Mljekarski list 9-1982

Apr

prase

a,

7

a

jna oći 2

spao

ra

Podna,

i

pie

ko ž

"ses az

tuče

ge

sen

rage

a.

ze.

doka

<.

2.

<

e_z

ptre

vro

>

on

POLJOPRIVREDNI

GORNJOJ U

SAJAM

RADGONI

Gornjoj Radgoni godine je đunarodni radnih 750 iz poljoprivredni Sudjelovalo sajam. je organizacija naše i 140 iz 12 Na država. poljoprivrednom zemlje izlagača sajmubrojni izložene su promogli vidjeti poljoprivredne posjetioci stoku, strojeve, staje, izvode male i dr. imao i kemijske industrije, proizvode privrede Sajamje svoj redoviti stručni Stručna obuhvau obliku program savjetovanja. predavanja tila su hranidbu šećerne repe, pčelarstvo, konjogojstvo, proizvodnju stoke, i dr. vinogradarstvo, svinjogojstvo, inovacijepoljoprivredi svečano otvorio SR Sajam je predsjednik Republičkog izvršnog vijeća U

održan

od

20. do

29. kolovoza

XX

1982.

me-

u

šo soo oi

u

amara

id

Smotra

bikova

na

XX

Pe

poljoprivrednom

Ši

u

a

sajmu

kianatsajao

u

Lj.*

“3

u

SaiZA

a

Bi.

a

njranoor

u

+

vačtitj

m

*

La

Gornjoj

Radgoni

drug Slovenije Zemljarič. je dobro sudionicima svim i čestitao pripremljenom početku organizatoru da XX spomenuo Sajmu.

Nadalje jubilarnom jeSajam Gornjoj jezapaženo Međiod lokalne priredbe poljoprivredne Radgoniprerastao namijenjene međunarodnu izložbu i grapravu koja prelazi priredbu zapaženu murju tako i i obuhvaća nice republikepokrajinenašojzemlji.

Slovenije i Podijeljenabrojnapriznanjamedaljeizlagačima. bila više izvoz i XX Ovogodišnja poruka jubilarnog sajma je:»Što i zadatku mesa«!

U tom što veću osnovnom svom cilju proizvodnju organizatori uspjeli. potpunosti kratkom

U svom

Janez

govoru,

odmah

na

samom

na

u

u

u

sve

su

za

za

su

u

:

ZM.

.

130

—————————

ion

ai

ao

|

o.

_.

—

o

>=

.

-

=

J

SVE UTJEČE

ŠTO

MLIJEČNOST.

NA

KRAVE

mlijeka (laktacija) jepoznatojeizlučivanje Mliječnost između dva telenja. sa U govedamliječnost jepočela telenjem prirodnimuvjetima razvoja korisnost teleta. Čovjek za do othrane i mlijeka svojuhranu, uvidjevši trajala krave i ostalim ishranom produžavao povoljnim jevrijeme uvjetima boljom krava danas da imamo Tako i količinu kojedaju grla mlijeka. mliječnosti dana. i do 320 litara i do 10.000 (vrijeme mliječnosti) traje mlijeka,laktacija dok ostali faktori 30-40% krave faktori sa na mliječnost utječu Naslijedni 60-70%. sa utječu da tako u Starost krave se na mliječnost očituje jemliječnost godišnju do zadržava 8. i 9. visine iste se do 4. 5. i 6. laktacije.

Mliječnost porastu od 10. a polaganoopadati. mliječnost počinje laktacije laktacije, faktora imaosim laktaciju naslijednih najveće Ipak, utjecaje godišnju navedeni i i način su sastav pa ishrane držanje drugo, hrane, jupasmina, i starosti utjecaji općenitiprosječni. količinu mlijeka orijentacioni, faktori. Na i klimatski krava Na utjecaj primjer, mliječnost imajuutjecaj krava tokom nadmorske visine laktacije očituje smanjenjem mliječnost krava ako Na visine. kod nadmorske primjer, jedna mliječnosti povećanja litara toku 3.800 od 500 metara visini u mlijeka, laktacije daje nadmorskoj visini ishrane i isti način onda ta će ista krava uz držanja nadmorskoj litara 3.100 davati od 1.800 metara mlijeka. laktaciji krave Ako držimo na Sunčana na djeluje mliječnost. svjetlost povoljno od sunčanom se šestom mliječnost povećava ispustu, primjer mjesecu krava kod hranu 12% istu i 9 u staji držanja njegu količinu također zraka ima na mlijeka.

TemperaTemperatura utjecaja iznad dok od 0—25%C na tura 30%C djeluje povoljno mliječnost, temperature kod da Pokusima nepovoljno. djeluje jeustanovljeno mliječnost temperature od 21*C. od 37C i do 30% sa kod,temperature usporedbi mliječnošću opada i sastav krava veliki količinu Ishrana ima mlijeka. mliječnih utjecaj maksimalno Za ekonomičnost za iskorištavanje proizvodnji mlijeka, proizvažno da krava vodnih su popraksi, mliječnih je svojstava krava znata i muzara, a posebnopotrebno naslijednaproizvodna svojstva kao i kvalitetne i količine o imati hrane, odgovarajuće znanje dovoljne je ishrani krava načinu te hrane muzara. korištenja šećer i mast iz Vime bjelančežlijezda) proizvodi bjelančevine, (mliječna krvi tvari iz Putem šećera iz hrane. vina i masti probavnogaparata hranjive oko litre kroz vime dolaze Za vime. proteči mlijeka proizvodnju jedne Postotak mast litara krvi.

400 sastojak mlijeka.

Mliječna jenajpromjenljiviji osnovni i količina masti sposobnosti podaci procjenu mlijeka mlijeku mliminerali Glavni hrane krave mlijeka. proizvodnji iskorištavanje krava ishrane Kod klor i mliječnih fosfor, magnezij. jeku kalcij, natrij, kao

što

u

vremenu

a

na

na

Pi

D o

se

na

na

a

i B

na

VE

u

na

u

.

uz

—

S

aać

s r j “

u

na

u

u

nam

veoma

u

mora

u

za

su

u

u

u

za

su

moramo

voditi

računa

da

hrana

sadrži

elemente

navedene

u

ko-

određenim

mlijeku još kalij, hrani bakar i ne u no o sumpor, željezo, njihovomsadržaju kobalt, jod, hrani obično ima ih u voditi u dovoljnim normalnoj posebnubrigujer oko svih minerala 50% količini iznose u i fosfor količinama. po mlijeku Kalcij tih minerala zato moi za pa pa su proizvodnju mlijeka najvažnije, potrebe količihrani ima da tih minerala računa voditi u uvijek dovoljnim ličinskim

odnosima.

