Mljekarski list 1-1983

TA

aaanaa XX

GOD.

SIJEČANJ

ZAGREB

PA

Sr

najpom

# ;

BAE

ii

abirito

1983.

rone

a

p

NOTRNAPA.

DO

st

AL

BE

s,

o

aaa:

P

draži

do

čik

* -

rs “o g ča tE JA

MR LA

Doprema

mlijeka

oz

o,

ni

i “a i. ziia

ni

i.

a

a.

IR

I

zadruga

Poljoprivredna Šenkovac »Šutla«,

:

DL

r.

#

»Dubravicu«,

sabiralište

za

daš

ii

i

o

m

Dio

“

inih db

S

4

za

fi

ML

ona

a

a

adi o

ha

..

m

.

a

.

m

-

-

a

_ih.

a

“2.

OPSKRBLJENOST

.

Ovih

POLJOPRIVREDE U GODINI 1982. | PLAN ZA GODINU 1983.

dana, komisija, svestranog sjedje nica odbora Poslovne Na kao i Izvršnog zajednice »Agroopskrba«.sjednici, analizirana stroraspravama, prethodnim opskrbljenost je poljoprivrede i rezervnim mineralnim i sredstvima gumama, jevima dijelovima, gnojevima zaštitu bilja. nakon

rada

stručnih

održana

i

na

'

za

Traktori

Broj

traktora

SR

Hrvatskoj ocjenjuje komada, čega je društvenom sektoru 5.000 poljoprivrede približno komada, napomenu da od Ima tu svih i pa potječu brojnih proizvođača. evropskih, vanevropskih kod Starost traktora društvenom sektoru na veća posebno seljaka. tipova, je od 7,5 individualnom na više.

Na i pa godina, području D almacije, Istre, i ima 200.000 motokultivatora.

I unatoč tom drugihkrajeva Hrvatske, preko velikom traktora i za velika Na osnovu broju dalje njimapostoji potražnja. i u višegodišnjeg praćenja načinjena primjenepotrebe traktora, još je jesen 1981. bilansa traktora SR Hrvatgodinematerijalna potreba poljoprivredu ske za 1982. iznosila 14.550 od 560 komada traktora i godinu komada, čega je društveni sektor. za Planirano da se komada 12550 traktora iz je podmiri domaće da se uveze 2.000 komada traktora.

Prema proizvodnje, dosadašnjoj domaći već do ili će su do procjeni, proizvođači isporučili sada, isporučiti oko komada 10.000 iz uvoza će se realizirati a krajagodine traktora, planiranih komada 2000 i to iz Uvezene su uglavnom istočnozemalja. i količine iz sredstvima međunarodnih izvjesne zapadnozemalja evropskih kreditnih za i neke Teške traktore Črneclinija evropskih još drugeorganizacije. društveni sektor za i domaći »Torpoljoprivrede polje isporučuju proizvođači IMT i IMR Rakovica. pedo«Rijeka, Beograd Na osnovu kao i velike gore iznesenog, jošuvijek p risutne potražnje sektora traktorima za će naftna kriza nešto inividualnog (možda smanjiti 1983. g., domaća za ko64.000 potražnju), industrija planira preko proizvesti od će SR Hrvatsku oko 9.400' traktora. mada,traktora, čega isporučiti Potrebe naše 1983. iznose u oko 13.600 od Republike godini komada, čega društveni sektor oko 400 komada.

Budući da domaća indupoljoprivrede niti u ove, strija prethodnim godinama, i sporučila domaćoj poljoprivrenije di to se i u 1983.

SR Hrvatsku od za uvoz planirane količine, godini planira ..

u

u

se

na

od

130.000

uz

a

za

a

—

za

za

a

oko

2.500

Na

komada

traktora.

nedavno

održanom

predstavnika poljoprivrednih traktora i ta, te Poslovne proizvođača prometnih organizacija, zajednice »Agi Poslovne traktora i maroopskrba« zajednice proizvođača poljoprivrednih izražena da se šina, svih, jespremnost zajedničkog ulaganja, putem omogući domaćih proizvodnja traktora. sastanku

kombina-

Rezervni

dijelovi S obzirom tako velik i šarolikost traktora i ostalih broj tipova poljorezervni i ove bili su središtu privrednih strojeva, dijelovi godine pažnje svih više korisnika a te Za rezervne opskrbljivača, još mehanizacije. dijelove, također 1981. bilansa uvozna jekrajem godinenačinjena posebna potrebnih deviznih sredstava. devizne iznosile 12 od su Ukupne potrebe milijuna US$, 9 US$ društveni sektor za i 3 individualni US$ za čega milijuna milijuna na

u

-

2

4

da

bik aa

au

a

a

m

neg

ad

na ta ad

dn

a

a

Mi

poslovtogplana,usljed poljoprivrede unatoč sektor samo društveni 1,2 milijuna iskorišteno za nih US$, je banaka, sektor Pored iznosa, društveni poovog odobrenih platnobilančnih pozicija. ili sa direktnim uvozom iskoristio daljkonsignacije kupnjom ljoprivrede je sred50% niti iskorišteno da To znači US$.

25 milijuna planiranih nije njih izvrbanke su Na stava. mogle poslovne vijeća, Saveznogizvršnog prijedlog kombinat niti no banaka kod u inozemstvu, mogao šiti jedan nije zaduženje kredit. takav bi banku naći koja preuzela iskood 3 sektor Za individualni USS, planiranihmilijuna poljoprivrede, oko robe široke 1,5 svega rišteno milijuna potrošnje, kontingenta putem je, nabavu tako da sektor snalazio Individualni se od 50% dakle je plana.

US$, dobrim od kuda iz izvršio rezervnih dijelom zemalja, susjednih je dijelova znatno na deviza, pa što ta i uvezena utjecalo odljevanje mehanizacija, je novih Takav naše uvoz, i dinara, van uvođenjem mjera, potzemlje. granica puno jeonemogućen. kod većine bili rezervnim Problemi poljodijelovima prisutni opskrbe U i domaću i mašina mehanizaciju. ovoj uključujući priključaka, privrednih bili kritični. također su i klinasto proDomaći pneumatika remenje godini i korištenih Iz odobrenih 40-60%. deviznu izvođači su uvjetovali participaciju i individualni društveni sredstava deviznih prok oju pneumatika sektor, uvoziti. domaća se izvodi mogla je industrija, i pneu1983. rezervnih u Bilansom godini, uključujući dijelova potrebnih sektor društveni od treba 12 matiku, poljoUS$, čega osiguratimilijuna sektor US$. Za domaću individualni 3 za 9 milijuna US$, privredemilijuna trebati i rezervnih poljoprivrede, pneumatike potrebe dijelova proizvodnju dinara. će 1 preko milijarde osigurati malu Poslovne za Sa pokrenuta privredu, je zajednice predstavnicima rezervnih za da se podijelova proizvodnja organizirana inicijativa proširi nekim već Ovakva po proizvodnja jeorganizirana ljoprivrednu mehanizaciju. rezervnih 50% i do dijelova. potrebnih prometnimorganizacija Mincralna gnojiva Hrvatsku.

