e
neto?
ZAGREB ao
sidi da
oodječivag TRA
ž
».= de
Bašihc
Krava
»Berta«
(MB 3617)
proglašena
je šampionkom
9. stočarske
izložbe
u
Novom
Marofu,
1983.
-
=
--—
=
-
=
STOČARSKA
=
s
s.
-
IZLOŽBA
--.r
.
_
-
m
sr
s
o-s----
NOVI MAROF, 1983.GODINE U Novi Marof održana izložba 9. stoke VaražLjubeščici regionalna je dinske Stočarske izložbe na kontinuirano od se održavaju regije. ovoj regiji 1971. g. i do svake 1975. od su u g. održavane godine jednoj općina regije, tada svake Ovo a od i izložbe u SR u se druge. je jedina Hrvatskoj kojoj regija bez održavaju organiziraju prekida. Na izložbi bilo izloženo i 47 52 krave od iz: je junica čega —
s
—
—
Novog Čakovca Ivanca Ludbrega Varaždin
Marofa
10
krava krava
5
krava
10
krava
10
krava
52
krave
17
ukupno 20 ukupno io ukupno 20 ukupno 19: ukupno 99 ukupno
junica 10 junica 5 junica 10 junica 9 junica 47 junica 13
30
Lepoglava pasmina Rasplodne svinje je landras. SOUR Čakovec«pasminunjemački jorkšir, »AgromeđimurjeMikulčić Zidarić Tomo Tomo. i Vuraić su Viktor, Konje izlagali PD krznaša izložila nerčeva. Veterinarska stanica Čakovec skupinu je Varaždin izložilo i društvo Pčelarsko za proizvodepribor jepčelarske pčelarenje. izložila
KPD
»Ivančica«
veliki
—
a
g
oro
sam
vr
zire
Kravašampionka,
vlasništvo
Ivana
Srpak
iz
Palinovca
194
»Sloga« poljoprivrednu je društvo »Mladi a mehanizaciju, Sportsko uzgajač« privredne golubove, Sportsko društvo Varaždin također drua Kinološko privredne golubova, pasmine štvo Varaždin izložilo čistokrvne pse. je ZK-PZ
146
Novi
Marof
izložila
ribice
—
karas
i
\
SR
(rasplodnih), drugimpodručjima Brojno stanje 60.440 Tako ske ima trend 1976. g. bilo krava, području pada. regije je na 55.710. na 1981. g. pao području općine padzabilježen Najveći je tajjebroj i krava na a zabilježen općinaLudbreg broja je području rac porast kao
krava
i na
Hrvat-
a
na
vanec.
zabilježen jeporast području rTako egije 1976. padabrojakrava, 66,375.000 litara,1981. g. g. proizvedeno mlijeka. izvodnje je zabilježena svim 87,346.100 litara. Povećana općinamlijeka proizvodnja je Pored Novi Marof čak za a na poma, proizvodnje 11,5%. o pćine području 1982. Tako i 1971. g. rastao 10,641.606 litara, otkupljeno je je otkupmlijeka. više od što 21,691.000 g. jedanput. Ustrajnim uzgojnolitara, povećanje je kraradom samo ne proizvodnja mlijeka, povećana prosječna selekcijskim već j e što rezultat i i čitave va ukupno pod selekcijom, količina populacije,je radom proizvei stoi pa marljivošću otkupljenih i mlijeka. Upornim denih, kredineznatno veterinara čara i uz agronoma područja, stručnjaka relativno dobri rezultati. toga su postignuti tiranje, i unatoč
Na
pro-
a
u
a
krava
izloženih
proizvodnja mlijeka Prosječna 1971. Općina 3.356 Čakovec 2.728 Varaždin 3.287 Ludbreg 3.119 Ivanec Novi
Marof
3.146
po
općinama:
1972.
1973.
1974.
1975.
1977.
1983.
3.072
3.222
3.518
3.588
3.513
3.825
3.054
3.937
3.987
3.665
3.717
4.165
3.548
3.201
3.927
3.382
3.715
4.229
3.397
3.915
3.739
3.822
3.979
4.107
3.375
3.858
3.357
3.759
3.617
4.466
krava izloženih izložene Od standardne dana u 305
mlijeka proizvodnja prosječna 52 tako 1983. g, kako po općinama, i ukupno cijelu regiju. 4.204 litre iznosi mlijeka proizvodnja ore prosječna tacije. litara izloženih iznosi 4.179 mlijeka majki junica proizvodnja Prosječna Marof Novi dana standardne 4319, u 305 po općinama: laktacije, mlijeka litara. 4.178 Ivanec 3.601, 4.097, Varaždin 4.598, Čakovec Ludbreg krava od po 10 na popodručju najboljih proizvodnja mlijeka Prosječna Marof Novi ovako: 4.764, Čakovec 5.608, Ivanec izgleda jedine općine litre. 4.484 4.638, Ludbreg 5.254, Varaždin krava iznosi od 10 najboljih mlijeka regije pak proizvodnja Prosječna standardne litara u 305 dana 5.389 laktacije. natuizložena su za grladodijeljenevrijedne Najboljim proizvođačima U fond i svim ralne kao i novčane diplome. izlagačima nagrade, nagrade, i dale samo su mnoge čiji priloge institucije, je nagradadio organizacije svoje dinara. iznosio 300.000.novčani preko Ivana Pavlasništvo Kravom Srpak proglašena Berta, šampionkom je od 20.000 te i zvono linovec 194, koji dobio diplomu, počasno svedin., nagradu j e Stočarski centar a što ga tradicionalno Hrvatske, selekcijski dodjeljuje SR Hrvatske. Sabora čano Dobec ga jeuručio Proglašeno Vlado, zastupnik i 9 a tosu: je pratilja, Naročito
izražena
je
za
a
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
u
a
—
saga
Ivana
Poljane Jezerka, Vuraić iz vlasništvo Tome Huma Novi 2. Brezničkog Javorka, Križek vlasništvo iz Ivanec 3. Josipa Vuglovca Palma, 4. vlasništvo Jakoba iz Sračinca Varaždin Zinka, Flegar vlasništvo 5. Talan iz Sudorčana Bimba, Franje Ludbreg vlasništvo 6. Talan iz Sudorčana Plavka, Franje Ludbreg vlasništvo Antuna 7. iz Varaždin Ruža, Bajer Kneginca 8. vlasništvo iz Varaždin ŠipekAndrije Črneca Lela, vlasništvo 9. Lenček Ive iz Bela, Martijaneca Ludbreg. 1.
