)
GOD.
N < U)eduifra)
>« <
I
3
E ri “N 2
|
;
R
|
o)=
Qm
iš
£ Ž
EI
3
|
e :
f
&
za o o k f
|
S
|
:
S
|
A doso 2
_ = g 69o)
PROBLEMI PROIZVODNJE OTKUPA MLIJEKA NA PODRUČJU POLJOPRIVREDNE ZADRUGE PITOMAČA obuhvaća desetak Područje djelovanja Poljoprivredne zadruge od obronaka se do uz sela, koja prostiru Bilogore rijeke Drave, podravsku istočnom Đurđevac. Oko sabirača 800 sa magistralu dijelu općine preko 15 sabirnih oko 2 litara godišnje mjesta, isporuči milijuna mlijeka. sa i Područje poljoprivredno, jetipično govedarskom t radicijom razvijenom ratarskom što su odlični proizvodnjom, preduvjeti mogućnost povećanja i krmne time i probroja goveda mogućnostpovećanja baze, povećanje i izvodnjeotkupamlijeka. Pred nekoliko došlo do do i smagodina opadanja je pojave broja g oveda i To proizvodnje njenja otkupamlijeka. jeponukaloPoljoprivrednu zadrugu da u zadatke stavi i aktivnosti program prvo svoj razvoja mjesto kojima bi se u fazi i Naprvoj spriječilo dalje o padanje p roizvodnje otkupa mlijeka. kon i dana da ne samo i godinu pol rada, prestala opadati je p roizvodnja već došlo i do i otkupmlijeka, je određenogpovećanja proizvodnje otkupa. količine I VII za 1982. Uspoređujući otkupljene mlijeka razdoblje mjeseca istim sa 1983. dobili smo rezultate. godine razdobljem godini, slijedeće U sedam 1982. litre 1.092.483 a prvih mjeseci godineotkupljeno mlijeka, je u istom 1983. litre 1.211.464 što razdoblju godineotkupljeno je mlijeka, ukupje no 118.981 litru ili za za oko 11%. povećanje Prva bila obračuna individuakcija jepoboljšanje vršenja isplate mlijeka alnim Obračuni vrše elektronski se obračunskom u centru proizvođačima. štednih a i to redovito do 25. u »Sirele«, isplata preko knjižica mjesecu protekli mjesec. Kod time smo određenu veću za proizvođača postigli stimulaciju orijentana i nabavu novih poveciju proizvodnju mlijeka grla. Daljamjerau cilju našem bila krava. po programu ćanjaproizvodnje mlijeka je povećanje broja Tako toku 1982. i 1983. a je godine prvojpolovici godineprekozadruge, kreditom »Sirele« visokobređih čistokrvnih i kranabavljeno stotinjak junica va. Pitomača
u
za
a
za
na
u
za
u
aktivirana. U p onovo Selekcijagovedarstvu, kojaje zapuštena je osim su novo uvedena i sva selekciju nabavljenih grla, postojeća grla koja vodila i su se Kod stočara u interes nabavu čistokrvnih prije selekciji. je i svakim danom veći i sve za grla selekciju predstavlja značajan optimizam i na ovom dalje povećanje govedarstvaproizvodnje mlijeka području. Da bi se što brže čistokrvnih iz fonda povećavao broj grla postojećeg gosvako žensko tele od krave iz veda, sposobno kojepotječe selekcije, otkupljuje se muško i kod za zainteresiranih stočara po cijeni rastele, dalje uzgaja plod. između i takovu telad se do kada Ugovorom zadrugestočara, stadija uzgaja ustanoviti i kao bređa kredit kod na jemoguće bređost, dalje, junica o staje ili se nekom stočaru. zainteresiranom prvobitnog uzgajivača, daje drugom Navedenim i stočar ugovorom troškove sve zadruga podjednako snašaju i a na(hrana, kamate, liječenja, o siguranje osjemenjivanje druge troškove) kon bređe se dobit po razlika prodaje junice tržnoj dijeli cijeni podjednako između merkantilne i Ta razlika između merkantilne rasplodne vrijednosti. svakim danom sve i interes za p a rasplodne vrijednosti je veća, je uzgoj veći. sve rasplodnih čistokrvnih grla u
bila
za
za
—
-
162
i rasplodna "U jeuzgoj može a time dobra povećati brojgoveda, akcija kojom najbrže mlječna grla određenom i na području. mlijeka proizvodnja da i oni sabirnih i novih isporučuju Otvaranjem mjestamogućnost mlijeko sada imali nisu u stočari to do povećanja prilike koji jedaljamjera cilju otkupamlijeka. nalazi Na našem se u selu prekoDrave, koje jedino Križnica, nije području imaObišli smo domaćinstava nikada se koja pedesetak otkupljivalo mlijeko. kod krava i oko sedamdeset organizirali otkupmlijeka jednogproizvodaju dana traklaktofriz. smo mlijeko svakogdrugog Otkupljeno postavili ča,gdje do skele na torom u određeno na se gdje Dravi, vrijeme drugoj rijeci prevozi čeka i cisterna strani rijeke preuzimamlijeko. nekoliko nakon već i Iako su mlijeka otkupa transporta otežani, sada, uvjeti litara 5000 se mlijeka. Organizipreko otkupa, mjesečno otkupljuje mjeseci i nabavu novih stočara interes za grla povećanje ranjemotkupamlijeka veći. selu tom sve u udaljenom proizvodnje mlijeka je važna u mlijeka proizvodnje jeproizvodnja povećanja Slijedeća mjera cilju krakrme i kvalitetne u ishrani količina mliječnih potrebnih njenokorištenje
zadruzi
se
smatra
da
teladi
čistokrvne
ženske
za
se
I
Va.
održana
prošle krme, potakla proizvodnja stručna o sabirnim stočarima svim su na predavanjamogućnostimjestima ishrani krme i u i načinima goveda. proizvodnje, spremanja korištenja i konkretna stočarima se Uz posebno daju uputstva pojedinim predavanje kri vezi vezi u u proizvodnje, izgradnje silosa, spremanja korištenja savjeti Da
bi
se
što
više
u
toku
zime
ma
me.