SR tona 663.400 trebalo U 1982. gnojiva godini jeosigurati iz stanavedene Od planirala Kutina, jeisporučiti INApotrebe, oko tvornice II faze iz tona 402200 rog pogona izgradnje gnojiva, Petrokemija tona 61.000 iznosio deficit Prema tona.

200.000 tome, već kod preko plana je mineralnih ostalih Plan proizvođača gnojivaJugoslaviji, gnojiva. isporuke 25.000 već tona. Da količini od 80.000 tona, u svega izvršen, jeisporučeno nije koncem 1981. mineralnih bi se godineplaniran podmirile potrebe gnojiva, KAN-a 20 tisuća tona 50 tisuća »RK« uvoz za i dobiven i kontingent) (robni je SR

sektor

Hrvatske.

Od

nelikvidnosti

a

a

su

za

za

a

za

za

nove

a

u

URE-e.

tona

prema isporučiti, planirala kojejeINAgnojiva biti će do kraja proizvođača, predstavnika našeg odgovornih tog izjavama Petrokemija količine Neke neznatnim sa 1982. g. isporučene umanjenjima. manje Izvršen gnojiva uvoz iz će i tvornice do drugihrepublika. je krajagodineisporučiti formuKoličine

*

u

količini

a

od

50.680

I unatoč

tona.

može

lacijama osiguranja gnojiva, bila

vima

dosta

nepravovremenog konstatirati se

dobra.

i u

da

određenim

gnojijeopskrbljenost

privrednim prikupljenih zahtjeva, koordinaciji savezima i štabovima za zadružnim rama, načinjen regija, jeprijedlog sjetvu od 720.000 za 1983. g. u količini mineralna tona, što za bilanse za je gnojiva Na

s

a

osnovu

u

komo-

sa

3

|

Boa m

ona

=.

moma

ae

A

>

ooo.

ao

Z

e

rea

i

14%

Ipak, jeplanirano mineralnih na 1982. g. imali smo posebno sektoru, gnojiva, dobru ozimih dobru žetvu kukuruza berbu i kultura, drugihkultura, dijelom i izuzetno klimatskim Prema tome, zahvaljujući povoljnim planirani uvjetima. mineralnih 1983. sasvim u realan. p otrošnje godini 14%, gnojiva porast je Budući da su kombinati i poljoprivredni drugiOOUR«<-poljoprivredne i sa zadrugeprometneorganizacije potpisaleINA- i, Samoupravni sporazum tvornicu u novu o 586.650 samo za zajedničkom ulaganju faza) (II Petrokemijom nedostatak količini od 133.350 tona. u Planirane tona, to se već sada iskazuje i rezerve i količine od 100.000 tona što znači su da tvornica, kao drugih treba uvesti 34.000 tona, za što treba 3,9 ipak najmanje milijuna US$, osigurati ili te količine SAS-a ili sa osigurati INAputem spomenutog neke tvornice Pored tih INA treba druge Jugoslaviji. putem sredstava, Petrokemijom i kamate remont sirovine, rezervne 60 do 70 US$. dijelove, osigurati milijuna više

li

nego

u

ako

1982.

g. individualnom

ima

se

vidu

u

nedostatak

u

za

—

u

vidi

za

tabelu

Sredstva

zaštitu

bilja Sredstva zaštitu za bila su bilansom 1982. za bilja planirana materijalnom količine E. u količini od 17.000 tona, za bilo deviznu koje je potrebno osigurati iznosu od u 26 Od US$. društveni za sektor participaciju preko milijuna toga tona i 17 a za individualni 11.500 i 9 tona US$. milijuna 5.500 US$, milijuna Skoro sve dobile su za sirovine uvoz toku proizvodne organizacije godine i stvarnom pa izvjesna sredstva, devizno-platnopozicijom, efektivom od SIZ-ova ekonomske za odnose s svojih republika bilančnom inozemstvom, odnosno SR i iz kvote robe široke svojih banaka, Hrvatskoj potrošnje. i udružili pa su Pojedine vanjskoorganizacije, pojedini kombinati, sa tvornicama 9 US$ te za pesticida, preko milijuna trgovinske putemSASnamjene. do svih ove Ukupnaisporuka pesticida, zaključno godine, srpanj jugoslaova, venskih iznosila oko 15.000 tona, tu i sumpor i industrija, je uključujući galicu. devizne iznosila 22 US$.

Vrijednost participacije jepreko milijuna Isporuka toku ove sezone 1. 7. 1982. bila industrije je (do g) slijedeća: za

u

a

u

u

Proizvođač »Chromos«

tona

Zagreb

Sisak »Radonja« »Pliva« Zagreb OHIS, Skopje Tovarna

dušika,

»Zorka«

Šabac

Ruše .

»Župa« »Pinus« Rače

Zemun

Ukupno: Još

toku

652 242

650.717

6,337.130 950.000

1657.817

4.820 135 635 216

1,592.182 345.507

3,347.311 574.000

14.861

ljeta, osigurana potrebna US$ za Ova zaprašivanje sjemenske pšenice.

33 SAS-a u

3.770 2.619

7,371.524

533

Kruševac

»Galenika«

Vrijednost dev. partic.

su

devizna

sredstva

sredstva

u

22,826.188

od

iznosu

300.000

osigurana SIZ-a Hrvatske ekonomske za odnose s a poinozemstvom, putem slovnih banaka.

U Zadružnim sa SR savezom Hrvatske dogovoru planirana i ali dosta su kasno realizirana devizna sredstva formuza uvoz odobrena, ostale za za iznosu od a u US$.

