Mljekarski list 10-1983

e

neto?

ZAGREB ao

sidi da

oodječivag TRA

ž

».= de

Bašihc

Krava

»Berta«

(MB 3617)

proglašena

je šampionkom

9. stočarske

izložbe

u

Novom

Marofu,

1983.

-

=

--—

=

-

=

STOČARSKA

=

s

s.

-

IZLOŽBA

--.r

.

_

-

m

sr

s

o-s----

NOVI MAROF, 1983.GODINE U Novi Marof održana izložba 9. stoke VaražLjubeščici regionalna je dinske Stočarske izložbe na kontinuirano od se održavaju regije. ovoj regiji 1971. g. i do svake 1975. od su u g. održavane godine jednoj općina regije, tada svake Ovo a od i izložbe u SR u se druge. je jedina Hrvatskoj kojoj regija bez održavaju organiziraju prekida.

Na izložbi bilo izloženo i 47 52 krave od iz: je junica čega —

s

—

—

Novog Čakovca Ivanca Ludbrega Varaždin

Marofa

10

krava krava

5

krava

10

krava

10

krava

52

krave

17

ukupno 20 ukupno io ukupno 20 ukupno 19: ukupno 99 ukupno

junica 10 junica 5 junica 10 junica 9 junica 47 junica 13

30

Lepoglava pasmina Rasplodne svinje je landras.

SOUR Čakovec«pasminunjemački jorkšir, »AgromeđimurjeMikulčić Zidarić Tomo Tomo. i Vuraić su Viktor, Konje izlagali PD krznaša izložila nerčeva.

Veterinarska stanica Čakovec skupinu je Varaždin izložilo i društvo Pčelarsko za proizvodepribor jepčelarske pčelarenje. izložila

KPD

»Ivančica«

veliki

—

a

g

oro

sam

vr

zire

Kravašampionka,

vlasništvo

Ivana

Srpak

iz

Palinovca

194

»Sloga« poljoprivrednu je društvo »Mladi a mehanizaciju, Sportsko uzgajač« privredne golubove, Sportsko društvo Varaždin također drua Kinološko privredne golubova, pasmine štvo Varaždin izložilo čistokrvne pse. je ZK-PZ

146

Novi

Marof

izložila

ribice

—

karas

i

\

SR

(rasplodnih), drugimpodručjima Brojno stanje 60.440 Tako ske ima trend 1976. g. bilo krava, području pada. regije je na 55.710. na 1981. g. pao području općine padzabilježen Najveći je tajjebroj i krava na a zabilježen općinaLudbreg broja je području rac porast kao

krava

i na

Hrvat-

a

na

vanec.

zabilježen jeporast području rTako egije 1976. padabrojakrava, 66,375.000 litara,1981. g. g. proizvedeno mlijeka. izvodnje je zabilježena svim 87,346.100 litara. Povećana općinamlijeka proizvodnja je Pored Novi Marof čak za a na poma, proizvodnje 11,5%. o pćine području 1982.

Tako i 1971. g. rastao 10,641.606 litara, otkupljeno je je otkupmlijeka. više od što 21,691.000 g. jedanput.

Ustrajnim uzgojnolitara, povećanje je kraradom samo ne proizvodnja mlijeka, povećana prosječna selekcijskim već j e što rezultat i i čitave va ukupno pod selekcijom, količina populacije,je radom proizvei stoi pa marljivošću otkupljenih i mlijeka.

Upornim denih, kredineznatno veterinara čara i uz agronoma područja, stručnjaka relativno dobri rezultati. toga su postignuti tiranje, i unatoč

Na

pro-

a

u

a

krava

izloženih

proizvodnja mlijeka Prosječna 1971.

Općina 3.356 Čakovec 2.728 Varaždin 3.287 Ludbreg 3.119 Ivanec Novi

Marof

3.146

po

općinama:

1972.

1973.

1974.

1975.

1977.

1983.

3.072

3.222

3.518

3.588

3.513

3.825

3.054

3.937

3.987

3.665

3.717

4.165

3.548

3.201

3.927

3.382

3.715

4.229

3.397

3.915

3.739

3.822

3.979

4.107

3.375

3.858

3.357

3.759

3.617

4.466

krava izloženih izložene Od standardne dana u 305

mlijeka proizvodnja prosječna 52 tako 1983. g, kako po općinama, i ukupno cijelu regiju.

4.204 litre iznosi mlijeka proizvodnja ore prosječna tacije. litara izloženih iznosi 4.179 mlijeka majki junica proizvodnja Prosječna Marof Novi dana standardne 4319, u 305 po općinama: laktacije, mlijeka litara.

4.178 Ivanec 3.601, 4.097, Varaždin 4.598, Čakovec Ludbreg krava od po 10 na popodručju najboljih proizvodnja mlijeka Prosječna Marof Novi ovako: 4.764, Čakovec 5.608, Ivanec izgleda jedine općine litre.

4.484 4.638, Ludbreg 5.254, Varaždin krava iznosi od 10 najboljih mlijeka regije pak proizvodnja Prosječna standardne litara u 305 dana 5.389 laktacije. natuizložena su za grladodijeljenevrijedne Najboljim proizvođačima U fond i svim ralne kao i novčane diplome. izlagačima nagrade, nagrade, i dale samo su mnoge čiji priloge institucije, je nagradadio organizacije svoje dinara. iznosio 300.000.novčani preko Ivana Pavlasništvo Kravom Srpak proglašena Berta, šampionkom je od 20.000 te i zvono linovec 194, koji dobio diplomu, počasno svedin., nagradu j e Stočarski centar a što ga tradicionalno Hrvatske, selekcijski dodjeljuje SR Hrvatske.

