Mljekarski list 11-1983

)

GOD.

N < U)eduifra)

>« <

I

3

E ri “N 2

|

;

R

|

o)=

Qm

iš

£ Ž

EI

3

|

e :

f

&

za o o k f

|

S

|

:

S

|

A doso 2

_ = g 69o)

PROBLEMI PROIZVODNJE OTKUPA MLIJEKA NA PODRUČJU POLJOPRIVREDNE ZADRUGE PITOMAČA obuhvaća desetak Područje djelovanja Poljoprivredne zadruge od obronaka se do uz sela, koja prostiru Bilogore rijeke Drave, podravsku istočnom Đurđevac.

Oko sabirača 800 sa magistralu dijelu općine preko 15 sabirnih oko 2 litara godišnje mjesta, isporuči milijuna mlijeka. sa i Područje poljoprivredno, jetipično govedarskom t radicijom razvijenom ratarskom što su odlični proizvodnjom, preduvjeti mogućnost povećanja i krmne time i probroja goveda mogućnostpovećanja baze, povećanje i izvodnjeotkupamlijeka.

Pred nekoliko došlo do do i smagodina opadanja je pojave broja g oveda i To proizvodnje njenja otkupamlijeka. jeponukaloPoljoprivrednu zadrugu da u zadatke stavi i aktivnosti program prvo svoj razvoja mjesto kojima bi se u fazi i Naprvoj spriječilo dalje o padanje p roizvodnje otkupa mlijeka. kon i dana da ne samo i godinu pol rada, prestala opadati je p roizvodnja već došlo i do i otkupmlijeka, je određenogpovećanja proizvodnje otkupa. količine I VII za 1982.

Uspoređujući otkupljene mlijeka razdoblje mjeseca istim sa 1983. dobili smo rezultate. godine razdobljem godini, slijedeće U sedam 1982. litre 1.092.483 a prvih mjeseci godineotkupljeno mlijeka, je u istom 1983. litre 1.211.464 što razdoblju godineotkupljeno je mlijeka, ukupje no 118.981 litru ili za za oko 11%. povećanje Prva bila obračuna individuakcija jepoboljšanje vršenja isplate mlijeka alnim Obračuni vrše elektronski se obračunskom u centru proizvođačima. štednih a i to redovito do 25. u »Sirele«, isplata preko knjižica mjesecu protekli mjesec.

Kod time smo određenu veću za proizvođača postigli stimulaciju orijentana i nabavu novih poveciju proizvodnju mlijeka grla.

Daljamjerau cilju našem bila krava. po programu ćanjaproizvodnje mlijeka je povećanje broja Tako toku 1982. i 1983. a je godine prvojpolovici godineprekozadruge, kreditom »Sirele« visokobređih čistokrvnih i kranabavljeno stotinjak junica va.

Pitomača

u

za

a

za

na

u

za

u

aktivirana.

U p onovo Selekcijagovedarstvu, kojaje zapuštena je osim su novo uvedena i sva selekciju nabavljenih grla, postojeća grla koja vodila i su se Kod stočara u interes nabavu čistokrvnih prije selekciji. je i svakim danom veći i sve za grla selekciju predstavlja značajan optimizam i na ovom dalje povećanje govedarstvaproizvodnje mlijeka području.

Da bi se što brže čistokrvnih iz fonda povećavao broj grla postojećeg gosvako žensko tele od krave iz veda, sposobno kojepotječe selekcije, otkupljuje se muško i kod za zainteresiranih stočara po cijeni rastele, dalje uzgaja plod. između i takovu telad se do kada Ugovorom zadrugestočara, stadija uzgaja ustanoviti i kao bređa kredit kod na jemoguće bređost, dalje, junica o staje ili se nekom stočaru. zainteresiranom prvobitnog uzgajivača, daje drugom Navedenim i stočar ugovorom troškove sve zadruga podjednako snašaju i a na(hrana, kamate, liječenja, o siguranje osjemenjivanje druge troškove) kon bređe se dobit po razlika prodaje junice tržnoj dijeli cijeni podjednako između merkantilne i Ta razlika između merkantilne rasplodne vrijednosti. svakim danom sve i interes za p a rasplodne vrijednosti je veća, je uzgoj veći. sve rasplodnih čistokrvnih grla u

bila

za

za

—

-

162

i rasplodna "U jeuzgoj može a time dobra povećati brojgoveda, akcija kojom najbrže mlječna grla određenom i na području. mlijeka proizvodnja da i oni sabirnih i novih isporučuju Otvaranjem mjestamogućnost mlijeko sada imali nisu u stočari to do povećanja prilike koji jedaljamjera cilju otkupamlijeka. nalazi Na našem se u selu prekoDrave, koje jedino Križnica, nije području imaObišli smo domaćinstava nikada se koja pedesetak otkupljivalo mlijeko. kod krava i oko sedamdeset organizirali otkupmlijeka jednogproizvodaju dana traklaktofriz. smo mlijeko svakogdrugog Otkupljeno postavili ča,gdje do skele na torom u određeno na se gdje Dravi, vrijeme drugoj rijeci prevozi čeka i cisterna strani rijeke preuzimamlijeko. nekoliko nakon već i Iako su mlijeka otkupa transporta otežani, sada, uvjeti litara 5000 se mlijeka.

Organizipreko otkupa, mjesečno otkupljuje mjeseci i nabavu novih stočara interes za grla povećanje ranjemotkupamlijeka veći. selu tom sve u udaljenom proizvodnje mlijeka je važna u mlijeka proizvodnje jeproizvodnja povećanja Slijedeća mjera cilju krakrme i kvalitetne u ishrani količina mliječnih potrebnih njenokorištenje

zadruzi

se

smatra

da

teladi

čistokrvne

ženske

za

se

I

Va.

održana

prošle krme, potakla proizvodnja stručna o sabirnim stočarima svim su na predavanjamogućnostimjestima ishrani krme i u i načinima goveda. proizvodnje, spremanja korištenja i konkretna stočarima se Uz posebno daju uputstva pojedinim predavanje kri vezi vezi u u proizvodnje, izgradnje silosa, spremanja korištenja savjeti Da

bi

se

što

više

u

toku

zime

ma

me.