1,4 lacija pesticidejesenju sjetvu, milijuna uvezenih zaštitu robe široke osnovu za po Vrijednost ukupno sredstava bilja su

po

članu

pena

u raz BRDO ouejoxošfn ouaJloAoB( Zora 6897€ 2819 6SVL 69822 og9€ gsseg eqalJod 6S8192992 — — + — — — — :

—

—

KD 968 €81 80

VII #3 Zg €S / 001 stenje o onpo ovsquejoo,n oo oP998S 70699 101419S 8IFIE III dd S00'9 ooIF80€ 08201s94$ OL€SI 00S16G es *'£861 SRNEcE Qualonošn #Z oče Do TUIENPIAIPUJ oi WONI RNK: vtive (M87 tb es val(ou8 bn —-% ro VI 50)97 Lo €II 68 SI 26 vs 8gL €g 6&L Zs Or Ko) 6b SI49) BI UT &6sI 68p V+ GL€1E 001 TVA — oči JUSAJSNIP Đl'?, ae 0008 00s$9 860'S0€ €2SLIP 00899 00S'91 00909 IL9 0008 OSLE 'soese 0s0'6T ooo 008P O00ZEE OSLI 0094 00€'8 #L6 O0€ PL9 sezo oze8 €OZS0I PrAa PDIOIEI 6SPeEse '£861 €Prooo Ogorog eqanod IM ujujeleuju 41 06 £1999 264 82 LAO Riojavećine BZ GR 6Z sudnin VAl(OUuB vue(|Z21 Gee eqeijod JE 01

92

_

e

a

.

U

|

1

A

V

0 OII os CET Z6 LOT OL 08 87 8 0'6 64 9 9 04 0'9 VLOOoO#OTIPI €91 SJ#9 VI % 604.

BIZ POC GT €LI 001 BR o e od Hi yujueloaožn or 890 087281 6586291 Leo SPELIT 6ST'ZI $8I'002 gHISPII OISIZI oooa Se96 6ESTEI I8TGSLI 1069 062s 989 8789F1 FISOGI S6LFII CS96T1 LSV Ge$SOT SEL0TI OZFIZE 9P925€ 209282 (uu) €4S272 6IZOO09 nujpo3 &AIPBITO vog 4P€LO rev PAS suisIAod O ZR *'£g61 ujuszesi #z vuna A TU[BNPIAIPUT TU[BNPpPIAIpuI TU[BNPIAIPUI TU[BNPIAIPUT TU[PNpPIAIPUI TU[BNPIATPUI Tu[enpraIpurI TU[BNPIAIPUI TU[BNPIAIPUT P9138914 TU[BNpIATpuI rugaJsNIP TUSAJSNIP TUBAJSNIP TugAJSsNIP TugAJsNIp 1usaJsnIp TuaAJysnNIpP PI uro[|uoyqo1)9doudniyjn oudnyn oudnijn oudnyn oudn»xin oudn»xn oudn»n oudn»n oudn»yn oudnyn VNI 101495 Oe

o

6

2

|

*

<

—= — >+ —>

O

oudn»ynaAS

A UIPZBIBA OBAO[IBWY ogidsog iBAOjslq q91836Z BPI eliBou Xoliso X\esIs "nds :

qu

9

g

2

€

€

I

'6

8

2

j

wW j

1

u

boa

te

|

'

Ka |

:

+

3

|

;

]

\

4

|

I

|

|

3

|

-

j

|

(

i

|

3

i

|

—

potrošnje, posredstvom Privredne komore Vijeća trgovine SIZ-a

Hrvatske

ekonomske

inozemstvom, Hrvatske i saveza Zadružnog Hrvatske, iznosi deviznih dinara.

118,292.000.— kako će se i od kuda naNeizvjesno je baviti sredstva zimsko za i za stakleničke tretiranje voćnjaka drugepotrebe Istri i proizvodnjeDalmaciji, drugdje.

Uz određene ali dosta se, kontiteškoće, uspjelo kasno, o sigurati putem robe široke okvirna sredstva za 1.600 uvoz tona genta sumpora, potrošnje, sektora namjenjenog vinogradarstvu uglavnomindividualnog poljoprivrede.

Potrebne količine za 1983. g. u količini od 17.600 tona, pesticida baziraju na kombinata i je korigiranim planovima drugih k orisnika, o rgaprometnih i sredstva za kolinizacija industrije pesticida.

Ukupna potrebna planirane čine iznose kao US$ 32,616.012.— za uvozne pesticida komponenparticipacija te, od čega5.250 tona društveni za sektor i iznos od 14,875.504. — poljoprivrede a za individualni sektor 12.350 tona i iznos od 17, 740.508. — US$, poljoprivrede za

odnose

s

u

Ej

Privredna

avijacija Privredna u i kao faktor u procesu avijacija OsijekuZagrebu, značajan i zaštita poljoprivredne kultura proizvodnjeprihranjivanje poljoprivrednih više dolazi sve u Izražen nedostatak deviznih sredstava za pitanje. je zervne redovni remont kao i za nabavu avio-benzina. dijelove aviona, Za nabavu rezervnih za remont aviona i za avio-benzina dijelova kupnju 1983. treba oko 1,280.000 US$. godini, osigurati Poseban nabave novih aviona. problem je o međusobnim odnosima sporazum u i Samoupravni stjecanju raspodjeli deviza uvoz 60 orgareprodukcijskog materijala, koji j e potpisalo preko članica Poslovne te i zainteresinizacija zajednice »Agroopskrba«, drugih ranih trebao bi u ovom momentu biti u U tom organizacija, funkciji. punoj a nakon odluka cilju, nepoznatih Saveznog izvršnog vijeća, organizirano je koliko tu temu. na Velika razgovora većina sudionika tih razgovora, vrlo je shvatila težinu svu Još ima i dilema ozbiljno problema. tog uvijek nejasnoća oko odnosno uvoza izvoza, potrebnog repromaterijala, upravo namjenjenog s obzirom na široku listu roba poljoprivredi, za koja jošuvijek zabranjenih izvoz, u dvostruko više izvesti odnosu na uvoza. nije stanju potrebu n jenog To niti Još nije stanju kemijska industrija kojaproizvodi poljoprivredu. izvršiti uvoz je manjemoguće po potrebnog r epromaterijala intencijama zakona« iz uvoz izvoza »Malogdeviznog samo u kojiomogućava ukupnog iznosu od Tim više što izvozniku i uvoz 23,8%. repromajedini nije potrebni za Jedini terijalprimarnupoljoprivrednu proizvodnju. mogućiuvoz togrei važećim po ovom trenutku uvoz promaterijalapostojećim propisima je osnovu po i malograničnog (izvoza) prometa kompenzacija. putem Od članica Poslovne i većegbroja zajednice »Agroopskrba« drugih potdobiveni gore su o od pisnika a S ASspomenutog podaci potrebi pesticida, tvornica iznose devizne te Poslovna participacije, »Agroopskrba« zajednica a, konkretnim svaku za raspolaže podacimao deviznoj participaciji organizaU toku su sa kombinatima o ciju. razgovori pojedinim organizacijama za izvoz i sredstava sa organizaciji proizvodnje udruživanju organizacijama izvoznicima neki od u čiji proizvod je ugrađen poljoprivrednih proizvoda, bilo kroz direktni ili ili malogranični kompenzacijski promet.