Sabora čano Dobec ga jeuručio Proglašeno Vlado, zastupnik i 9 a tosu: je pratilja, Naročito

izražena

je

za

a

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

u

a

—

saga

Ivana

Poljane Jezerka, Vuraić iz vlasništvo Tome Huma Novi 2.

Brezničkog Javorka, Križek vlasništvo iz Ivanec 3.

Josipa Vuglovca Palma, 4. vlasništvo Jakoba iz Sračinca Varaždin Zinka, Flegar vlasništvo 5.

Talan iz Sudorčana Bimba, Franje Ludbreg vlasništvo 6.

Talan iz Sudorčana Plavka, Franje Ludbreg vlasništvo Antuna 7. iz Varaždin Ruža, Bajer Kneginca 8. vlasništvo iz Varaždin ŠipekAndrije Črneca Lela, vlasništvo 9.

Lenček Ive iz Bela, Martijaneca Ludbreg.

1.

vlasništvo

Obad

iz

Novi

—

Marof

—

Marof

—

—

—

—

—

—

—

147

Vlasnici

pratilja pored diplome dinara, specijalne naturalne mineralnim dr. i nagrade krmnojsmjesi, sjemenu, gnojivima vlasništvo Nemec Antuna iz Šampionkomjunicom p roglašena Fonda, je Sv. Petera dobio za 6.000 dinara i 300 Ludbreg, koju nagradu je kg smjese od Čakovečkog mlina. to su: su i Proglašene junice pratilje, dobili

su

kao

6.000

po

i

u

—

a

Breza, Tome, Ključa 2. vlasništvo iz Grede Ivanec Jadra, 3. vlasništvo iz Grede Ivanec Cifra, Bregović Josipa vlasništvo 4.

Ivana iz Palinoveca Čakovec Breza,vlasništvo Srpak 5.

Ivana iz Palinovca Čakovec Plavka, Srpak 6. vlasništvo Pavla iz Varaždiln Rajka, Prepelić Majerja vlasništvo Vincek 7.

Antuna iz Svibovca Varaždin Linda, vlasništvo 8.

Nemec Antuna iz Sv. Petera Lajka, Ludbreg. vlasništvo

1.

Trakošćanec Pintarić Mladena

iz

—

Novi

Marof

—

—

—

—

—

—

—

Čobi a

Svi

vlasnici

I

Lj

nagrapratilja junica dinara, de i diplome.

Vlasnici izloženih dobili su od po 5—7.500 dinara. dosu konja Nagrade i svim dijeljene izlagačima.

U okviru izložbe i aukcijska prodaja r asplodnih organizirana je junica.

Bila 21 9 ih a svega ponuđena junica, kretala prodano. jeiznosi P rosječna je postignuta od 120—170.000 148.333.dinara. se u rasponu dinara, cijena Za ostale tražena junice n ije postignuta cijena.

U okviru što ga održao govora izložbe, pored pozdravnog predsjednik je odbora i Kanešić iznio i osnovne ecc, SkupštineOrganizacionog Josip d ipl. je stočarstva Novi Marof. o na podatke području posebno općine razvoju regije, Učesnike dr. Pegovorom izložbe, pored ostalih, prigodnim pozdravio je inž. u ime komiteta U tar Bosnić dipl.

Republičkog nakon poljoprivredu. raspravi učestvovao veći o za unapređivanje poljoprivrede, izložbe, mjerama je učesnika. da će se ciklus izložbi broj Zaključeno održavanja je ovoj regiji kontinuirano. nastaviti

dobili

su

po

naturalne

4 5.000 —

a

za

na

Brlek 148

Stjepan dipl.

inž.

ć

———re

OSJEMENJIVANJE

U JUGOSLAVIJI tehničara i veterinarskih veterinara Saveza Na V Jugoslavije Kongresu i tabelaran 1982. održanom prikaz umjetnog je iznijet god. Skoplju krajem 1980. za u god. goveda Jugoslaviji, osjemenjivanja interesantan ga je.

Pregledajte UMJETNO:

GOVEDA

u

. Ng

Broj veterinara

:

:

Crna

Broj vet.

tehn.

Makedonija Kosovo Bosna i Hercegovina Srbija Vojvodina Hrvatska Slovenija Ukupno:

394 25,28 15,53

12

5277

I

junica

oPJIV&nj :

114.000 4.500 154245 39.000 268 30.137 194.000 64 20,10 70 115.000 572.000 219 966.000 350.028 38,23 129241 66.403 51,87 220 63,52 359.200 565.408 80 149 266.020 204.372 76,82 1082 2960.9141,164.640 39,33

35 167 55 601 1253 901 1.691 574

Gora

OsjemenjeBroj krava i krava i rasplod. no junica

junica Jugoslavijiukupno da što 1,164.640 plotkinja,predstavlja Zatim, osjemenimo umjetno u SR 51%, Srbiji 63,5%, Vojvodini Hrvatskoj 76%, Sloveniji postotak najveći je BiH Gori i konačno Kosovu 4%, Crnoj 25,28% 15,53%, Makedoniji 20%, 36%, krava i te da korelaciji, proporcionalnoj tj. osjemenjenih postotak broj je veterinarskih sa više više veterinara, goveda, brojem umjetnoosjemenjenih ovih da od li Uzme se 1,164.640 se, odnosu na kadrova u ukupanbrojgrla. oko u znači 815.000 to a oteli samo i krava plotkinja 70%, uspješno junica litara oko 4.000 za usađen mlijeka proizvodnju potencijal genetski kojeje 1.500 na u odnosu stvari to a mogućprijašnjih litara, predstavlja godišnje, ili novčano litara 2 za nost mlijeka preko milijarde proizvodnje povećanja iz 1980. dinara novih 20 izraženo prema god, mlijeka cijeni preko milijardi Iz

ove

tabele

vidi da

se

2,960.914 krava 40%. oko

od

u

i

o

u

u

a

sada

daleko

više.