predavanja održavanje planira period ovogodišnji mlijeka. proizvođače sada čine od strane i u Sve ove se povećanja zadruge,cilju koje mjere akcije da se i nisu i govedarstvoproizvodnja otkupamlijeka, dovoljne proizvodnje više povećaju. mlijeka još da strane zadatak društveni i van svoje Postoje zadruge drugikojimaje i na i kvalitete a time povećanje goveda, broja utječu povećanje značajno mlijeka. proizvodnje i veterii Jedan od važnih činioca govedarstva unapređenjerazvoj je direktno na narska poutječe kojaputem umjetnogosjemenjivanja služba, kvalitetu. na a većanjebrojagoveda, posebno proizvodnu u učinila dosta na kako već goselekcije planu navedeno, Zadrugaje, je rad onda seali ako nema vedarstvu, umjetnogosjemenjivanja, jedalji ograničen. lekciji od 1.000.da Danas dinara, osjemenjivanjapreko jeneshvatljivo cijenu 1.700 na veterinarska stanica grla, umjetnoosjemenjivanje nijeorganizirala bila bi od osnovnih zadataka.

Kada iako to nadležna, zadruga jojje jedan i to sa tim bi efikasno i stručno u mogla organizirati osjemenivanje selima, daleko nižim stočara. za cijenama sela desetak u Na Poljoprivredne zadrugePitomača, djelovanja području asfaltnim Pitomačom i sa međusobno i povezana su puse koja nadovezuju bez se vrši se krava oko 1700 ne na tevima, umjetnoosjemenjivanje,kojeg i prokao ni i kvalitetna zamisliti može ne prava broja selekcija, povećanje kao za kvalitete izvodne proizvodnje preduvjeta povećanje goveda, glavnih mlijeka.

Za

zimski

se

za

ponovo

sve

sa

na

za

na

uz

163

ko tan

i

i

o

ts

da

a

do

uvoznih i reproUnapređenje govedarstva, koje komponenata danas osnovni zadatak na i stočarmaterijala, je planu poljoprivrede razvoja bi trebalo stva, i društvo na zadatke one odgovornost pozvati koji s voje tom na i imenovati ne da to proveplanu izvršavaju druge organizacije du. ne

od

ovisi

sve

politička zajednica određenog područja pogledu razvoja zadatke i nadležnost takovih govedarstva svoje donošenja koje mjera osigunesmetani ravaju razvoj govedarstva.

Na Pitomača i području djelovanja Poljoprivredne zadruge postojedruge se u poljoprivredne koje organizacije, unapređenju govedarske proizvodnje selu 2 nakon teleta i javljaju teljenja mjeseca krave,cilju otkupa njegovog ili tova vodeći da li ne to tele žensko čistokrvno i i daljeg klanja, brigu je da se za i sposobno uzgoji dalji rasplod proizvodnju. dozvolila i ozakonila da i te ravnopravno Skupština općine je organizacije kao i vrše teladi. Mi zadruzi da bi smatramo zadatke zadruga otkup i oko trebala biti selekcije vođenja brige unapređenja govedarstva, zadruga ima ona teladi na i to zato svom da od pravo jedina koja otkupa području teladi odmah sve izabere kvalitetnu žensku telad u cilju otkupljene daljeg Nikako bi više se ne da se uzgoja. smjelo dopustiti pojedine organizacije selu samo u berbe i javljaju žetve, vrijeme otkupa.

Važan faktor određenom na i pomočirazvoja govedarstva području j e za se vrši konkretno to »Sirela« koju organizacija otkupmlijeka Bjelovar. je Uz kredita nabavu novih za »Sirela« bi trebala i oblidavanje grla drugim cima i načinima određenom na govedarstva pomagatirazvoj području.

Na od svake litre 20 para području općine isporučenog mlijeka odvaja i onda ta sredstva se dajupojedinim zadrugamanamjenski, povećanje i Pitomača u proizvodnje otkupamlijeka.

Zadruga jedina z adruga je općini ima rezultate u krava i na koja najbolje povećanju broja jedina zadruga j e se i ali od čijem području povećala proizvodnja otkupmlijeka, spomenutih sredstava ništa dobila. nije Po nekom da se stimulira i po ključu, kojemjeispalo proizvodnja manja Pitomača ništa dobila. Ubuduće bi trebalo voditi o tome otkup, zadruga nije računa i sredstva davati i tamo već i vlastitim se ulagati gdje naporima rezultati. bolji postižu Na i zadruna problematike primjeru proizvodnje otkupamlijeka području i na a sličnih vidi se da se kod ge Pitomača, mnogo nas, vjerojatno područja svih faktora zaduženih za naporom govezajedničkim g ovedarstva, razvoj darstvo i i time znatno realimogu proizvodnja mlijeka povećati doprinijeti programa. stabilizacijskog zaciji Mr Mato Kvaternik vet. dipl.

Društveno

ima

u

u

u

u

uz

u

u

—

se

za

164

—___——-—

a

am

PITOMAČE KRIŽNICI KRAJ U pješačkim Drave obalu lijevu pređe nekoliko kilometanakon

Kada skelom

dolazi ra

u

mostom

se

ili

na

se

selo

Križnicu.

U

tek

selu

tom

mlijeka otkup započeo da ustvrditi može se otkupa bilo 1000 godina! mlijeka nije u punih zaseoka nekoliko mlijeka Otkup starim omeđeno sela koje je tog Dravom Drave i kavcem rijekom stručdobro zahvaljujući napreduje zadruge«, »Poljoprivredne njacima sabiraču i samom Pitomača mlijeka Đakiću.

Ivanu drugu i ohladi sabere Sada se mjesečno sabirališta hladioniku u mlijeka količina litara. Ta 5000 mjesečna od samog ima razinu početmlijeka u ka a započeo mjeotkupa koji j e studenom 1982. i

nedavno

je zato

ru-

*

secu

Sabirač

Ivan

svakodnevno Đakić 5 kanti

do

mlijeka prevozi vozila za Mljekamlijeko cestovnog čeka sabirača sa»Sirela« re koji riDrave.

