Mljekarski list 12-1983 by Hrvatska mljekarska udruga

i H u

u ,

Ak ie

air ja

“Lk,

davat

_—

Po po

ari Zadati

ea a

| OTKUP

PROIZVODNJA

ZAGREBAČKOJ MLIJEKA U

REGIJI

bolju proizvodnju posebnoje Mljekara U tu svrhu u na poduzima granicama zagrebačke regije. za području mlijeka zai stručnih novčanih govedarstva. Taj brojne mogućnosti mu jere razvoj datak na području organizira zagrebačkom mlijeka proizvodnje povećanju stočarima na izravno sa OOUR o pćine djeluje području koji »Kooperant«, Na i Kutina. Grad Ivanić Novi spomenutom Jastrebarsko, Samobor, Zagreb, i 42.886 krava 1982. bilo rasplodnih junica. godine je prošle kraju području pri bređih 20% krava 80% i ima Od prema rasplodpribližno procjeni broja tog litara dok 1.800 kravi iznosi nih po približno mlijeka Proizvodnja junica. količine 600 od 400 do 1.000 litara ili u se prosjeku procjenjuju da 600 litara otkupljene litara po kravi. po mlijeka otkupljenog dok se Stručnjaci procjenjuju 30% samo kravi mlijeka proizvedenog prigradskih općinaje pet članova za u 70% domaćinstva, prehranu ostavljagospodarstvu preostalih kravi da Ovi teladi i po proizvodnja mlijeka je odojaka. podaci upozoravaju kravi od 40% i da samo vrlo niska po kojupostižu proizvodnje srednje je OOUR-a robni kravama simentalskim sa »Kooperant«. proizvođači OOUR-a Prema mlijeka proizvodnju »Kooperant« stručnjaka mišljenju više načina: na moguće jepovećati stočne hrane; proizvodnju a)povećati i krava hranidbom b)pravilnom među stočarima. radom stručnim boljim c) i OOUR-a Na proizvodiisporučuje »Kooperant« području proizvodnom Od od 4.500 do 5.000 gospodarstava usmjerenih proizvođača.togbroja mlijeko ili litara ima su 5,7 487, koji za mlijeka predali milijuna mlijeka proizvodnju količina litara. ta se 12000 pou po mlijeka Nastoji kao stručno-tehnička gospodarstvu prosjekustručnim bi većati gdje jedanstručnjak, stručni rad oburadom, boljim radio sa 50 do 70 udruženih osoba mlijeka. Taj proizvođača svim u i ratarstvu u hvatio bi posebice stočarstvu, proizvodnje povećanje Ova stručna hrane i stočne fazama proizvođapomoć mlijeka.radu ili kraće proizvodnjeZakonu ZUR-u! udruženom o čima se temelji prema 1983. li su OOUR-a or Početkom »Kooperant« stručnjaci godine zadatkom da se sa svih pet. stočarima u sastanke sa stručne općina poveća. Tim sastancima hrane i stočne prisustvovalo jepribližno mlijeka. proizvodnja udruženih 800 poljoprivrednika. list za anketni sa izradio OOUR proizvođače je »Kooperant« Nadalje, kao i rerobama i o nafta) (sjeme, gnojivo, neophodnim potrebnim upitima OOUR-a referenti Osim i oruđa. za zervnim »Koopetoga, dijelovima strojeve stalno su bili među i pa rant« za proizvođačima mlijeka otkup proizvodnju redovitu za što doznalo u dodatno se mnogo manjka gospodarstvu toga je stočarsku mlijeka. proizvodnju laborauzorci za tri Proizvođačima se uzimaju redovito,putamjesečno, masti 1983. količina analizu. U 9 poboljmlječne godine prvihistom mjeseci torijsku 1982. šana prema razdobljugodini je 0,14% bilo 6.500 do ih 1982. u li (tada je proizvođačagodini Usporedimo broj ih da se su možemo 1983. prema smanjili, jerza osjetno zapaziti godini 7.000) da sada ima 4.500 do 5.000! To znači mlijeka smanjen jebrojproizvođača 30%. približno količine znatno Premda mlijeka povećane proizvođačabila smanjen broj je obuhvatio iako za su Otkup mlijeka mlijeka poticajna. n ije 6%, cijena Mlivozilima. zaseoke i sva gdjejemoguć pristup usamljene naseljaselima je se sela, bez obzira na pa koštanja otpreotpreme, cijenu jeko otkupljuje litri! dinara do i iznosi 20,00 iz po ma jednoj naselja mlijeka udaljenih OOUR-a na robnih »Komlijeka području proizvođača Zapaženjerazvoj 1977. do dato od službe svrhu tu pa je godine rujna preko razvojne operant« »Dukat«