Osim

navedenih

minerala

u

nalazimo

i

mo-

ramo

ramo

u

131

nr...

vu

i fosfora

dovoljno početkumliječnosti.kalcija do krave to dovodi opau iscrpljene, značajnog tijelu hrani, sadrži oko Jedan količine 1,2 grama m lijeka kalcija mlijeka. kilogram danja krava može hrane isfosfora. i fosfor iz i oko 0,95 grama primljene Kalcij količini i fosfora u koristiti samo oko 50%. Prema jednomkilogramu kalcija iz hrane za i jeda proizvodnju svakog vidljivo mlijekapostotku iskorištenja i 2 grama u hrani 25 grama moramo kalcija mlijeka osigurati kilograma hrani može i fosfora količine fosfora. se kalcija postići dovoljne Osiguranje Jedan od važnih mineralnih brašna hrani (kostovita). koštanog dodavanjem soli sol. Potrebe krave hrani dodataka za kuhinjske mliječne jekuhinjska Dnevni dokoličine obroka i hrani od sastava ovise mlijeka. proizvodnje krava soli datak od 30-50 grama kojedaju potrebe kuhinjske zadovoljava 6.000 i više litara u mlijeka laktaciji. važni ishrani krava.

Oni sastavni dio Vitamini u su veoma su mlijeka hranu i za othranu ono za teladi. i što ih više ima ljudi mlijeku jevrednije neke vitamine Krava dobiva biljnoj kvalitetnoj hrani, izgrađuje pomoć tvornički a neke u hrani. proizvedne dodajemo Najvažniji bakterija buragu, naročito

nama,

a

u

Ako

u

nema

su

rezerve

u

u

u

u

u

uz

u

vitamini

U čuna

skih

vitamin

su

A

D.

i vitamin

periodu količine da se potrebne hrani. preparata

kada

zimskom

u

hrani

treba

vitamina

voditi

manje vitamindodavanjem raznih osiguraju ima

vitamina

u

ra-

pitke hrane, doba.

Za kravu dnevno treba količine i mlijekagodišnjeg prosječnu osigurati davati obročno ili po litara vode. možemo Više 40—60 se prepovolji.

Vodu davati ruča vodu po volji. količinu i kvalitetu i neki faktori.

Na mlijeka posebni još imajuutjecaja da tako krave hranimo nekvalitetnom dosta često zime se Događa krajem hranom voluminoznom osiromašeno (nekvalitetno kojejestajanjem sijeno, To dovodi do i tvarima hranjivim vitaminima). mliječnosti smanjenja krava zateknu ulazu kod to ročito koje drugupolovinu vrijeme laktacije. ili Zato kad krave otele zimi tom se proljeće, slučaju jepovoljnije jer zeleni kada dio dio ima dovoljno pada mliječnosti godine najveći perioda zelene i usporava hrane, kojapovoljno djeluje mliječnost opadanje sviježe mliječnosti.

Prema navedenom dakle važan količinu i sezona ima telenja utjecaj mlijeka laktaciji. buduću Jedan od važnih faktora i kvalitet mlina koji mliječnost utječu ishrane buduće krave intenzitet i način ženskog podmlatka jekaje Kod obilna ali tako preporuća ishrana, podeuzgojaženskogpodmlatka šena da dovodi To neki kod do na debljanja. važniji utjecajimliječnost Potrebe

dnevne

vode

količine

za

krave

od

ovise

muzare

suhe

na

na-

se

u

na

u

u

u

u

na

na

u

muzare.

—

se

ne

su

krava.

slijedećeg napisa mliječnosti.

Tema zama

bit će

ishrana

mliječnih

krava

u

pojedinim .

Mr.

Mato

132

ovjereno

fa-

ore

o

e

eej

Kvaternik

mms

IZVALA

RODNICE

U KRAVA izvale

krava, ponekad Nerijetko junica nastaju izvale Prema rodnice. se izvala, (prolabiranja) razlikujenepotpuna stupnju ili sastranični oko izvalio samo obično iz stidnice kada se gornji manjidio, i rodnice tim na vezano na okolinu, labanje stijenke mjestima potpuna jerje rodnica tada se vidi i dio kad se izvalila napolje vanjski grljka izvala, cijela izvali i maternica. maternice,ponekad olasvode Uzroci nastanak izvale rodnice suštini na u za su brojni, okolinu.

U prarodnice i stijenke olabavljenje bavljenje vezivanja njezinog visoko bređih su se već više se starijih krava, koje vilu pojavljuje putatelile, Nastanak izvale ali može nastati i prvotelkinja. uslovljen jeporemetnjama stalnim boravkom nedostatnom tvari u ishranom, životinja, izmjeni u tijelu uzroke mogućnostima kretanja, štali, ograničenim njezino nastajanje hormotreba tražiti u svega, placentarnih slaboj konstituciji, utjecaju prije kod nekih naročito to u na događa prikrajubređosti; poremetnjifunkciji hormona Tu treba tražiti i da se izvala rodnice često iz porazlog jajnika. idućem sklonosti nekih nastanak izsvakom za porodu, navlja životinja pri Uz čak da se tu sklonost može se pa nasljeđivati. predisvale, pretpostavlja izvale rodnice od i za su velikog značenja pozicijunastajanje unutarnji vanjski redu nastao a u u prvom pritisaktrbušnoj šupljini utjecaji, prikraju bređosti i ploda maternice, predžezbognaglogpovećanja prenatrpavanju hranom. izvale rodnice ludaca voluminoznom s kabastom pogoNastajanju bolesti i Nastanku i sve kojeizazivaju tiskanjenapinjanje. pogoduje duju strmim ležištima ukošena i na su prema ležanje koja stajanje natragzbog mokraće. lakšegotjecanja izvala rodnice kad krava leži Izvrnuta se samo Nepotpuna opaža stijenili ali ka rodnice između stidnih usana veličini oveće jabuke šake, izviruje kad izvala rodnice i nestati.

Ako će se uvući se sama djedigne životinja je rodnice istisnuta bit će do veličine a stijenka ljudske lomična,životinja leži, ali će se krava tek će da strši uvući ostat glave, ipak kad digne, ponekad rukama nekako vratiti. Iz ovog se ipakuspijeva napolje.

Međutim, jenatrag izvala oblika može da izvala rodnice.

Potpuna serazvije potpuna postepeno vrlo brzo faktori ako može nastati pogodni rodnice, postoje njennastanak, Tada izvali i više rodnica obliku bundeve i se odjednom. poduže čitava Tada može vratiti i kad ustane. na pređašnji položaj životinja Sluznica rodnice suši rodnici teške na zraku, izvaljene promjene. nastaju teški stebalegom, krvi, poplavi, oteče, zaprljana prljavštinom, nastaje zastoj teška teško ne samo pa posljedična upala rodnice, ljom, jeinficirana, nastaje mokraćni kao što su maternica. i ostalih nego organa mjehur, bubrezi, rodnica hrastove može ne raspucana kore, Izvaljena životinja jepoput ukoliko na sepsa, oboljeloj mokriti, životinji trovanje, nije vrijeme nastaje zdravstvena pružena pomoć. obično izvala rodnice 7. i 8. se u Nepotpuna mjesecu razvija polagano, i nešto Može nastati i ponekad bređosti, bredosti, ranije. prvimmjesecima ali bređosti već bolovala ako i iznimno životinja bređa, je prethodnoj nije da može razviti iz od izvale rodnice.