Ovakvi obalu mu primjeri da se mlijeka otkup dokazuju ječito i da više može nepreproširiti još kokidno »rezerve« mlijeka postoje za mogu No, otkupiti. napori je baš mali nisu litru svaku mlijeka troškovii velikim su a uvjetovani skelom

uz

se

—

»Sa

veseljem

ka

Rosa

dojim

krave«

—

kaže

ba-

ma.

a Sabiralište

mlijeka

u

kući

Ivana

Dakića

165

m

=

Sabirač

Ivan

bistar

Đakić

i vrlo

je pristupačan sabirač, d jece: troje i U kućnim a onima pou staji, Romane,Sanje Biljane. poslovima, posebice maže i Rosa. supruga Dragica majka Stanovnici sela Križnica doselili iz su 1912.

Mađarske. godine susjedne trebali bi znati u da Potrošači, građani gradovima tj. l agano nije dopremiti iz sela u i nakon obrade i u mlijeko udaljenih mljekare prerade mljekarama i do i samih čestitke trgovina potrošača.

Zbog toga Poljoprivrednoj zadruzi Pitomača. otac

ZM.

KRAVE MUZARE OSIM MLIJEKA PROIZVODE | STAJNJAK, KOJI JE NEOPHODNO BORBA ZA GNOJENJE NJIVA | | našojdnevnoj š tampi poljoprivredi, je napisa je društvena hrane što više ljivo, jer»Od uvoznika zajednica potaći nastoji p roizvodnju je hrane moramo »to moguće, značajni postati izvoznik«, jedan je od izlaza iz ekonomske novinar.

U svom današnje zaključuje jedan situacije« kritizira neka velika i u na daljnjem izlaganju Slavoniji Baranji imanja koja već bacila 20 nisu ili na bilo površine punih svoje sjetvene godina stajnjak način su kojidrugiprirodni gnojili zemlju (isključivo gnojili je umjetnim Nisu tlo tvarima, i na način gnojivima). obogaćivali prirodnim organskim taj sastav i činili ga mu Već ga iscrpljivali mijenjanjući neplodnim. zbog stajskog trebalo bi držati da »ratarstva a bez stočarstva stoku, gnoja opće je poznato niti ga nema novinar.

U stvari ništa novog biti«, zaključuje smije rekao, nije svi mi to dobro stočari u znamo, koji sudjeluju pogotovo suvremenoj proizi mesa biti bez ne treba a vratiti bar mogu vodnji m lijeka zemlji ratarstva, malo što hranu stoke dala da bi za izobilno onog ponovno je mogla opet to štalsko a đubre. Đubre dakle ekonomske sa dati, jestajnjak je strane međutim veoma kako iz i ga korisno, problemje iznijeti prostorije mjesta starinski je po iz staje ili u čvrstom gdjegoveda borave; moguće iznošenjem ili način obliku i pravovrepravilno stanju, noviji tekućeg đ ubreta, jer i odvoz meno đubrišta uklanjanje đubra, č išćenje higijensko staja, uređenje od za Za i a golemogjeznačenja očuvanje z dravlja životinja ljudi. čuvanje čistoće okoliša žive i u za kojem ljudi životinje, sprečavanje zagađivanja pitke vode ukoliko u vodovoda i za nema čistoće a bunarima, čuvanje nužnika i vode bilo Sanacija ljudskih naselja, uređivanje pitke osiguranje od značenja zaštitu i dok za to se golemog je zdravlja ljudi god u činilo, nije od salmoneloze i zaraznih bolesti tifusa, kolere, trbušnog dizenterije, drugih su a naročito zaostalom organa probavnih oboljevali ljudi, djeca privredno siromašnom to se i danas veliko U nas na Nažalost, svijetu. još događa. je to za već ali za stoku bi a moralo ljude praktički riješeno, još biti, nije, jer u i takovom se a u okolišu jošuvijek zagađenimstajama u grožava zdravlje, svako se na veoma svakodnevna proizvodi zagađivanje osjetljivo mlijeko, namirnica naročito a suvremenog čovjeka, djece.

Govedo toku izmetina dana količini od 7% od u jednog izbalega svoje vlastite težine žive vage, a izluči mokraće dakle 10% preko 3%, preko svoje težine. Ukoliko stoka miče iz se ne ležišta se a ukupnetjelesne štale, još to se u količina a ono steljom nakuplja zastiru, stajama g olema đubra, je idealna sredina i za vrsta razmnažanje razvoj m nogih mikroorganizama, i štakora.

U đubru se dobro su pa insekata, parazita, zadržavaju dugo jer zaštićeni biološki oblici života.

U

sve

više

što

o

—

na

u

u

u

166

a

o

2.

i razum-

i sa

osušenom

i mokra-

balegom zagađenom steljom, prostirkom,

dogoditi ćom goveda. đubrišta i đubra dobro u uređivanju iznošenju staja, čišćenju pri i ne Postupci znati treba dobro ako se su korisni i Međutim, sprovedu. su poznati muzare krave drži se trebaju da zaboraviti stoka, pogotovo staje kojima se

u

gana su

krava,

to uslovne

ako

događa takovih nju

treba tražiti u da od uslova

prvenstveno jedan bolesti,

čistoći i nastanu

jer staja, uzđubrivanju šire i da tvrdokorno

sve

i da

se

Zato

građena. neispravno spremišta samo treba stručnjacima. povjeriti objekata za

su

đubre

tekuće

INTEZIVNA PROIZVODNJA GOSPODARSTVIMA

izgradM.

W.

1983.

go-

U SEOSKIM MLIJEKA

održanom

Mariboru

od

11.

10—15.

10.

Sajmu mljekarstva su iz stočarstvo i veterinarstvo Zavoda za i znijeli dine svoje Ptuja stručnjaci seoskim u da u i iskustva mlijeka proizvodnju napore, nastojanju pokušaje da u Oni što više v rijeme današnje je smatraju, povećaju. gospodarstvima hrane ako ovisi od stočne samo proizvedeperspektivna mlijeka proizvodnja vlastitom kod ne gospodarstvu. kuće,tj. oni se dohodak za bi Kako život, dovoljan osigurali mlijeka proizvođaču krava na hektaru 2,5—3 veći hektar). za zalažu po (predlažu brojgrlagoveda zaštita i bi se mlijeTako proizvodnja pojeftinila socijalna osigurala seljaku Na

u

u

ka.

167

Uz

travnih korištenja površina, gnojenje površina jedna je od za visokih najvažnijih agrotehničkih dobivanje mjera prinosa.