zainteresirana

veću

—

182

253.411.000,0C dinara darstvo. Ta su sredstva

u 831 gospounapređivanje proizvodnje mlijeka novih za potrošena izgradnju gospodarskih zgrada ili starih silosa ili za stočne adaptaciju kupovinu staja, s trojeva proizvodnju krava i za za dio u hrane, u ređaja mužnju uređaja izđubrivanje Manji staji. utrošen bio i za novca Za kupovinurasplodnih je junica. opisane n amjene 1982. i 1983. dato u dinara kod 234 116.610.000,00 S&ImO godini je koooperanta!Naredni OOUR-a zadatak nabavka i »Kooperant« je rasplodnih junica krava kako bi se nove stokom i tako makizgrađene popunile staje boljom simalno iskoristili. Tako već u 1983. 234 rasplodne junice, godini nabavljeno je dok nabavka Novčana u 298 komada. sredstva nabavku za rasprogramu je već dok će dio novca i sami plodnih junica osigurana, kooperanti. osigurati nabavke 400 do 450 komada Program rasplodnih » holštajnske« junica pasmikao i nabavka ne u 600 »simentalske« iz završnoj jefazi junica pasmine domaćeg uzgoja. Povećana od 1. 1983. će veću na mlijeku studenog povoljno utjecati cijena donešena i odobrena velikim sa mlijeka, proizvodnju premda je zakašnjenjem.

1983.

GLADNI

STERILITET NA VRATIMA

Nedavno

nađoh

JE NAŠIH STAJA

prijateljem koji godinama, ambulanti drži relativno velik krava na se terinarskoj području gdje broj nekih i desetak muzara progdje'su pred godinamnogi gospodari postali izvođači teladi i za i tovne ali daleko od su mlijeka tržište,još intenzivnog i teško način se na proizvođača, navikavaju suvremeniji proizvodnje. Na radim terenu ima oko 2000 na kojem plotkinja; umjetnoosjemenjivaveć odlično ali ove tuži se veterinar, naročito za ove uvedeno, godine, nje je dobro i a mnoge suše, dugotrajne uprkos izvedenog pažljivo posla krave, naročito iako su su za koje prispjeleoplodnju, junice jalove, upotrebostaju oko i sam bili sasvim ljeno postupak umjetnog sjeme osjemenjivanja sigurno redu. Postotak krava i i pa neoplođenih poslije potpunom drugog junica i vrlo visok. Uzrok tome trećeg osjemenjivanja je njegajepotpunojasan, tzv. sterilitet«. Uzalud ubih da se posrijedi »gladni dokazivanjem ljudima je im stoka naoko dobre i da s upravo uprkos pašeipakgladuje je tograzloga jalova. većina stočara navikli starinski stari način su na Nažalost, ljudi, rada, nešto kad navikli da rade novo su kojimajeteško dokazivati, desetljećima da drži krave da se za se zna su a po starinskom, koje »dobre«,njihova starošću što i Teško im dokazati plodnost opala, je potpunorazumljivo. je je da sama stoka da za pašanije dovoljna ljetnu ishranu, prisiljenajede jerje sušom i vrlo sa su oskudno, sažeglo bilje livada, pašnjaka strništa, koja oskudna fosforu. naročito na na mineralima, Teško dokazivati da im iako oko dobrom u stoka, je gojidbenom je da krave to naročito za a muzare, gladna, je pogubno stanju koje pogotovo i će za i razviće se pa još bređe, mlijeko kojedaju plodakoji njoj razvija, i za što će se veoma štetno rezervama a kojejoš tijelu posegnuti imaju, odraziti zdravstveno To isto na opće posebice plodnost. vrijedi stanje, možda i više i krave nabavite bar za se gone. još koje Savjetujem, junice krave i će nabavite zobi i koje pšenične mekinje, junice pripustiti ječam, se

radi

veterinarom

ve-

183

se lijeuvijek ječma; j oš sijati pojačajte bi se sačuvala hrani sa se kova i mineralnih kojima koje dodaju sastojina teško stare redovito to činim ali nažalost uzalud, jeuklanjati jer plodnost, i treba krme zima stoka je jemalo, jeduga, pašedosta, navike, jezdrava, uz Uz posao, A krave najbolje obavljen volju, jalove. najbolju ostaju štedjeti ishrani o da šta nemoćan sam Briga pravilnoj apatičan. uradim, postajem ostala minerala naročito nabavi pa o i lijekova, je k rmiva, krepkih stoke, sami namožemo što ne a Trebalo

ishranu.