vlasništvo
Obad
iz
Novi
—
Marof
—
Marof
—
—
—
—
—
—
—
147
Vlasnici
pratilja pored diplome dinara, specijalne naturalne mineralnim dr. i nagrade krmnojsmjesi, sjemenu, gnojivima vlasništvo Nemec Antuna iz Šampionkomjunicom p roglašena Fonda, je Sv. Petera dobio za 6.000 dinara i 300 Ludbreg, koju nagradu je kg smjese od Čakovečkog mlina. to su: su i Proglašene junice pratilje, dobili
su
kao
6.000
po
i
u
—
a
Breza, Tome, Ključa 2. vlasništvo iz Grede Ivanec Jadra, 3. vlasništvo iz Grede Ivanec Cifra, Bregović Josipa vlasništvo 4. Ivana iz Palinoveca Čakovec Breza,vlasništvo Srpak 5. Ivana iz Palinovca Čakovec Plavka, Srpak 6. vlasništvo Pavla iz Varaždiln Rajka, Prepelić Majerja vlasništvo Vincek 7. Antuna iz Svibovca Varaždin Linda, vlasništvo 8. Nemec Antuna iz Sv. Petera Lajka, Ludbreg. vlasništvo
1.
Trakošćanec Pintarić Mladena
iz
—
Novi
Marof
—
—
—
—
—
—
—
Čobi a
Svi
vlasnici
I
Lj
nagrapratilja junica dinara, de i diplome. Vlasnici izloženih dobili su od po 5—7.500 dinara. dosu konja Nagrade i svim dijeljene izlagačima. U okviru izložbe i aukcijska prodaja r asplodnih organizirana je junica. Bila 21 9 ih a svega ponuđena junica, kretala prodano. jeiznosi P rosječna je postignuta od 120—170.000 148.333.dinara. se u rasponu dinara, cijena Za ostale tražena junice n ije postignuta cijena. U okviru što ga održao govora izložbe, pored pozdravnog predsjednik je odbora i Kanešić iznio i osnovne ecc, SkupštineOrganizacionog Josip d ipl. je stočarstva Novi Marof. o na podatke području posebno općine razvoju regije, Učesnike dr. Pegovorom izložbe, pored ostalih, prigodnim pozdravio je inž. u ime komiteta U tar Bosnić dipl. Republičkog nakon poljoprivredu. raspravi učestvovao veći o za unapređivanje poljoprivrede, izložbe, mjerama je učesnika. da će se ciklus izložbi broj Zaključeno održavanja je ovoj regiji kontinuirano. nastaviti
dobili
su
po
naturalne
4 5.000 —
a
za
na
Brlek 148
Stjepan dipl.
inž.
ć
———re
OSJEMENJIVANJE
U JUGOSLAVIJI tehničara i veterinarskih veterinara Saveza Na V Jugoslavije Kongresu i tabelaran 1982. održanom prikaz umjetnog je iznijet god. Skoplju krajem 1980. za u god. goveda Jugoslaviji, osjemenjivanja interesantan ga je. Pregledajte UMJETNO:
GOVEDA
u
. Ng
Broj veterinara
:
:
Crna
Broj vet.
tehn.
Makedonija Kosovo Bosna i Hercegovina Srbija Vojvodina Hrvatska Slovenija Ukupno:
394 25,28 15,53
12
5277
I
junica
oPJIV&nj :
114.000 4.500 154245 39.000 268 30.137 194.000 64 20,10 70 115.000 572.000 219 966.000 350.028 38,23 129241 66.403 51,87 220 63,52 359.200 565.408 80 149 266.020 204.372 76,82 1082 2960.9141,164.640 39,33
35 167 55 601 1253 901 1.691 574
Gora
OsjemenjeBroj krava i krava i rasplod. no junica
junica Jugoslavijiukupno da što 1,164.640 plotkinja,predstavlja Zatim, osjemenimo umjetno u SR 51%, Srbiji 63,5%, Vojvodini Hrvatskoj 76%, Sloveniji postotak najveći je BiH Gori i konačno Kosovu 4%, Crnoj 25,28% 15,53%, Makedoniji 20%, 36%, krava i te da korelaciji, proporcionalnoj tj. osjemenjenih postotak broj je veterinarskih sa više više veterinara, goveda, brojem umjetnoosjemenjenih ovih da od li Uzme se 1,164.640 se, odnosu na kadrova u ukupanbrojgrla. oko u znači 815.000 to a oteli samo i krava plotkinja 70%, uspješno junica litara oko 4.000 za usađen mlijeka proizvodnju potencijal genetski kojeje 1.500 na u odnosu stvari to a mogućprijašnjih litara, predstavlja godišnje, ili novčano litara 2 za nost mlijeka preko milijarde proizvodnje povećanja iz 1980. dinara novih 20 izraženo prema god, mlijeka cijeni preko milijardi Iz
ove
tabele
vidi da
se
2,960.914 krava 40%. oko
od
u
i
o
u
u
a
sada
daleko
više.