Već rečeno je nepotpune ima odmah i veoma brzo rodnica izvala. se gdje Međutim, slučajeva potpuna ili izvali To obično nakon odmah napornog događa transporta potpuno ili loša vremena, naročito za poroneposredno poslije kretanja pješice, prije i izvala maternice. tada može nadovezati da; u

bređih

i

a

bređih

u

—

a

se

se

za

u

u

a

u

za

u

se

u

se

za

u

sama

ne

se

u

se

u

u

se

s

vremenom

se

se

133

nam

gps

are

sen

via

sr

rp

ap

re

rerne

i m

i

--—

Prognoza

komplikacijama, stupnju tome može biti veoma i prema povoljnakrajnje nepovoljna.

Nepotpune izvale kad se same nisu blagompočetnomobliku, koje povuku životnja digne, da ih i ne treba i treba zaštitne opasne liječiti.

Međutim, ipak poduzeti gotovo U prvom redu ležište treba uzdići i dijelu mjere. stražnjem smije »Visiti«. zavisi

izvale

o

u

i već

nastalim

pa

već

se

u

ono

ne

steljom jeuvijek nastojati rodnice Stidnica treba biti čista i po se ne izvaljeno zaprlja. mjesto potrebi da živopovremeno blagimdezinficijensom.

Prijeko je prati jepotrebno hrani kabaste ne s mnogo da bi se hrane, posebice tinja prikrajubređosti, veću Kravi maternicu. treba na da buraga smanjiopritisak omogućiti kreće. U svim malo težim se treba dovoljno slučajevima, teškim, pogotovo tražiti će kirurškim pravovremeno pomoć veterinara, koji spriječiti putem rodnice krava i po će se normalno i u redu oteliti. ispadanje potrebi liječiti, Potrebno da će većini izvala bređosti slučajevaidućoj jeupozoriti rodnice obično te da oko krava sklonih nastanu težem ponavljati, obliku, je ku izvale rodnice više i troškova kao i zdravpo uvijek brige, posla opasnosti i i život krave. lje produktivnost, ponekad Zato stočar želeći da se ovakve poneki krave, prodaje, poslije riješi sudu U sudskom izvala rodnice s se na se smakupcem spori. veterinarstvu, tra manom, će sud raskinuti ukoliko ugovor, zbogkoje kupoprodajni kupac dokaže da krava bila bolesna kravu od nego preuzeo je prodavača. prije je Smatra da izvala rodnice bređosti može 7. i 8. nastati se za mjesecu najAko dana. krava imala izvalu rodnice u manjetjedan je pređašnjoj bređosti, može naći veterinar rodnice će na to ukazivati. stijenci promjenekoje 9. bređosti može i brzo nastati napornog Nakon naglo transporta mjesecu izvala rodnice. potpuna vlasnik krave kad kravu Prema rizik tome preuzeo.

Kupacpostaje zbog je nastanka bi tko snosio ako bilo izvale, onaj ježivotinju transportirao,nije što drugougovoreno. neka

Ležište

čisto

čistom

i nastrto

i treba

da

se

sve

a

se

u

u

a

a

u

na

u

;

M.

134

o

di

i

zmto

oi

i

a

ke

'

či

a

i

kh

e

i

i

i a

i

da dia

brdima

im

a

zaada adi

;

vedi ah >i tad s

+

oda

+

a.

W.

a

TLO |

PLODNOST

NJEGOVA

poljoprije razgranjena, jesamostalnom disastavnim više ne a naukama vrednim znanošću, postala da tako se nauka. posebne iziskuje proširilo p odručje Njezino jelomdrugih bi bilo danas ne Zato i metode moguće studij. specijalan proučavanja imamo. koliko malo ovako na nauku da takvu prostora prikažemo iscrpljivo Ali tla. kratki o Zato listu. našem reakciji prikaz dajemo raspolaganju malo zaustavimo se to na što pitanju: nego razmatranje, pređemo prije »tlo«? i između razlika tlo?. to » zemlja« što Riječ »zemlja« značenja Kojaje je nebesko ili i to: 1. imati može kugla — tijelo tj.

Zemlja planet dvojako značenje dva Uz ta znatlo. iz ili i 2. materija kojejesačinjeno zemaljska zemlja često se i treće u ima »zemlja« govoru, riječi zamjenjuju gdje pučkom čenja tla kao određena i objekt. poljoprivredni površina »zemljište« tj. se > Riječ»tlo« ukorjenjuje bilje kojem zemlje površini sloj jeonaj tome Prema klime. i zemlja j e pod utjecajem p romjenama podvrgnut koji je »tla«. sadržaj zraka čestica Tlo minerala, humusa,vode, kamenja, jeuglavnomsmjesa iz kamena nastala ali takva i trošenjem utjecajem bakterija, smjesakojaje nisu živih bića. Te atmosfere i vremenskih uz promjene pojava, sudjelovanje konačan Tlo tome, tlu prema nego proizvod jošuvijek traju. nije, dovršene, se već ono u niza jošuvijek nastaje,njemu promjena, izvjesnog kemijskih iz ona se vrše ono stalno pa sve one postalo kamena, promjenekojimaje tlu se nalazi u zbivaju, k oje Promjene nekogpreviranja. stanju neprestano fizikalnih niz čine čitav zamršeni vrlo su važne a one za kemijskih, plodnost, a Sve te i bioloških uzroka, upoznati posljedicerazličitih pojave pojava. tlo. i znači uzroke i upoznati tj. djelovanje razumjetiposljedice njihovo su sve Otkrića u o tlu bila su pa sastojcima gornjim vrijeme veća, novije »tlo«. Dakako što danas živa bića. No znamo sitna tla došle je jošbakterije, kamenih veli: »Tlo znanost ni nova ne staru, pa jeuglavnomsmjesa zabacuje i nastala ali takva zraka i bakterija, smjesakojaje humusa,vode, čestica, U se stalno nalazi u zbivaju smjesi nekogpreviranja«. toj neprestanostanju i vrlo važne tla, koje plodnosti povećanjesmanjenje promjenekoje Sve te fizikalnih i bioloških čitav niz promjepojava. kemijskih, predstavljaju i uzroke izazvane uzrocima, su djenjihovo upoznati posljedice, raznim tlo. i znači upoznati tj. razumjetiposljedice lovanje i oko znati svaki posao znači Poznavati te uzroke obrađivanja gnojenja tom skladu kako to onako s tla svršavati silom, protiv prirodom, najjačom je velik i udružen jak. jest nemoćan, kojom kojeječovjek za neka mrtva se Tlo samo rastvorila, koja jejedanput uvijek tvar, nije orati i i te moramo nastambu da služi gnojiti hranu, koju biljkama skladište tlo ono već naše donosi da mijenja, je neprestano prirod, živi već i samo kulturno ne naše ono za daježivot, bilje, hranjiva već i da u Tlo služi samo pomoću korijena njemuučvrsti, biljci to, da iz njegaprimarudna (mineralna) hranjiva. kakoličina raznovrsnog nastalo tlo Obradivo ogromnih raspadanjem je usitnilo i te vododerina se i staložilo, rijeka voda, pod k oje utjecajem menja, te time i Ono na rasti na bilje. je mjestuugibalotrunulo, je njemu počelo tvar. dalo tlu tzv. organsku i vaphumusa od ilovače tlo Obradivo se (crnice) pijeska, (gline), sastoji Znanost