samo

vlasnicima

stoke

zobi

nađe

više

i nama

veterinarima,

proizvodbaviti, minerala i naročito nabavi u lijekova njustoke, u i veterinara inače uz sve za napore zalaganje umjetnom njihovo stoku, jer će biti i i i mesa teladi i goveda mlijeka stoke, reprodukciji osjemenjivanju da se krivom sasvim tražiti će na se to Razlozi za sve Bojim mjestu. manje. a

ima

trebalo

faktora

briga drugih krme stočne dodatne krepke

bi to biti

pravo.

zainteresiranih

godine »gladni je reprodukciju Specijalisti zabrinuti. su i veoma opća pojava bila stočarstvo sobom i nosi sušna mnoge izuzetno Ova godina je ni suše veće i bude da zlo znatno Krmiva nedaće. zbog nije još manje, je sebi ne sadrži što naročito s posebice minerala, dovoljno razloga kvalitetno, da I inače iz tla nisu golema ga je poznato je iscrpiti. mogle biljke fosfora, jer sušnim a siromašna na golivada veoma naših većina fosforu, prirodnih fosforom. inače krmivima su i u znatno fosfora dinam bogata koja manje je fosfora malo u Naročito kukuruzovini, s uhoj hrani, v oluminoznoj lošoj je i suncu travi, na sprženimpašnjacima sasušenoj prezrelom sijenu, slami, hrani stoku. U za se suše, ovakvoj pogotovo napasalo gdje ljeti strnjištima više u se fosfora Nedostatak da i nema. fosfora poremetnji osjeća još gotovofosfora i na siromašnom Sa hranom pogoizmeđu fosforu, kalcija. omjera i nisu u bila hrana takova pa ako tovo i jedina glavna (paša) preko ljeta je naročito dodavana obroke mekinje, pogotovo pšenične posije, krepkakrmiva, štetne nastati morale su kravama po zdravlje dobrim muzarama, posljedice. odnosno i krave u redu U prvom jalove, ostaju junice plodnosti; poremetnje znak to važno naročito što prvi a poremetnje istaći, je b ređe, je ostaju kao što su tolesti znakova i se drugihvidljivih pojave zdravljajavlja prije zabređati će teško Naročito sL i lizavost slabost i najnogu, rijetk) ležanje, u Te krave muzare. i posljereprodukciji poremetnje najproduktivnije bolje hrani viška u i fosfora ili nedostatka dica su kojom kalcija fosfora manjka se i a stoka se očituju maternici, zbogpromjena jajnicima hrani, nastaju drui ciklusu tihom u spolnom nepravilnom gonjenja, gonjenju, izostajanju znacima. gim suše i fosfora hrani, ovajputnastalogzbogutjecaja Zbogpomanjkanja nazvane nastanka učestalost uvećala se veoma »gladni popularno jalovosti, već nekoliko stoka li da sterilitet«. Pridodamo lijekova nije zbogpomanjkania naročito metiljavosti,, bolesti, parazitskih profilaktički liječena protiv godina dob da nastanku a osim također steriliteta, toga jeprosječna pogoduju koje i krave i da im stare da su krava muzara zbog jeplodnost visoka, prilično nekih ima sabere a rečeno u Kada sve se gore još jedno, smanjena. toga da teško bi trebalo ovamo faktora zaključitije pribrojiti, nije koje drugih baš naročito ni inače naših suše i danas visoka, koja nije krava, plodnost zbog slaba. zabrinjavajuće toliko trebalo učiniti da se to zlo koliko bi odgovora Prije Što ispravi? i indužitarica usporediti ovajproblem proizvodnjom pokušajmo najprije za