oko
teladi
godišnje plotkinja odnosu na tovu u 400 grama dnevnogprirasta mogućnošću potencijalnom od telad treba za Ova telad iz prirast prirodnog pristupa. telad iz nekontroliranog ili 167 dana tova 333 dana nego 100 do 500 nekontroliranog manje kg, znači što više oko 103 roku tom i praktički kg prirasta, postiže pripusta ili 26.000 žive vage tona 51.500 za preko proizvodnje povećanja mogućnost miliona i n. 120 4 iznosi novčano što tona dinara, milijarde preko junetine, 1980. u god. (vrijednost bi desetak u narednih terenu Veterinari na umjetgodinamogli proširiti od 20% ostatak a 40% na no pokriti onaj plotkinja, daljnjih osjemenjivanje Ovakvom bikova. kvalitetnih izabranih kontroliranim prirodnim pripustom stvorili bismo proizvodnje m ogućnost genetsku daljnju akcijom smišljenom mesa tona oko 30.000 i litara novih za 2,5 milijarde godišnje. goveđeg mlijeka od oko istom na bez Sve bi se to postiglo povećanja broju plotkinja broja sistematskom i krava miliona 3 sprovođenju umjetnog zahvaljujući junica, bikova. i rasplodnih odabiranju osjemenjivanja Od
ovih
dobiva
815.000
se
500.000
za
tov
sa
u
u
“
M.
W.
149
—
SILAŽE DOVOLJNO!
KUKURUZNE Kukuruz
'
godine gotovo ranije Tako sazrio. stočari već su radovima sa početkommjesecarujnazapočeli kukuruzne silaže dok to bilo tek u drugodinama spremanja je prijašnjim kukuruza supolovici goj Ranije mjesecarujna. s azrijevanje uvjetovano je šnim i vrlo toplimljetom. obilno
je
ove
rodio
a
dvadesetak
i
dana
u
hd
RAK X
ma
RIT
=
od
g
Pla VE KLE RJ ZR JEBIKOZARI
RL
PPG
ADO
ga
S
davao
KS Pav A *% <
RA
LJ
A
a
K
Sjeckani Tako
kukuruz
u
voštanoj
zriobi
bili u
doprema
se
sa
oranica
u
silos
gospodarstvu naprednog poznatog Josipa neka selu Oborovu Sela silos krajDugog koji počeo j e puniti položeći svoj sa kukuruzom. Bez kukuruzne silaže bi on ne mogao sjeckanim gospodarstvu stoku. prehraniti smo
i
stočara
Vra-
u
u
ZM.
HIPODERMOZA Nedavno
—
UGRKLJIVOST
stručnjaci, koji Ujeorganizacijama naroda na i ishrani dinjenih poboljšanju svjetske poljoprivredne proizvodnje interesirali kakva danas nas sa ljudi, je ugrkljivošću, situacija hipodermozi u moralo im da se ima i ponovno goveda. N ažalost, odgovoriti je podosta očito da ćemo se s morati nekim u je njome opet temeljito pozabaviti, jer je našim na stoci više ima. sve Pa da vidimo o čemu se krajevima pašnoj opet to radi i da se ponovno ugrkljivosti prisjetimo hipodermozi osebujnoj toj bolesti ličinke štrka goveda koju prouzrokuju muhe,velikog Hypogoveđeg derma bovis. štrka nekoliko u navrata oko Ženkamuhe velikog 500 goveđeg priljepi nad obično To čini koncem po stražnjim nogama. projajai korjenomdlaka, na osobito za vrućina. su ljeća početkomljeta pašnjacima najvećih Jaja se
rade
u
međunarodnim
u
-
—
150
tri do
četiri dana
iz
jaja bijela, duga mišiće kroz kičmeni kožu i uz živce kanal, probušeleđa putujutrbuha i bedara izlegu se prsa, i gdje dalje krsta, rjeđe podkožu, p rvenstveno su široke do 15 mm, do 28 mm, ličinke Odrasle su zdepasta duge razvijaju. su na su a kraju, boje smeđe, stražnjem najdeblje sprijeda sužene, oblika, i ličinke Oko se i žilava im koža upala gnojna bodljama. razvija je tako posuta bi Da hrana. služi kao im da ličinke leže u koji Oko ličinke gnoju nakuplja g noj krave koži sitne disati u ličinke tijelo rupice. mogle tkivnu probijaju se tako da ličinka leži u čvoru čahuru vezivno stvara koji pri(ugrk) veličinu i do doseći koži i može već izvana po omanjeg izdignutoj mjećuje Ličinke stotina. biti i po nekoliko može čvorova Ovakovih kokošjeg jajeta. već čvorovi iduće ali već u rastu godine siječnju polako, mjesecu razmjerno kroz ličinke izlaska do časa sve i vidni se povećavaju postepeno postaju kao što izlaze aktivno koži kroz a na u ljeto jenapred dišu, koju rupicu izdašno im sama Pri izlasku rečeno. i lijeganjem. životinja ustajanjem pomaže oko 36 sati i već 12 do za uvlače izlaze se Ličinke obično u zemlju jutro, dok iz se oko 17 do 30 dana u se u njih kukuljici kukuljicu; ostaje