o

tako

danas

tlu

velika

među

da

i

nam

u

na

na

.

ona

u

na

.

Ž

u

u

su

se

a

za

su

a

ne

u

a

s

samo

za

..

se

nam

se

ne

za

nenca.

135

i | a

i

i

a

ii

+

i

s

i

i

i.

s

i

=

i

a

2

a.

2

i

či na ..—-

adi

ski obk

i

ii

i

ukoso

ik

———-—.-.-.—.-.—.—.—.——_——

-_--_-=

U

vodi

svi ovi

odijeliti sastojci Pijesak posude, ilovača humus a na zamutivodu, (ostaci raspadnutog bilja), pliva površini. i i vode.

Kruphiji pijesakkamenjeomogućuje z račenje prodiranje Lagana sadrže Sitni zemljišta vode ponajviše pijesak. pijesak spriječava prodiranje i zraka...

Tlovača čestice morta, između to a zidarskog poput spaja pijeska sebe, isto čini i humus lakim u tlima. se

mogu

se

istaloži

dnu

na

Prema

utvrđeno da ovih imade istraživanjima u (analizama) je hraniva tlu od 0,1 — Površina od 1 u dubini od 33 cm 3.300 m? ha(10.000 m?) daje tla. 1 m? tla ima 1000 što teži 12000 tone. Prema 1,2 tome 3.800 0,5%. dcm?, kg m? tla težit će 4000 tona.

U količini tla sadržano i oko 2,5 ovoj je 0,25% tone tisuću na dušika i fosforne kiseline 1 ha tla u dubini na od kalija, tj.

33 cm ima oko 10.000 oko 10.000 dušika i oko 10.000 fosforne kg kalija, kg kg kiseline. =

=

Kako

hraniva vidimo, vekoličina najvažnijih prosječna prilično je no tlo hraniva ova nisu lika, ipak valja sva g nojiti, jer biljci pristupačna.

S te češćim možemo hraniva ova postepenim, dubljim uopće oranjem učiniti se da tlo dolazi u veći dodir pristupačna bilju. sa Oranjem postizava te se time čime hraniva ova zrakom, pospješava raspadanje tla, postaju priova hraniva se stupačna bilju.

Bilje pa omoguprima otopinama, oranjem ćava i vode. Kao što može da zrno ne prodiranje sakupljanje čovjek pšenice već ga mora i od brašna tako i jede, mora mljeti prirediti kruh, gospodar tlo branati i usitniti da hraniva u asimilatornom orati, d obije usjev dovoljno obliku. S češćim i da se iz ovih zaliha dubljim postepenim oranjem postizava sadržanih tlu da ima više hraniva u hraniva, na usjevu o mogućuje raspolaS ih se ne a da tlo ganje.trajnim iscrpljivanjem, gnoji, postaje manjeplodno. sadržana neka vrst u Hranjiva, tlu, gospodarevog kapitala, temeljnog tlo od pa jejedna da jerizgladnjelomanjevrijedi glavnih b riga gospodara ovih tlu bude u da se tla ne hranjiva dovoljnoj količini, plodnost umanji.

To ako ima gospodar pomop ostizava uglavnom time, dovoljno krmnog bilja Ću može držati mu kojeg dovoljan brojstoke, koja proizvodi stajski koji gnoj, se za Mali na upotrebljavagnojidbu. nedostatak hranjivima zbog prodaje stoke i hrane mora nadoknaditi se Nedostatak dunpr. umjetnim g nojivima. šika može nadoknaditi se tlo to a su bilja sijanjem koje obogaćuje dušikom, tzv. dušika« mora »sakupljači (grahorica, djetelina, vučjak, bob, itd) G ospodar da su mu svi tla u dobrom te mora paziti, dijelovi p lodnosti, stanju paziti i na plodored. su Najbolja ona gospodarstva, kojaimajuprivrednu industriju (šećerane, od pecare sirovina špirita), projer prerađevina (repe, krumpira, kukuruza), ovih

u

su

u

136

si...

a

m

o...

imo.

ooo

+

amo.

=

ostalo a vraća se u tlo, daju kojejebiljka zraka, jer hrani se stoka. dio tla može iz se naotpacima Izgubljeni hranjiva potpuno doknaditi dodavanjemumjetnih gnojiva. samo

one

tvari

uzela

Kemijski

sastav

'

u

iz

suhog dijelova

100

pjeskovito ilovastoglineno tlo tlo tlo

y

>>".

Organske Dušika

tvari

3,04

4,83

99,06 0,04 0,03

95,37 106 0,37 2B6 0,88 520 704 76,14 0,01

?

0,13

tvari

Kalija Natrija Vrnamakar

0,17

agnezija

0,14

Željeznog Gline

oksida

Kremene

tala

tla ima

humusno

Mineralnih

raznih

0,74

1,06 92,50

kiseline

Sumporne Fosforne

kiseline

001

kiseline

0,03

Ugljične Klora

kiseline

0,18

1,63

-

?

.

?