stoke

kažu

sterilitet«

"184

ove

li dobiti visoke šećerne Želimo strijskog bilja. repe prinose pšenice, kukuruza, a što se već dobrom i nabavu itd, mjerom postiglo najkvalitetnijeg sjemešto za na, moramo i nađubriti i bolje sjetvu obraditi, pripremiti prihranjivati đubrivom sa i već prema kulturi pogodnim potrebnim poljoprivrednoj koju Kulturu treba stalno zaštićivati od štetočina svih vrsta i po gajimo. potrebi Samo tako dobiti ćemo visoke i ekonomski To isto jeliječiti isplative prinose. i za krave ali nažalost to redovito nikad se muzare, u ne vrijedi potpunosti čini Da bi krava dala što više i i mora sama kvalitetnog zdravog mlijeka biti kvalitetna i tu za treba biti u naponu životne pogodna proizvodnju, snage, imati mora sve po život mora pogodne (staja, uvjete ispusti, pašnjaci, njega) imati svake vime biti dobro mora zdravo i godinetele; građeno, sposobno maksimalnu za A uz to treba sve dobiti što uz vodu za funkciju. kvalitetniju i količine hrane već dobro sastavu, Piće dovoljne ujednačenom poznatom u ništa kojoj nesmije nedostajati. Poremeti li se skladnost količini i kakvoći i sastava hrani u omjerima stočne Kod nema. fosfora hrani u funkse proizvodnje manjka poremećuju i maternice sa ili cije jajnika posljedičnom privremenom j alovošću, trajnom tada nema nema nema mesa, neplodnošću, sterilitetom; pa teleta, mlijeka, ni budućih nema krava a muzara, proizvodnja poskupljuje. osjetno što se sve se čini da se visoki žitarica i Sjetimo dobiju industrijprinosi sve u zrno A Što skogbilja. je ugrađeno pšenice, kukuruza, jednu repu? naših livada sa kosimo golemepovršine »prirodnih« kojih sijeno g odinama nikad nisu dobile ni gram đubriva. Pa otkud da ga i bude fosfornog sijenu loših sa a sušnih za Kao što žitarice traže livada,pogotovo godina. bezuvjetno određenu to isto traži i stočne hrane ćemo gnojidbu proizvodnja koju ugraditi u u u naše u stoke. Prošlo »bolesno« meso, telad,mlijeko, zdravlje je vrijeme kad mislilo da se stoka se može hraniti iz »kese«. Za ishranu uz

stoke

treba

sebi u proizvodnju krepkihkrmiva, žitarica, koje sadrže među ostalim i količine Ako želimo da stoka nam dovoljne bude naročito a hranu se dou produktivna, plodna, bezuvjetno joj moraju davati dodatna među i fosforni i nabava ne krmiva, njima njihova preparati bi biti stočara. samo nipošto smjela briga A što sada se učiniti? velike oskudice krna pita Savjet, zbog krepkim mineralnim dodacima i teška. veoma Vodite mivima, lijekovima, je pojačanu ishrani nužno su vam o brigu rasplodne svoje stoke, pšenične posije potrebtakođer. Već prema vašim ne, zob i slažite obroke preječam mogućnostima hranidbenim tablicama ma svaki stočar može nabaviti i se koje posavjetujte sa Sva ako se trebala bi stručnjacima.rasplodna stoka, pogotovo preganja, biti stalnim zdravstvenim veterinarskim nadzorom. staU veterinarskoj pod nici će se uz veterinarsku dobiti i dobar će se a uvijek uslugu, naći savjet, neko sredstvo bi se sačuvala i vratila vaše stoke. kojim rasplodna sposobnost dobar za muzare vlastitu i Konačno, gospodar planira unaprijed svoje k raye krmiva će u sebi sadržavati minerale dostatnim količinama proizvodnju koja sastavu obroka ishrani krava u muzara. pri uvrstiti

prvom fosfora.

redu

PROTUGRADNE RAKETE NA VRIJEME NABAVITI iskustvo. već imade zaštita u Podravini višegodišnje Općine Protugradna radarrukovođeni Grubišno i Daruvar Polje Virovitica, Bjelovar, Đurđevac, imadu dobro skim centrom proPitomače) raspoređenu (kraj »BilogoraradarSada mrežu. zaštitnu se pokreće izgradnja još modernijeg tugradnu III« raketara od Evo što nam centra najstarijih j edan »Bilogoragovori skog Mekiša iz Lukin Martin Žugović, (kraj F erdinandovca): poljoprivrednik III«. raketama možemo dosta Danas tuče često osiromašile. se nas su Prije »raketari« mi za dođe smo braniti. Kada dobro drugovi (zaduženi vrijeme, i da da budemo dužni na raketa) protugradnih prozivci ujutro ispaljivanje —

M de

že.