Stručnjaci iz navode da se uz klimu ima Zavoda Ptuja za veterinarstvo koju područje oborina na (900 1300mm koristiti mogu 6—7 godinu) p ašnjaci (kao paša) kosidbu a za 5 Efekat zavisi od načina puta, travnih — puta. korištenja upotrebe ili površina sa (kosidba, paša kombinacija), bogatstvo zemlje mineralima, mineralnim i gnojenje gnojivima raspoloživom stajskom gnojnicom.

Koliko sadrži minerala se analizemlja pojedinih određuje kemijskom zom a u češće se sve stočna hrana zemljišta,zadnje v rijeme kontrolira preko sastava može se saznati i mineralni sastav čijeg zemljišta.

Na tih analiza osnovu dali i su za stručnjaci uputstva gnojenje zemlje, se koristiti 5— mogu a nakon 6 godina, vremena treba koja anaponovo toga lizirati zemljište. način

Gospodarstvo

travnih

Antonija

Kotnik

u

Šikoli kraj Maribora,

Savjetovanja »Mleko

'83«

u

koje

Mariboru

su

posjetili sudionici

Gnojenje kalijem se normalnim količine fosfora Preporučuju (u uvjetima) slijedeće.

(P)i kao količine za intenzivno ili kalija (K) godišnje korištenje travnjakapašnjaka u slijedećoj (prikazano tabeli). m———ČdČdČd—Č—ČdČdČ.ždČN!NIČldČld]Č]d)ŽŠ!]Ćd)H voda vanaa no Fosforni fosforom

i

pet. oskid

Način

(P:O,) ZaZa ea vrste esa Teška zemljišta O 25 /kg/ha

korištenja

sve

—_———======—_ S amo paša

Kosidba,

pa

Za

kosidbu

svaku

_———————

168

zatim

Kalijev pet. oksid

paša

13

30

ov

zemlja

(K:O,) kg/ha ——m— Laka i

pješćana

zemljišta JSA A

20

60

100

140

60

*

80 Vovan.

090 ostaj

fosfornogkalijevog dodavanje Stručnjaci preporučuju gnojiva doba dva se ne ova nom ožujka.

Kasnije preporučujedodavanje vegetacije, treba koristiti prema osim u prostajskom k oji posebnom minerala, gnoju,

sredi-

i

u

gramu.

Kod

fosfornih

kalijevih gnojiva nastojati sadrže količine kombinirana koja približno preporučene (iz tabele) gnojiva, S obzirom i travna (K,O.;).

(P,O;)kalijkorištenje fosforda iz nih smatra 500 600 se — poljoprivrednici t rebaju područja Ptuja površina petoksida petoksida mineralnih kao kombiniranih na osnovno rano u kg gnojiva ha, gnojenje proljeće. izbora

treba

i

da

se

koriste

ona

dušikom

Gnojenje dušik travnih ima i Kod posebnomjesto ponajviše površina, gnojenja više uroda. dokoličinu i kvalitetu na Stručnjaci godinaprateutjecaj utječe Iz dušika takvih različitih količina na davanja prinostravnjaka.podataka ili 5 očekivati da se može 5—7 su zaključili praćenja putaispaše putakosidba, ha barem dušika ako na 200 travnjaka čistog kg. jepotrošnja ako su dušika 400 urod sa se travnjak gnojili kg čistog pokazao Najveći samo

na

ha.

U

zirom 1200

količine

slijedećoj prikazane potrebne treba obrocima te u kakvim se na upotrebu, ha dušika na kg tabeli

su

Upotreba paša

dodavati

s

ob-

dušik.

1

2

3

4

5

6

40

40

40

30

30

20

1

2

3

4

5

6

60

60

60

40

40

40

1

2

3

4

5

6

80

80

60

60

40

ili kosidba

kg

sezoni

u

:

kg dušika/ha

2300

dušika

dušika

na

=

200

ha

Upotreba

(paša kosidba) ili

kg dušika/ha

3400

kg dušika

na

=

300

=

400

ha

Upotreba

(paša

ili kosidba

kg dušika/ha

Obroci

*

80

dušika

dodavanja

su

prilagođeni

ritmu

rasta

trave.

Ako

jebroj

zemljišta povise UREA,pa kod krećom sve upokojih (vapnom) površine potrebno povoljne, jegnojiti dušika. veća količina trebljava svaki dodavati a za KAN-a 7 svakih Tako 100 za vapna, kg potrebno kg je ha KAN-a 1500 na ako Dakle URE-e 37 100 kg kg vapna. jeupotreba kg rad ha. se 7 105 sa moramo vapna U praksi taj 105) (15 kg vapniti i

kako

ona

imadu

karakteristiku

iznad

kiselost

da

se

x

na

=

169

kato

oo

količinom s treće godine odgovarajućom

»kalcifikacije« 3 potrebe godine. vrši

svake

vapna

za

stajskom gnojnicom Gnojenje travnjaka m? sastav goveđestajske Prosječan gnojnice je: oksida 47 kg kalijevog (K,O), 5,9 kg fosfornog petoksida (P,O.), oksida 24 kg kalcijevog (CaO). i veliku Bez obzira se ne uz stajska vrijednost količinu, (njenu gnojnica količinama.

U običkoristiti na se praksi travnjacimaneograničenim smije ha za količina od 20 m? no ne po stajske jednuupotrebu. prekoračuje gnojnice te se stvori Veće količine propap a kora, mogućnost prekriju postoji travu, koristi onim travnim trave. se, osim Stajska gnojnica toga, danja kose i se konzerviraju, pašu,gnojenustajskom koje jersvježu površinama voli. stoka ne gnojnicom, K. Lj. u

samo

POVIŠENA Od

na

CIJENA MLIJEKU

mlijeku studenog povisuje proizvođačima cijena dinara i snazi i na po masnoj jedinici.

Republička dodjepremijanadalje je količini se 1982. u prema ljuje proizvođačima proizvedenog mlijeka godini SR Hrvatske iz 1982.