oko

teladi

godišnje plotkinja odnosu na tovu u 400 grama dnevnogprirasta mogućnošću potencijalnom od telad treba za Ova telad iz prirast prirodnog pristupa. telad iz nekontroliranog ili 167 dana tova 333 dana nego 100 do 500 nekontroliranog manje kg, znači što više oko 103 roku tom i praktički kg prirasta, postiže pripusta ili 26.000 žive vage tona 51.500 za preko proizvodnje povećanja mogućnost miliona i n.

120 4 iznosi novčano što tona dinara, milijarde preko junetine, 1980. u god. (vrijednost bi desetak u narednih terenu Veterinari na umjetgodinamogli proširiti od 20% ostatak a 40% na no pokriti onaj plotkinja, daljnjih osjemenjivanje Ovakvom bikova. kvalitetnih izabranih kontroliranim prirodnim pripustom stvorili bismo proizvodnje m ogućnost genetsku daljnju akcijom smišljenom mesa tona oko 30.000 i litara novih za 2,5 milijarde godišnje. goveđeg mlijeka od oko istom na bez Sve bi se to postiglo povećanja broju plotkinja broja sistematskom i krava miliona 3 sprovođenju umjetnog zahvaljujući junica, bikova. i rasplodnih odabiranju osjemenjivanja Od

ovih

dobiva

815.000

se

500.000

za

tov

sa

u

u

“

M.

W.

149

—

SILAŽE DOVOLJNO!

KUKURUZNE Kukuruz

'

godine gotovo ranije Tako sazrio. stočari već su radovima sa početkommjesecarujnazapočeli kukuruzne silaže dok to bilo tek u drugodinama spremanja je prijašnjim kukuruza supolovici goj Ranije mjesecarujna. s azrijevanje uvjetovano je šnim i vrlo toplimljetom. obilno

je

ove

rodio

a

dvadesetak

i

dana

u

hd

RAK X

ma

RIT

=

od

g

Pla VE KLE RJ ZR JEBIKOZARI

RL

PPG

ADO

ga

S

davao

KS Pav A *% <

RA

LJ

A

a

K

Sjeckani Tako

kukuruz

u

voštanoj

zriobi

bili u

doprema

se

sa

oranica

u

silos

gospodarstvu naprednog poznatog Josipa neka selu Oborovu Sela silos krajDugog koji počeo j e puniti položeći svoj sa kukuruzom.

Bez kukuruzne silaže bi on ne mogao sjeckanim gospodarstvu stoku. prehraniti smo

i

stočara

Vra-

u

u

ZM.

HIPODERMOZA Nedavno

—

UGRKLJIVOST

stručnjaci, koji Ujeorganizacijama naroda na i ishrani dinjenih poboljšanju svjetske poljoprivredne proizvodnje interesirali kakva danas nas sa ljudi, je ugrkljivošću, situacija hipodermozi u moralo im da se ima i ponovno goveda.

N ažalost, odgovoriti je podosta očito da ćemo se s morati nekim u je njome opet temeljito pozabaviti, jer je našim na stoci više ima. sve Pa da vidimo o čemu se krajevima pašnoj opet to radi i da se ponovno ugrkljivosti prisjetimo hipodermozi osebujnoj toj bolesti ličinke štrka goveda koju prouzrokuju muhe,velikog Hypogoveđeg derma bovis. štrka nekoliko u navrata oko Ženkamuhe velikog 500 goveđeg priljepi nad obično To čini koncem po stražnjim nogama. projajai korjenomdlaka, na osobito za vrućina. su ljeća početkomljeta pašnjacima najvećih Jaja se