predavanja održavanje planira period ovogodišnji mlijeka. proizvođače sada čine od strane i u Sve ove se povećanja zadruge,cilju koje mjere akcije da se i nisu i govedarstvoproizvodnja otkupamlijeka, dovoljne proizvodnje više povećaju. mlijeka još da strane zadatak društveni i van svoje Postoje zadruge drugikojimaje i na i kvalitete a time povećanje goveda, broja utječu povećanje značajno mlijeka. proizvodnje i veterii Jedan od važnih činioca govedarstva unapređenjerazvoj je direktno na narska poutječe kojaputem umjetnogosjemenjivanja služba, kvalitetu. na a većanjebrojagoveda, posebno proizvodnu u učinila dosta na kako već goselekcije planu navedeno, Zadrugaje, je rad onda seali ako nema vedarstvu, umjetnogosjemenjivanja, jedalji ograničen. lekciji od 1.000.da Danas dinara, osjemenjivanjapreko jeneshvatljivo cijenu 1.700 na veterinarska stanica grla, umjetnoosjemenjivanje nijeorganizirala bila bi od osnovnih zadataka. Kada iako to nadležna, zadruga jojje jedan i to sa tim bi efikasno i stručno u mogla organizirati osjemenivanje selima, daleko nižim stočara. za cijenama sela desetak u Na Poljoprivredne zadrugePitomača, djelovanja području asfaltnim Pitomačom i sa međusobno i povezana su puse koja nadovezuju bez se vrši se krava oko 1700 ne na tevima, umjetnoosjemenjivanje,kojeg i prokao ni i kvalitetna zamisliti može ne prava broja selekcija, povećanje kao za kvalitete izvodne proizvodnje preduvjeta povećanje goveda, glavnih mlijeka. Za
zimski
se
za
ponovo
sve
sa
na
za
na
uz
163
ko tan
i
i
o
ts
da
a
do
uvoznih i reproUnapređenje govedarstva, koje komponenata danas osnovni zadatak na i stočarmaterijala, je planu poljoprivrede razvoja bi trebalo stva, i društvo na zadatke one odgovornost pozvati koji s voje tom na i imenovati ne da to proveplanu izvršavaju druge organizacije du. ne
od
ovisi
sve
politička zajednica određenog područja pogledu razvoja zadatke i nadležnost takovih govedarstva svoje donošenja koje mjera osigunesmetani ravaju razvoj govedarstva. Na Pitomača i području djelovanja Poljoprivredne zadruge postojedruge se u poljoprivredne koje organizacije, unapređenju govedarske proizvodnje selu 2 nakon teleta i javljaju teljenja mjeseca krave,cilju otkupa njegovog ili tova vodeći da li ne to tele žensko čistokrvno i i daljeg klanja, brigu je da se za i sposobno uzgoji dalji rasplod proizvodnju. dozvolila i ozakonila da i te ravnopravno Skupština općine je organizacije kao i vrše teladi. Mi zadruzi da bi smatramo zadatke zadruga otkup i oko trebala biti selekcije vođenja brige unapređenja govedarstva, zadruga ima ona teladi na i to zato svom da od pravo jedina koja otkupa području teladi odmah sve izabere kvalitetnu žensku telad u cilju otkupljene daljeg Nikako bi više se ne da se uzgoja. smjelo dopustiti pojedine organizacije selu samo u berbe i javljaju žetve, vrijeme otkupa. Važan faktor određenom na i pomočirazvoja govedarstva području j e za se vrši konkretno to »Sirela« koju organizacija otkupmlijeka Bjelovar. je Uz kredita nabavu novih za »Sirela« bi trebala i oblidavanje grla drugim cima i načinima određenom na govedarstva pomagatirazvoj području. Na od svake litre 20 para području općine isporučenog mlijeka odvaja i onda ta sredstva se dajupojedinim zadrugamanamjenski, povećanje i Pitomača u proizvodnje otkupamlijeka. Zadruga jedina z adruga je općini ima rezultate u krava i na koja najbolje povećanju broja jedina zadruga j e se i ali od čijem području povećala proizvodnja otkupmlijeka, spomenutih sredstava ništa dobila. nije Po nekom da se stimulira i po ključu, kojemjeispalo proizvodnja manja Pitomača ništa dobila. Ubuduće bi trebalo voditi o tome otkup, zadruga nije računa i sredstva davati i tamo već i vlastitim se ulagati gdje naporima rezultati. bolji postižu Na i zadruna problematike primjeru proizvodnje otkupamlijeka području i na a sličnih vidi se da se kod ge Pitomača, mnogo nas, vjerojatno područja svih faktora zaduženih za naporom govezajedničkim g ovedarstva, razvoj darstvo i i time znatno realimogu proizvodnja mlijeka povećati doprinijeti programa. stabilizacijskog zaciji Mr Mato Kvaternik vet. dipl. Društveno
ima
u
u
u
u
uz
u
u
—
se
za
164
—___——-—
a
am
PITOMAČE KRIŽNICI KRAJ U pješačkim Drave obalu lijevu pređe nekoliko kilometanakon
Kada skelom
dolazi ra
u
mostom
se
ili
na
se
selo
Križnicu.
U
tek
selu
tom
mlijeka otkup započeo da ustvrditi može se otkupa bilo 1000 godina! mlijeka nije u punih zaseoka nekoliko mlijeka Otkup starim omeđeno sela koje je tog Dravom Drave i kavcem rijekom stručdobro zahvaljujući napreduje zadruge«, »Poljoprivredne njacima sabiraču i samom Pitomača mlijeka Đakiću. Ivanu drugu i ohladi sabere Sada se mjesečno sabirališta hladioniku u mlijeka količina litara. Ta 5000 mjesečna od samog ima razinu početmlijeka u ka a započeo mjeotkupa koji j e studenom 1982. i
nedavno
je zato
ru-
*
secu
Sabirač
Ivan
svakodnevno Đakić 5 kanti
do
mlijeka prevozi vozila za Mljekamlijeko cestovnog čeka sabirača sa»Sirela« re koji riDrave. Ovakvi obalu mu primjeri da se mlijeka otkup dokazuju ječito i da više može nepreproširiti još kokidno »rezerve« mlijeka postoje za mogu No, otkupiti. napori je baš mali nisu litru svaku mlijeka troškovii velikim su a uvjetovani skelom
uz
se
—
»Sa
veseljem
ka
Rosa
dojim
krave«
—
kaže
ba-
ma.
a Sabiralište
mlijeka
u
kući
Ivana
Dakića
165
m
=
Sabirač
Ivan
bistar
Đakić
i vrlo
je pristupačan sabirač, d jece: troje i U kućnim a onima pou staji, Romane,Sanje Biljane. poslovima, posebice maže i Rosa. supruga Dragica majka Stanovnici sela Križnica doselili iz su 1912. Mađarske. godine susjedne trebali bi znati u da Potrošači, građani gradovima tj. l agano nije dopremiti iz sela u i nakon obrade i u mlijeko udaljenih mljekare prerade mljekarama i do i samih čestitke trgovina potrošača. Zbog toga Poljoprivrednoj zadruzi Pitomača. otac
ZM.
