izgleda nutarnja mjesta bila i sa neprekidno nedovoljno prala usporedbi jedupotrebljavana je čistila i dezinficirala. »odmarala« redovito i uredno se drugom koja Tako muznog dijelova gumenih strojapravilpovršini nutarnjoj naći do 10.000 1 i mogu bakterija mililitru, postupku zamjene čišćenja već kod gumenihdijelova tajbrojbakterija je polagodineupotrebljavanih kod veći se 170.000 17 koji jednommnililitru, gumenihdijelova puta iznosi 300.000 dana u jedbrojbakterija upotrebljavaju godinu neprekidno bržem mililitru. To i mlijeka. kvarenju je razlog stočarima: Naše s upotrebom gumenihdijelova pažljivo upozorenje nog stroja! ZM. nakon
te
završene
i
se
u
—
se
su
se
na
se
u
nom
se
u
na
u
nom
—
a
u
—
nom
muz-
120
u
---.
-
—
POVIŠENA
-
---
-—->
o
=.
<.
-.--
CIJENA MLIJEKU
kojajeobjavljena 19. 1982. 3,75 mlijeka jednu srpnja povisuje cijena jedinicu dinara. To treba dodati Nova osnovna iznos kojoj je cijena premije. cijena 19. 1982. na snagu stupa srpnja iz SR Hrvatske 1. Proizvođačima mlijeka nizinskog dijela koji prošloj od 15.000 litara 1 litru 1981. mlijeka dobijaju godini isporučili mlijeka manje količini niže navedene masti: prema mlječne 1.) (tablica cijene Prema
Odluci
u
se
Narodnim
novinama
za
SR
Hrvatske
masnu
od
na
su
u
za
Tablica
%
1.
3258
cijena 12,00
3,4 3,9
masti
osnovna
3,6 3,7
3,8 3,9 4,0 41
4,2
ukupno
0,90
12,90
0,92
13,30
12,75
0,95
13,70
«13,12
0,98
14,10
13,50 13,87 14,25
1,01
14,51
1,04
1491
1,06
15,31
14,62
1,09
15,72
15,00
1,12
16,12
15,37
1,12
16,49
15,75
1,12
16,87
12,37
3,3
premija
dinara
|
Hrvatske
koji područja mlijekabrdskood 6.000 litara 1981. dobijaju mlijeka isporučili prošloj godini manje planinskog količini navedene niže 1 litru prema mlječne (tablica 2.) mlijeka cijene 2. Proizvođačima
su
SR
s
za
u
ma-
sti:
Tablica
%
2.
masti
osnovna
cijena
premija
ukupno
dinara
3,2
12,00
1,00
13,00
3,3
12,37
1,03
13,40
3/4
12,75
3,5
13,12
3,6
13,50
1,06 1,09
13,81
1,12
14,62
13,87
1,15
15,03
14,25
1,18
15,43
14,62
1,21
15,84
15,00
1,25 1,25 1,25
16,25
3,7
3,8 3,9
40 41
4,2
15,37
15,75
14,21
16,62 17,00
121
d
o
koji dijela prošloj mlijeka nizinskog i više litara 1 litru 15.000 1981. mlijeka dobijaju mlijeka isporučili godini količini masti: niže navedene prema mlječne (tablica 3.) cijene 3. Proizvođači
SR
iz
Hrvatske
su
u
za
Tablica %
3.
masti
premija
cijena
osnovna
12,00 12,37 12,75
ukupno
dinara
1,30
13,30
1,34
13,71
1,38
14,13
13,12
1,42
14,54
3,6
13,50
1,46
14,96
3,7
13,87
1,50
15,37
3,8
14,25
1,54
15,79
14,62
1,58
16,20
15,00
1,62
16,62
15,37
1,62
16,99
15,75
1,62
17,37
3,2 3,3 3,4
3,5
3,9
4,0
4,]
4,2
područja koji mlijekabrdsko1 litru i više litara 1981. 6.000 mlijeka dobijaju isporučili prošloj godini planinskog navedene količini masti: niže prema mlječne mlijeka (tablica 4.) cijene 4. Proizvođači
SR
s
Hrvatske
su
za
u
Tablica
%
4.