PARSI

Sai

čatid

pro

SAT SREci ii €

Žugović,

potrebi imaš

ostanemo

posao

—

Vaše Sve

.“

iz Lukin

dežurstvu

ili livadi.

polju iskustvo?

»raketar«

Martin stanice. radio

veo

Mekiša

kraj

lansirne

Žak dao

NA ki jutarnjoj prozivci krajsvoje o

bez

rampe,

obzira

kakav

pucati, raketarima, nemaju je jedobro, da ili kukuruza nad oblaci su a Izgleda pšenice. poljimarakete. gradonosni su u na raketa opasnosti Zbog dostavljaju toga vrijeme proizvođači bi već se našu kako važna za i te i hrana, naša zajednicu. Zato koja je polja da raketari da se ne trebale od sada nemaju ponovislučaj rakete, nabavljati to kada čime pucati, je potrebno.komentar. A. Turković Ovakovojporucinijepotreban —

teško našim

samo

kada

čime

KISELA SIRUTKA

—

VRLO DOBRA

ZA KRAVE

HRANA

proizvođača prerade mljekarske produkti otpadni Nerijetko, sirutka. i kisela takav Jedan produktje mlijeka. 9 rezultat kao iz Francuske istraživanja svojih je Grupa stručnjaka na kisele sirutke da dodatak utvrdila stada utječe probavznačajno krava, krave. dobivale su obroka koje ljivost nađu

kod

186

kisela

Sirova

sati

sirutka

nakon

može

duže

čuvati

tvari) (ima ukoliko sirova se iz Međutim, otpreme mljekara. i desetak čuvati % suhe tvari može se oko

sirutka oko

suhe

kisela dana.

ugusti krave dobivale francuski su U toku su istraživači, koji napravili pokusa, sve na suhe sirutke oko 6 litara podjednako podjeljeno tvari) (40% ugušćene silaže su za silaže. Obroci od zelene su se smanjeni sastojali koji obroke, od što se korišteno toliko koliko ekonomičnije sirutke, pokazalo ugušćene je silažom. zelenom samom hranjenja od biti od a da sirutka mora Potrebno pasteriziranog, jenapomenuti, bilo kakva sirutke. krava da se putem mlijeka, onemogući sirutku infekcija sirovog i čuvati treba do krave Do transportirati tj. mjestaupotrebe, kiseline. su djelovanje posudamakoje otporne sirutku svom nisu krave da su prihvatile jednako Stručnjaciuočili, odbile. neke i sasvim da su a je »jelovniku«, K. Lj. na

—

K+)

sve

TELADI! IMA Đure

Mužića.

gospodarstvo Raven, i 4 bika. Ako 9 teladi U 13 2 gospodarstvu junice, uzgaja krava, rasplodne mlistoku od 29 svu dobijemo podatak zbrojimo Godišnju proizvodnju grla! bila litara. Količina 25.000 1983. mlijeka jeka godirli predviđa približnoda hranidbu teladi može zamiKriževci bi i veća u »Trgovačkom« isporuci tržištu nema našem na za mlijeko. No, smjenekom zamjenicom kravlje jeniti davati »čisto« znamo stočari telad pa se za kravlje mlijeko koje prisiljeni selu

kbr. 85

Veliki

nalazi

uzorno

mljekanabavljati smjesu mogli jeskupo: svako da se znamo količine veće znatno bile rama mlijeka, jer otpremane starosti. tri i do tele hrani mlijekom mjeseca Kata sin Mužiću Đuri Oko majka Ivan, pomažu gospodarstvu poslova

Kad

bi stočari

telad

tada

i snaha

Božica.

187

kukuruznom .prehranjuju silažom na kojuproizvode površini od Dodatna hrana 4 stoci jutra. je i kraza ljetna ispaša, posijesmjesa Krave

ve.

Plodnost

krava

vrlo

dobra

kao

je i služba Veteriumjetneoplodnje ambulanti Velika Raven. narskoj krava i obavOsjemenjivanje junica selu dvokratno. se u lja U seoskom sabiralištu mlijeka Veliki Raven sabirač Mušlek Josip u

dnevno

preuzme

oko

600

litara

mli-

jeka približno proizvođača. Od 44 dva spomenutih proizvođača robna: Đuro Mužić i su Stjepan Mu.od

šlek.

ZM.