1. Proizvođači su u koji mlijeka nizinskog dijela godini od 15.000 litara 1 litru za a prema proizveli mlijeka dobivaju mlijeka manje količini masti: mlječne %

1.

mlječne

1983.

masti

i to

se

cijena

osnovna,

20,896 21549 22202 22B55 23,508

32

33 34 35 3,8

37

24,161

38

24B14

premija 0,90 0,928 0956 0,984

ukupno

za

na

6,53

1 litru

21.79 dinara

2247

dinara

23,15 dinara 2383

dinara

1012

2452

dinara

1040 1,068 1,096 1,125 1,125 1,125

2520

dinara

2588

dinara

25,467 2724 dinara 40 26,120 dinara 2789 41 26,773 42 28,55 dinara 27,426 SR Hrvatske iz 1982.

2. Proizvođači su koji godini mlijeka nizinskog dijela više od litara 15.000 1 litru za mlijeka: mlijeka proizveli dobivaju 39

26,56 dinara

u

%

mlječne

masti

20,896 21,549 22202 22,855 23,508

32

383 34

3,5

3,6

24,161

3,7

38

24814 .

170

cijena

osnovna

premija 130 1,340 1381

ukupno

za

1 litru

22,19

dinara

2288

dinara

23,58 dinara

1421

2427

dinara

1,462 1,503 1,543

2497

dinara

25,86 dinara 26,35

dinara

1,584 1,625 1,625 1,625

25,467

39

26,120

40

26,773

41

26,426

42 .—.o——o...———..————p

mlijeka manje

Proizvođači

3.

proizveli masti: količini 1982.

područja SR brdsko-planinskog za litara mlijeka dobivaju od 6000

iz

mlječne

I

%

mlječne

masti

2705

dinara

27.74

dinara

28,39

dinara

29,04

dinara

espessi Hrvatske koji su

u

godini

mlijeka

a

prema

1

litru

//____—————____—_——..—————E

premija 1,00 1,031 1,062 1,093 1,125

cijena

osnovna

20,896 21,549 22202 22,855 23,508

32

383 34

3,5 386

24,161

3.7

24B14

38

ukupno

za

1 litru

21,89

dinara

2258

dinara

2326

dinara

2394

dinara

24,63

dinara

1,156

25831

dinara

1,187

2600

dinara

26,68

dinara

25,467 dinara 2737 40 1,250 26,120 dinara 2802 41 1250 26,773 dinara 28,87 42 1250 27,426 su SR Hrvatske iz Proizvođači 4. koji područja mlijeka brdskomlilitru 1 litara više od 6.000 1982. u dobivaju mlijeka proizveli godini planinskog masti: količini a prema mlječne jeka —_ litru ukupno odnovna masti cijena % mlječne 1 premija dinara 22,39 32 150 20,896 dinara 2309 1546 38 21,549 dinara 23.79 34 1,593 22202 24,49 dinara 1,640 22,855 3,5 dinara 25,19 3,6 1,687 23,508 dinara 2589 3,7 1,734 24,161 26,59 dinara 1,781 24814 3,8 dinara .2729 39 1,828 25,467 dinara 2788 40 1875 26,120 dinara 28,64 41 1875 26,773 dinara 2929 42 1875 27,426 1218

39

Lj.

za

ŽE

za

*

:

\

Z. Mašek

MILAN

BABIĆ IZ IVANECA vrsnim

stočarima

je poznato 33 U selu redovito i gospodarstva mlijeko proizvodi mlijeka. proizvođačima robnih od Jedan robnu 10 od mlijeka. kojihje usmjereno Babić izproizvodnju kbr. 12.

Ivaneca i Milan Zanimljivo jenjegovo mlijeka proizvođača je gospodarstvo: i 4 u crno-šarih 12 od krava 16 U tipu kojih je uzgaja modernojstaji Dnevno prosu Svi simentalca. proizvode staji popunjeni. Križevci odnosno ležajevi domaćeg litara 120 »Trgovačkom« isporučuje k oje mlijeka sječno »Sirela« Bjelovaru.

Mljekari 16 samom Hranu za Posjedujejutara gospodarstvu. govedaproizvode do od 4 dok sa 6 na livada.

Kukuruz i oranica 5 jutara površine jutara uzgaja Selo

Ivanec

nalazi

se

u

blizini Križevaca

i

po

za

u

u

u

171

—

silira. Silažom

hrani

goveda krmu Dodatna jenjivu gospodarstva. krave i pivarski trop. da stočar Zanimljiv jepodatak je od teladi dok duži

dio

godine predstavlja glavnu krma u ishrani govedajesmjesaza i

Milan

i nezami-

Babić

6 crno-šarih

uzgojio bila stara su 4 do 14 dana!

Tu telad Vrtlarskom kupio je kombinatu Brezovica U ih »Žitnjak«ekonomija kraj Zagreba. početku je čistim Telad izvrsno i mlijekom brižljivo napajao njegovao. je napredovala i Ta telad danas izvrsne su krave su nije poboljevala. ni najmanje koje već dva telile. i da kod bila prvog Zanimljiv puta podatak ovaj, je je telenja muška kod a sreću telad sva bila ženska!!! drugog, vlasnika, je krava

u

—

se

na

Obitelj Milana Od

crno-šarih

krava

Babić

na

okupu

najboljom dnevno i 25 litara lenja proizvede mlijeka.

U veliku Milanu Babiću gospodarstvu pomoć sin Zdenko i baka Bara! supruga daje Kata, se

smatra

krava

»Jasna«

u

svakodnevnim

koja

nakon

te-

poslovima Z. M.

KATALOG

POLJOPRIVREDNOG

INSTITUTA OSIJEK

ove Poljoprivredni Osijeka je godine zapažen katalog raznih sorti i kao i u pšeniceječma dostignuća najnovija selekciji oplestrnih žitarica. sorte i rezultat su menjivanju Opisane pšeniceječma dugorada znanstvenih i stručnih radnika i godišnjeg, neprekidnog brojnih predu i tehnološkom vrhunska znanostavljaju proizvodnom pogledu dostignuća sti.

institut.

izdao

iz

—

172

j_—'—————___

a;

>

ooo

na aađaad

m

—

da

a

aa

-

Opisane širokoj proizvodnji gdje poznate vrlo dobrim.