masti
premija
cijena
osnovna
ukupno
dinara
3,2
12,00
1,50
13,50
3,3
12,37 12,75
1,54
13,92
1,59
14,34
13,12
1,64
14,76
13,50
1,68
15,18
13,87
1,73
15,60
14,25
1,78
16,03
3,4 3,5 3,6
3,7 3,8
'
14,62
1,82
16,45
15,00
1,87
16,87
4,1
15,37
1,87
17,24
4,2
15,75
1,87
17,62
3,9
4,0
:
BERBA | SPREMANJE Iako
ostalo
dosta
još je kako ćemo obrati mišljati godine kulturu. poljoprivrednu čajniju vremena
do i
ove
Berba
kukuruza
KUKURUZA
berbe
kukuruza
spremiti za
ili
nas
odmet
nije pšenicu najznana
raz-
uz
poljoprivrednim strojevima. više teži berbi ali individualnim mehaniziranoj posjedima još manjim ručno nekoliko načina. i to posao uvijek taj obavlja uglavnom vrši
se
ručno
sve
Danas
se
na
se
na
122
eeej
a
jr
x
em
a.
Po
o
|
otkidaju klipovi okomišani otkidaju klipovi stabla naknadno i se sjeku klipovima koji otkidajukomišaju. U dva kukuruzna stabla izvršene prva slučaja sijeku poslije berbe, vežu i sušiti. snopove ostavljaju Kod mehanizirane berbe berači raznih ali sistema se upotrebljavaju obzirom brzi tehnike i razvoj poljoprivredi njenu primjenu opisivanje tih sistema bilo bi članak. Kod potrebno poseban napisati upotrebi i višeredni berači domaće uglavnomjednoredni proizvodnje, kojiotkidaju ih i odmah klipove komišaju stabljike sjeckaju. Nakon što obrali kukuruz kako sačuvati se to toliko javlja problem krmivo uložili mnogo truda tokom i vrijedno koje proljeća, ljetajeseni. Treba bolesti da mu razne kvalitetu i time dovedu spriječiti smanje kukuruza kao krmiva ishrani stoke. upotrebu pitanje Kukuruz obično skladišti ili zrnu, od količine ovisno klipu vlagekoja biti da bi se čuvao količina klipu 25%, uspješno vlage biti veća od 14%. kako količinu kukuruzu smije Ali, željenu postići vlage kako vremenski nisu nego sušenjem, pogotovo pogodovali uvjeti sazrijevanju kukuruza i ostala velika količina bi bilo i tada njemuje vlage. Najidealnije bi bilo kada bi kukuruz sušio, problema uskladištenjem umjetno ali obzirom da sušare društvenom sektoru to postojeće zbog svojih kapaciteta nisu sebi. Ukoliko mogućnosti, proizvođač privatni prepušten je dolazi neka ozima kultura treba kukuruz poljoprivrednu površinu ostaviti što duže tako stabljici ipaknajbrže jer gubivlagu. U sektoru kukuruz koševe i često se se privatnom najčešće stavlja javlja tih koševa. Da bi vlažan kukuruz mogao problemneprikladnosti spremiti takav koš bilo bi da koš žičane i da širi od najbolje je konstrukcije nije 70 centimetara, otvorenom okomito postavljen prostoru smjer vjetra. Kod širokih koševa svakih zračnice 50 centimetara potrebno jepostaviti zraka vlažnost kukuruza i način visine, pa strujanje smanjuje taj bolesti. njujepojava Ukoliko kukuruz tavan treba 50 spremamo debljina sloja prelaziti centimetara, Kukupodizanjem crijepova postižemo neophodnu ventilaciju. treba dok ruz količina 20%. Prilikom zrna prebacivati vlage padne ispod treba obavezno odstraniti nezrele i bolesne oni uskladištenja klipove jer izvor ostali kukuruz. zaraze Kukuruz treba češće —