Morat ćemo sa fiktivnih SAS-ova izvoza prekinutiprogramom pravljenja i za uvoz atraktivnih poljoprivrednih proizvoda (mesa drugog), roba, g dje je dolar i do 200%. mogao biti plaćen —

—

re-

za

u

za

—

u

u

za

u

—

—

oo

o

e

g

-

-_e_—

I— VII

razdoblju mjepovećao kompleks je Agroindustrijski za uvoz a za 1981. isto odnosu na g.

1982. sec 8,5%, smanjio g. razdoblje što ih Prema kava. i tom uvozu da u uz napomenu podacima je je 222%, za razmatralo na prehrambenu poljoprivredu, Općeudruženje sjednici svojoj uvoza da indeks i i duhansku pokrivenosti proizlazi vodoprivredu, industriju kod da tim iznosi s kao izvozom za kompleks cjelinu, 105,9%, agroindustijski uvoz i stočne usluga poljoprivrednih nije vinogradarstva industrije hrane, inima:i indeks izvozom, prehrambena nepovoljan pokriven neposredno i duza hranu za Izvoz pića je 15,7%, proizvoda porastao dustrija88,3%. hrane Uvoz masti i hana za 19,7%. najbiljnih manjije 13,3%,životinjskih indeks od žitarica, 3.781,3, i čini većim gdjeje dijelom pšenicaprerađevine stočne hrane a uvoz 14,8%. (sačma) momentu da u ovom Iz svega neophodnopoduzeti, proizlazije iznijetog svi neohrane da se sve i a osiguraju proizvodnju moguće jepoduzeti, i uvozne. uključujući phodnirepromaterijali, turističkom Udruženi s privredom, zajedno kompleks, agroindustrijski i izvoz i za osigurati proizvodnjuneposredniposredni stanju jeorganizirati i marezervne ali samo za one devizna dijelove sirovine, sredstva, potrebna uvoz U isto šine potrebno jespriječiti proizvodezemlji. vrijeme koje kod nas se niza proizkoji proizvoda čitavog poljoprivrednovode ili bi se potrebnog repromateriosiguranja mogliproizvoditi, uvjet prehrambenih jala. odnose ekonomske s Hrvatske SIZ-a za Novi sporazum Samoupravni koće dati morati 1983. inozemstvom za mogućnostvećegpostotka godinu ili omokod učešća uvoza, izvoza, za podmirenje potreba deviznog rištenja i za rezervnih uvoz repromaterijala dijelova primarnupoljoprivrednu gućiti rezervnih za dijelova nafte, koksa, analogno dosadašnjem proizvodnju učensnika svih formira izvoza iz iz sl. se i (sadašnji dijela koji ugljenokope SAS-a član 33 SIZbi se čime izvršile sve za Da bi na proljetnu sjetvu, hrane pripreme vrijeme a) od uvoza i normalnu stvorili za oslobađanje proizvodnju preduvijeti hitno SR slijepotrebno osigurati moguće proizvesti, je Hrvatskoj kojuje izvoz

samo

u

u

a

—

a

za

u

se

u

ne

uz

uvozu

se

u

devizna

deća

pesticida proizvodnju tvornicama u Jugoslaviji i za uvoz sirovina, rezervnih dijelovadrugog mineralnih proizvodnju gnojiva rezervnih za uvoz dijelova primarnu proizvodnju poljoprivrednu i uvoz dijelovagoriva rezervnih privrednu avijaciju

za

—

—

sredstva:

uvoz

sinteza

za

za

—

—

US$

26,092.810.-

US$

40,000.000.-

za

US$

7,500,.000.-

US$

1,280.000.-

US$

74,872810.-

za

za

Ukupno:

poljoprivredi koji, Ovaj je sredstva za uvoz nećemo morati gura osiguravati repromaterijal, potreban proizvoda. prehrambenih poljoprivredno inž. dipl.

Brlek, Stjepan iznos

neznatan

u

odnosu

na

iznos

ako

se

osi-

_

ŽVAKANJE | SLINJENJE HRANE POČETNI SU DIO PROBAVE Znate lida krava muzara dnevno izlučujedo 190 litara sline?

Probava

Hrana se započinje uzimanjem žvakanjem žvakanjem slinom i za Osim zuba u usitnjava, miješa priprema gutanje. kutnjaka i žvakaće na kutžvakanju sudjeluje jezik potiskujući djelove zalogaja plohe žvaču hranu samo na način na da njaka; goveda jednoj strani, pomičudonju i u stranu, i tako i gore se čeljust povremeno dolje, je gnječe melju; izmjenjuju strane žvaču.

Govedo žvače hranu kad tek čeljusti kojima dvaput; prvi put je hranu tada žvače uzelo, tadapovršno, temedrugiputprilikom preživanja; Prilikom hrane oslini i sažvače 15 do ljito. svega uzimanja govedo zalogaj 40 sažvače oko za 8 minuta brzinom sa od 72 j edan kilogram puta; s ijena do 82 u a zrnatu hranu za silažu treba oko 90 i žvakaja minuti, žvakaja u uzetu hranu već nakon dvadesetak sekundi. minuti; guta Pri i hrane slina u ima uzimanju, žvakanjupreživanju probavi golemo i koristi se samom i proznačenje pri uzimanju, žvakanju, zalogaja pripremi hrane.

Govedo slini više od svih domaćih dok se u bavljanju životinja; konja dnevna količina u ustima kreće od 5 do 50 litara ukupna sline, kojukonj luči, u oko 40 računa da se zavisno količini o dnevno, prosjeku litara, govedo, i sastavu 100 do litara sline dnevno.

190 što tome hrane, izlučuje Razlog je količine kabaste hrane celulozom već govedagoleme bogate predželucima u veoma kvalitetne hranidbene zato treba već u ustiprerađuju sastavine; je i sa a u tom temeljitoprobavupripremiti, procesu probavom započeti, slina ima veoma treba veoma i mnogo. značajnu ulogu je Slina sekreta luče slinske jesmjesa kojeg parbrojne žlijezde.