zapreta sunčana iz Redovno štrkovi. muhe ne kukuljica izlijeću ujutro razviju I tako dlaci se ženke na i nogu. vremena se, stražnjih ostavljaju oplode jaja može lanac života već a za to njihovog razvoja godina, ponavlja hiljadama samo čovjek. prekinuti inače što to veće se višestruke i daleko od su nego Štete ugrkljivosti dlaka do štrka sa da bi zametci mislilo. Kao što smo velikogživce stigli vidjeli, kičmeni zatim a izabrale leđa kožu su upravo put, nevjerojatan pod i kičmena oštećeni živci biti Pri kanal. mogu moždina, njihovom p utovanju kožu teško i veoma toksične tvari i ličinke oštećuju ž ivotinju izlučuju truju to i često čine na još Međutim, neupotrebljivom. najvrednijim je mjestima boli u lenisu štete. sve zbog propadaju, mršave, Ugrkljiva goveda tjelesno im i teško i krstima đima se pa pasu mliječnost slabije je goveda saginju, bila. Junad što bi to inače znatno nego u zakržlja, tjelesnom razvoju manja vidi štete su a Kao što se iz a i velike,najočitije gornjega plodnost jeslabija. zaraslica i rupa na koža naročito u na su puna starijih goveda oštećena je kožama, i to na nalazili veoma su se najvrednijim čvorovi, je gdje mjestima često i a bezvrijedna. djelovima, od stoka bolovala naša rata sva je ugrkljivosti poslije Neposredno gotovo ili se oštećen bio koža i velik prišlo Zbogtoga upropašten. prvenstveno broj je Vrnastanka i i upornom sistematskom ugrkljivosti. sprečavanju suzbijanju od štrka ličinki za šena uporna najprimitivnijeg propaganda uništavanje je leđa do ličinki fizičkim načina pa goveda premazivanja istiskivanjem ugrka Pri tom davalo usta. na i se sa sa pa suzbijanju lijekovima koje lijekovima, koža i za i za su preradu industrije otkup sudjelovala preduzeća financijski svesti u i bolest i mesna se graa donekle snošljive uspjelo industrija koža, nice. 0,81 mm, ličinke
široka
oko
nakon
0,29 mm;
se
u
u
za
.
izgledalo popustila suzbijanju jer je je što se na što ima s da u stvari no preradu razloga bilo, ugrkljivostimanje je načina koža tovne veliki junadi, kojazbog dopremalo procenat razmjerno Sada se nisu bila i kratka prestalo ugrkljivosti, ugrkljiva. jer vijeka je držanja naročito na sistematskim sve Banije, područjima više, suzbijanjem, opet a stoka za i više se sve mlijeka tržište, proizvodnja L ike, gdje razvija Korduna, znati da Treba drži na se ugrkljivost, hipodermoza nije paši prvenstveno danas za samo goveđe kože, problem prerađivače p ogotovo privredni krupan i kože minimum sveden sirovih koža kada na uvoz dragocjenija postaju je tako i za iako na ne isto sirovina, nego proizvodnju toliko, prvipogled izgleda i mesa. pa mlijeka, financida koriste interesu Zato zajednički priđu goveda koji sviju je nastanka i i hipodersuzbijanja sprečavanju sistematskog ranju sprovođenju Tokom
vremena
naša
budnost
u
sa
sve
u
151
ai
todo
m
o
šo
2
ea
to
može
i učiniti
vrlo
organizirati veterinarska služba da i spremna posao je taj Korist bi za bila vrlo velika. sve sprovede. moze,
a
se
PREČEC
uspješno, jerlijekova ima, i sistematski ponovo organizira a
Pr
KRAJ DUGOG
SELA
Svako
Ivan
jutro traktorom sa obilazi tri obbližsvojim sela i Prečec i nja Tedrovac, Lipovac sabire od Sabramlijeko proizvođača. hladi no hladioniku u mlijeko koji j e u smještenurednoj prostoriji njegovog Dnevno iz spogospodarstva. dopremi tri sela
menuta
1200
Orač
do
1300
iz Prečeca
litara mli-
jeka. U
Ma BOON
>
E
ka Orač
Ivan
PO
KE a
iz Prečeca
godinepripremi Pri i su krajuljetacijelu jesengoveda 7
GRČ
ND Na
X
NG
Orač
poslu pomaže Tome pomoć djeda mu
“
KRANUI
SIR
4
ska
:
s
kukuruzne
vagona
BodieSR “i
>x
Ivka
U
I
Civat
Svake stoci.
svojem gospodarstvu o bitelj Orač 13 krava i 3 Prouzgaja junice. u kravi izpo sječna mlječnostlaktaciji nosi 4000 litara U prošloj mlijeka. godini zadruzi isporučio jesvojoj »Gornja iz sg Sela 52000 litara rnljeka Dugog
KE
kćerkom
supruga i bake
Ivka
Marije.
4
EE
fi
Marijom i kći
silaže
obrok
osnovni
pašnjaku.
na
u
KS
kao
X.
2
runajekk» na
pašnjaku
Marija.