8,554 026

91,48

2,60 1,17 5,97 222 4,80

tlo

1206 025 87,04 085 022 29,96 0,48

78,60 1,96 1,16

682 2544

15,20

2140 0,78

191

171

1,16

15,12

54,53 ' 0,17

411 5223

0,10

0,20

022 23,54

461

0,11 Iz

—vapneno

-

0,01 0,20 0,03

tragovi

Mandekićevog

priručnika

O PRAVOVREMENOM I PRAVILNOM NAPAJANJU S DOBROM PITKOM VODOM OVISI | ZDRAVLJE | RAZVOJ TELADI KOJE SMO SUR KEM UZGOJ BUDUĆIH KRAVA MU Većina stočara buduće krave što i mukotrmuzare, uzgajasvoje dug je pan vrlo posao i telad, jer ž enska, pogotovo početku života, je osjetljiva nastanku bolesti«. Već male i podložna brojnih » dječjih greške držanju ishrani mogu biti uzrok i nastanku od zdravlja poremetnji bolesti, boležljive teladi nema ni dobre krave a Za muzare. junice, još manje očuvanje zdravlja i među ostalim od tjelesnog primjerenog teladi, razvoja činiocima, golemog i pravovremeno dobrom s naravno, značenja je pravilno napajanje, pitkom i vodom. nezagađenom Zašto telad naročito i nečistom je osjetljiva napajanje zagađenom vodom bit će ako da tele se se nakon razumljivo, prisjetimo neposredno hrani se kroz izravno poroda isključivo mlijekom k oje jednjakov žlijeb izlijeva sirište. tada ni nisu Naime, predželuci još još nerazvijeni jer potrebni i bili bi izvan tek tokom treba da vremena, prefunkcije.

Tele, razvije živača kada će mu biti itekako tele predželuci potrebni.

Postepeno počinje uzimati i hranu inače odrasla hrane. mlijeko kojom goveda Najprije birka vlat trave ili više.

Predželuci sve i rastu pojedinu sijena, postepeno se tele se, bi da a povećavaju jačaju, počinju pokretati počinje preživati, hranu i i ulazi mogloprežvakati probaviti neophodno potrebna je voda, k oja i ostale držana sa u staji, burag dijelove predželudaca.

Telad, uporedo ili već koncem sisanjem napajanjem mlijekompočinje drugogtjedna jesti u

u

a

na

u

s

su

se

uz

u

se

—

u

137

Kumadik

đa

adni

a

A

e

od

i

e

e

ara.

..

ili dobiva

mlijeko pije jošisključivo života, Dakle, prvim već davati ali moramo treba tekuću drugog krajem vode, je hranu, vode Prisutnost otelilo. što nakon dana se kaže 15—20 se života, obično tjedna od a neophodnaje hrane, značenja probavljanje posebnog je buragu da znati Treba količinama. krmu i suhu tele i ako mlijeko, najmanjim jelo je će se hranu razmekšati u neće sadrži iako sebi u mnogo buragujerobići vode, i od razliku muzrok imoilaziti, dalje žlijebom vode, jednjakovim mlijeko, biti žeđ može sirište. Zato i direktno nastanku slijevati burag žeđi bolesnih u teških i bolesnih teladi; zbog stastanja predželucima promjena se bolesti i nastati organa. mogu koja uzgaja Telad, drugihprobavnih žeđa i naravno zato dobiva ili često nema boluje. dovoljno, vodemože jerazređivati hranu jama treba se poda Budući ne predželucima, mlijeko nauči da i vode se za da telad ima brinuti vrijeme piće dovoljno uvijek može se ili neke iz vedra dezinficirati. temeljito k oju posude, druge piti što i nabiti treba tele Voda se nezagađena inače svježa, čista, napaja kojom da bi i to s ročito treba istaći mlaka podražaje koje izbjeglo razloga Ako vodom hladnom izaziva raspolaprobavnim organima; napajanje i teletu se treba nemamo daje prokuhati v odu, je pitku besprijekornu ganju telad iz da i se Naravno 20—25*C. ohladi na tek napaja posuđe kojeg pošto čista. biti treba Voda čisto. biti mora i prokuhana uvijek svježe besprijekorno što sata smo nakon vodom Tele ga napojili se mlijekom. pola napaja doba odnaročito telad vodom nedostatno Na gsjetljiva je napajanje oduzme ako nezse već i Telad će slučaju joj nepovoljno reagirati bijanja. vode ako čak količina natna Zbog učestapa u jednačeno. nije davanje vode, žeđi telad što i prouzrokuje suhu hranu ili gubiapetit osjećaja log trajnog i povranadamom u i sirištu, popraćene predželucima poremetnje probavne istaći da.i Potrebno i a preobilno napajanje je prolijevom. ponekad ćanjem, nastanku soli količine veće nakon probavnih kuhinjske pogoduje davanja poremetnjipredželucima. i teladi, pogotovo napajanja Štetne nepodesnog nepravilnog posljedice redu U velike. i su mogu prvom i nečistom vodom, brojne zagađenom radu sa kronične u i što stati, predželudaca poremetnje događa, i bolestima najčešće nadamima organa. kroničnim Napajanje probavnih posljedičnim klicamarazličitim inficiranom i nečistom teladi zagađenom vodom,će nastanak zaraznih bolesti zaraznih uzročnicima mnogih priprouzrokovat tvrdokorteladi bolesti s zarazne Naročito bolesti. opasne crijevne ljepčivih telad brzo i aktualne i od Neke nim ugiba, oboljela njih proljevima. dobrih nikad teladi ovako Od vodom. zaraženi većini oboljele slučajeva krava muzara. bolesti. Ponametnici se vodom prenose parazitskih brojni Zagađenom tako i telad da su znato pa z aražavanju parazitima. podložna mladunčad, je mlade otrove i a zatrovana, ako biti ne može voda Konačno pazi najosjetljivije. životinje Fo krmu.

dok

danima

u

mu

ne

za

u

u

.

s

za

u

se

u

ne

u

na

se

na

u

se

u

u

za

u

na-

s

se

s

u

a

su

u

su

KAMEN

su

na

se

TEMELJAC

Hrvatskoj obljetnice povodu srpnja rad svečano »Pionir« su proŽupanji puštena postrojenja Mljekare Podselu Posavski kazeinta i praha, mlječnog stočnog izvodnju natrijeva muznih krava. kamen za temeljac gospodarstvo položen gajci je selu Posavski i »Pionir« dana se Županji Mljekari okupili Tog kombinata radnici »Županja« Poljoprivrednobrojni Podgajci radnih Hrvatske i SR svih iz i drugih organizacija. mljekara gosti gotovo prehrambenog U

ustanka

Dana

27.

u

u

SR

za

u

—

a

su

138

u

rada

i 30.

u

u

u

pom...

=

o

M

=>

———————

-.—--.--

—.-

——--—-.-——

deus ua

dA

*

m bay

zp :

m a

g

S

Polaganje

temeljca

kamena

za

dje

eee nogt e

Ga

muznih

krava

u

Pi

prava.

g

Lk

gospodarstvo

x

= k

Posavskim

Podgajcima

direktor Županji Mljekare razvoju dipl. govorio j e inž. Branko svečano rad a u Erceg, pustio odjelemljekari predsjedje nik Privredne komore i inž. Branko Zibar.

SlavonijeBaranjedrugdipl.

U selu Posavskim uzvanike uz obližnjem Podgajcima jepozdravio pridirektor PPK inž. Herman Seidl. godnuriječ generalni drugdipl. »Županja« Kamen muznih krava Teodor temeljac gospodarstvo položio Fricki, je IO fonda predsjednikRepubličkog privredno nedovoljno razvijenih razvoj krajeva.