Najveća j e na slinska odvodni se kanali usta u podušna žlijezda, čiji ulijevaju nasuprot Zatim ima veći većih ili slinskih petoggornjeg kutnjaka. broj manjih žlijezda sluznici ih a ima i sluznici smještenih obraza, viličnih, podjezičnih, nepca i sastav sline iz slinskih ždrijela. ali Kemijski pojedinih žlijezda jerazličit, se ustima u u slinu i tada u smješaju jedinstvenu skupno sudjeluju probavi.

Slina više sluzava ako govedajebezbojna, manje tekućina, jenormalna, bez mirisa i ukusa.

U izrazito alkalična U sebi 8,2 je goveda je (ph 8,4). sadrže vodu u ali se u slini nalazi i mnogo golemimkoličinama, otopini bikarbonata ima iona natrijeva (soda b ikarbona), njoj kalija, natrija, kalcija, zatim klorida i fosfata. slina dušičnatim sa Nadalje, goveđa obiluje spojevinaročito Za ma, ureom. razliku od velike slinske drugih životinja žlijezde luče slinu i velike količine i Govedo luči trajno njoj vode, alkalija ureje. slinu već zatim ali i prilikom h rane, uzimanja žvakanju, pri pri preživanju, u stankama kad pauzama ne žvače i ne ne Više životinja jede, preživa. će sline izlučiti ako li koncentrat. nego govedo jedesijeno U za mehaničke naravi, govedapoticaj prvenstveno slinjenje je nastaje u naročito i hrane. ustima, pri uzimanju, žvakanju preživanju Preživanje je veoma sline naročito u jakpodražaj lučenje se podušnoj ž lijezdi kojoj višestruko na strani čas žvače. se povećava kojoj g ovedo taj Slinjenje može izazvati i u i za podražajimajednjaku, buragu kapuri.

Podražaj slinjenje može biti i naravi.

Ako usta tako tvari, kiseline razne kemijske dospiju jetke ili slinovnice lučiti će velike količine vodenaste da bi lužine, žlijezde sline, te se tvari usta a Jako izaziva kemijske ocneutralizirale, izaprala. slinjenje i

hrane.

sa

mu

a

u

ma

za

u

u

u

—

u

u

u

—

za

u

na

u

u

rea

eo

ora

pp

kiselina.

tena

Slično

hrana.

podražujući na

raznih

veće

sline

stvaranje

bolesti

djelujeprevruća

zatim

i

nekih

bolesti

pojačano zbog izraziti simzaraznih nekih i kod bolesti, gdjejeslinjenje predželudaca, obilno sline bolesti. Goveda kod tako aujetckijeve bjesnoće, slinavke, ptom, otrovnim nekim sa i nakon sa biljem, hranom,otrovanja trovanja pljesnivom Slina čemerikom. tako mrazovcem, duhanom, peršinom, kukutom,divljim ako iz bilo velikim ustima može u količinama, ježivotinja kojih zaostajati može iz bilo ako ne da može ne razloga razloga proguta, ježivotinjaili kojih nastalih kod To se može da ždrijela grča, paralize dogoditi upale, proguta.

Tada usta i su nastati iz različitih a može jednjaka. zbogzačepljenja uzroka, iz usta, u se »na prazno« puna zaostaloj pjenuša i cijedi zbogžvakanja sline; može i kako sitni naći već slini može se djelići hrane, krvi, kada, gnoja, smrdjeti. od bolesti ako sline se grozpopraćenih boluje govedo Lučenje smanjuje bilo ako vrlo malo Usta što znači sa nicom. su kojeg sline, jezbog suha, tako kod iz tečnosti nanastala teških, tijela, gubljenje dehidracija, razloga i učestalim bolesti ročito sa mokrenjem, preobilnim dugotrajnih proljeva, bez teške žeđi. Sluznica nakon ustiju jesuha, sjaja, iskrvarenja, dugotrajne »obložen«, a prevučena gustomsluzi,jezik je zaboravite da kravi količine Zdravo ne sline; govedoizlučuje goleme je i zdrave velika količina dnevno muzari, već zbog dobre, pitke potrebna toga, slini

Govedo-

u

ustima,

u

a

u

a

sa

vode.

M.

POVIŠENA

W.

CIJENA MLIJEKU

mlijeku studenog povišena proizvođačima jecijena Osim te masnu osnovne 4,45 dinara jedinicu. jednu povišene cijene SR Hrvatske i prei pripada Republička mlijeka proizvođačima premija su za za koja usmjerena proizvodnju mlijeka. mijemljekara gospodarstva HrvatSR litru iz 1. za proizvođačimanizinskog dijela Cijena jednu mlijeka od litara ske 15.000 su proizveli mlijeka. koji prošloj godini manje Od

24.

od

1982.

na

3,75

za

—

u

%

Osnovna

mlječne

masti

cijena

32

1424

3,3

3,7

14,68 15,13 15,57 16,02 16,46

38

16,91

39 41

17,35 17,80 1824

42

18,69

34

3,5 3,6

40

2.

Republička

Ukupno

premija 0,90 0,92

15,14

15,61

0,95

16,08

0,98

16,55

101

17,03

1,04 1,06 1,09 1,12

17,50

17,97 18,45 18,92

,

1,12

19,36

1,12

1981

dijela proizvođačima nizinskog mlijeka Cijena jednu i više litara u ske su isporučili mlijeka: godini prošloj 15.000 koji za

litru

iz

SR

Hrvat-

&O

%

Osnovna

mlječne

masti

cijena

32

1424

33

14,68 15,13

34

:

3,5 3,6

16,91 17,35 17,80

38

3,9 40 md

42

%

15,54 16,02

16,51 16,99

1,46

17,48

1,50 154

17,96 18,45

1,58 1,62 1,62 1,62

*

4,1

Ukupno

premija 1,30 1,34 1,38 142

15,57 16,02 16,46

.

3,7

3.

Republička

1824 18,69

19,42

19,86 20,31

Cijena jednu mlijeka proizvođačimabrdskoSR Hrvatske od 6.000 su u koji prošloj godini isporučili manje planinskog jeka: litru

za

mlječne

masti 32

iz

Osnovna

Republička

1424

:

14,68 15,13

3,3

34

3,7

15,57 16,02 16,46

38 39

35

3,6

područja

litara

mli-

Ukupno

premija 1,00 1,03 1,06 1,09 1,12

cijena

18,93

'

15,24 15.71 +

16,19

16,66 17,14

1,15

17,62

16,91

1,18

18,09

18,57

42

18,69

125 125 125

19,05

41

17,35 17,80 1824

121

40

19,49 19,94

4.