JosipMušlek,

sabirač

Veliki

mlijeka u

selu

Raven

»TELE IZ EPRUVETE« Embriotransfer Pod

naslovom

—

transfer

goveđeg

zametka

jednomsubotnjem gornjim broju zagrebačkog »Vjesnika« članak naših veterinarskih o objavljen jeopširan nastojanju stručnjaka da se i i usavrše metode i zametaka iz visoko prenosa vađenja razviju kvalitetnih krava služe samo kao inu životinje (druge krave), koje prirodni i hranilac da i to kao što se to već se u kubator nosilac sprovede praksu, radi u Z. i stočarski SAD, Njemačkoj, Mađarskojdrugim zemljama. razvijenim Na način u krava može taj jednogteleta, stvarnosti, umjesto jednajedina teoretski dati i 600, a 200 —250 završava svom jednoj godini praktički teladi, uvodu O novinar. temi i od radiogovoreno prikaza istoj jednoj nedeljnih je selo. emisija ishitren Naslov članka i ne Tele stvarnosti. zapomalo je odgovara nije četou staklenki. U već začeti laboratorijskoj epruveti, embrio, stvari, goveđi zametak vadi se u trenutku iz maternice krave najpogodnijem »davateljice donatora« i u za presađuje daljnji najpogodnije razvoj (gonjenje) vrijeme krave u maternicu iz u se druge »primateljice kojoj presađenog receptora« tele sa svim osobinama damatere zametka embrija razvija nasljednim kako to i razabire iz teksta članka. vateljicedonatora, daljnjeg Stručan naziv kako za istakli embriosmo u posao ovaj je podnaslovu transfer biotransfer. da bar se transfer, goveđegzametka, Najprije prvi mah ukratko da će tokom svakako o čemu se upoznamo zapravo radi; biti više i mena o ovom tek toliko. a za govora, poslu podrobnije sada, U da budu što što znači da krave nastojanju goveda produktivnija, daju količine “optimalne što više tovu u najkvalitetnijeg mlijeka,junad najkvatrebalo bi će te odlike rasna mesa, litetnijeg govedakoja uzgajati prenositi Takav na ali se već doduše veoma svoje potomstvo. radi, je uzgoj dugotrajan, u

nas

—

vre-

188

crvenošaro i . polagan, skup Prisjetimo simentalca već više od 100 a na govedo počeli uzgajati pred god, njegovom radi. Vidne i brze se tek se poboljšanjujošuvijek uspjehe uspjelo postići Da bi se to kvalitete uvođenjemumjetnog osjemenjivanja. podizanje proizvodnosti ubrzalo velikom na došlo do zamisli da se se goveda brojugoveda zametci od brižno visoko kvalitetnih rasnih krava presauzgojenih naprosto de u krave kvaliteta da bi dale telad. i muslabijih najkvalitetnijuUporna naučna širom radila a na i su kotrpna istraživanja svijeta, kojim uvijek još intenzivno rade na tisuće naučnih radnika i sticala se veterinara praktičnih i međusobno i krčili se se da se saznanja povezivala putevi presađivanje zametaka iz krave kravu i u u trebalo praksi sprovede. Najprije je riješiti kako i u čas treba izvaditi zametak iz materprobleme koji poslije oplodnje nice donatora da krava živa i ostane a da se zametka sposobna vađenje i vrši. Izvađeni zametak na embrio ostati morao opetovanodalje njoj je živ i da se i krave maternici u u sposoban ugnjezdidalje razvija kojuje Koliko oko vrlo u tom na trebalo presađen. je jednostavnom poslu vrhunskog i u treba isticati. Na tom umijećaupornostidaljnjim znanja, istraživanjima radi i svakim se danom metode radu se problemu i dalje najintenzivnije više sve i i zato sve usavršavaju, pojednostavljuju prilagođuju praksi postaju stočarima. dostupnije Danas ovakovo. Da bi se posao i krave što jestanje isplatio davateljice određenih hormona kraveu izdašnije iskorištavale, davanjem jajnicima donatora razvitak i se potiče broja sazrijevanje većeg j ajašaca jednog umjesto ili kako to inače iz se će se nakon a dva, najviše prirodno događa, kojih krave razviti zametci. rečeno ustaumjetnog embriji osjemenjivanja Usput da sedmi dan nakon za novljeno oplodnje je je najpogodnije vrijeme vađenje zametaka iz maternice može vršiti krvnom se zametka. Vađenje metodom, ili što beskrvnom direktreza, obavljanjem carskoga jepogodnije, metodom, nim iz maternice. Nakon zametci u vađenjem vađenja ispiru posebnim zatim a se kao što se posao, otopinama, obavlja najosjetljivijizamrzavanje, to čini i sa bikova —196*C. Zamrna za umjetnoosjemenjivanje ssemenom znute zametke treba što način brz i što na za podesniji pripremiti jednostavnačin za rečeno za u maternicu pojedinačne niji bolje primjene, presađivanje krave zametka biti tako da mora Životna primateljice. sposobnost osigurana što lakše i sačuva i da se što lakše se i neke vrste u dulje dulje »lageruje« »banke« kao što se to već čini sa bikova. Na način se mogu sjemenom taj zametci i znatno nakon već prema poupotrijebiti kasnije vađenja, ukazanoj težak.