se
—
se
neokomišani
se
—
sa
se
se
u
s
na
u
za
nas
su
u
a
smo
u
smo
:
ne
u
u
se
u
u
mora
a
u
zrnu
ne
u
u
ne
sa
se
u
u
sam
na
ne
na
on
u
se
u
a
na
na
na
na
na
se
sma-
ne
a
ne
su
kontrolirati
za
i ukoliko
te i počeo hitnije klipove bi trebalo ishranu niti klipove upotrebljavati svinja peradi z bog svoje toksičnosti dati kao hranu nego ga (otrovnosti), govedima. U ishranu stoke vlastitom posljednje vrijeme gospodarstvu naglo širi kukuruza ili raznih spontanim konzerviranje siliranjemdodavanjem konzervansa. velikih ima utroška rada i Siliranje prednosti zbog manjeg kod nižom odnosu nego energije sušenja sušari, koštanja cijenom itd. sušenje vrlo može silosima osim Sponitano siliranje jeprikladno jer provoditi i iznad i strane podrugimimproviziranim Ispod, prostorijama. trapa stave nakon kako bi plastične folije koje lijepe punjenja spriječio zraka. Kao bitumen. se prodor ljepilo upotrebljava rastopljeni
utvrdimo
da
kvariti
se
treba
ne
što
odstraniti
bolesne
za
za
na
se
u
u
na
se
u
u
sa
se
se
se
123
| b
nn
i nn a
a
o
dia ia aš
o
žao či
i.
kh
e
ža
oma
ai
a
ka
Pi
“a
md
i
Mi
di
s
ti
i
ia
dA
dd
a
3
Aarona
PAMJA
sodoo sam
ai
7
stalno
ubacuje trapgdje gazi kvaliteta treba što Da bi dobila da bi istisnulo što više zraka. bolja paziti i treba što nakon berbe stavi što brže da se masa se sabije bolje da trap, konzervanbez poprskati sloj Poželjno jepovršinski jepuniti zastoja. da i nakon i odmah onemogući folijomzalijepiti je togatrappokriti zraka. pristup diadem kiseline vrši aplikatoSiliranje dodavanjempropionske da Obzirom rima. ovog cjelokupna površina zaštićuje upotrebom aparata I kod načina kroz da količina važno vrlo zrna ovog aplikator. prođe je kvadobila dobra da bi određene treba konzerviranja ispunjavati uvjete vlažnosti ovisi tome redovito količinu Treba liteta kukuruza. ispitivati jer vlasvakako Treba dodati. ćemo količinu kiseline koliku ponovno spriječiti od i metar. kukuruza i deblji jedan pol stavljati sloj ženje tretiranog kiseline. kod Vrlo važno držati uputaproizvođača doziranja je V. V. Silažna
čekićarima
melje
se
masa
i
se
u
se
se
u
mase
se
som
se
zrna
se
sva
se
o
zrno
u
ne
se
PROIZVOĐAČ
VRSTAN
MLIJEKA
SABIRAČ
DOBAR
—
mnogobrojnim kooperantima mlijeka lom dobro UK ADAMA ENGELMANA ime iz sela GaManastiru, jepoznato On toku 1981. tvornici litara 52.056 godini prodao jića. je mlijeka. Da da udruženi sada ima 14 spomenemo kooperant ovaj svojoj staji krava i 5 teladi. imao 20 krava i mliječnih (1891. godine junica). je Prosječno dnevno litara dok 120 150 ostalo telad. predaje mlijeka, posiše Adam već 10 Držao sada ima 10 godinakooperant. krava, je jenajprije čak vlastiti PIK-u maksimum zempa podmladak, prodaje »Belje«. Posjeduje Među
Udruženim
Tvornice
u
Be-
u
u
—
a
g
mlijeka
Tvornice
kooperant
Udruženi
CZ
i
u
B.