KRAVE MUZARE OSIM MLIJEKA PROIZVODE | STAJNJAK, KOJI JE NEOPHODNO BORBA ZA GNOJENJE NJIVA | | našojdnevnoj š tampi poljoprivredi, je napisa je društvena hrane što više ljivo, jer»Od uvoznika zajednica potaći nastoji p roizvodnju je hrane moramo »to moguće, značajni postati izvoznik«, jedan je od izlaza iz ekonomske novinar. U svom današnje zaključuje jedan situacije« kritizira neka velika i u na daljnjem izlaganju Slavoniji Baranji imanja koja već bacila 20 nisu ili na bilo površine punih svoje sjetvene godina stajnjak način su kojidrugiprirodni gnojili zemlju (isključivo gnojili je umjetnim Nisu tlo tvarima, i na način gnojivima). obogaćivali prirodnim organskim taj sastav i činili ga mu Već ga iscrpljivali mijenjanjući neplodnim. zbog stajskog trebalo bi držati da »ratarstva a bez stočarstva stoku, gnoja opće je poznato niti ga nema novinar. U stvari ništa novog biti«, zaključuje smije rekao, nije svi mi to dobro stočari u znamo, koji sudjeluju pogotovo suvremenoj proizi mesa biti bez ne treba a vratiti bar mogu vodnji m lijeka zemlji ratarstva, malo što hranu stoke dala da bi za izobilno onog ponovno je mogla opet to štalsko a đubre. Đubre dakle ekonomske sa dati, jestajnjak je strane međutim veoma kako iz i ga korisno, problemje iznijeti prostorije mjesta starinski je po iz staje ili u čvrstom gdjegoveda borave; moguće iznošenjem ili način obliku i pravovrepravilno stanju, noviji tekućeg đ ubreta, jer i odvoz meno đubrišta uklanjanje đubra, č išćenje higijensko staja, uređenje od za Za i a golemogjeznačenja očuvanje z dravlja životinja ljudi. čuvanje čistoće okoliša žive i u za kojem ljudi životinje, sprečavanje zagađivanja pitke vode ukoliko u vodovoda i za nema čistoće a bunarima, čuvanje nužnika i vode bilo Sanacija ljudskih naselja, uređivanje pitke osiguranje od značenja zaštitu i dok za to se golemog je zdravlja ljudi god u činilo, nije od salmoneloze i zaraznih bolesti tifusa, kolere, trbušnog dizenterije, drugih su a naročito zaostalom organa probavnih oboljevali ljudi, djeca privredno siromašnom to se i danas veliko U nas na Nažalost, svijetu. još događa. je to za već ali za stoku bi a moralo ljude praktički riješeno, još biti, nije, jer u i takovom se a u okolišu jošuvijek zagađenimstajama u grožava zdravlje, svako se na veoma svakodnevna proizvodi zagađivanje osjetljivo mlijeko, namirnica naročito a suvremenog čovjeka, djece. Govedo toku izmetina dana količini od 7% od u jednog izbalega svoje vlastite težine žive vage, a izluči mokraće dakle 10% preko 3%, preko svoje težine. Ukoliko stoka miče iz se ne ležišta se a ukupnetjelesne štale, još to se u količina a ono steljom nakuplja zastiru, stajama g olema đubra, je idealna sredina i za vrsta razmnažanje razvoj m nogih mikroorganizama, i štakora. U đubru se dobro su pa insekata, parazita, zadržavaju dugo jer zaštićeni biološki oblici života. U
sve
više
što
o
—
na
u
u
u
166
a
o
2.
i razum-
i sa
osušenom
i mokra-
balegom zagađenom steljom, prostirkom,
dogoditi ćom goveda. đubrišta i đubra dobro u uređivanju iznošenju staja, čišćenju pri i ne Postupci znati treba dobro ako se su korisni i Međutim, sprovedu. su poznati muzare krave drži se trebaju da zaboraviti stoka, pogotovo staje kojima se
u
gana su
krava,
to uslovne
ako
događa takovih nju
treba tražiti u da od uslova
prvenstveno jedan bolesti,
čistoći i nastanu
jer staja, uzđubrivanju šire i da tvrdokorno
sve
i da
se
Zato
građena. neispravno spremišta samo treba stručnjacima. povjeriti objekata za
su
đubre
tekuće
INTEZIVNA PROIZVODNJA GOSPODARSTVIMA
izgradM.
W.
1983.
go-
U SEOSKIM MLIJEKA
održanom
Mariboru
od
11.
10—15.
10.
Sajmu mljekarstva su iz stočarstvo i veterinarstvo Zavoda za i znijeli dine svoje Ptuja stručnjaci seoskim u da u i iskustva mlijeka proizvodnju napore, nastojanju pokušaje da u Oni što više v rijeme današnje je smatraju, povećaju. gospodarstvima hrane ako ovisi od stočne samo proizvedeperspektivna mlijeka proizvodnja vlastitom kod ne gospodarstvu. kuće,tj. oni se dohodak za bi Kako život, dovoljan osigurali mlijeka proizvođaču krava na hektaru 2,5—3 veći hektar). za zalažu po (predlažu brojgrlagoveda zaštita i bi se mlijeTako proizvodnja pojeftinila socijalna osigurala seljaku Na
u
u
ka.