Treba
i stručnu
spomenuti
ZM. 152
___
_——
a
odo o
o
o
ČISTOĆU! NA
SABIRAČI ZABORAVILI
Zagreba inspekcija jedneopćine je sabiralištima i utvrdila da stoću i hladionika mlijeko posuda(kanti) je da se i to nakon nečiste i neuredne peru posude Zaključak pranja! je kefom oštrom vodom i to bez hladnom obvezatnog mehaničkogčišćenja raskužbu. vode i sredstvom za primjenutople ovlaRadi i po opasnogstanja takvogneprimjernog zdravlje potrošača ih na uzela obrise i štena za sa posuda mlijekouputila inspekcija je stijenki Veterinarska
u
za
su
blizini
nadzirala
či-
u
—
uz
mikrobilošku
analizu.
gradaZagrebaupozorava zdravlja sabiralištima u na higijenskih golemepropuste primjeni mjera brojnim bakteriološki Osim niti čista, tako jednaposuda mlijeko mlijeka. nije toga 100%!! uzoraka da svih 29 pa pozitivno jezagađenost je mikrobiloški tekstu Ovakav se da posuprema ukazuje zapisnika, nalaz, čiste kako treba. de za i hladionici ne svega potrebno mlijeko Prije jeprimjesredvodom niti mehaničko s čišćenje, tj. primjenom pranjeposudatoplom četkom. Nakon oštrom stava za uz ribanje pranje temeljito togamehaničkog Nakon se ponovo operu posude isplahnuti. temeljito čišćenja potrebno je toga kante raskužbu. vodom nalazi sredstvo i za se sa u kojoj Mljekarske isplahnu da se dobro okrenuti nakon s otvorom prema dolje iscjede. potrebno pranja je voda zaostala kako bi se sva otvoriti hladionika Kod u potrebno čep posudi je istekla. nakon pranja Mikrobiološki
nalaz
Zavoda
za
zaštitu
u
za
o
“
;
o
VA
k ba
|
i ž
posudemoraju kojerukuju mlijekom nikakvu imati ruke rukama i na ranu. smiju Zavoda zaštitu službe šef Na za zdravlja grada kraju, Epidemiloške grebazaključuje: rečeno »Prema tome tehnologiju najjednostavnije potrebnojeu cijelu rade namirviše osobne uvesti s tom higijene ljudi koji mlijeka sakupljanja nicom!)! Nadalje,
osobe
s
i peru
imati
čiste
ne
za-
ZM.
153
a
PŠENICE
SORTE iz Institut za i nebilja oplemenjivanje proizvodnju Zagreba objavio je slikovno davno 7 sorti »sorte u katalog pšenice« kojem opisuje pšenice:
154
a
bod
it
A.
nn
—
_————-——
Zlatna
dolina
Super
zlatna
Nova
zlatna
Baranjka
Dika
Lonja Đakovčanka katalogu potrebnoj p šespomenutom postoji sjemena nice hektar. Navedene sjetvu za za norme u kilogramima jedan pšenice treba onoliko koliko za kg/ha povećati postotaka klijavost jeposto sjeod 100%! mena manja i kada za u Postoji nepovoljnim, zakašnjenim upozorenje sjetvu uvjetima treba količinu 1% i to za svaki dan iza za povećati sjemena optimalnog sjetve roka. To količine rokovima može iznositi u napovećanje kasnijim sjemena do 30%! jviše Tablica količinama o za u potrebnim sjemena sjetvu kg/ha. U
tablica
količini
o
u
Težina 1000
Norma
sjetve
—
broj klijavih zrna
na
m
zrna
(grama) 32 34 36 38 40 42' 44 46
550
600 192 204 216
176
187 198 209 220 231 242 253 264 275
48 50
650 210
221 234 247
228 240 252 264 276 288 300
»EDO«
—
260 2713 288 299 312 325
700 224 238 252 266 280 294 308 322 336 350
750 240 255 270 285 300 315
800
330 345 360 375
352
256
172 288
304 320 336 368 384 400
RANI HIBRIDNI KUKURUZ
iz SR »Kutjevo«suradnji glasovitom Peragis« hibridni kukuruz »EDO« FAO Njemačkeproizvodi najraniji koji p ripada 150! su kukuruza »EDO-: Zapažene brojneprednosti grupi hibridnog dobar i za podjednako jzae hladna isjeme silažu; brdovita nezamjenjiv područja; 'sa postiže sigurnošću željeni zriobe; stupanj berba rana oranice idući za omogućuje pravodobnu p ripremu usjev; brzi dobar rani rast u hladnom i vremennepovoljnom proljetnom skom razdoblju; i na otporanje poleganje; sigurnost prinosa!
PPK
u
sa
tvrtkom
»KWS —
—
—
—
—
—
—
.
—
5, Sjeme najranijeg traženog pakuje 10 i 25 atestirano i kg koje zaprašeno, je plombirano. Na treba da se kukuruz »EDO« i kraju upozoriti lipnju sije mjesecu kao drugiusjev! ovog
i vrlo
kukuruza
se
u
vrećama
u
ZM.
155
156
RUČNOM
SNAGOM
I KONJSKOM
djeda RugvicekrajDugog zapazili Rekli su nam tako kako vilama »okreću« i lucerku. travu pokošenu jenajbolje tako štedi ne i se samo prevoze zapregom pa konjskom najjeftinije! Sijeno U
nafta
blizini
već
Sela
smo
livadi
na
i baku
i novac!
ZM.
Spremanje POLJOPRIVREDNI
CENTAR
Izvještaj sa
— broj
Ime, prezime
7. IX
i mjesto
uzgajača
livadi
na
HRVATSKE
organiziranog
održanog Red.
sijena
RJ
—
kod
Dugog
STOČARSKI
Prigojni br. junice =
kg Postignuta iklasa cijena
Težina
=
1721
610/Ila
2.