rade

u

međunarodnim

u

-

—

150

tri do

četiri dana

iz

jaja bijela, duga mišiće kroz kičmeni kožu i uz živce kanal, probušeleđa putujutrbuha i bedara izlegu se prsa, i gdje dalje krsta, rjeđe podkožu, p rvenstveno su široke do 15 mm, do 28 mm, ličinke Odrasle su zdepasta duge razvijaju. su na su a kraju, boje smeđe, stražnjem najdeblje sprijeda sužene, oblika, i ličinke Oko se i žilava im koža upala gnojna bodljama. razvija je tako posuta bi Da hrana. služi kao im da ličinke leže u koji Oko ličinke gnoju nakuplja g noj krave koži sitne disati u ličinke tijelo rupice. mogle tkivnu probijaju se tako da ličinka leži u čvoru čahuru vezivno stvara koji pri(ugrk) veličinu i do doseći koži i može već izvana po omanjeg izdignutoj mjećuje Ličinke stotina. biti i po nekoliko može čvorova Ovakovih kokošjeg jajeta. već čvorovi iduće ali već u rastu godine siječnju polako, mjesecu razmjerno kroz ličinke izlaska do časa sve i vidni se povećavaju postepeno postaju kao što izlaze aktivno koži kroz a na u ljeto jenapred dišu, koju rupicu izdašno im sama Pri izlasku rečeno. i lijeganjem. životinja ustajanjem pomaže oko 36 sati i već 12 do za uvlače izlaze se Ličinke obično u zemlju jutro, dok iz se oko 17 do 30 dana u se u njih kukuljici kukuljicu; ostaje zapreta sunčana iz Redovno štrkovi. muhe ne kukuljica izlijeću ujutro razviju I tako dlaci se ženke na i nogu. vremena se, stražnjih ostavljaju oplode jaja može lanac života već a za to njihovog razvoja godina, ponavlja hiljadama samo čovjek. prekinuti inače što to veće se višestruke i daleko od su nego Štete ugrkljivosti dlaka do štrka sa da bi zametci mislilo. Kao što smo velikogživce stigli vidjeli, kičmeni zatim a izabrale leđa kožu su upravo put, nevjerojatan pod i kičmena oštećeni živci biti Pri kanal. mogu moždina, njihovom p utovanju kožu teško i veoma toksične tvari i ličinke oštećuju ž ivotinju izlučuju truju to i često čine na još Međutim, neupotrebljivom. najvrednijim je mjestima boli u lenisu štete. sve zbog propadaju, mršave, Ugrkljiva goveda tjelesno im i teško i krstima đima se pa pasu mliječnost slabije je goveda saginju, bila. Junad što bi to inače znatno nego u zakržlja, tjelesnom razvoju manja vidi štete su a Kao što se iz a i velike,najočitije gornjega plodnost jeslabija. zaraslica i rupa na koža naročito u na su puna starijih goveda oštećena je kožama, i to na nalazili veoma su se najvrednijim čvorovi, je gdje mjestima često i a bezvrijedna. djelovima, od stoka bolovala naša rata sva je ugrkljivosti poslije Neposredno gotovo ili se oštećen bio koža i velik prišlo Zbogtoga upropašten. prvenstveno broj je Vrnastanka i i upornom sistematskom ugrkljivosti. sprečavanju suzbijanju od štrka ličinki za šena uporna najprimitivnijeg propaganda uništavanje je leđa do ličinki fizičkim načina pa goveda premazivanja istiskivanjem ugrka Pri tom davalo usta. na i se sa sa pa suzbijanju lijekovima koje lijekovima, koža i za i za su preradu industrije otkup sudjelovala preduzeća financijski svesti u i bolest i mesna se graa donekle snošljive uspjelo industrija koža, nice.

0,81 mm, ličinke

široka

oko

nakon

0,29 mm;

se

u

u

za

.

izgledalo popustila suzbijanju jer je je što se na što ima s da u stvari no preradu razloga bilo, ugrkljivostimanje je načina koža tovne veliki junadi, kojazbog dopremalo procenat razmjerno Sada se nisu bila i kratka prestalo ugrkljivosti, ugrkljiva. jer vijeka je držanja naročito na sistematskim sve Banije, područjima više, suzbijanjem, opet a stoka za i više se sve mlijeka tržište, proizvodnja L ike, gdje razvija Korduna, znati da Treba drži na se ugrkljivost, hipodermoza nije paši prvenstveno danas za samo goveđe kože, problem prerađivače p ogotovo privredni krupan i kože minimum sveden sirovih koža kada na uvoz dragocjenija postaju je tako i za iako na ne isto sirovina, nego proizvodnju toliko, prvipogled izgleda i mesa. pa mlijeka, financida koriste interesu Zato zajednički priđu goveda koji sviju je nastanka i i hipodersuzbijanja sprečavanju sistematskog ranju sprovođenju Tokom

vremena

naša

budnost

u

sa

sve

u

151

ai

todo

m

o

šo

2

ea

to

može

i učiniti

vrlo

organizirati veterinarska služba da i spremna posao je taj Korist bi za bila vrlo velika. sve sprovede. moze,

a

se

PREČEC

uspješno, jerlijekova ima, i sistematski ponovo organizira a

Pr

KRAJ DUGOG

SELA

Svako

Ivan

jutro traktorom sa obilazi tri obbližsvojim sela i Prečec i nja Tedrovac, Lipovac sabire od Sabramlijeko proizvođača. hladi no hladioniku u mlijeko koji j e u smještenurednoj prostoriji njegovog Dnevno iz spogospodarstva. dopremi tri sela

menuta

1200

Orač

do

1300

iz Prečeca

litara mli-

jeka.

U

Ma BOON

>

E

ka Orač

Ivan

PO

KE a

iz Prečeca

godinepripremi Pri i su krajuljetacijelu jesengoveda 7

GRČ

ND Na

X

NG

Orač

poslu pomaže Tome pomoć djeda mu

“

KRANUI

SIR

4

ska

:

s

kukuruzne

vagona

BodieSR “i

>x

Ivka

U

I

Civat

Svake stoci.

svojem gospodarstvu o bitelj Orač 13 krava i 3 Prouzgaja junice. u kravi izpo sječna mlječnostlaktaciji nosi 4000 litara U prošloj mlijeka. godini zadruzi isporučio jesvojoj »Gornja iz sg Sela 52000 litara rnljeka Dugog

KE

kćerkom

supruga i bake

Ivka

Marije.

4

EE

fi

Marijom i kći

silaže

obrok

osnovni

pašnjaku.

na

u

KS

kao

X.

2

runajekk» na

pašnjaku

Marija.