Cijena jednu mlijeka proizvođačimabrdskopodručja SR Hrvatske i više litara su u 6,000 koji prošloj godini isporučili mlijeka: planinskog

%

mlječne masti

litru

za

iz

Osnovna

3,2

3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 40

Republička premija

cijena 14,24 14,68

1,50

15,13

1,59

15,57

1,64

16,02 16,46

1,46

16,91

1,73 1,78 1,87

18,69

zaboravili

kako

17,70 18,19 18,69 19,18 19,67

1,87 1,87

VOLOVI VUKU Već

16,72 1721

1,68

18,24.

42

15,74 16,23

1,54

17,35 17,80

4,1

Ukupno

20,11 20,56

PLUG

izgledaju njima između Nove Gradiške i Slavonske volova smo na par Požegezapazili oranju.

Ivan Marović sinom iz Bačin Dola. Rekao sa orao sa nam Josipom njimaje Ivan da u volova osim ima i kravu.

Zato ima jednu je staji obilje stajskog >0

smo

volovi

i kako

se

sa

ore.

Na

cesti

Tko

je danas

u

prednosti?

\

da

volovima

Mišljenja je, oranje prinos kad toliko kao ore ne se sabija zemlja svojerednosti, nafte. danas kada A traktorima. jepomanjkanje prednosti je Tako traktorom. smo i Antun sa oranici Na orao mogli Mikić susjednoj je to deset i traktor. Da i smo uz godina vidjeli, prije vidjeti jedne druge volove Danas muči kako s volovima.

Marovića na tada bi žalili Ivana se oranju traktorskim da možemo u pred oranjem! prednosti utvrditi,je velikoj ZM. i vrlo

dobar

gnoja ima ili konjima

na

oranicama.

sa

se

u

VIŠE VODE

NEGO

MLIJEKA! nalazi

više

vode

mli-

mlijeka proizvođača brojnih u brojnim zabrinjavajuća pojava postala mlijeka je jeka!

Pojavapatvorenja Uz tom sabiralištima seoskim doprimlijeka mlijeka. proizvođače patvorenju radom bilo da sabirači i sami nose omogućujupatvonesavjesnim svojim litru vode u da i oni sami ili koju doliju proizvođačimapak renjemlijeka Zar se mora mlijeko? patvoriti mlijeko. količina utvrditi dodana uzorku se Nedavno u mlijeka nije mogla jednom da učini s takvim. se malo bilo toliko vode Što proizvođačima mlijeka! je sramote treba ime samo pribiti stup jedan: njegovo Odgovorje mlijeka? i ime stanica radio selu i i Isprike prezime. objaviti njegovo preko javno Ili čisto ili kravica dala kako onakvo kantici u više nema. ga je mlijeko iz sabirališta! zbogom i tužilaštva nadležnih zatražiti su inspekcija, pomoć Mljekare prisiljene se i vodom sudova. potrošača jer ugrožavazdravlje mlijeka Patvorenje i krivično već i To vode! dodane zna djelopostupa je higijenska ispravnost U

kanticama

se

nego

—

—

na

u

—

ne

—

se

zakoniku! po krivičnom Pozivamo sve

jekojer

ćemo

i

imena

mljekare imena! rado njihova objaviti da

dostave

mli-

koji proizvođača patvore ZM.

li

popove

a

a

pv

aa

BRIGA O TELETU POČINJE DOK

JE JOŠ U MATERI

otesamo Proizvodnja mlijeka najužoj je steonošću, jer svježe krava dati će količine Osim svaki ljena najveće kvalitetnog mlijeka. toga, stočar računa i na tele će mu krava oteliti. Zato muzara mu unaprijed koje da krava što da se svake u interesu redovito i uredno kvalitetnija, je je godine teli i naravno, da tele bude živo i zdravo.

A inače zdravih i za podosta, rasplod i krava ili će ili prerano sposobnih jalovim, pobaciti, junica ostaje oteliti, što tele će za ili ili će se morati gore, jejoš telenja vrijeme poslje uginuti, klati. A koliko teladi rodi se nikad od ni pa prisilno kržljavim, njih junice ni Uzroci to su i veoma za sve ali nažalost svemu tovljenika. brojni različiti, često što iz što iz tome, sami stočari. nebrige, kumuju neznanja, teletu dok o materi. u a Briga počinje jejoš Prehrana, njega, držanje, eventualno i rad bređe ili krave za ili upotreba junice posredno neposredno i na razvitak i utječu zdravlje ploda.

Jednostrana ishrana steone krave ili ako hrana i junice, pogotovo, je inače ili ako oskudna vitaminima na i nužno manjkava nedostatna, je potrebnim ili ne sadrži sebi sve hranidbene u mineralima, potrebne sastojine će nastanku i i pravilnim pogodovati omjerima, poremećaja teletu, majci tele će kada a rodi biti se bolesti i inače biti podložnije najrazličitijih pojavi Ne zaboraviti da bređe se krave istovrememuzare tjelesno neotporno. smije i velike no količine ako ih se dobro i ne pa daju mlijeka, pravilno drži, će se što će se štetno odražavati na tjelesno iscrpljivati, pogotovo hrani, i sebi nosi; tele će i biti majku plodkoji zbog slabije konstitucije toga i sklono nastanku raznih bolesti. Prehrana biti ne preobilna; smije dovoljno da bređa održi U je životinja srednjem g ojidbenom p olovici stanju. prvoj bredosti ako hrane se naročito s pa životinje pretilosti, naginju preobilno s utovit će što će štetno se hranom kojaobilujeugljikohidratima djelovati razvitak biti i uzrokom I krmne obroke treba pa ograploda pobačaja. dok u bređosti treba kako ničiti, drugojpolovini hranjenje pojačati potrebe hranidbenim za tvarima bi išle na štetu ne matere.

Sa ploda tijela mlijekom bređa krava dnevno velike količine istovrevapna izlučuje kalcija koji j e meno i za razvitak i ako krava dobiva ga neophodnopotreban ploda hranom u količinama i s dovoljnim povoljnim drugim omjerima mineralima, obolit će od raznih bolesti kotvari, tako izmjene osteomalacije (omekšanje tele će biti hrani i kravu u tele za i stiju), rahitično; pomanjkanje kalcija nosi sobom štetne veoma U dobrom livadnom posljedice. pored drugih sijenu hranidbenih ima Zato bi našim u mnogo sastojina kalcija. sijeno uvjetima trebalo biti osnovna hrana bređih krava.