N. Ratkovac,
4852
520/II
4840
520/II
4886
500/Illa
13700000 13200000
4312
S70/Ila
15250000
6.
Prespa D. Stjepanović,Ždralovi D. Stjepanović,Ždralovi F. Kovačević, D. Mosti _F.Kovačević, D. Mosti
4380
550/II
14250000
7.
S. Došen,
71762
580/Ila
15400000
8.
I Matleković, Babinac
5103
525/II
9.
1 Herčeki, Bedenik 1 Hanževački, Nevinac
4998
595/II
5072
600/Ila
151.000,00 158.000,00
5182
580/Ila
15400000
5096
610/Ila
180.000,00
5097
670/II
5171
6I5/II
5.
10.
Prekobrdo
Horvat, Brezovac 12._M. Grubor, M. Korenovo T. Paun, Brezovac 13. M. Antolić, Nevinac 14. M. Krapec, Severin 15. 11.
16. 17.
M.
Baukovac, N. Pavljani E. Radmanović, Severin M.
= 605/II 5118 3538 5180
530/II
545/II
CENTAR
pasmine
Kupac
169.00,00 137.000,00
[ Lovrić, Predavac
4.
SELEKCIJSKI
sajma junica simentalske rasplodnih Rovišću kod 1983. godine u Bjelovara
1.
3.
Sela
= 137.500,00 — 165.500,00 154.000,00 138.500,00 153.000,00 141.500,00
»Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar >»Sirela«, Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar 157
I Jakopović, Orovac
650/II
16150000
17278
Ž. Durišević, Rovišće “J. Bereš, V. Pisanica I Padović, Sasovac D. Beštek, Kuštani
7426
31.
L
Varga, Virje
= 595/llla 26394 = 660/Ila 10874.
Markovac .
14739
550/II
14250000
L Markovica, Durđevac D. Modrić, Ivanska
14700
15000000
11352
590/II 530/III
N. Taritaš, Paljevina
11545
540/Ila
organiziranog
sajma
Ime, prezime
i
IX
rasplodnih 1983. godine
ann mi
mjesto
uzgajača
7.
Majvald,
Težina
590/Ila
11412
550/II
11436
540/II
11450
— 660/I —575/II
132.200,Lipik RJ Daruvar 168.800,RJ Garešnica 141.500,-
—
142.100,150.200,-
13. 14.
Maslenjača D. Jakopec, V.
2168
—
Maslenjača Brestovac Franjić, —I D. Korupan, [Šumetlica
2178
—575/II
18. P. Tuček, 19. 20.
21. 22.
11414.
5155
3459
24. 25.
Selo Selo
I
D.
Kovačica
Kovačica Tun, Z Kirin, D. Kovačica L Kulišek, V. Grđevac Z Javorski, D. Kovačica
26. 27 A. Tomašice Bašljan, 28. S. 29. V. Trnovitica — Šlavalj, 31.
— Horvat, [ M.
32
M
30.
135.200,-
3145 3129 3080
520/IIla
3261
520/II
3233
505/II
10373
— 565/Ila
Hercegovac
10382
V. Trnovitica
10193
Žunac, Setnička, V.
Trnovitica
—595/II
560/lIla
3174.
10268
570/Ila
Lipik
RJ
Lipik
Garešnica
-
535/Ila
—635/Ila 500/II
—
RJ
-
S10/II
500/Ila
10346
RJ
570/II
3227
3260
Daruvar
144.200,-RJ Daruvar 141.500, RJ Garešnica 140.600,RJ Garešnica 129.800,Garenica RJ 144.800,RJ V. Zdenci 145.100,-RJ Daruvar 146.600,- RJ Lipik 116.900,RJ Garešnica 150.200,RJ V. Zdenci 135.200, RJ Lipik 134.000,-RJ Daruvar 128.600,RJ Garešnica 131.600,RJ V. Zdenci 128.900,-RJ Daruvar 140.300,- RJ Lipik 145.700,RJ Lipik 128.000,RJ Garešnica 158.300,-
590/II
3254
7028
Zdenci
-
590/Ila
— 455/llla —590/Ila —540/lI
7006
V.
RJ
595/Illa
=
RJ
RJ
'
Ivanovo Selo Keglen, G. Rašenica B. Vukelja, Orlovac D. Kovačica —LJavorski,
— Javorski, L A. D.
128.000, RJ Lipik 154.400,- RJ Lipik 129.800,RJ Garešnica 130.700,-RJ Daruvar 144.800,RJ V. Zdenci 150.200,RJ Garešnica 137.000,-
540/IIla
Maslenjača I Kovačić, V.
V. Frantal, Ivanovo F. Tuček, Ivanovo
»Zdenka«
11432
11323
*
MI
560/Ila
11453
2175
V.
Kupac
-
Lipovac
Majur
= Postignuta
cijena
500/II
11. — 12
17.
kg
i klasa
Kalenski, Daruvar J. Matok, Daruvar I Kovačić, V.
10.
Daruvaru
4834
9.
6.
održanog
515/II
Majur Č.
5.
—
4867
8.
4.
13350000
11491.
11564
3.
u
Bjelovar
— 580/I —S510/II
Stojković, Doljani S. Bjelajac, Kip S. Bjelajac, Kip _P.Cicvara, Trojeglava J. Alavanja, Kreštelovac V. Mutka, Daruvar A. Benak, Ljudevit Selo PP. Kriličić, Lipovac
23.
— 169.50000 148.000,00 14500000
<
=
143.500,00
563/II
broj
16.