167
Uz
travnih korištenja površina, gnojenje površina jedna je od za visokih najvažnijih agrotehničkih dobivanje mjera prinosa. Stručnjaci iz navode da se uz klimu ima Zavoda Ptuja za veterinarstvo koju područje oborina na (900 1300mm koristiti mogu 6—7 godinu) p ašnjaci (kao paša) kosidbu a za 5 Efekat zavisi od načina puta, travnih — puta. korištenja upotrebe ili površina sa (kosidba, paša kombinacija), bogatstvo zemlje mineralima, mineralnim i gnojenje gnojivima raspoloživom stajskom gnojnicom. Koliko sadrži minerala se analizemlja pojedinih određuje kemijskom zom a u češće se sve stočna hrana zemljišta,zadnje v rijeme kontrolira preko sastava može se saznati i mineralni sastav čijeg zemljišta. Na tih analiza osnovu dali i su za stručnjaci uputstva gnojenje zemlje, se koristiti 5— mogu a nakon 6 godina, vremena treba koja anaponovo toga lizirati zemljište. način
Gospodarstvo
travnih
Antonija
Kotnik
u
Šikoli kraj Maribora,
Savjetovanja »Mleko
'83«
u
koje
Mariboru
su
posjetili sudionici
Gnojenje kalijem se normalnim količine fosfora Preporučuju (u uvjetima) slijedeće. (P)i kao količine za intenzivno ili kalija (K) godišnje korištenje travnjakapašnjaka u slijedećoj (prikazano tabeli). m———ČdČdČd—Č—ČdČdČ.ždČN!NIČldČld]Č]d)ŽŠ!]Ćd)H voda vanaa no Fosforni fosforom
i
pet. oskid
Način
(P:O,) ZaZa ea vrste esa Teška zemljišta O 25 /kg/ha
korištenja
sve
—_———======—_ S amo paša
Kosidba,
pa
Za
kosidbu
svaku
_———————
168
zatim
Kalijev pet. oksid
paša
13
30
ov
zemlja
(K:O,) kg/ha ——m— Laka i
pješćana
zemljišta JSA A
20
60
100
140
60
*
80 Vovan. 090 ostaj
fosfornogkalijevog dodavanje Stručnjaci preporučuju gnojiva doba dva se ne ova nom ožujka. Kasnije preporučujedodavanje vegetacije, treba koristiti prema osim u prostajskom k oji posebnom minerala, gnoju,
sredi-
i
u
gramu. Kod
fosfornih
kalijevih gnojiva nastojati sadrže količine kombinirana koja približno preporučene (iz tabele) gnojiva, S obzirom i travna (K,O.;). (P,O;)kalijkorištenje fosforda iz nih smatra 500 600 se — poljoprivrednici t rebaju područja Ptuja površina petoksida petoksida mineralnih kao kombiniranih na osnovno rano u kg gnojiva ha, gnojenje proljeće. izbora
treba
i
da
se
koriste
ona
dušikom
Gnojenje dušik travnih ima i Kod posebnomjesto ponajviše površina, gnojenja više uroda. dokoličinu i kvalitetu na Stručnjaci godinaprateutjecaj utječe Iz dušika takvih različitih količina na davanja prinostravnjaka.podataka ili 5 očekivati da se može 5—7 su zaključili praćenja putaispaše putakosidba, ha barem dušika ako na 200 travnjaka čistog kg. jepotrošnja ako su dušika 400 urod sa se travnjak gnojili kg čistog pokazao Najveći samo
na
ha. U
zirom 1200
količine
slijedećoj prikazane potrebne treba obrocima te u kakvim se na upotrebu, ha dušika na kg tabeli
su
Upotreba paša
dodavati
s
ob-
dušik.
1
2
3
4
5
6
40
40
40
30
30
20
1
2
3
4
5
6
60
60
60
40
40
40
1
2
3
4
5
6
80
80
60
60
40
ili kosidba
kg
sezoni
u
:
kg dušika/ha
2300
dušika
dušika
na
=
200
ha
Upotreba
(paša kosidba) ili
kg dušika/ha
3400
kg dušika
na
=
300
=
400
ha
Upotreba
(paša
ili kosidba
kg dušika/ha
Obroci
*
80
dušika
dodavanja
su
prilagođeni
ritmu
rasta
trave.
Ako
jebroj
zemljišta povise UREA,pa kod krećom sve upokojih (vapnom) površine potrebno povoljne, jegnojiti dušika. veća količina trebljava svaki dodavati a za KAN-a 7 svakih Tako 100 za vapna, kg potrebno kg je ha KAN-a 1500 na ako Dakle URE-e 37 100 kg kg vapna. jeupotreba kg rad ha. se 7 105 sa moramo vapna U praksi taj 105) (15 kg vapniti i
kako
ona
imadu
karakteristiku
iznad
kiselost
da
se
x
na
=
169
kato
oo
količinom s treće godine odgovarajućom
»kalcifikacije« 3 potrebe godine. vrši
svake
vapna
za
stajskom gnojnicom Gnojenje travnjaka m? sastav goveđestajske Prosječan gnojnice je: oksida 47 kg kalijevog (K,O), 5,9 kg fosfornog petoksida (P,O.), oksida 24 kg kalcijevog (CaO). i veliku Bez obzira se ne uz stajska vrijednost količinu, (njenu gnojnica količinama. U običkoristiti na se praksi travnjacimaneograničenim smije ha za količina od 20 m? no ne po stajske jednuupotrebu. prekoračuje gnojnice te se stvori Veće količine propap a kora, mogućnost prekriju postoji travu, koristi onim travnim trave. se, osim Stajska gnojnica toga, danja kose i se konzerviraju, pašu,gnojenustajskom koje jersvježu površinama voli. stoka ne gnojnicom, K. Lj. u
samo
POVIŠENA Od
na
CIJENA MLIJEKU
mlijeku studenog povisuje proizvođačima cijena dinara i snazi i na po masnoj jedinici. Republička dodjepremijanadalje je količini se 1982. u prema ljuje proizvođačima proizvedenog mlijeka godini SR Hrvatske iz 1982. 1. Proizvođači su u koji mlijeka nizinskog dijela godini od 15.000 litara 1 litru za a prema proizveli mlijeka dobivaju mlijeka manje količini masti: mlječne %
1.
mlječne
1983.
masti
i to
se
cijena
osnovna,
20,896 21549 22202 22B55 23,508
32
33 34 35 3,8
37
24,161
38
24B14
premija 0,90 0,928 0956 0,984
ukupno
za
na
6,53
1 litru
21.79 dinara
2247
dinara
23,15 dinara 2383
dinara
1012
2452
dinara
1040 1,068 1,096 1,125 1,125 1,125
2520
dinara
2588
dinara
25,467 2724 dinara 40 26,120 dinara 2789 41 26,773 42 28,55 dinara 27,426 SR Hrvatske iz 1982. 2. Proizvođači su koji godini mlijeka nizinskog dijela više od litara 15.000 1 litru za mlijeka: mlijeka proizveli dobivaju 39
26,56 dinara
u
%
mlječne
masti
20,896 21,549 22202 22,855 23,508
32
383 34
3,5
3,6
24,161
3,7
38
24814 .