Manastiru,
Adam
iz sela
Engelman
Gajića
124
ooo
češ sok
m
dod
oč
od
i
e
o
2
a
a
i
i
o
i
>
>piei on 1i
ai.
čabe
ača
oi
ikii it.
a
i
i
di
ši
ča
nd
iii
5 postoji 7 lje kojoj kukuruza,kjdjeteline kjsilažnog i 10 kukuruza. To i 10 teladi. 20 krava za kj jedovoljno prehranu ekonomskom dvorištu Adam i sabirnu ima stanicu u svom i mlijeka do 1.500 litara »Laktofriz«. On dnevno onda sakupi mlijeka, koje posebnom tvornicu cisternom daljnju preradu. otprema Na Ilonka kćer ovom i supruga poslujoš pomažu (52), Marija(29) zet Adam (31). ali krave Adam od tovio radi što Prije svinje, unosnije svinja, toga je krave to ništa su prekočitavog dana, pašnjak gdje ispaši imajuseljački naš rekao domaćin. na razgovora ljubazni košta, je krajunašeg PAVLE BREZ na
ishranu
za
stoke
mu
se
na
u
mu
su
na
a
nam
ne
ZAČEPLJENJE
JEDNJAKA
zbog često, jednjakagovedanastaje razmjerno prvenstveno Začepljenje bi reći hrane. načina moglo Govedanajprije trpaju uzimanja da bi hranu zatim sažvakanu usta, burag, natrag napola jevraćaju preživači, vratili slinom obilno sa mirno i prežvakali, pomiješali natrag temeljito je naročito fazi U da bi želudac hrane, dalje probavljala. prvoj uzimanja komade veće lakoma i hranu pa mogu hrane, pohlepnagoveda progutati i prouzće Ovakovi zaostat čak i ga jednjaku, začepiti zalogaji predmete. oba i nadam akutni i teške rokovati jednjaka stijenke ozljede buraga, da Neki život veliku sobom nose po goveda. slučaja smatraju opasnost nezrela recimo može repom, jabukom, klipom začepiti govedujednjak tako. Treba tikve i sl. to baš komadom Međutim,nije bundeve, kukuruza, ako naročito običnom to može i istaći da kabastom, dogoditi hranom, hranu među hrani veći i istovremeno pohlepna grla, brojstoke, njima da se što U ako stoka dočepaju izgladnjela. prije nastojanju pogotovo, je osline i zato pa prenaglo mogućnosti nedovoljno hrane, je gutaju, to što znatno češći i stanak drugomhranom, jednjaka začepljenja u
se
u
a
u
u
na
se
u
u
a
se
samo
s
se
a
se
na
za
su
no
s
na-
se
misli.
inače
događa jednjaka ipak, najčešće Stručnjaci začepljenje siliranih šećerne repe, pom, a drugimkrmivima, nadalje glavama da vode čemu treba nenakvašenim rezancima, suhim,prethodno repinim šećerna i računa naročito stočari repa krajevima gdje uzgaja postoje može nastati i šećerane. kupusom(srčikomjednjaka Začepljenje naročito krumpirom, korjenjačama (mrkvom), jabukama(napaši keljom, kocenima), kukuruza. nedozrela komadima tikava-bundeva i klipovima voćnjacima), bolesti. Većinom to Međutim, prilike nastajanje sezonske, jesenske da može naročito nastati u, začepljenje hranu, halapjednjaka ponovimo, hranom. voluminoznom i stoke, drugom,pogotovo kabastom, ljive Zato šećerne korhrane, repu, repe, bundeve, glave pripripremanju kukuruza nedozrela sitno i jabuke, hranjenja, jenjače, klipove treba, prije hranu hraniti. pohlepneživotinje, posebno nasjeći, dok U redovito vratnom goveda, dijelu jednjaka, začepljenje, nastaje odmah Znaci i slični iza repa, ždrijela. jabuka zalogaj najčešće zaostaje ili iznenada dok često i zalogaja brzo, jošjede životinja ostajanja nastaju nakon neposredno toga. žiKad i zaostane pa nastaje zalogaj jednjakaosjećaj davljenja, grčenje i vrat, davi uplašena spušta glavu više, jače jesti, je, votinja prestaje kažu
da
s
se
i
s
re-
sa
s
o
u
se
s
s
u
ove
za
su
na
s
se
a na
u
za-
se
sve
125
———
——
io
s
i
2
e
dm
s
e
=a
a2
2
2.