U koliko kalna oskudijeva sijeno ili ga količinama kravi u hranu treba dodati ciju dovoljnim kalcijske treba reći da dobro hrana bređu za Općenito preparate. je sijeno najbolja stoku.

vezi

u

sa

se

u

u

a

ne

na

u

se

u

na

—

ne

s

za

nema

u

zatvoMračne,vlažne, prljave, neprozračivane .renim ako se bređe ne slobodno kretati mogu po paprostorijama, životinje ili ili bar bez obzira na štetno šnjaku ispustima dvorištima, godišnje doba, će krave na i razvitak Bređim djelovatizdravlje ploda. životinjama najboravak na Pašna stoka stalno se neograbolje pogoduje pašnjacima. kreće, ničeno i čistom zraku na često obaslobodno, pripunojdnevnojsvjetlosti, hranu svim suncem, sa Sve to sjana jedeprirodnu potrebnim s astojcima. veoma na i na razvitak s time povoljno utječe zdravlje majke ploda, porođaj će biti krava će se lakše tele biti zdravo i lakši, očistiti, napredno.

štale

na

a

12

i stalan

boravak

u

Treba

stalno

držati

da

plod majke razvija tvarima dobiva isto matere, hranjivim kojeprekoposteljice sa krvlju tako kisik. Plod dio stvari matere i po život neophodno potrebni je tijela svako štetno sasvim na i imati ima će i štetnih djelovanje majku sigurno dok na ne materi samo u isto tako i kada nego, posljedicaplod još je poslije, tele već rodilo i vlastitim se naročito a za počeloživjeti životom, vrijeme i nakon samog poroda neposredno poroda.

Breda krava muzara od i pa hiljadama osjetljivija puta je svakog najkomSamo stalnom i stručnim sačuvati će pliciranijeg brigom stroja. postupkom i dobra i zdravo zdravljeproduktivnost, mliječnost njezino potomstvo. se

na

umu

začet

utrobi

u

živi

i

sa

a

u

se

M.

Mladi

Mladi u

svuda

inozemstvo

kako

sela

Kad

nam

zemlja daje sretan bit će više proizvođač

bježe i kuda. koje

sela

sa

bježe

sa

W.

nešto

viška

hrane.

misli

Nije Ali mnogo obratno zbiva treba znati se zemljuvoljeti. puta samo od njega višak a biti može taj umjetnik Umjetnik P ako ni spreman stvoriti. umjetnost Zašto muku i može biti ne proljevati Liječnik liječnik znoj kad devize ako ni spreman za kupovati. jeljepše bolesnog liječiti. tuđe nam Ljepše kupovati je S aNJŠNIG prožien nek domaće tržište dati. na sve

crno

se

ne

ne

:

.

:

De

ako

sam

ne

nauku

zna

zbogtoga makar sine tuđinu. bježi biti kao stari Nemoj tvoji Baš

cijeniti.

zemljaplodove svakom onom kojiju prihvati.

A

će

i

zemlju dobro se mora taj

Ali On

ako

mora

jer leći. ne

zna

nikad

što

kad

će

su

život

za

zemlju

tu

dali.

ko ćemo bježat glave će trebat svugdje ipak hrane.

Ali obaveze strane su još zato što manjka niječudo, Ako

bez

nam

odreći

se

sinu

u

prihvatiti oznojiti.

će

svega

dati

veli

otac

moći

.

nama nam

hrane.

Baričević

Ježdovečka

59, Hr.

PISMO

Marija

Leskovac

IZ KUTINE

Kutine, Drugarica uputila je molbom stručni Ima krave slabe. Tražila su koje jako pismo savjet. dvije tablete ih dobila. kod veterinara Nas moli tamošnjih je nije savjet tablete! i da jojčak pošaljemo Vrlo teško dati bez krava da se bez niti je savjet pregleda jedopušteno neke »tablete«!

Mislimo da Kata pregleda životinja pošalju drugarica nije krave veterinarima već da zamolila na samo pregled predvela svoje je kutinske »tablete« bi veterinare krave. za koje ojačale voljene Kata

Zember

Radićeva

iz

ulica

281,

nam

za

s

no

—

za

—

13

ja

a

a

m

popa

ore

eee

ren a

ha

bn

pe

po

|

predvedu pregled pa predlažemo, Uzrok krava može biti će oni od meliječenje! mršavljenju brojan, odrediti do vitamina Možda bi trebalo u tiljavosti manjka tijelu životinje. napraviti i neke i tek tada odrediti u pretrage laboratoriju pravilijek!

Zato

da

se

krave

veterinarima

na

—

.

Uredništvo

Ispravak naslov tabele krivo strani U 12/82. na 190 zabunom odštampan je broju naslov Točan simentalske sa pasmine. glasi: Izvještaj junica sajmarasplodnih simentalske 28. 10. 1982. sa pasmineodržanog godine junica sajmarasplodnih Gorici.

Velikoj uvaže! da čitaoce Molimo ispriku cijenjene u

ovu

Uredništvo

RASPLODNIH

ORGANIZIRANI SAJMOVI GOVEDA U SR HRVATSKOJ

U 1983.GODINI

sa proizvođačima rasplodnih goveda dogovoru PCH-Stočarski službama i stručnim terenu, pasmine utvrdio je

simentalske

domaće

U

selekcijski centar

na

KALENDAR

simentalske

goveda sajmovarasplodnih godinu Dan

Datum

srijeda utorak srijeda

2. II 1983.

utorak

8. III 1983.

srijeda utorak utorak srijeda utorak

23.

III 1983.

12.

IV

utorak

28.

VI

1983.

srijeda utorak srijeda

29.

VI

1983.

pasmine

u

SR

Hrvatskoj za

1983.

Mjestoodržavanja sajma kod Rovišće Bjelovara

22.

II 1983.

Vel.

23.

II 1983.

Koprivnica Čakovec kod Rovišće Bjelovara

1983.

-

Gorica

Daruvar

Gorica

10. V_

1983.

Vel.

V

1983.

7. VI

1983.

Bjelovara Koprivnica Čakovec Rovišće kod Bjelovara

11.

6. IX

1983.

Rovišće

Vel.

kod

Gorica

Bjelovara

kod

27.

XI

1983.

Rovišće

utorak

27.

IX

1983.

srijeda utorak srijeda utorak srijeda

28.

IX

1983.

Daruvar Koprivnica Čakovec Rovišće kod Bjelovara

11. X

1983.

12. X

1983.

22. XI

1983.

Vel.

XI

1983.

"Rovišće

23.