170
cijena
osnovna
premija 130 1,340 1381
ukupno
za
1 litru
22,19
dinara
2288
dinara
23,58 dinara
1421
2427
dinara
1,462 1,503 1,543
2497
dinara
25,86 dinara 26,35
dinara
1,584 1,625 1,625 1,625
25,467
39
26,120
40
26,773
41
26,426
42 .—.o——o...———..————p
mlijeka manje
Proizvođači
3.
proizveli masti: količini 1982.
područja SR brdsko-planinskog za litara mlijeka dobivaju od 6000
iz
mlječne
I
%
mlječne
masti
2705
dinara
27.74
dinara
28,39
dinara
29,04
dinara
espessi Hrvatske koji su
u
godini
mlijeka
a
prema
1
litru
//____—————____—_——..—————E
premija 1,00 1,031 1,062 1,093 1,125
cijena
osnovna
20,896 21,549 22202 22,855 23,508
32
383 34
3,5 386
24,161
3.7
24B14
38
ukupno
za
1 litru
21,89
dinara
2258
dinara
2326
dinara
2394
dinara
24,63
dinara
1,156
25831
dinara
1,187
2600
dinara
26,68
dinara
25,467 dinara 2737 40 1,250 26,120 dinara 2802 41 1250 26,773 dinara 28,87 42 1250 27,426 su SR Hrvatske iz Proizvođači 4. koji područja mlijeka brdskomlilitru 1 litara više od 6.000 1982. u dobivaju mlijeka proizveli godini planinskog masti: količini a prema mlječne jeka —_ litru ukupno odnovna masti cijena % mlječne 1 premija dinara 22,39 32 150 20,896 dinara 2309 1546 38 21,549 dinara 23.79 34 1,593 22202 24,49 dinara 1,640 22,855 3,5 dinara 25,19 3,6 1,687 23,508 dinara 2589 3,7 1,734 24,161 26,59 dinara 1,781 24814 3,8 dinara .2729 39 1,828 25,467 dinara 2788 40 1875 26,120 dinara 28,64 41 1875 26,773 dinara 2929 42 1875 27,426 1218
39
Lj.
za
ŽE
za
*
:
\
Z. Mašek
MILAN
BABIĆ IZ IVANECA vrsnim
stočarima
je poznato 33 U selu redovito i gospodarstva mlijeko proizvodi mlijeka. proizvođačima robnih od Jedan robnu 10 od mlijeka. kojihje usmjereno Babić izproizvodnju kbr. 12. Ivaneca i Milan Zanimljivo jenjegovo mlijeka proizvođača je gospodarstvo: i 4 u crno-šarih 12 od krava 16 U tipu kojih je uzgaja modernojstaji Dnevno prosu Svi simentalca. proizvode staji popunjeni. Križevci odnosno ležajevi domaćeg litara 120 »Trgovačkom« isporučuje k oje mlijeka sječno »Sirela« Bjelovaru. Mljekari 16 samom Hranu za Posjedujejutara gospodarstvu. govedaproizvode do od 4 dok sa 6 na livada. Kukuruz i oranica 5 jutara površine jutara uzgaja Selo
Ivanec
nalazi
se
u
blizini Križevaca
i
po
za
u
u
u
171
—
silira. Silažom
hrani
goveda krmu Dodatna jenjivu gospodarstva. krave i pivarski trop. da stočar Zanimljiv jepodatak je od teladi dok duži
dio
godine predstavlja glavnu krma u ishrani govedajesmjesaza i
Milan
i nezami-
Babić
6 crno-šarih
uzgojio bila stara su 4 do 14 dana! Tu telad Vrtlarskom kupio je kombinatu Brezovica U ih »Žitnjak«ekonomija kraj Zagreba. početku je čistim Telad izvrsno i mlijekom brižljivo napajao njegovao. je napredovala i Ta telad danas izvrsne su krave su nije poboljevala. ni najmanje koje već dva telile. i da kod bila prvog Zanimljiv puta podatak ovaj, je je telenja muška kod a sreću telad sva bila ženska!!! drugog, vlasnika, je krava
u
—
se
na
Obitelj Milana Od
crno-šarih
krava
Babić
na
okupu
najboljom dnevno i 25 litara lenja proizvede mlijeka. U veliku Milanu Babiću gospodarstvu pomoć sin Zdenko i baka Bara! supruga daje Kata, se
smatra
krava
»Jasna«
u
svakodnevnim
koja
nakon
te-
poslovima Z. M.
KATALOG
POLJOPRIVREDNOG
INSTITUTA OSIJEK
ove Poljoprivredni Osijeka je godine zapažen katalog raznih sorti i kao i u pšeniceječma dostignuća najnovija selekciji oplestrnih žitarica. sorte i rezultat su menjivanju Opisane pšeniceječma dugorada znanstvenih i stručnih radnika i godišnjeg, neprekidnog brojnih predu i tehnološkom vrhunska znanostavljaju proizvodnom pogledu dostignuća sti.
institut.
izdao
iz
—
172
j_—'—————___
a;
>
ooo
na aađaad
m
—
da
a
aa
-
Opisane širokoj proizvodnji gdje poznate vrlo dobrim. Svaka visok radima sorta pokazale genetski potencijal opisana kakvoću odnosno nosti i mlinarske s zapaženu gledišta industrije industrije slada. pivarskog Od sorti su: 2«, 20«, pšenice »Osječanka »Osječanka opisane »Osječanka«, »OSK 3.27/1« i »OSK od »Pan« i »Vele3.38/5«, ječma:»Slavonac«, »Dorat«, već
sorte
i raširene
su
u
su
se
a
bit«.