O

i radu

»Pionir«

u

u

nove

za

mr.

za

Z

VIŠE SVE KOZA U

zadnjih

deset

M.

U VELIKOJ BRITANIJI

godinabroj

čistokrvnih

koza

Velikoj Britaniji povećao od 18.000 više od 100.000 se na »saanen« je grla.

Najbrojnija jepasmina i »britanska sanska koza« osobinom vrlo visoke kojunazivaju proizvodnje i Znatan tih izvozi inozemstvo. mlijekadugelaktacije. broj grla Druga dlakom i ušima.

Osos kratkom po pasmina broju dugim je»anglobine te velika količina masti To mlijeku. svojstvo pasmineje nubijska« mlječne je sireva. poželjno proizvodnji. punomasnihkozjih uvoznik britanskih koza Zapažen Belgija, ZapadnaNjemajeFrancuska, Od i Švicarska. afričkih britanske koze čka,Nizozemska, Portugal zemalja izvoze se i dr. U Americi ih Keniju, Tanzaniju, Zambiju, Južnoj najviše također ih Trinidad i dr. kupujeBrazil, Peru, kupujuJamajika, iz dana dan kozjeg Potrošnja mlijeka povećava zbogpreosjetljivosti brojnih potrošača kravlje mlijeko.

ZM. u

—

s

se

u

u

u

u

a

u

na

se :

139

ene

SILIRANJE U FRANCUSKOJ kooperante, podučile svoje Brojnemljekare Francuskoj silaže. U silaži mogu biti usko da kvaliteta s kvalitetom povezana mlijeka je time i kvalitetu štetne kiseline a zdravlje mlijeka. kojenarušavaju zelene silirane Da bi u mase usmjeriliželjenom fermentaciju smjeru, Ta tvorničke stočari u na brojne Francuskoj imaju raspolaganju preparate. zelene silaže od raznih trava i se za konzerviranje sredstva,boljeuspješnije tri grupe. i u mogu podijeliti kukuruza, kiseline masi se kojepogoduju dodaju Zelenoj prisiliranju razvoju Ta grupa bakterija mlječnobakterija mlječnovrenja vrenja. i kiseline silaži vrlo korisna u propionske je pospješuje stvaranje kiselog kiselog Ako masi nalazi redovito muzara. se u siliranoj predželucu poželjna, jer dolazi a ne grupa mlječno kiselog bakterija bakterije druga vrenja razvija kiselina i do mogu octena) koje (maslačna, nepoželjnih ugroziti stvaranja nabaviti francuski stočari U muzara. mogu zdravlje preparate: trgovinama litara na tonu »Amasil« 3 do ili »Norsil« se u količini 5 jednu koji dodaju stočare

su

u

—

muzara

razne

a

—

ona

se

u

—

zelene

mase.

kojausporavaju Umjesto A ta sredstva pospješuju postanak mikroorganizmima fermentacije. uvjeTvornički ta za mlječnokasniji bakterija vrenja. preparati razvoj Prvi se ili »Kofasil količini 0,5 do 0,7 u savor« se plus«. dodaje zivaju »Silage kiselog količini litara zelene 2 do 3 tonu mase, koji drugi kg.Preparati jednu »Norsil i bakteriostatika bazi kiselina su na su »Elorensil«, F«, napravljeni litara zelene do tonu i mase. a se u količini 5 dr, daju »Enspiron«, »Sylade«, biološki i zato naziva Treću čine ta grupa se grupu preparata bakterije dukada trava konzervansi.

Koriste kod u se siliranja slučajevima količina šika Ova na grupa temeljena poželjnim bakterijaprevisoka. preparata nije rezultate ako ima dati dobre može masi ma siliranoj mlječnovrenja i sirutka. Tvorzelenu šećera. Zato masu se u dodaje dovoljno prisiliranju kiselog količini od 10 do 20 »Ensitec« nički se koji dodaje preparati nazivaju »Damisil« do 20. zelene mase, na tonu se na 3,5 kg. jednu koji dodaje kg. jednu i dr. zelene tonu mase, »Derasyl« zelene silaže treba imati Ina dobar kraju, preparat konzerviranje svojstva: kiseline maslačne količinu i octene da siliranoj masi; a) smanjuje količinu dušika da u silaži; b) poveća silaže. da ne i okusu šteti mirisu c) kvalitetu silaže nadziru redovito instituti u gospoFrancuskoj Brojni kvalitete. To analiza darstvima se i na laboratorijskih daje ocjena temelju dobre silaže ishranu stočarima izvrstan putokazbrojnim pripremi je i time a muzara, mlijeka. boljuproizvodnju kiselina

silaži dodati

se

mogu ali i

sredstva

rast

na-

a

na

u

na

u

se

u

ova

za

u

.

u

u

za

za

O VODI OVISI

ŽIVOT, ZDRAVLJE

| PRODUKTIVNOST

STOKE

produktivnost neophodno zdravlje život, začeo Kažu da se život vode života bez zemlji jer jepotrebna, sebi tako i neke da u moru. se pa goveda životinje, Prisjetimo organizam vodama više od 95% ima vode. U zametku sadrži u pliva plodnim koji najviše odraslo 50 do 60% tele sadrži u sebi 60 do rođeno vode. Tek 70%, govedo mišićima oko 75%. ima vode.

U kostima 13 do Najviše 44%, najmanje, je Dobra

i zdrava

voda

stoke

i

za

u

na

nema.

a

u

140

ve

moa

e

o

E

e

oh.....o.oč...aennt

mio

2.319)

u tjelesne 82%, pljuvačka tekućine; oko 95%.

U vode. ima u mlijeku prosjeku 87,6% Tako velika vode količina od i život po u tijelu golemogjeznačenja nosilac svih životnih stalno tvari Životinja funkcija. odvijanju jeizmjene je hranom utrošenu unosi vodu tvari a i sa a istovremeno u tijelo, u izmjeni pije zatim i dahom iz izmetinama, izlučuje mokraćom, prekokože, znojenjem velikim krave Voda muzare. pluća, pogotovo količinama, mlijekom je hrane.