eo;
enormna
o
i kašlje. grč jezik, plazi praznih stenje,ponekad može a ako podrigovedo jednjaka jakojebolan, jezačepljenje potpuno, od nastali ali nadam akutni i ubrzo plinodvojen buraga, je nastaje givati i ošita više pritišće pluća nadimljepreko Burag sadržaja buraga. brzo zaostali teže diše i ako i srce, sve odstrani, zalogaj uginut govedo da da znakovi Svi će od ukazuju životinja napinje ugušenja. opisani što ili ga ostali istisne ponekaduspijeva napolje, proguta joj zalogaj zdrava. Nešto to se isto može biti uskoro će i tada kasnije životinja potpuno mozaostali ako pa jednjak,jegovedo zalogaj dogoditi, nije potpunozačepio kroz i omekšao kroz to jednjak zalogaj je vrijeme glopodrigivati, hrane iako zalogaj Ponekad, rijetko, skliznuo, zbogčegajegrčpopustio. ustanoviti. veterinar što može bolesti će ostat jednjaka, zbog već U vrijeme, jednjakagoveda smije gubiti začepljenja slučaju vaditi zaostali Ne sami veterinara. treba što zalogaj pokušavajte pozvati prije vremena za i to redovito posao spasavanje dragocjenog gubljenje jalov jerje bičazaostali opasno zalogaj štapom, potiskivati grla. Pogotovo je ugroženog ili teško redovito će »oruđem. i sličnim lom ždrijelojednjak, ozlijediti jer zaliti u će se sluzi itd., tajlijek govedouljem, gotovouvijek jer zalijevati bušiti trokirati ili nožem onda to smrtonosno, burag govedo pluća, je to smrtna sve će nastati po oboljelu opasnost upalapotrbušnice, je jer i napravama veterinari Danas raspolažuposebnimaparatima životinju. i specijalnim zalogaja, cijevima ispuštanje zaostalog vađenje, razbijanje zaostale zaloiz mogu po lijekove, potrebi imajuspecijalne plina buraga, kombinimeđusobno metode Sve se kirurškim vaditi mogu putem. gaje uslovom znatno danas za zato rati, pa prognoza pod izlječenje povoljnija, je zdravstvena stručna što da pomoć. pruži životinjiprije M. W. slini
i žvače
usta,
Nastali
a
ne
se
na
sve
ne
se
za-
se
samo
sam
a
za-
samo
se
ne
u
se
ne
ne
za
a
nova
a
za
s
za
a
ove
se
POLJOPRIVREDNI
CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
—
STOČARSKI RJ.
rasplodnih simentalske junica Izvještajorganiziranog sajma Gorici 1. VII 1982. godine Velikoj održanog sa
pasmine,
u
Prigojni prezime Selo Kupac br. —proizvođača broj grla PIK 9642 1. <Šurmanović Kurilovec Rijeka Stjepan PIK 9611 2 Kurilovec Rijeka Stjepan Vujnović PIK Novo 9627 3. =Drobnjak Čiče Rijeka Franjo Janković “Novo PIK Mato 4. 9052 Čiče Rijeka Vukašinec PIK Mato D. 5. 9413 = — Rijeka Podotočje PIK Peternac Mato D. 6. 9307 = Rijeka Podotočje Peternac Mato D. PIK 7. 9418 — Rijeka Podotočje Perečinec D. PIK 8. 9230 = Stjepan Podotočje Rijeka _ Davutović PIK 9... Franjo - Podotočje 9501 Rijeka Malčić Mato Ribnica PIK 10. 9705 — Rijeka D. Brhanić Ribnica PIK 11. 9490 — Jaga Rijeka Gučić Ribnica PIK 12. 9630 Josip Rijeka PIK Perenski Ribnica, 13. 2620 = Rijeka Alojz Red.