Kod
»OSK
nalazimo
pšenice podatke: selekcionirana institutu u Poljoprivrednom Osijeku: nalazi vrlo te se postupkupriznavanjaje perspektivna; selekcioneri: dr Milutin Beda i dr Julije Martinčić; vrlo dobre sorta ozime na polupatuljasta pšenice, otpornosti polijeganje, visina od baze klasa 75 cm; stabljike prosječna klas bez i 2 do klasi18 do 20 klasića 4 sa boje, osja, jebijele ću; dobre niske na jeotpornosti temperature; bolesti ozimu na razne kojenapadaju pšenicu, otpornaje rodnost 90 za genetski potencijal preko dt/ha; A 2il razred količinu svrstana u po kakvoći grupu bjeje jeposjeduje lančevina od u zrnu 13,90%; iznosi 1000 38 g; prosječna do 700 650 norma klijavih zrna/m?'m,; sjetve: rok 15 do 25 i optimalni sjetve: listopada; izrazito nisku vrlo dobru i čvrstu s obzirom na na stabljiku, otpornost bolesti ozime intenzivni propšenice, odgovaraju raspostanjene joj uvjeti izvodnje. Sve nabaviti kod svih i sorte se mogu pšeniceječma opisane organizacija bave i te izravno i se koje proizvodnjomprometomsjemena, Poljoprivredinstitutu nom u Osijeku. sorte
opisa
3.37/1«
ove
u
—
u
—
—
—
zrna
—
u
—
—
—
—
masa
—
o
zrna
—
—
—
u
Z. M.
o =
-
POLJOPRIVREDNI
CENTAR
HRVATSKE
R.J.
—
STOČARSKI
SELEKCIJSKI
CENTAR
Izvještaj
organiziranog održanog
sa
Ime, prezime uzgajača
Red
broj
i mjesto
1.
I Jučec, D. Hraščan
2
M.
3
A.
4
F. Zrna,
5. 6.
F. Hadikan,
7
—
8. 9. 10. 11.
D. Hraščan
—
= 14. 13.
=
D. Hraščan
Branilović, D. Hraščan J. Kocijan, D. Hraščan I Pavlic, D. Hraščan L
N. Kolarić
12.
15.
Vadlja, D. Hraščan Zrna, D. Hraščan
L
D. Hraščan
Kolarić, D. Hraščan I Sabol, Hodošan L Mlinarić, Hodošan J. Belovari, Hodošan L Vlahek, Hodošan L Vlahek, Hodošan
sajma 11. X
rasplodnih 1983. godine
Prigojni
Težina
br. junice
_iklasa
-
kg
junica simentalske Čakovcu u
Postignuta cijena
pasmine
Kupac
25037 530/IIla 1 30.500. 24567 OZO 520/IIla 1 28.500. 24493 570/II OZO 140.500. 24585. 540/III N. Marof »Sloga« 130.000. N. Marof »Sloga« 24957 530/11 133.500. 25113 600/II Čakovec OZO 146.000. 24160. 630/II —
OZO
Čakovec Čakovec Čakovec
OZO
Čakovec
*
—
—
—
—
—
*
151500.
— 140.500. N. Marof 24392 600/II 146.000. »Sloga« 24752 590/II Čakovec OZO 144.000. 25010 550/II Čakovec OZO 137.000. 24825 580/IIla Čakovec OZO 139.500. 25127 500/llla Čakovec OZO ——141.000.— 25000 600/II Čakovec OZO 146.000. 25057 640/lI Čakovec OZO 153.000. 24900
570/II
»Sloga« N. Marof
—
—
—
—
—
—
—
173
17.
18.
Hodošan
Blagus, G. Blagus, Hodošan P.
16.
=
A
Čavlek, Hodošan F.
20. 21. =
Kovačić, D. Kovač, Hodošan V.Zrna, D. Hraščan
22
27. 28. 29.
30.
> =
—
—
—
Čemerika, L Vidović, Palinovec
33. 34.
F. Vargec, Goričan
—
= 38. = 37. =
V.
—
—
—
M.
35.
—
—
—
—
Blagus, Goričan T. Hranjec, Goričan T. Hranjec, Goričan
—
—
—
Goričan
38.
NM. Moharić,
39.
Vadlja, Goričan M. Vadlja, Goričan S. Pongrac, Goričan
—
M.
40. 41.
43.
V. Krznar, Goričan M. Goričec, D. Kraljevac
44.
A. Bihar, D.
42.
—
—
—
—
Kraljevac P. D. Kraljevac I Strinščak, D. Kraljevac K_ Benko, D. Kraljevac L Zadravec, Prelog M Hajdinjak, Prelog L Matijačić;Hemuševec L Matijačić, Hemuševac
—
Štefok,
45.
46. 48.
—
= I Srpak, Palinovec — =D. Glavek, Goričan
31. 32.
47.
—
Palinovec
Malek, Goričan S. Dominik, Goričan L Horvat, Goričan
=
49.
—
—
—
—
—
= Sl. = V. Draškovec 52 Slaviček, = F. Balent, Draškovec 53. > N. Čukovec 50.
= 58. = I Hegeduš, Čehovec 57. = S. Miheci, Oporovec 58. = 59. Cirkovljan = P. Žvorc, L Borović, D. Pustakovec 60. 61. = J. Prelog Šafranić, S. 62. Prelog Čižmešija, Palovec L 63.
S. Bartolić, D. Mihaljevac [ Matić, Čehovec
55.
64.
>
Martan, Martin, Palovec L Kolarić, Gardinovec
= L Belica 68. Požgaj, = I Klasić, Belica 67. V. Gunc, Belica 68. 65.
—
690/lIla
157.500.