Treba

i stručnu

spomenuti

ZM. 152

___

_——

a

odo o

o

o

ČISTOĆU! NA

SABIRAČI ZABORAVILI

Zagreba inspekcija jedneopćine je sabiralištima i utvrdila da stoću i hladionika mlijeko posuda(kanti) je da se i to nakon nečiste i neuredne peru posude Zaključak pranja! je kefom oštrom vodom i to bez hladnom obvezatnog mehaničkogčišćenja raskužbu. vode i sredstvom za primjenutople ovlaRadi i po opasnogstanja takvogneprimjernog zdravlje potrošača ih na uzela obrise i štena za sa posuda mlijekouputila inspekcija je stijenki Veterinarska

u

za

su

blizini

nadzirala

či-

u

—

uz

mikrobilošku

analizu.

gradaZagrebaupozorava zdravlja sabiralištima u na higijenskih golemepropuste primjeni mjera brojnim bakteriološki Osim niti čista, tako jednaposuda mlijeko mlijeka. nije toga 100%!! uzoraka da svih 29 pa pozitivno jezagađenost je mikrobiloški tekstu Ovakav se da posuprema ukazuje zapisnika, nalaz, čiste kako treba. de za i hladionici ne svega potrebno mlijeko Prije jeprimjesredvodom niti mehaničko s čišćenje, tj. primjenom pranjeposudatoplom četkom.

Nakon oštrom stava za uz ribanje pranje temeljito togamehaničkog Nakon se ponovo operu posude isplahnuti. temeljito čišćenja potrebno je toga kante raskužbu. vodom nalazi sredstvo i za se sa u kojoj Mljekarske isplahnu da se dobro okrenuti nakon s otvorom prema dolje iscjede. potrebno pranja je voda zaostala kako bi se sva otvoriti hladionika Kod u potrebno čep posudi je istekla. nakon pranja Mikrobiološki

nalaz

Zavoda

za

zaštitu

u

za

o

“

;

o

VA

k ba

|

i ž

posudemoraju kojerukuju mlijekom nikakvu imati ruke rukama i na ranu. smiju Zavoda zaštitu službe šef Na za zdravlja grada kraju, Epidemiloške grebazaključuje: rečeno »Prema tome tehnologiju najjednostavnije potrebnojeu cijelu rade namirviše osobne uvesti s tom higijene ljudi koji mlijeka sakupljanja nicom!)!

Nadalje,

osobe

s

i peru

imati

čiste

ne

za-

ZM.

153

a

PŠENICE

SORTE iz Institut za i nebilja oplemenjivanje proizvodnju Zagreba objavio je slikovno davno 7 sorti »sorte u katalog pšenice« kojem opisuje pšenice:

154

a

bod

it

A.

nn

—

_————-——

Zlatna

dolina

Super

zlatna

Nova

zlatna

Baranjka

Dika

Lonja Đakovčanka katalogu potrebnoj p šespomenutom postoji sjemena nice hektar.

Navedene sjetvu za za norme u kilogramima jedan pšenice treba onoliko koliko za kg/ha povećati postotaka klijavost jeposto sjeod 100%! mena manja i kada za u Postoji nepovoljnim, zakašnjenim upozorenje sjetvu uvjetima treba količinu 1% i to za svaki dan iza za povećati sjemena optimalnog sjetve roka. To količine rokovima može iznositi u napovećanje kasnijim sjemena do 30%! jviše Tablica količinama o za u potrebnim sjemena sjetvu kg/ha.

U

tablica

količini

o

u

Težina 1000

Norma

sjetve

—

broj klijavih zrna

na

m

zrna

(grama) 32 34 36 38 40 42' 44 46

550

600 192 204 216

176

187 198 209 220 231 242 253 264 275

48 50

650 210

221 234 247

228 240 252 264 276 288 300

»EDO«

—

260 2713 288 299 312 325

700 224 238 252 266 280 294 308 322 336 350

750 240 255 270 285 300 315

800

330 345 360 375

352

256

172 288

304 320 336 368 384 400

RANI HIBRIDNI KUKURUZ

iz SR »Kutjevo«suradnji glasovitom Peragis« hibridni kukuruz »EDO« FAO Njemačkeproizvodi najraniji koji p ripada 150! su kukuruza »EDO-: Zapažene brojneprednosti grupi hibridnog dobar i za podjednako jzae hladna isjeme silažu; brdovita nezamjenjiv područja; 'sa postiže sigurnošću željeni zriobe; stupanj berba rana oranice idući za omogućuje pravodobnu p ripremu usjev; brzi dobar rani rast u hladnom i vremennepovoljnom proljetnom skom razdoblju; i na otporanje poleganje; sigurnost prinosa!

PPK

u

sa

tvrtkom

»KWS —

—

—

—

—

—

—

.

—

5, Sjeme najranijeg traženog pakuje 10 i 25 atestirano i kg koje zaprašeno, je plombirano.

Na treba da se kukuruz »EDO« i kraju upozoriti lipnju sije mjesecu kao drugiusjev! ovog

i vrlo

kukuruza

se

u

vrećama

u

ZM.

155

156

RUČNOM

SNAGOM

I KONJSKOM

djeda RugvicekrajDugog zapazili Rekli su nam tako kako vilama »okreću« i lucerku. travu pokošenu jenajbolje tako štedi ne i se samo prevoze zapregom pa konjskom najjeftinije!

Sijeno U

nafta

blizini

već

Sela

smo

livadi

na

i baku

i novac!

ZM.

Spremanje POLJOPRIVREDNI

CENTAR

Izvještaj sa

— broj

Ime, prezime

7. IX

i mjesto

uzgajača

livadi

na

HRVATSKE

organiziranog

održanog Red.

sijena

RJ

—

kod

Dugog

STOČARSKI

Prigojni br. junice =

kg Postignuta iklasa cijena

Težina

=

1721

610/Ila

2.