>

14

oo

Gorica

kod

Bjelovara

stoke

rasplodne Prodaja sajmovima na

ti.

dana

zakazanog počinje

u

10

sa-

selekcijskom kupciprijave je ih interesira kako bi vri20 dana centru na za unaprijed, mogli koji sajam, s prokatalog potrebnim podacima ponuđena grla primiti sajma jeme daju. formirati će se na težine osnovu a na bazi Cijena rasplodnih grla grla, I klase i i tako tovne junadi mjestuodržavanja sajmova cijene zvane rasplodne premije. da

Potrebno

Stočarskom

zainteresirani

se

za

na

|

u

vremenu

CIJENE

i mjeseca din I klasa: težina tržna 30.000 + cijena premija Ila klasa: din težina tržna 24.000 + cijena premija II klasa: težina tržna din 18.000 x + cijena premija Illa klasa: težina tržna din 14.000 x + cijena premija III klasa: težina din tržna 12000 + cijena premija bikovi stari 11 Rasplodni najmanje mjeseci: Težina do 550 a) kg Ila klasa: težina tržna din 20.000 + cijena premija II klasa: težina tržna din 15.000 + cijena premija Težina 550 b) preko kg Ila klasa: težina tržna din '+ 15.000 cijena premija II klasa: težina din tržna 12.000 x + cijena premija odnose 5% na se na na Postignute proizvođače kojekupciplaćaju cijene ime troškova i rada. organizacije uzgojnoselekcijskog Na i bikovi se za rasplodne prirodni sajmovima prodaju junice pripust, krava će se a na prodaja posebnimdogonima zahtjeve kupaca. organizirat Rasplodne junice

bređe

više:

4

x

x

x

x

x

x

na

Mr.

MUKE

Milan

Bolić

S PERUTI

jošuvijek tojneugodnoj pojavi nepoznat dvadeset doili ne, Amerikanci svake milijuna godinepotroše Vjerovali kako bi se lara na različitih vodica neugodnepojaveperuti riješili kupnju vlasištu. Gotovo to na pokušaji. uvijek bezuspješni Nema dobro Suvišno kako svi to znamo. jako jer jeopisivati izgleda i makar imao u s povremeno, glavobolje prhuti kosi,koja čovjeka koji nije, i bluza. ovratke na odijela, košulja pada nalazi velik nekim U koži i se a broj tijela, drugimdjelovima glave od rad se a žlijezda seboreja,jedanje žlijezda lojnica.

Pojačan lojnih sitnih stanica znakova s kože. kojeotpadaju stvaranje peruti, ljuskicai masno suho radu Iako radi o se razlikujemo žlijezda lojnica, pojačanom mrtvih perutanje.

Zašto kod nekih dolazi do izrazito lučenja lojnih žlijezda, pojačanog ljudi Očito to to medicina na a kod ne, odgonetnuti. utječe drugih jošuspijela nije dokaz to hormoni Jedno za su mnogo spolnih žlijezda, uočljivo je toga. koži U to rada na puberteta. vrijeme masnoj žlijeza pojačanje lojnih vrijeme Pravi

uzrok

su

na

zove

a

u

15

vio

ze

ze

ća

LI

obilnije Sumnja (Akne), javljajuprištići perutanje. da krivac. Dermatolozima neki su promaklo seboreja mikroorganizmi nije kod nekoliko članova kadkat se pa jedneobitelji, zbogtogarazmišlja javlja da i hrana faktoru. što i o mišljenje obiluje mašću,jaki nasljednom Postoji i kava alkohol, čajmogu pojačati začini, simptomeseboreje. i od više bolest mladih muljudi nje obolijevaju Seboreja jeuglavnom znači možete dobiti ni škarci žene. Perut zarazno ne nego oboljenje, nije je Ona izrazito svrbi a kosa na tuđegčešlja. ispada, upotrebom prenijeti, primjer do ćelavosti. neće dovesti čak i slučajevi jakogperutanja međutim, donekle i na i emocionalNa utječu pojačanje simptomaseboreje, perut, noći itd. Prof. da smatra na napor, Kogoj oboljenja neprospavane napetost, nailazimo češće kod stanovvezana funkciju lojnica gradskog pojačanu kod češće kod stalno intelektualaca kod ništva nego nego seoskog, »napetih« života. mirna ljudi Ima li lijeka? zasad da Na žalost medicinska znanost nema za pravog lijeka,čovjeka oslobodi tih se mogu uvijek bijelih ljuskica.

Međutim, olakšanja privremena sredstvo i za postići.

Temeljno liječenje seborejeperuti jošuvijek jesumpor, bilo obliku i sl. dok ne masti, losiona, prošampona Mijenjajte šampone nađete Osobito kod masnih oblika vam se koji odgovara. najviše preporuča često bar može i češće.

Osim a sumpora upoglave, jednomtjedno pranje salicilna katran itd. Šampon rezorcin, trebljavajoš kiselina, umasirajte kožu i ostavite 5 minuta dobro Ako nema nego ga nikakvog prije isperete.

U svakom očekipoboljšanja, dermatologa. potražite slučaju, savjet nemojte vati ali i dobrom vaše će teškoće biti čudo, upornošću higijenom glave sigurmožda ćete se osloboditi A kad vrati a se ona manje, potpuno peruti.

I isto biti tako zabrinuti kao što započnite liječenje. natrag, opet nemojte jer, šali dobacio nitko od u jejedandermatolog »još prhuti«. nije Vaš liječnik lica

vlasištu

na

a

se

da

se

se

uz

u

se

u

no

umro

tii

PN

dd aedi o i di ODBOR

ds

i o

dA

id

UREDNIČKI inž., Petar Nada vet, Franulić, Šime Đapo,dipl. dipl. inž,Dragutin Erhatić, inž.,dr Berislav Kolak, inž.,Tomislav Jelenić, dipl.

Ljubešić, dipl. inž., Josip dipl.

Majić vet.

Zlatko urednik: i Glavni Mašek,dipl. odgovorni inž.

Vera urednik: Tehnički dipl.

Volarić, i uredradnika SRH. Vlasnik i izdavač: Uprava mljekarskih Udruženje telefon 440-476 Ilica ništvo: 31/III, Zagreb, i ustanove 15 dinara, za pretplataprivredne organizacije Mjesečna 6 dinara. mlijeka proizvođače OOUR SOUR Tisak: TM, Zagreb »Vjesnik« UREĐUJE

a

—

16

Al.

i

dodi

dao

sta

<

44.

o

pv

up

ii

e

o

za