Svaka visok radima sorta pokazale genetski potencijal opisana kakvoću odnosno nosti i mlinarske s zapaženu gledišta industrije industrije slada. pivarskog Od sorti su: 2«, 20«, pšenice »Osječanka »Osječanka opisane »Osječanka«, »OSK 3.27/1« i »OSK od »Pan« i »Vele3.38/5«, ječma:»Slavonac«, »Dorat«, već

sorte

i raširene

su

u

su

se

a

bit«.

Kod

»OSK

nalazimo

pšenice podatke: selekcionirana institutu u Poljoprivrednom Osijeku: nalazi vrlo te se postupkupriznavanjaje perspektivna; selekcioneri: dr Milutin Beda i dr Julije Martinčić; vrlo dobre sorta ozime na polupatuljasta pšenice, otpornosti polijeganje, visina od baze klasa 75 cm; stabljike prosječna klas bez i 2 do klasi18 do 20 klasića 4 sa boje, osja, jebijele ću; dobre niske na jeotpornosti temperature; bolesti ozimu na razne kojenapadaju pšenicu, otpornaje rodnost 90 za genetski potencijal preko dt/ha; A 2il razred količinu svrstana u po kakvoći grupu bjeje jeposjeduje lančevina od u zrnu 13,90%; iznosi 1000 38 g; prosječna do 700 650 norma klijavih zrna/m?'m,; sjetve: rok 15 do 25 i optimalni sjetve: listopada; izrazito nisku vrlo dobru i čvrstu s obzirom na na stabljiku, otpornost bolesti ozime intenzivni propšenice, odgovaraju raspostanjene joj uvjeti izvodnje.

Sve nabaviti kod svih i sorte se mogu pšeniceječma opisane organizacija bave i te izravno i se koje proizvodnjomprometomsjemena, Poljoprivredinstitutu nom u Osijeku. sorte

opisa

3.37/1«

ove

u

—

u

—

—

—

zrna

—

u

—

—

—

—

masa

—

o

zrna

—

—

—

u

Z. M.

o =

-

POLJOPRIVREDNI

CENTAR

HRVATSKE

R.J.

—

STOČARSKI

SELEKCIJSKI

CENTAR

Izvještaj

organiziranog održanog

sa

Ime, prezime uzgajača

Red

broj

i mjesto

1.

I Jučec, D. Hraščan

2

M.

3

A.

4

F. Zrna,

5.

6.

F. Hadikan,

7

—

8.

9.

10.

11.

D. Hraščan

—

= 14.

13.

=

D. Hraščan

Branilović, D. Hraščan J. Kocijan, D. Hraščan I Pavlic, D. Hraščan L

N. Kolarić

12.

15.

Vadlja, D. Hraščan Zrna, D. Hraščan

L

D. Hraščan

Kolarić, D. Hraščan I Sabol, Hodošan L Mlinarić, Hodošan J. Belovari, Hodošan L Vlahek, Hodošan L Vlahek, Hodošan

sajma 11. X

rasplodnih 1983. godine

Prigojni

Težina

br. junice

_iklasa

-

kg

junica simentalske Čakovcu u

Postignuta cijena

pasmine

Kupac

25037 530/IIla 1 30.500.

24567 OZO 520/IIla 1 28.500.

24493 570/II OZO 140.500.

24585.

540/III N. Marof »Sloga« 130.000.

N. Marof »Sloga« 24957 530/11 133.500.

25113 600/II Čakovec OZO 146.000.

24160.

630/II —

OZO

Čakovec Čakovec Čakovec

OZO

Čakovec

*

—

—

—

—

—

*

151500.

— 140.500.

N. Marof 24392 600/II 146.000. »Sloga« 24752 590/II Čakovec OZO 144.000.

25010 550/II Čakovec OZO 137.000.

24825 580/IIla Čakovec OZO 139.500.

25127 500/llla Čakovec OZO ——141.000.— 25000 600/II Čakovec OZO 146.000.

25057 640/lI Čakovec OZO 153.000.

24900

570/II

»Sloga« N. Marof

—

—

—

—

—

—

—

173

17.

18.

Hodošan

Blagus, G. Blagus, Hodošan P.

16.

=

A

Čavlek, Hodošan F.

20.

21. =

Kovačić, D. Kovač, Hodošan V.Zrna, D. Hraščan

22

27.

28.

29.

30.

> =

—

—

—

Čemerika, L Vidović, Palinovec

33.

34.

F. Vargec, Goričan

—

= 38. = 37. =

V.

—

—

—

M.

35.

—

—

—

—

Blagus, Goričan T. Hranjec, Goričan T. Hranjec, Goričan

—

—

—

Goričan

38.

NM. Moharić,

39.

Vadlja, Goričan M. Vadlja, Goričan S. Pongrac, Goričan

—

M.

40.

41.

43.

V. Krznar, Goričan M. Goričec, D. Kraljevac

44.

A. Bihar, D.

42.

—

—

—

—

Kraljevac P. D. Kraljevac I Strinščak, D. Kraljevac K_ Benko, D. Kraljevac L Zadravec, Prelog M Hajdinjak, Prelog L Matijačić;Hemuševec L Matijačić, Hemuševac

—

Štefok,

45.

46.

48.

—

= I Srpak, Palinovec — =D. Glavek, Goričan

31.

32.

47.

—

Palinovec

Malek, Goričan S. Dominik, Goričan L Horvat, Goričan

=

49.

—

—

—

—

—

= Sl. = V. Draškovec 52 Slaviček, = F. Balent, Draškovec 53. > N. Čukovec 50.

= 58. = I Hegeduš, Čehovec 57. = S. Miheci, Oporovec 58. = 59.

Cirkovljan = P. Žvorc, L Borović, D. Pustakovec 60.

61. = J. Prelog Šafranić, S. 62.

Prelog Čižmešija, Palovec L 63.

S. Bartolić, D. Mihaljevac [ Matić, Čehovec

55.

64.

>

Martan, Martin, Palovec L Kolarić, Gardinovec

= L Belica 68.

Požgaj, = I Klasić, Belica 67.

V. Gunc, Belica 68.

65.

—

690/lIla

157.500.

24732

S20/III

24610

610/II

24285

620/lI

24518

540/Ila

128.500. OZO 148.000.

N. Marof »Sloga« 149.500. OZO Čakovec 141.000. Čakovec OZO 137.000. Čakovec OZO 137.500. Čakovec OZO 131.500. Čakovec OZO 134.000. Čakovec OZO 145.000.