140.550,00
14743
Red.
15.
175.50000
555/II
26553
27.
2.
153.000,00
M. Golub, Durđevac Đurđevac L Markovica,
Izvještaj sa
1.
pasmine
17114.
J. Oslovar, Sasovac
Trakoščanec,
junica simentalske
16750000
2645
650/Ila 540/lI
17219
M.
14650000
15400000
PBBBSBRABRBEBSE Orlovac I Demerac,
=
»Sirela«, Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar
580/Ila 605/II 660/I
3539
'
490/II
126.200,-
RJ
Lipik
158
--
-—
-
Izvještaj
sa
sajma
organiziranog
28.
Ime, prezime
Red.
i
IX
mjesto
rasplodnih 1983. godine
Težina ure i klasa junice :
br.
uzgajača
1.
F. Maltarić,
2...
V.
3. 4. 5. 6. 7.
Torčec
Torčec Kuzmić, I Kolarek, Drnje J. Blažek, Peteranec M. Smolčić, Peteranec Z Kovačić, Jagnjedovac
3622
LJug.G.
6011
—
550/Ila 545/]I
3607
Velika
3525
6141 6057 5933
—565/II = 640/IIla . 615/II = SA45/II 600/II
8.
IL Ilotić,Torčec
3549
9.
Drnje Lj. Grubić, Prnjavor M. Poganac M. Manojlović,
F.Šafran,
3647
— 545/II
5977
540/lI
5988
575/II
3192
610/Ila
11642
650/I
11704.
575/II
11580
610/Ila
11558
575/II
Gola
11492
Gola
11546
525/II 540/Ila
Gola
11593
S. Ujlaki, Gola V. Vujčec, Gola Gola P. Večenaj,
11690 11681
—S15/II
23.
J. Telic, Otočka
11604
600/II
24.
J. Telic, Otočka
11612
660/Ila
V. Pali, Gola V. Pali, Gola F. Vedriš, Novačka
11640
555/II
11687
515/II
11533
— 5TO/III
— 11. _ — Kolarek, Hlebine 12. _F. Gola S. 13. = Šestak, P. Gola 10.
14.
15. 18.
—
Ujlaki, V. Ciganek, Gatalovo J. Parag, Gola Pašica, M. Pašica, IL Mehkek, M
17.
18. 19.
20. 21. 22.
25.
26.
27 28. 29 30 31. 32.
— — = —
43. 44. 45.
48. 47. 48. 49.
F. Jilk, Novačka
11608
Živković, Gola — Blažeković,
11516 11614.
545/II
11576
580/Ila
11552
520/IIla
Gola
J.
_F. J.
Gola
F. Mehkek,
.
11789
Gola Gotalovo
11737
55.
56
—555/II —530/I 565/II
500/IIla 570/II
Bregi Drnje
6173 3555
620/II
Peteranec
6139
540/II
Lovković, Otočka Gola N. Kovačić, F.Jelk, Novačka K. Podravski B. Lončar, K. Podravski B Lončar, S. Ban, Prugovac T. Pintarić, Prugovac M. Jakopović, Virje M. Jakopović, Virje P. Slamić, Virje M Kovačić, Durđevac M. Pavin, Durđevac M. Pavin, Durđevac,
11610
600/IIa
11792
490/IIla
11741
565/II
5085
= 650/II
14782
530/II
Kranjec, Đurđevac
14442
630/lI
V.
= — —
S1. 52. — 53.
11526
560/Illla
— 615/lIla
— Kovačić, B. J. Posavec,
—
11583
Otočka
Kertez, I. Horvat,
N.
50.
54.
580/Ila
— 605/Ila —650/I
11597
39. D. Peroković, 40. 42.
625/Ila
11724
37 38. 41.
—575/IIla — 565/I
J. Salaj, Novačka Novačka F. Ruško,
= D. Živković, Peroš, Gola 34. F. Mehkek, Otočka 35 Novačka 38. .M. Mehkek, 33.
11627
620/Ila
M.
11827
5064 5040 5009
620/Ila
-
— 575/lIla 545/Illa
10821
- 610/II
10984
625/Ila
10956
14605
14714.