24732
S20/III
24610
610/II
24285
620/lI
24518
540/Ila
128.500. OZO 148.000. N. Marof »Sloga« 149.500. OZO Čakovec 141.000. Čakovec OZO 137.000. Čakovec OZO 137.500. Čakovec OZO 131.500. Čakovec OZO 134.000. Čakovec OZO 145.000. N. Marof »Sloga« 145.000. OZO Čakovec 140.500. OZO Čakovec 137.000. Čakovec OZO 148.500. Čakovec OZO 139.000. Čakovec
24785 24808
24845 24759
560/Ila
24379
560/Ila
24700
570/II
=
24700
670/IIla
24487
640/IIla
24676
540/lIla
24810.
S10/II
25118
580/II
24598
570/Ila
Štampar, Orehovica A.
Horvat, F. Belović, Totovec F. Novak, Lopatinec
—
—
—
—
—
—
—
—
550/II
S.
Čakovec Čakovec
—
520/II
560/III
OZO
—
= 570/lIla =
24996
—
—
550/II
590/III
Palovec
OZO
24799
24683
= 75. > Urban F. 76. > Štampar, [ Srpak, Palinovec T7. = 74.
—
.
24774.
A
=
—
Lesjak, Domašinec L Podgorelec, Držimurec
70.
73.
—
25125
M.
72.
—
Braniša, Belica
60.
Ti.
—
Igrec,
54.
-
—
Zrna, F. Novak, Palinovec L Vincek, Palinovec
S.
Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec
—
Čanadi, Palinovec J.
24. 26.
—
Palinovec
M.
23.
25.
—
Hodošan
F.
OZO
—
—
Purgar, Hodošan
19.
148.000. 510/III 25071 125.000. OZO OZO 630/III 24170 146.500. OZO 630/II 24983 151.500. N. Maro STO/II 24474. »Sloga« 140.500. Čakovec OZO 610/II 248685 148.000. — Čakovec OZO 540/II 24564 135.000. Čakovec OZO 690/II 24628 160.500. Čakovec OZO 690/II 24391 160.500. Čakovec OZO 590/Ila 24813 150.000. Čakovec OZO 570/IIla 25130 137.500. Čakovec OZO 530/II 25168 133.500. Čakovec OZO 660/II 24594 157.000. N. Marof 650/lI 23985 »Sloga« 155.000. Čakovec OZO 630/II 24890 151.500. N. Marof 550/IIla 25119 »Sloga« 134.000. —— Čakovec OZO 580/lIla 24891 139.500. OZO Čakovec 640/II 24818. 153.000. Čakovec OZO 580/lI 25159 142.500. OZO Čakovec 620/llla 24417 146.500. Čakovec OZO 605/IIla 24979 144.000. Čakovec OZO 600/IIa 24929 152.000. Čakovec OZO 620/llla 24894 146.500. Čakovec 510/IIla OZO 127.000. 2524 Čakovec OzO 550/1I 24597 137.000. Čakovec OZO 640/lIla ——150.000.— 24302 Čakovec OZO 590/II 25191 144.000. Čakovec OZO 550/II 24871 137.000. Čakovec OZO 650/IIla 24872 152.000. Čakovec OZO 620/II 24704 149.500. Čakovec OZO 610/IIla 24729 145.000. Čakovec OZO 560/IIla 24737 136.000. Čakovec 510/II OZO 24791. 130.000. Čakovec OZO 610/II 24984 148.000. OZO 630/Ila 24845 .157.500. Čakovec, Čakovec OZO 620/lIla 24453 146.500. —142.500. OZO Čakovec 580/lI 24883 OZO 600/II 24721. 146.000. OZO Čakovec Čakovec 630/II 24830 151.600. Čakovec OZO 24308 800/II 146.000. Čakovec OZO 610/II 24788 148.000. Čakovec 610/II
24756
—
630/IIla
—
—
—
OZO
155.500.—
150.000. —
—
132000.—
OZO OZO
130.000. OZO 142.500. OZO 146.500. —
—
—
OZO
Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec M.
Bolić
po
POLJOPRIVREDNI
RADEENTA
CENTAR
rasplodnih sajma Izvještaj sa organiziranog kod Rovišću u održanog Bjelovara Red.
Ime, prezime
Prigojni br. junice
i mjesto
Težina
STOČARSKI
RJ
kg
SELEKCIJSKI
junica
simentalske
12. X
1983.
—
Postignuta
pasmine
godine
Kupac
cijena »Sirela« Bjelovar M. Horvat, Tomaš 30 1 140.500. 540/II 4998 »Sirela« Bjelovar 610/III V. Slezaček, Predavac 190. 7657. 2 154.000. »Sirela« Bjelovar 700/I I Međurača 1 “5058. 3. 179.000. PZ = Župić, Dautan M. Mikulandi, 27 Krapina 5203 580/II 148.000. »Sirela« Bjelovar 4. M. Pintar, M. Trojstvo 76 2473 580/TI 148.000. »Sirela« Bjelovar 5. E. Zrinščak, Kapela 42 4355 580/IIla145.000. 6. I Debač, St. Rača 2 »Sirela« Bjelovar 610/Ila 160.000. »Sirela« Bjelovar 17058 17. V. Bujger, Predavac 200 171.500. 7812 640/I 8. Mlava PTK Petrovac 605/IIla 2695 S. Oblučar, Čađavac 7 9. 150.000. »Sirela« = 11 A. Girčal, Rovišće Bjelovar 7439 545/Ila 147.500. PZ 10. L Rađa, Rovišće 219 Krapina 151.500. 565/Ila 7372 11. P. »Sirela« Bjelovar 89 17411 Padović, SL Kovačica 560/II 144.500. 12. L Dautanac, Kozarevac 15 »Sirela« Bjelovar 560/lIla 17312. 141.500. 13. »Sirela« 590/II 4792 D. Bosanac, Ždralovi 357 14. Bjelovar 150.000. PTK Mlava Petrovac 510/II 17403 12 N. Habalić, Kozarevac 135.000. 15. N. Zemlić, »Sirela« Bjelovar 93 Prgomelje 530/11 138.500. 5017 16. »Sirela« Bjelovar M. Hrelec, Gudovac 288 17. 153.000. 5051 575/Ila »Sirela« Bjelovar S. Majcan, Gudovac 64 18. 146.500. 5063 570/II PTK Mlava Petrovac 25 11516 M. Lončar, Narta 19. 560/IIla141.500. »Sirela« Bjelovar S. Detelina, Narta 224 150.000. 11554605/IIla 20. V. Đuričić, Utiskani 18 »Sirela« Bjelovar 540/II 115768. 141.000. 21. PZ Krapina 550/II 11370 P. Sredska 22. 15 142.500. Žgela, LI Markovinović, Durđic 23. PZ Krapina 555/II 143.500. 