N. Marof »Sloga« 145.000. OZO Čakovec 140.500. OZO Čakovec 137.000. Čakovec OZO 148.500. Čakovec OZO 139.000. Čakovec

24785 24808

24845 24759

560/Ila

24379

560/Ila

24700

570/II

=

24700

670/IIla

24487

640/IIla

24676

540/lIla

24810.

S10/II

25118

580/II

24598

570/Ila

Štampar, Orehovica A.

Horvat, F. Belović, Totovec F. Novak, Lopatinec

—

—

—

—

—

—

—

—

550/II

S.

Čakovec Čakovec

—

520/II

560/III

OZO

—

= 570/lIla =

24996

—

—

550/II

590/III

Palovec

OZO

24799

24683

= 75. > Urban F. 76. > Štampar, [ Srpak, Palinovec T7. = 74.

—

.

24774.

A

=

—

Lesjak, Domašinec L Podgorelec, Držimurec

70.

73.

—

25125

M.

72.

—

Braniša, Belica

60.

Ti.

—

Igrec,

54.

-

—

Zrna, F. Novak, Palinovec L Vincek, Palinovec

S.

Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec

—

Čanadi, Palinovec J.

24.

26.

—

Palinovec

M.

23.

25.

—

Hodošan

F.

OZO

—

—

Purgar, Hodošan

19.

148.000.

510/III 25071 125.000. OZO OZO 630/III 24170 146.500. OZO 630/II 24983 151.500.

N. Maro STO/II 24474. »Sloga« 140.500. Čakovec OZO 610/II 248685 148.000.

— Čakovec OZO 540/II 24564 135.000. Čakovec OZO 690/II 24628 160.500. Čakovec OZO 690/II 24391 160.500. Čakovec OZO 590/Ila 24813 150.000. Čakovec OZO 570/IIla 25130 137.500. Čakovec OZO 530/II 25168 133.500. Čakovec OZO 660/II 24594 157.000.

N. Marof 650/lI 23985 »Sloga« 155.000. Čakovec OZO 630/II 24890 151.500.

N. Marof 550/IIla 25119 »Sloga« 134.000.

—— Čakovec OZO 580/lIla 24891 139.500. OZO Čakovec 640/II 24818.

153.000. Čakovec OZO 580/lI 25159 142.500. OZO Čakovec 620/llla 24417 146.500. Čakovec OZO 605/IIla 24979 144.000. Čakovec OZO 600/IIa 24929 152.000. Čakovec OZO 620/llla 24894 146.500. Čakovec 510/IIla OZO 127.000.

2524 Čakovec OzO 550/1I 24597 137.000. Čakovec OZO 640/lIla ——150.000.— 24302 Čakovec OZO 590/II 25191 144.000. Čakovec OZO 550/II 24871 137.000. Čakovec OZO 650/IIla 24872 152.000. Čakovec OZO 620/II 24704 149.500. Čakovec OZO 610/IIla 24729 145.000. Čakovec OZO 560/IIla 24737 136.000. Čakovec 510/II OZO 24791.

130.000. Čakovec OZO 610/II 24984 148.000.

OZO 630/Ila 24845 .157.500. Čakovec, Čakovec OZO 620/lIla 24453 146.500.

—142.500. OZO Čakovec 580/lI 24883 OZO 600/II 24721.

146.000. OZO Čakovec Čakovec 630/II 24830 151.600. Čakovec OZO 24308 800/II 146.000. Čakovec OZO 610/II 24788 148.000. Čakovec 610/II

24756

—

630/IIla

—

—

—

OZO

155.500.—

150.000.

—

—

132000.—

OZO OZO

130.000.

OZO 142.500.

OZO 146.500.

—

—

—

OZO

Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec M.

Bolić

po

POLJOPRIVREDNI

RADEENTA

CENTAR

rasplodnih sajma Izvještaj sa organiziranog kod Rovišću u održanog Bjelovara Red.

Ime, prezime

Prigojni br. junice

i mjesto

Težina

STOČARSKI

RJ

kg

SELEKCIJSKI

junica

simentalske

12. X

1983.

—

Postignuta

pasmine

godine

Kupac

cijena »Sirela« Bjelovar M. Horvat, Tomaš 30 1 140.500.

540/II 4998 »Sirela« Bjelovar 610/III V. Slezaček, Predavac 190.

7657.

2 154.000. »Sirela« Bjelovar 700/I I Međurača 1 “5058.

3.

179.000. PZ = Župić, Dautan M. Mikulandi, 27 Krapina 5203 580/II 148.000. »Sirela« Bjelovar 4. M. Pintar, M. Trojstvo 76 2473 580/TI 148.000. »Sirela« Bjelovar 5. E. Zrinščak, Kapela 42 4355 580/IIla145.000.

6. I Debač, St. Rača 2 »Sirela« Bjelovar 610/Ila 160.000. »Sirela« Bjelovar 17058 17. V. Bujger, Predavac 200 171.500.

7812 640/I 8.

Mlava PTK Petrovac 605/IIla 2695 S. Oblučar, Čađavac 7 9.

150.000. »Sirela« = 11 A. Girčal, Rovišće Bjelovar 7439 545/Ila 147.500. PZ 10. L Rađa, Rovišće 219 Krapina 151.500.

565/Ila 7372 11. P. »Sirela« Bjelovar 89 17411 Padović, SL Kovačica 560/II 144.500.

12. L Dautanac, Kozarevac 15 »Sirela« Bjelovar 560/lIla 17312.

141.500.

13. »Sirela« 590/II 4792 D. Bosanac, Ždralovi 357 14.

Bjelovar 150.000.

PTK Mlava Petrovac 510/II 17403 12 N. Habalić, Kozarevac 135.000.

15. N. Zemlić, »Sirela« Bjelovar 93 Prgomelje 530/11 138.500.

5017 16. »Sirela« Bjelovar M. Hrelec, Gudovac 288 17.

153.000.

5051 575/Ila »Sirela« Bjelovar S. Majcan, Gudovac 64 18.

146.500.

5063 570/II PTK Mlava Petrovac 25 11516 M. Lončar, Narta 19.

560/IIla141.500. »Sirela« Bjelovar S. Detelina, Narta 224 150.000.