N. Ratkovac,

4852

520/II

4840

520/II

4886

500/Illa

13700000 13200000

4312

S70/Ila

15250000

6.

Prespa D. Stjepanović,Ždralovi D. Stjepanović,Ždralovi F. Kovačević, D. Mosti _F.Kovačević, D. Mosti

4380

550/II

14250000

7.

S. Došen,

71762

580/Ila

15400000

8.

I Matleković, Babinac

5103

525/II

9.

1 Herčeki, Bedenik 1 Hanževački, Nevinac

4998

595/II

5072

600/Ila

151.000,00 158.000,00

5182

580/Ila

15400000

5096

610/Ila

180.000,00

5097

670/II

5171

6I5/II

5.

10.

Prekobrdo

Horvat, Brezovac 12._M. Grubor, M. Korenovo T. Paun, Brezovac 13.

M. Antolić, Nevinac 14.

M. Krapec, Severin 15.

11.

16.

17.

M.

Baukovac, N. Pavljani E. Radmanović, Severin M.

= 605/II 5118 3538 5180

530/II

545/II

CENTAR

pasmine

Kupac

169.00,00 137.000,00

[ Lovrić, Predavac

4.

SELEKCIJSKI

sajma junica simentalske rasplodnih Rovišću kod 1983. godine u Bjelovara

1.

3.

Sela

= 137.500,00 — 165.500,00 154.000,00 138.500,00 153.000,00 141.500,00

»Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar >»Sirela«, Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar 157

I Jakopović, Orovac

650/II

16150000

17278

Ž. Durišević, Rovišće “J. Bereš, V. Pisanica I Padović, Sasovac D. Beštek, Kuštani

7426

31.

L

Varga, Virje

= 595/llla 26394 = 660/Ila 10874.

Markovac .

14739

550/II

14250000

L Markovica, Durđevac D. Modrić, Ivanska

14700

15000000

11352

590/II 530/III

N. Taritaš, Paljevina

11545

540/Ila

organiziranog

sajma

Ime, prezime

i

IX

rasplodnih 1983. godine

ann mi

mjesto

uzgajača

7.

Majvald,

Težina

590/Ila

11412

550/II

11436

540/II

11450

— 660/I —575/II

132.200,Lipik RJ Daruvar 168.800,RJ Garešnica 141.500,-

—

142.100,150.200,-

13.

14.

Maslenjača D. Jakopec, V.

2168

—

Maslenjača Brestovac Franjić, —I D. Korupan, [Šumetlica

2178

—575/II

18.

P. Tuček, 19.

20.

21.

22.

11414.

5155

3459

24.

25.

Selo Selo

I

D.

Kovačica

Kovačica Tun, Z Kirin, D. Kovačica L Kulišek, V. Grđevac Z Javorski, D. Kovačica

26.

27 A. Tomašice Bašljan, 28.

S. 29.

V. Trnovitica — Šlavalj, 31.

— Horvat, [ M.

32

M

30.

135.200,-

3145 3129 3080

520/IIla

3261

520/II

3233

505/II

10373

— 565/Ila

Hercegovac

10382

V. Trnovitica

10193

Žunac, Setnička, V.

Trnovitica

—595/II

560/lIla

3174.

10268

570/Ila

Lipik

RJ

Lipik

Garešnica

-

535/Ila

—635/Ila 500/II

—

RJ

-

S10/II

500/Ila

10346

RJ

570/II

3227

3260

Daruvar

144.200,-RJ Daruvar 141.500, RJ Garešnica 140.600,RJ Garešnica 129.800,Garenica RJ 144.800,RJ V. Zdenci 145.100,-RJ Daruvar 146.600,- RJ Lipik 116.900,RJ Garešnica 150.200,RJ V. Zdenci 135.200, RJ Lipik 134.000,-RJ Daruvar 128.600,RJ Garešnica 131.600,RJ V. Zdenci 128.900,-RJ Daruvar 140.300,- RJ Lipik 145.700,RJ Lipik 128.000,RJ Garešnica 158.300,-

590/II

3254

7028

Zdenci

-

590/Ila

— 455/llla —590/Ila —540/lI

7006

V.

RJ

595/Illa

=

RJ

RJ

'

Ivanovo Selo Keglen, G. Rašenica B. Vukelja, Orlovac D. Kovačica —LJavorski,

— Javorski, L A. D.

128.000, RJ Lipik 154.400,- RJ Lipik 129.800,RJ Garešnica 130.700,-RJ Daruvar 144.800,RJ V. Zdenci 150.200,RJ Garešnica 137.000,-

540/IIla

Maslenjača I Kovačić, V.

V. Frantal, Ivanovo F. Tuček, Ivanovo

»Zdenka«

11432

11323

*

MI

560/Ila

11453

2175

V.

Kupac

-

Lipovac

Majur

= Postignuta

cijena

500/II

11.

— 12

17.

kg

i klasa

Kalenski, Daruvar J. Matok, Daruvar I Kovačić, V.

10.

Daruvaru

4834

9.

6.

održanog

515/II

Majur Č.

5.

—

4867

8.

4.

13350000

11491.

11564

3.

u

Bjelovar

— 580/I —S510/II

Stojković, Doljani S. Bjelajac, Kip S. Bjelajac, Kip _P.Cicvara, Trojeglava J. Alavanja, Kreštelovac V. Mutka, Daruvar A. Benak, Ljudevit Selo PP. Kriličić, Lipovac

23.