Ime
i
:
-
126
o
op
o
jn
ae
pttetiienotei
eee
Stjepan Dražetić Josip Kovačić Stjepan Cundeković Juraj Branko Štuban
Janković
Davor
Ivan
ČičkaPoljana Staro Čiče
2747
PIK
T755
PIK
7187
PIK
2865
PIK
Mraclin
2649
PIK
ČičkaPoljana
2635
PIK
Mraclin
Velika
Mlaka
Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka Rijeka
Izvještajorganiziranog sajmarasplodnih junica 2. VII 1982. održanog godine Čakovcu
simentalske
sa
pasmine,
u
Red.
Ime
prezime brojproizvođača i
Prigojni Kupac broj grla
Selo
:
Čakovec Zadar »Mljekara« Zadar »Mljekara« Zadar »Mljekara«
ZPK
Franjo Gregoran Škorjanec Josip Ivan Vadlja Ivan Čonka Markati Josip Josip Vadlja Vadlja Josip
Hodošan
23605
Hodošan
23516
Hodošan
23760
Hodošan
22930
Hodošan
23200
Hodošan
23710
Hodošan
23587
Hodošan
22679
9
Bašnec
23464
10
Bašnec
Goričan
23498
PIK
Vinkovci
ll
Bašnec
Goričan
23391
PIK
Vinkovci
12.
Šipuš
Franjo Mijo Josip
Goričan
Palinovec
23600
PIK
Vinkovci
Ivan
Palinovec
23276
Topličanec Mijo Mijo Topličanec Mijo Topličanec
Orehovica
23802
Orehovica
23521
»Sloga« Zadar »Mljekara«
PIK
Orehovica
23717
ZPK
Horvat
Antun
Orehovica
23425
18
Horvat
Antun
Orehovica
23650
19
Rajf Ivan Čavlek Mirko Čavlek
Orehovica
23692
u
l
2.
3 4 .
5
6 7 8
13 14 15 16
17
20. 21.
Bihar
Valent
Ivan
Kolarić
PIK
Vinkovci
Zadar
»Mljekara«
N. Marof
Vinkovci
Čakovec Zadar »Mljekara« Zadar »Mljekara«
Juraj Trnju Juraj Trnju
PIK
Vinkovci
u
23689
PIK
Vinkovci
Strelec
22995
ZPK
Ivan
Palovec
23736
PIK
Čakovec
Stjepan
Palovec
23204
Gardinovec
23387
Antun
Palovec
23560
Stjepan
Gardinovec
23691
Palovec
23659
Ivan
Prelog Prelog
23602
PIK
Vinkovci
23563
PIK
Vinkovci
Hemuševac
23477
Hemuševec
23495
PIK
Vinkovci
Cirkovljan Cirkovljan Cirkovljan
23544
PIK
Vinkovci
Pavao
Martan
24
Hatlak
25
Vranović
26
Novak
27
Kolarić
28
Martan
29
Baranašić
30
Belić Cila
31
Kočiš
35
»Mljekara« Zadar »Mljekara«
23327
23
34
Zadar
Vinkovci
Ružić
33
Vinkovci
PIK
Ivan
22.
32.
PIK
Slavko
Ivan
Josip Mikec Stjepan Režek Stjepan Bedenicki
Židov
Rok
Ivan
Vinkovci
Zadar
»Mljekara« Zadar »Mljekara« ZPK Čakovec Zadar »Mljekara« ZPK Čakovec Zadar
»Mljekara«
Zadar
»Mljekara« Zadar »Mljekara«
235716
23557
127
<
a
i
i.
m
i
i
a
a
e
i
M
i
a
i
nb
ua
o. sz
=Zadravec Vinko Purić Đuro — Vidović Franjo Petar Juras —
36. 37. 38. 39.