590/II
—
595/II
570/II
kg
održanog
pasmine
junica simentalske u Koprivnici
= Postignuta cijena a
Ku
sjeni
148.500,- »Sirela«, Bjelovar
141.500,- »Sirela«, Bjelovar
»Sirela«, Bjelovar 156.500,- »Sirela«, Bjelovar 152.000-, »Sirela«, Bjelovar 155.000,- »Sirela«, Bjelovar 141.500,- »Sirela«, Bjelovar 162.000,- »Sirela«, Bjelovar 141.500,- »Sirela«, Bjelovar 141.000,- »Sirela«, Bjelovar 147.000,- »Sirela«, Bjelovar 160.000,- »Sirela«, Bjelovar 173.500,- »Sirela«, Bjelovar 147.000,- »Sirela«, Bjelovar 160.000,- »Sirela«, Bjelovar 147.000,- »Sirela«, Bjelovar 138.000,- »Sirela«, Bjelovar 146.500,- »Sirela«, Bjelovar 144.000,- »Sirela«, Bjelovar 157.500,- »Sirela«, Bjelovar 163.000,- »Sirela«, Bjelovar 134.000,- »Sirela«, Bjelovar 152.000,- »Sirela«, Bjelovar 169.000,- »Sirela«, Bjelovar 143.500,- »Sirela«, Bjelovar 136.000,- »Sirela«, Bjelovar 154.000,- »Sirela«, Bjelovar 142.000,- »Sirela«, Bjelovar 141.500,- »Sirela«, Bjelovar 159.000,- »Sirela«, Bjelovar 173.500,- »Sirela«, Bjelovar 141.500,- »Sirela«, Bjelovar 154.000,- »Sirela«, Bjelovar 134.000,- »Sirela«, Bjelovar 145.500,- »Sirela«, Bjelovar 143.500,- »Sirela«, Bjelovar 151.000,- »Sirela«, Bjelovar Bjelovar 130.000,141.500,- »Sirela«, Bjelovar 152.000,- »Sirela«, Bjelovar 156.000,- »Sirela«, Bjelovar 140.500,- »Sirela«, Bjelovar 158.900,- »Sirela«, Bjelovar 128.000,- »Sirela«, Bjelovar 145.500,- »Sirela«, Bjelovar 162.000,- »Sirela«, Bjelovar 161.500,- »Sirela«, Bjelovar 138.500,- »Sirela«, Bjelovar 144.500,- »Sirela«, Bjelovar 156.000,- »Sirela«, Bjelovar 154.000,- »Sirela«, Bjelovar 163.000,- »Sirela«, Bjelovar 151.000,- »Vindija«,Varaždin 146.500,- »Sirela«, Bjelovar 139.000,- »Sirela«, Bjelovar 157.500,- »Sirela«, Bjelovar 145.000,-
»Sirela)
Mr
Milan
Bolić
159
ODKUD
GLAVOBOLJA?
pacijenti simptomkojeg jimlječnicima ih da od da osam Smatra se glavobolje koja prisiljava ljudi pati posto klinika više. Sve veći A takvih sve se obrate liječenje liječniku. jeljudi dokaz su kolikobroj široko u cijelom rasprostakoje.niču je glavobolje, svijetu, to zlo. njeno veliki može kao ne moBol u brojoboljenja, koja pratiti glavi, simptom, niti niti i biti odmah proliječniku. Zbog bolesniku, uočljiva toga, jasna raju raznih nekad će biti naći uzrok posao specijalista dugotrajan glavobolji pravi kod se medicine. grana sada, javlja Pogledajmo jasnoukratko, kojih stanja neugodan simptom. ovaj oblik Vazomotorna najčešći glavobolje.uopće. glavobolja jevjerojatno ili kada dolazi do sužavasomatskim sa u vezi psihičkim naporima, Nastaje i moždanim na ili opnama. mozgu Promjene arterijama, arterija nja širenja vlažnosti može izazvati tlaka, pad atmosferskog poredbrzina ostalog, itd. promjene tlaka dosta kod krvnog česta, povišenog je zraka, vjetra Glavobolja može i ona se M eđutim, slučajevima javiti najraniji simptom. mnogim biti uzrok može tlaka. Ateroskleroza i kod dugotrajnih glavobolja niskogOd kure uzroka (stroge dalje: gladovanje, srednje jačine. mogućih spomenimo alkohola i (neprospavana upotreba noć, mršavljenje), cigareta pretjerana tko se na već kave onome crne navikao, (sigurmamurluk), uskraćivanje nju i krvatakove kod vrste uočen tumor, no apsces glavobolje!), porast jeu akutna abdominalni tifus akutne bolesti zarazne mozgu, itd), (gripa, renje kronična ili kronična bolesti sinusa, bubrega, začepljenost, pred upala stanje moždanih akutna trauma Imozupala (meningitis), (potres opni menstruaciju, i mišiča vratu živaca na skalpu, (pogrešan u pale glavi, ga), zategnutost vid i način dalekovidnost), glave), oslabljen emocionalna (kratkovidnost, držanje sjedenja vratnih tjeskoba kralježaka, oboljenja uha,zuba, upale napetost, itd. itd. i konflikti) teškoće, psihički strahovanja, (životne ali iz ih se ne uzroci, razumljivih razloga ovdje drugi Postoje jošbrojni što već navedeno Možda i može sve ovoga dovoljno čitanje spomenuti. je je ću Posebnu vrstu da zaboli glavoboljemigrenu, glava! nekog opisat jednom drugom zgodom. iznose
informativan
najmanje Najčešćeujedno i
svo-
:
za
u
u
a
u
za
nas
na
—
TOGA NEPOZNATO JOŠ UVIJEK DOSTA onih ima Iako mnogim znamo uzrok, jošuvijek kojeostaju glavoboljama da se većini u ovog velikoj slučajeva pozadini neobjašnjene. Cinjenica jeste Prema život opasno nalazi neko tome, ne po oboljenje. ozbiljno, simptoma kod se i bez kratkotrajne glavobolje, koja uzbuđenjapanike, blage, velikog jednompojavila. znak su O onim bolesti, glavoboljama, koje vjerojatno ozbiljne drugim kazat ću par riječi. slijedeći put Vaš liječnik u
UREDUJE
UREDNIČKI
ODBOR
Šime
Erhatić, dipL inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl. Dapo, dipl vet, Nada s inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav Majić Glavni urednik: Zlatko i odgovorni Mašek, dipl vet Tehnički urednik: Vera Volarić, dipL inž radnika i izdavač: SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Zagreb,
Hr
Mjesečna Tisak:
SOUR
pretplata
za
»Vjesnik«
privredne —
OOUR
organizacije TM, Zagreb
i ustanove
15
dinara,
a
za
: proizvođače
inž. Tomi jo
Ilica
in mlij
nisles Kolak
31/III, telefon KAI
i
dp i
440-