— 169.50000 148.000,00 14500000

<

=

143.500,00

563/II

broj

16.

140.550,00

14743

Red.

15.

175.50000

555/II

26553

27.

2.

153.000,00

M. Golub, Durđevac Đurđevac L Markovica,

Izvještaj sa

1.

pasmine

17114.

J. Oslovar, Sasovac

Trakoščanec,

junica simentalske

16750000

2645

650/Ila 540/lI

17219

M.

14650000

15400000

PBBBSBRABRBEBSE Orlovac I Demerac,

=

»Sirela«, Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar

580/Ila 605/II 660/I

3539

'

490/II

126.200,-

RJ

Lipik

158

--

-—

-

Izvještaj

sa

sajma

organiziranog

28.

Ime, prezime

Red.

i

IX

mjesto

rasplodnih 1983. godine

Težina ure i klasa junice :

br.

uzgajača

1.

F. Maltarić,

2...

V.

3.

4.

5.

6.

7.

Torčec

Torčec Kuzmić, I Kolarek, Drnje J. Blažek, Peteranec M. Smolčić, Peteranec Z Kovačić, Jagnjedovac

3622

LJug.G.

6011

—

550/Ila 545/]I

3607

Velika

3525

6141 6057 5933

—565/II = 640/IIla . 615/II = SA45/II 600/II

8.

IL Ilotić,Torčec

3549

9.

Drnje Lj. Grubić, Prnjavor M. Poganac M. Manojlović,

F.Šafran,

3647

— 545/II

5977

540/lI

5988

575/II

3192

610/Ila

11642

650/I

11704.

575/II

11580

610/Ila

11558

575/II

Gola

11492

Gola

11546

525/II 540/Ila

Gola

11593

S. Ujlaki, Gola V. Vujčec, Gola Gola P. Večenaj,

11690 11681

—S15/II

23.

J. Telic, Otočka

11604

600/II

24.

J. Telic, Otočka

11612

660/Ila

V. Pali, Gola V. Pali, Gola F. Vedriš, Novačka

11640

555/II

11687

515/II

11533

— 5TO/III

— 11. _ — Kolarek, Hlebine 12. _F. Gola S. 13. = Šestak, P. Gola 10.

14.

15.

18.

—

Ujlaki, V. Ciganek, Gatalovo J. Parag, Gola Pašica, M. Pašica, IL Mehkek, M

17.

18.

19.

20.

21.

22.

25.

26.

27 28.

29 30 31.

32.

— — = —

43.

44.

45.

48.

47.

48.

49.

F. Jilk, Novačka

11608

Živković, Gola — Blažeković,

11516 11614.

545/II

11576

580/Ila

11552

520/IIla

Gola

J.

_F. J.

Gola

F. Mehkek,

.

11789

Gola Gotalovo

11737

55.

56

—555/II —530/I 565/II

500/IIla 570/II

Bregi Drnje

6173 3555

620/II

Peteranec

6139

540/II

Lovković, Otočka Gola N. Kovačić, F.Jelk, Novačka K. Podravski B. Lončar, K. Podravski B Lončar, S. Ban, Prugovac T. Pintarić, Prugovac M. Jakopović, Virje M. Jakopović, Virje P. Slamić, Virje M Kovačić, Durđevac M. Pavin, Durđevac M. Pavin, Durđevac,

11610

600/IIa

11792

490/IIla

11741

565/II

5085

= 650/II

14782

530/II

Kranjec, Đurđevac

14442

630/lI

V.

= — —

S1.

52.

— 53.

11526

560/Illla

— 615/lIla

— Kovačić, B. J. Posavec,

—

11583

Otočka

Kertez, I. Horvat,

N.

50.

54.

580/Ila

— 605/Ila —650/I

11597

39.

D. Peroković, 40.

42.

625/Ila

11724

37 38.

41.

—575/IIla — 565/I

J. Salaj, Novačka Novačka F. Ruško,

= D. Živković, Peroš, Gola 34. F. Mehkek, Otočka 35 Novačka 38. .M. Mehkek, 33.

11627

620/Ila

M.

11827

5064 5040 5009

620/Ila

-

— 575/lIla 545/Illa

10821

- 610/II

10984

625/Ila

10956

14605

14714.