Suhe i krmivima tvari treba neophodna prikorištenju prethodno razmekšati ustima i obilno kazali već smo sa žvakajući prožeti slinom, da slina sebi i sadrži a istovremeno pljuvačka obiluje vodom, kemijske fermente tvari ako hrana dobro p a kojisudjelujuprobavljanju hrane, je i sa slinom obilno tvari se i preprožvakana razrijeđena, hranjive razređuju laze tekući oblik i tek onda ih sluznice želuca i mogu topljivi, crijeva upijati će se sa i odavle i organe i dalje krvlju dalje druge transportirati jetru Voda dakle i sudionik za u prerađivati prikladno potrebe tijela. je čitavog i vrše tvari, preradiprenošenju hranjivih jer tijelu neprekidno procesi tvari vodom voda se razgrađuju tijelu izmjene tvari; unešene; sudjeluje iz mokraćom nastali u izgradnji novih, tijela odstranjuju otpadni produkti tvari i bile bi veoma štetne i prigodomizmjene izlučuju prekobubrega,'a ukoliko bi sadrži i 98% vode. Voda se a mokraća po život opasne, izlučile; iz sadrže i izmetinama hrane. izlučujetijela koje neprobavljive sastojine Kroz kožne voda obliku i vodene se a s time se pore pare, izlučuje znoja i i ako to U danima odaje toplinaregulira toplina tijela je potrebno.prvim života svim tako i teladi osnovna i hrana pa sisavcima, prekopotrebna je od i tu voda Jednom bez vode pa mlijeko, je presudnog značenja. riječju, života zato kravu za nema, jepravilo,jednumliječnu držanju pri stajskom treba dnevno 75 do 100 litara boravi onu pitke vode, koja osigurati 75 litara i to dobre i zdrave vode. pašnjacima pitke »dobra i zdrava voda« i neodređen veoma širok Međutim, pitka pomalo je i sam sebi ne Dobra i zdrava voda treba po mnogo. pojam kazuje pitka sebi sadržavati određene mineralne sebi sadržavati u po sastojine,smije štetne kao i tvari biti bez po tvari, mora tijelo kemijske organskog porijekla, štetnih klica i mora biti da stoka rado Veći dio gore zdravlje pitka t j. je pije. može ustanoviti može samo dobra se reći da rečenog stručnjak.

Ipak, pitka je voda i zdrava tek ona, bez po zdravlje mogu stoku, koju opasnosti piti i ljudi To se iz često i u nas a nažalost pravilo ponekad objektivnih, subjektivnih tako iz nemara, češće i ne razloga, komocije sličnih još razloga neznanja, i stoka i sa svakakvom što“ poštuje kojekuda vodom, napajajošuvijek intenzivnom neodru a u stočarstvu, proizvodnji mlijeka je pogotovo tržnoj živo i veoma štetno. Danas zdrava i čista voda postala općisvjetski jepitka, tako već i u nas.

Prošla su vremena kada bez ikakve se pa problem, bojazni i stoku i na obalama po pa moglo napajati potocima riječicama, najvećih većina Velika otvorenih voda već raznoraznim otrovnim rijeka. jezagađena kanalima tvarima iz rafise koje izlijevaju najrazličitijih ispusnim tvornica, raznih vodama velikih stočnih sa sa nafte, metala, otpadnim topionica nerija iz sredstvima otrovi sadržani zaštitu u za farmi, mesokombinata, mljekara; i šuma đubrivima kišom u sa se u bilja polja slijevaju umjetnim izapranim i iz Bunare dvoa stoka po potoke bare, lokve, njihpije. čatrnje, ih, zatruju rištima vodotocima sami nesaniranim sa osoke i sa zagađujemo izlivanjem vode

sadrže

sebi

tako

krv

77

do

a

—

slina

u

a

u

u

u

a

u

—

u

u

u

se

u

u

u

se

ne

se

u

a

za

na

u

ne

za

|

-

se

a

141

m

drži

veći

kojima kooperantskih obora, otpadnih staja, onečišćena slično. Voda stoke i tome r aspadajnim organskim otpadnim broj i bunare dvorištima« »ekonomskim takovim se u tvarima izlijevaju koje zatim i nitratima, nitritima solima dušičnim amonijakom, obiluju pojilišta zdravštetni veoma već sulfatima po su i kloridima prema koncentraciji koji i štetno na naročito organe a pravilnu onemogućuju probavne djeluju lje, i bolesnih uzrokom tvari i neprodukmnogih stanja neposredno izmjenu biti voda ovako da će Ne treba i tivnosti, pa zagađena naglašavati uginuća. zaraznih raznih i puna tvarima uzi sa štetnim klica, organskim zagađena i život su zaraznih a naročito ročnika po opasne zdravlje bolesti, mnogih teladi. mlađih posebice životinja, i neovoda čista i zdrava neophodnopotrebni pitka jesastavni, Dobra, Voda hrana. i kvalitetna važna kao stoke isto tako ishrani dio je djeljivi kvastoke. i i bitni uslov zdravljaproduktivnosti Provjeravajte očuvanje stoku. litetu vode sa kojomnapajate svoju M. W. voda

tovilišta

iz

u

se

u

—

su

u

za

STOČARSKI R. J.

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR s imentalske junica rasplodnih sajma Izvještajorganiziranog Rovišću 1982.

8. IX godine pasmineodržanog

POLJOPRIVREDNI

—

|

sa

u

..———.—.—-o.....

osa

prezime brojproizvođača lao ls o i

Ime

Red.

Franjo Mijo

1.

Sabolić

2.

Hrelec

3.

Lukač

Slavko

4.

Lukač

Slavko

5...

Maltarić

Mara

6.

Sabolek

7.

Sabolek

8.

Ivković

Dragan Dragan

Emil

Martin

Krapec

9.

< Vlado Frković 11.

— Kramarić 12.

— Stjepan Kramarić 13.

— Stjepan Mićo 14.

— Mato 15.

Majcan Žabjačan Ivo Đurđek

10.

Branko

16.

Lončer

17.

Petrinjak

Stevo

Julijana —Mikulek Mijo Janković Josip Đuro Crljenjak

20.

-

22.

PrigojniKupac broj jd lokotkai kaBIR pra stae

i

— »Sirela«, Bjelovar 4841 Gudovac Bjelovar »Sirela«, 4912 Bjelovar >»Sirela«, Nevinac 4913 Bjelovar »Sirela«, Nevinac 5024 Bjelovar »Sirela«, Nevinac 4132 Bjelovar »Sirela«, Starčevljani »Sirela«, Bjelovar 4086 Starčevljani 4062 Bjelovar »Sirela«, Poljančani 3476 Bjelovar »Sirela«, Severin "7222 Bjelovar Rovišće »Sirela«, 7252 Bjelovar »Sirela«, Draganić 16866 Orlovac — »Sirela«,Bjelovar 16778 Orlovac — »Sirala«,Bjelovar 16820 Sasovac Bjelovar »Sirela«, 450 V. Pisanica Bjelovar »Sirala«, 9976 V. Trnovitica Bjelovar »Sirela«, 25824 — »Sirela«, Bjelovar Cirkvena 6734.

Bjelovar »Sirela«, Poljani 573 M. Pisanica Bjelovar >»Sirela«, 1356 Bjelovar >»Sirela«, Paljevine 345 Bjelovar >»Sirela«, Daskatica 10958 Bjelovar »Sirela«, Đurđic

Prespa

4620

,

—Gebih

19.