Čukovec D. Kraljevec
23129
Palinovec
22727
Palinovec
23585
SPUŠTENA
Zadar
»Mljekara« Zadar — »Mljekara« ZPK Čakovec Zadar — »Mljekara«
23406
STOPALA
Ljeto je hodajte bar teško naći Danas ravna nema, čovjeka koji stopala. manjojmjeri. je nalazimo već male kod U davna dok Često djece. stopala je ili nosio hodao hodao bos neravnom po laganu, obuću, čovjek primitivnu nesmetano doba civiliterenu, stopalo moglo Danas, njegovo razvijati. kada nosi i često honehigijenska obuća, zbogjednoličnog zacije, tijesna raznim cestama, po danja asfaltiranim dugotrajnog stajanja zanimanjima, kao zatim raznih itd. prekomjerne debljine, posljedica bolesti, ozljeda pojava vrlo česta. ravnog stopala je od 26 malih i mnogo mišića i tkiva. se Stopalo sastoji kostiju Njegova da težinu nosi Ako dođe do golemafunkcija cijelog tijela. je nesrazmjera između i ono ravno nosi, snage stopalaopterećenja koje stopalo, nastaje svod što mišići i tetive, spušta stopala zbogtoga popuste Malo nikada siliti da prerano hoda. U dijete smijemo predškolskom i školskom do infekcione i kao npr, razne dobu, puberteta, drugebolesti, imati U može doći do ravna mogu rahitis, posljedicu stopala.pubertetu između težine i snage mišića Kako dobi tjelesne nesrazmjera stopala. u toj kosti brže Ravna i nastati rastu, rezultat mogu stopala. jespuštena stopala kod odraslih kod onih osoba, posebno koji zbogsvojih prisiljeni zanimanja Od teških duže stomogu dugostajati.nošenja predmeta vrijeme, spustiti pala. tuže brzo ravnim Najčešća ljudi stopalima smetnja koju je bolovi i širiti i zatim mogu stopalimalistovima, koji ranje, leđa, osjećaj težine i i slični Paralelno deformiranim nogu napetosti, oticanje simptomi. nožni se razni nožmogu stopalima iskrivljeni palac, žuljevi, pojaviti pojava nih deformiteti i grčeva, kralješnice drugo. Vrlo važna deformiteta. Ona je prevencija higitog nošenju sastoji svakodnevnom ishranogu, jenske obuće, bavljenju pranju pravilnoj sportom, ni i izuzetno teških izbjegavanju nošenja predmeta. Vaš liječnik što
—
češće
bosi
u
ravna
vremena
se
u
se
u
se
ne
sve
za
su
se
na
se
s
u
zama-
se
u
sa
se
UREDNIČKI
UREDUJE
Šime
u
ODBOR
Erhatić, dipl. inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenčić, Kolak, dipl. inž, Josip Ljubešić, dipl..inž, dr Berislav dipl. inž, Tomislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet. Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž. Vlasnik i izdavač: SRH. i uredništvo: ZaUdruženje mljekarskih radnika greb, Ilica 31/III, telefon 440-476
ĐDapo, dipl. vet, Nada
Uprava i
Mjesečna dače mlijeka
pretplata 6
privredne
za
organizacije
i ustanove
15
dinara,
a
za
proizvo-
dinara. Tisak:
SOUR
»Vjesnik«
—
OOUR
TM,
Zagreb
st ia id
i
128
ooo>_B
am
A
imo očiazo
o
o sd o lo a
tn
aš
s
a
M
8
di
a
+
a
i
dia
on
dil o
o
a
Da
2
doe aii
dl
a
ča
ići
ia
i
ia
ačaao-
---..
--
|