590/II

—

595/II

570/II

kg

održanog

pasmine

junica simentalske u Koprivnici

= Postignuta cijena a

Ku

sjeni

148.500,- »Sirela«, Bjelovar

141.500,- »Sirela«, Bjelovar

»Sirela«, Bjelovar 156.500,- »Sirela«, Bjelovar 152.000-, »Sirela«, Bjelovar 155.000,- »Sirela«, Bjelovar 141.500,- »Sirela«, Bjelovar 162.000,- »Sirela«, Bjelovar 141.500,- »Sirela«, Bjelovar 141.000,- »Sirela«, Bjelovar 147.000,- »Sirela«, Bjelovar 160.000,- »Sirela«, Bjelovar 173.500,- »Sirela«, Bjelovar 147.000,- »Sirela«, Bjelovar 160.000,- »Sirela«, Bjelovar 147.000,- »Sirela«, Bjelovar 138.000,- »Sirela«, Bjelovar 146.500,- »Sirela«, Bjelovar 144.000,- »Sirela«, Bjelovar 157.500,- »Sirela«, Bjelovar 163.000,- »Sirela«, Bjelovar 134.000,- »Sirela«, Bjelovar 152.000,- »Sirela«, Bjelovar 169.000,- »Sirela«, Bjelovar 143.500,- »Sirela«, Bjelovar 136.000,- »Sirela«, Bjelovar 154.000,- »Sirela«, Bjelovar 142.000,- »Sirela«, Bjelovar 141.500,- »Sirela«, Bjelovar 159.000,- »Sirela«, Bjelovar 173.500,- »Sirela«, Bjelovar 141.500,- »Sirela«, Bjelovar 154.000,- »Sirela«, Bjelovar 134.000,- »Sirela«, Bjelovar 145.500,- »Sirela«, Bjelovar 143.500,- »Sirela«, Bjelovar 151.000,- »Sirela«, Bjelovar Bjelovar 130.000,141.500,- »Sirela«, Bjelovar 152.000,- »Sirela«, Bjelovar 156.000,- »Sirela«, Bjelovar 140.500,- »Sirela«, Bjelovar 158.900,- »Sirela«, Bjelovar 128.000,- »Sirela«, Bjelovar 145.500,- »Sirela«, Bjelovar 162.000,- »Sirela«, Bjelovar 161.500,- »Sirela«, Bjelovar 138.500,- »Sirela«, Bjelovar 144.500,- »Sirela«, Bjelovar 156.000,- »Sirela«, Bjelovar 154.000,- »Sirela«, Bjelovar 163.000,- »Sirela«, Bjelovar 151.000,- »Vindija«,Varaždin 146.500,- »Sirela«, Bjelovar 139.000,- »Sirela«, Bjelovar 157.500,- »Sirela«, Bjelovar 145.000,-

»Sirela)

Mr

Milan

Bolić

159

ODKUD

GLAVOBOLJA?

pacijenti simptomkojeg jimlječnicima ih da od da osam Smatra se glavobolje koja prisiljava ljudi pati posto klinika više. Sve veći A takvih sve se obrate liječenje liječniku. jeljudi dokaz su kolikobroj široko u cijelom rasprostakoje.niču je glavobolje, svijetu, to zlo. njeno veliki može kao ne moBol u brojoboljenja, koja pratiti glavi, simptom, niti niti i biti odmah proliječniku.

Zbog bolesniku, uočljiva toga, jasna raju raznih nekad će biti naći uzrok posao specijalista dugotrajan glavobolji pravi kod se medicine. grana sada, javlja Pogledajmo jasnoukratko, kojih stanja neugodan simptom. ovaj oblik Vazomotorna najčešći glavobolje.uopće. glavobolja jevjerojatno ili kada dolazi do sužavasomatskim sa u vezi psihičkim naporima, Nastaje i moždanim na ili opnama. mozgu Promjene arterijama, arterija nja širenja vlažnosti može izazvati tlaka, pad atmosferskog poredbrzina ostalog, itd. promjene tlaka dosta kod krvnog česta, povišenog je zraka, vjetra Glavobolja može i ona se M eđutim, slučajevima javiti najraniji simptom. mnogim biti uzrok može tlaka. Ateroskleroza i kod dugotrajnih glavobolja niskogOd kure uzroka (stroge dalje: gladovanje, srednje jačine. mogućih spomenimo alkohola i (neprospavana upotreba noć, mršavljenje), cigareta pretjerana tko se na već kave onome crne navikao, (sigurmamurluk), uskraćivanje nju i krvatakove kod vrste uočen tumor, no apsces glavobolje!), porast jeu akutna abdominalni tifus akutne bolesti zarazne mozgu, itd), (gripa, renje kronična ili kronična bolesti sinusa, bubrega, začepljenost, pred upala stanje moždanih akutna trauma Imozupala (meningitis), (potres opni menstruaciju, i mišiča vratu živaca na skalpu, (pogrešan u pale glavi, ga), zategnutost vid i način dalekovidnost), glave), oslabljen emocionalna (kratkovidnost, držanje sjedenja vratnih tjeskoba kralježaka, oboljenja uha,zuba, upale napetost, itd. itd. i konflikti) teškoće, psihički strahovanja, (životne ali iz ih se ne uzroci, razumljivih razloga ovdje drugi Postoje jošbrojni što već navedeno Možda i može sve ovoga dovoljno čitanje spomenuti. je je ću Posebnu vrstu da zaboli glavoboljemigrenu, glava! nekog opisat jednom drugom zgodom. iznose

informativan

najmanje Najčešćeujedno i

svo-

:

za

u

u

a

u

za

nas

na

—

TOGA NEPOZNATO JOŠ UVIJEK DOSTA onih ima Iako mnogim znamo uzrok, jošuvijek kojeostaju glavoboljama da se većini u ovog velikoj slučajeva pozadini neobjašnjene.

Cinjenica jeste Prema život opasno nalazi neko tome, ne po oboljenje. ozbiljno, simptoma kod se i bez kratkotrajne glavobolje, koja uzbuđenjapanike, blage, velikog jednompojavila. znak su O onim bolesti, glavoboljama, koje vjerojatno ozbiljne drugim kazat ću par riječi. slijedeći put Vaš liječnik u

UREDUJE

UREDNIČKI

ODBOR

Šime

Erhatić, dipL inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl.

Dapo, dipl vet, Nada s inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav Majić Glavni urednik: Zlatko i odgovorni Mašek, dipl vet Tehnički urednik: Vera Volarić, dipL inž radnika i izdavač: SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Zagreb,

Hr

Mjesečna Tisak:

SOUR

pretplata

za

»Vjesnik«

privredne —

OOUR

organizacije TM, Zagreb

i ustanove

15

dinara,

a

za

: proizvođače

inž.

Tomi jo

Ilica

in mlij

nisles Kolak

31/III, telefon KAI

i

dp i

440-