21.

Milka

Ribić

18.

Selo

|

-.

.

142

diode

bs.

a

osoba

a

o

a

.

ono

oi

osa

m

no sina na

o

ah

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

Krušić

Ivan

— Glatki Stjepan Panijan Kazanec Josip KozumplikMarijan Kereš — Ljudevit Ivan

—Kostiha Puček

Mato

Hrebak 32.

Ferenčić Vinko — Mirko 33. — 34.

—Jantoljak Franjo Senjanec 35.

Pečarić Đuro Ivan

31.

.

Mirko

Đurđic Prnjarovac Gradec

Pođimo

redom:

817

3612

Lubena

1168

Kortina Gostović Haganj Žavnica Žavnica Mački Mački Novaki Šrinjari

14558 2253 4034 4058

4005

-

MASNOĆA

— »Sirela«, Bjelovar >.Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar — »Sirela«, Bjelovar — »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar >»Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela<«, Bjelovar >»Sirela«, Bjelovar — »Sirela«, Bjelovar — »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar

11143

5981 6052

14706 5891

I ATEROSKLEROZA

podsjetimo je je otvrdnu i elasticitet. masnostijenki koje gube arterija, Posljedica taloženja je ća i zidu krvnih žila. krvne žile drugihsupstanca unutrašnjem Zbogtoga a Te sužene, unutrašnja postaju površina hrapava. naslage, odebljanja (ateromi), krvi, kojajezbogtogausporena. ometajucirkulaciju Na može stvoriti krvni najvećih mjestima suženja ugrušak ( tromb), koji nekada i krvnu žilu Ako krvne žile potpunozačepi (tromboza). oboljele životno važne kao što su srce i organe, kojeopskrbljuju krvlju mozak, posljedice mogu biti vrlo teške srčani moždane (angina infarkt, pectoris, paralize). krvnih žila dovode krv rezultira krvnim Oboljenje koje bubrege povišenim tlak a ateroskleroze tako i to ide u tlakom, povišeni pogoršava s tanje krug.

Na uzrok ateroskleroze ni do danas žalost, nije rasvijetljen. potpunosti velika većina i istraživača količinu masnoIpak, liječnika okrivljuje povećanu će u krvi. Tu i kolesterol kao od uzroka nastanka jeuključen jedan glavnih ateroskleroze.

Pod krvnim masnoćama čitava grupa masti, podrazumijeva sastava, se sve zovu različitog kemijskog koje zajedno lipoproteini. tridesetak medicinski znanstvenici su Otprilike godinaunatrag počeli hrane i kolesterola krvi i ulogu ispitivati nagomilavanje stijenkama arterije.

Mislim da medicini ništa toliko široko kao odnos aterosnije ispitivalo masnoća krvi i u kleroze, prehrane.

Kolesterol slična mastima i jesupstanca predstavlja glavnukomponentu zidovima krvnih žila. Životinjskim mastima mast, naslaga (svinjska kao i izvorima kolesterola rat. i slac, 10j), bogatim (iznutrice jaja) najavljen je obraćati su što to se Milijuni ljudi svijetu počeli pažnju jedu, uplašivši tlaka i udara. gojaznosti, povišenog srčanog Bez obzira to što se u na autoritaposljednje j avljaju vrijeme izvještaji tivnih kaže da kolesterol se krugova, kojima je preoštro osuđen, i pak svi slažu da količina krvi znači rizik od povećana kolesterola povećani infarkta. srčanog Ono što nedoumicu da unijelo je posljednjih godina činjenica jeste jedan oblik nazivom visoke kolesterola, pod lipoprotein poznat gustoće, smanjuje rizik od srčane bolesti. možemo i lošem kolesterolu. o dobrom Dakle, govoriti prvo

što

se

to

ateroskleroza.

.To

bolest

na

'

se

su

u

u

se

u

se

u

na

ma-

u

na

u

se

u

143

| |

—_

2

LL...

a

i

ne

aš

kodna

ki no Bi sada ie

ora od

i

m

o

a

o

PE

|

—__—

o

BILJNA ULJA

ZDRAVIJA

—

bi bilo nužno

smanjiti stručnjaka treba to više što naš ne i kolesterola količine masti organizam ishrani, našoj srčanim čvrsti dokazi i što velikim količinama te tvari učestalijim postoje hranu veće količine tih tvari. Nama bolestima u kojeuzimaju populacijama da nego ulja(odsuncokreta, Biljna poslušamosavjet. drugo preostaje masti. od bilo koježivotinjske zdravija masline) kukuruza, soje, nekoliko faktora da Na a ne ne spomenemo koji još kraju, možemo, šećerna To aterosklerozu. su: ili bolest, pridonose pojavi kojikompliciraju visoki krvni fizičkih i tlak, aktivnosti, nedovoljno kretanjemanjakdrugih i stresovi stalni emotivni pušenje. uzročnici direktni nisu da ti faktori i buduća Ako pokažu istraživanja svedemo ili da ih eliminiramo učinimo pak najmanju ateroskleroze, načine. i na oni nam zdravlje druge narušavaju moguću mjeru, jer Vaš liječnik Ipak

većina

srčane

za

bolesti

smatra

da

u

o

u

u

ne

su

na

sve

raznih novina, knjiga, financijskih kartica, radova i maturalnih desertacija. diplomskih radova, časopisa, izrada paspartua ili i nacrta slika panoe KAŠIRANJE lesonit, ljepenku, svih

UVEZIVANJE

vrsta

|

na

raznih

veličina.

IZRADA

ogledala. fascikla, rolica, i slično.

IZRADA kutija medalje kao i sitotisak IZRAĐUJEMO po želji. zlatotisku, vjenčanice Ilica 54 ZAGREB 41000 Božidar KNJIGOVEŽNICA ŠKRINJAR stalaka

mapa,

slike i

za

za

u

—

—

TELEFON:

442

832

UREĐUJE

Šime

Petar Jelenčić, inž, Franulić, inž, Nada Dragutin Erhatić, dipl vet, Dapo, dipl.

Berislav dr Majić inž, dipl inž, Josip Tomislav Kolak, dipl inž, vet.

Zlatko Mašek, urednik: i odgovorni Glavni inž.

Vera Volarić, urednik: Tehnički Zai uredništvo: SRH. radnika i izdavač: Vlasnik Udruženje Ilica 31/III, telefon 440-476 15 dinara, a za i ustanove za Mjesečna

dipl.

greb, đače

UREDNIČKI

ODBOR

Ljubešić, dipl dipL mljekarskih

privredne organizacije pretplata 6 dinara. mlijeka OOUR TM, Tisak: SOUR »Vjesnik« —

o

Uprava

proizvo-

Zagreb

e

atisimšesmanie

i...

>.