11554605/IIla 20. V. Đuričić, Utiskani 18 »Sirela« Bjelovar 540/II 115768.

141.000.

21.

PZ Krapina 550/II 11370 P. Sredska 22.

15 142.500. Žgela, LI Markovinović, Durđic 23.

PZ Krapina 555/II 143.500.

11452 192 »Sirela« Bjelovar 610/II 10822 S. 24.

Virje 154.000. »Sirela« Šoš, 570/Ila 11038 S. Bjelovar 25.

Virje 152.500. = Šoš, Petrovac PTK Mlava 148000.

580/II 10992 26.

F.Cik, Virje = M. Mihajlic, Brezovljani 17 26372 »Sirela« Bjelovar 620/Ila 162.000.

27 »Sirela« Bjelovar 600/II M. Kranjčević, Žabno 6 26423 28.

152.000. »Sirela« 610/II 12 M. Pavlić, Kuštani Bjelovar 154.000.

26408 29 Mlava Petrovac PTK 535/Ila 2 26515 Z Kuštani 30.

145.500. »Sirela« = = Šter, 600/I D. Njegovac, 26481 31.

Bjelovar 164.000. < T. Škrinjari PZ Krapina 7412 Dunđek, Rovišće 238 160.000.

560/II 32.

M. Bedeković, Šandrovac 33. »Sirela« Bjelovar 600/II 152.000.

5204 222 »Sirela« Bjelovar T759 F. Vlahović, Hrgovljani 214.

645/I 172.500.

34 J. Jagodić, St. Pavljani 97 »Sirela« Bjelovar 4610 700/IIla164.000. »Sirela« Bjelovar 35 I Matleković, Babinac 75 5155 590/II 150.000. »Sirela« Bjelovar 36. V. Lukač, Nevinac 51 164.000. »Sirela« Bjelovar 5169 720/1Ila, 37 M. Antolić, Nevinac 57 5076 645/II 160.500. »Sirela« Bjelovar 38. M. Antolić, Nevinac 57 3538 630/11 157.500. »Sirela« Bjelovar 39 M. Krapec, Severin 184 152.000.

3571 600/II 40 Zrin.

M. 41 broj

uzgajača

_iklasa

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

_,

—

—

—

—

—

—

—

Smrček,

Topolovac

144

42.

Žabnjančan, 62 B. Botinčan, Jabučeta M.

Sasovac

12.

43.

R Kralik, Ždralovi 413 44.

45.

=D. Njegovac,

Škrinjari

17047

595/Ila

17048.

620/II

4286 655/II 610/II 4807.

26596

605/Ila

157.000. »Sirela« Bjelovar 156.000. »Sirela« Bjelovar 162.500. »Sirela« Bjelovar 154.000. »Sirela« Bjelovar 159.000. »Sirela« Bjelovar

—

—

—

—

—

M.

Bolić

175

o

GLAVOBOLJA

(2)

Tablete

protiv glavobolje privremena mjera Prošli raznim sam o uzrocima putgovorio mogućim glavobolja.

Ovoga onim o obratiti par riječi glavoboljama, puta kojimajepotrebno posebnu biti znak mogu pažnju, jer ozbiljnog oboljenja.

Gotovo kod nebi li trebalo obratiti svatko, prvihnapadabolova, pomisli se za radi li se možda ne bolesti. o i liječnikupomoć savjet, nekojopasnoj Nisu ni oni odmah tumor itd. Iako se na na mozga rijetki koji pomisle sreću, većini radi o bezazlenim ima i onih slučajeva prolaznim glavoboljama, ipak nekim da po govore koje specifičnostima svojim posljedica najvjerojatnije Jasno da takovi bolesnici biti odmah ozbiljnog oboljenja. je preglemoraju dani od strane Evo nekoliko takvih vrsta U prvom liječnika. glavobolja. redu, iznenadna i izuzetno žestoka može biti glavobolja krvarenja simptom se za i gu. Bolesnici glasno stenjajući hvataju glavu.

Mogu postojati psihičke biti odmah mora Bol u se pozvan.

Liječnik promjene. glavi koja pojavi skupa neurološkim sa menspecifičnim zamagljenjem promjenama: vida, grčevima, talnom nekih ili konfuzijom, gubitkomsvijesti, gubitkom tjelesnih funkcija za gubitkomosjeta, signal je detaljan liječnički pregled. i s biti znak mogu Glavobolja temperaturomukočenjem šije meningitisa, moždanih doktor može samo od ovo upale Jasno, opni. razgraničiti stanje ili simptomagripoznog drugogvirusnog oboljenja. treba obratiti i na često one ili s se Pažnju glavobolje koje ponavljaju vremenom Bolesnik sve obratiti se i onda mora postaju intenzivnije. liječniku kada boli u određenom kao što glava jednom području, uho, jedna polovina je itd. glave samo

i

povremena

u

su

u

moz-

“

odstraniti uzrok Štoprije Kao i tako i u redu u prvom drugdje medicini, ovdjevalja n astojati priuzročnu dovela do bolova osnovne u glavi. mijeniti bolesti, terapiju koja je Dok to ne radi se o se ne nekojovdjespomenutoj postigne, glaopasnijoj se doze sredstava bolova mogu vobolji, primjeniti umjerene (aspirin) protiv ili sredstva Ističem da za to samo i povremena smirenje. je privremena mjera.

Nema da živiti sa naročito ako potrebe pokušavate glavoboljama, svojim vam dnevne noćni remete odmor i život. aktivnosti, ometaju zagorčavaju Zatražite od svog pomoć liječnika.

Vaš liječnik a

a i

a

i

i

da

i

UREDUJE

a

i

o

UREDNIČKI

o

i

i

i

i i s

i

a

ODBOR

Šime

Erhatić, dipl. inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl. inž, Tomislav Kolak, dipl.

Dapo. dipl. vet, Nada inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav Majić Clavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet.

Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž SRH. Vlasnik radnika i uredništvo: i izdavač: Udruženje mljekarskih Uprava Zagreb, Ilica 31/III, tel424-420 i ustanove 180,00 dinara, a za Mjesečna pretplata za privredne organizacije mlijeka 800 dinara proizvođače Tisak: SOUR OOUR TM, Zagreb »Vjesnik« —

-