11452 192 »Sirela« Bjelovar 610/II 10822 S. 24. Virje 154.000. »Sirela« Šoš, 570/Ila 11038 S. Bjelovar 25. Virje 152.500. = Šoš, Petrovac PTK Mlava 148000. 580/II 10992 26. F.Cik, Virje = M. Mihajlic, Brezovljani 17 26372 »Sirela« Bjelovar 620/Ila 162.000. 27 »Sirela« Bjelovar 600/II M. Kranjčević, Žabno 6 26423 28. 152.000. »Sirela« 610/II 12 M. Pavlić, Kuštani Bjelovar 154.000. 26408 29 Mlava Petrovac PTK 535/Ila 2 26515 Z Kuštani 30. 145.500. »Sirela« = = Šter, 600/I D. Njegovac, 26481 31. Bjelovar 164.000. < T. Škrinjari PZ Krapina 7412 Dunđek, Rovišće 238 160.000. 560/II 32. M. Bedeković, Šandrovac 33. »Sirela« Bjelovar 600/II 152.000. 5204 222 »Sirela« Bjelovar T759 F. Vlahović, Hrgovljani 214. 645/I 172.500. 34 J. Jagodić, St. Pavljani 97 »Sirela« Bjelovar 4610 700/IIla164.000. »Sirela« Bjelovar 35 I Matleković, Babinac 75 5155 590/II 150.000. »Sirela« Bjelovar 36. V. Lukač, Nevinac 51 164.000. »Sirela« Bjelovar 5169 720/1Ila, 37 M. Antolić, Nevinac 57 5076 645/II 160.500. »Sirela« Bjelovar 38. M. Antolić, Nevinac 57 3538 630/11 157.500. »Sirela« Bjelovar 39 M. Krapec, Severin 184 152.000. 3571 600/II 40 Zrin. M. 41 broj
uzgajača
_iklasa
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
_,
—
—
—
—
—
—
—
Smrček,
Topolovac
144
42.
Žabnjančan, 62 B. Botinčan, Jabučeta M.
Sasovac
12.
43. R Kralik, Ždralovi 413 44. 45.
=D. Njegovac,
Škrinjari
17047
595/Ila
17048.
620/II
4286 655/II 610/II 4807. 26596
605/Ila
157.000. »Sirela« Bjelovar 156.000. »Sirela« Bjelovar 162.500. »Sirela« Bjelovar 154.000. »Sirela« Bjelovar 159.000. »Sirela« Bjelovar
—
—
—
—
—
M.
Bolić
175
o
GLAVOBOLJA
(2)
Tablete
protiv glavobolje privremena mjera Prošli raznim sam o uzrocima putgovorio mogućim glavobolja. Ovoga onim o obratiti par riječi glavoboljama, puta kojimajepotrebno posebnu biti znak mogu pažnju, jer ozbiljnog oboljenja. Gotovo kod nebi li trebalo obratiti svatko, prvihnapadabolova, pomisli se za radi li se možda ne bolesti. o i liječnikupomoć savjet, nekojopasnoj Nisu ni oni odmah tumor itd. Iako se na na mozga rijetki koji pomisle sreću, većini radi o bezazlenim ima i onih slučajeva prolaznim glavoboljama, ipak nekim da po govore koje specifičnostima svojim posljedica najvjerojatnije Jasno da takovi bolesnici biti odmah ozbiljnog oboljenja. je preglemoraju dani od strane Evo nekoliko takvih vrsta U prvom liječnika. glavobolja. redu, iznenadna i izuzetno žestoka može biti glavobolja krvarenja simptom se za i gu. Bolesnici glasno stenjajući hvataju glavu. Mogu postojati psihičke biti odmah mora Bol u se pozvan. Liječnik promjene. glavi koja pojavi skupa neurološkim sa menspecifičnim zamagljenjem promjenama: vida, grčevima, talnom nekih ili konfuzijom, gubitkomsvijesti, gubitkom tjelesnih funkcija za gubitkomosjeta, signal je detaljan liječnički pregled. i s biti znak mogu Glavobolja temperaturomukočenjem šije meningitisa, moždanih doktor može samo od ovo upale Jasno, opni. razgraničiti stanje ili simptomagripoznog drugogvirusnog oboljenja. treba obratiti i na često one ili s se Pažnju glavobolje koje ponavljaju vremenom Bolesnik sve obratiti se i onda mora postaju intenzivnije. liječniku kada boli u određenom kao što glava jednom području, uho, jedna polovina je itd. glave samo
i
povremena
u
su
u
moz-
“
odstraniti uzrok Štoprije Kao i tako i u redu u prvom drugdje medicini, ovdjevalja n astojati priuzročnu dovela do bolova osnovne u glavi. mijeniti bolesti, terapiju koja je Dok to ne radi se o se ne nekojovdjespomenutoj postigne, glaopasnijoj se doze sredstava bolova mogu vobolji, primjeniti umjerene (aspirin) protiv ili sredstva Ističem da za to samo i povremena smirenje. je privremena mjera. Nema da živiti sa naročito ako potrebe pokušavate glavoboljama, svojim vam dnevne noćni remete odmor i život. aktivnosti, ometaju zagorčavaju Zatražite od svog pomoć liječnika. Vaš liječnik a
a i
a
i
i
da
i
UREDUJE
a
i
o
UREDNIČKI
o
i
i
i
i i s
i
a
ODBOR
Šime
Erhatić, dipl. inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl. inž, Tomislav Kolak, dipl. Dapo. dipl. vet, Nada inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav Majić Clavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet. Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž SRH. Vlasnik radnika i uredništvo: i izdavač: Udruženje mljekarskih Uprava Zagreb, Ilica 31/III, tel424-420 i ustanove 180,00 dinara, a za Mjesečna pretplata za privredne organizacije mlijeka 800 dinara proizvođače Tisak: SOUR OOUR TM, Zagreb »Vjesnik« —
-