“

samo

hrvatsko

naše

smo

—

trebi.

usavršavanju poslova će i i sve Naravno da se za primjena bolja, jednostavnija jeftinija. poslove oko i treba dobro i da tu »proizvodnje presađivanja embrija« pripremiti je što uža dobrih i stočara i veterinara, specijalipotrebna suradnja upućenih sta. U intenzivnom embriotransfera očito. To uzgojugovedakorištenje je je način daleko što se to do sada no najbrži uzgoja većegbroja moglopostići čistokrvnih već prenajproduktivnijih grla»programiranih«proizvodnju ili mesa, ma ili za naše i i za potrebi, mlijeka potrebe proizvodnju mlijeka Krava mesa. donator može dati 200 do 250 davateljica potomakagodišnje, teoretski a kao već sutra i oko 600. Krave donatori gledano, davateljice bi se držati i u nas, kao što se već danas drže u mogle rasplodni bikovi, centrima zametaka za za posebnim korištenje njihovih manjeproduktivne svih

ovih

sve

više

radi

i svakim

danom

biti

—

189

telenje povećati držimo, poredtogamoglo koje koristi za što bi bilo od velike blizanaca proizvodnje povećanje dvojaka i za farmsku način Embriotransfer veoma naročito mesa. krupnu pogodan je što kao način bi se na moglaindustrijalizirati taj govedakoja proizvodnju i u prozamahu a u punom u to već je proizvodnji, učinjenoperadarskoj je mesa izvodnji svinja. revolucii stočare a zametka za Transfer značajno pomalo goveđeg je i u onarno osjemenjivanja, goveda poslije umjetnog dostignućereprodukciji očit. stoke bio više nego i kvalitet naše sastav rasni na utjecaj čiji jepozitivni stočne korak na biti bi mogao Embriotransfer unapređenju krupni daljnji kao što ići će stočarsku novine u ove teško, praksu Uvođenje proizvodnje. znatno kada bilo i sa uostalom je pogotovo ali umjetnimosjemenjivanjem, je životna od i više samog i traži stočara, zalaganjarazumijevanja skuplja i svu več biotransfer se u sprovodi ukazuje dokazuje gdje praksa svijetu korist ovog posla. radi. Naši tom nas na što se danas u da vidimo A sada stručnjaci poslu u međunarodna rade i sustavno se intenzivno također istraživanja uključuju transfer za metoda u što u druga embrija proizvodnji boljih pronalaženju izi načine samog i poboljšanju presađivanja njihovog goveda najpogodnije Sve to čine sa velikim rezultate. vidne i tu zalaganjem pa postižu vođenja nabavi naročito u velikih i poteškoća, materijalnih uprkos samoprijegorom i za opreme, lijekova kemikalija laboratorijskih potrepština, uređaja, skupe sredstva za novčana a i nabavu financiranje početna devize, potrebne čiju veterinarsvim radi na tom intenzivno se naučnih poslu Ipak, istraživanja. SR Hrvatu a fakultetima i zavodima skim institutima, u cijeloj Jugoslaviji, domaćih i zavodu za u Zagreb životinja uzgoj razmnožavanje skoj Središnjem Vastanici u fakultetu u Veterinarskom Veterinarskoj Zagrebu, Križevci, dobivenim Prema institutu u raždinu podaciKriževcima. i:Poljoprivrednom ovih u novu kravi i nas, začeto u ma prvo majku presađeno jednoj tele, Našicama. farmi u na će dana svijetlogovedarskoj ugledati ovladati sa uskoro u se da će se i u nas cjelokupnim potpunosti Nadajmo u i embriotransferu ga poslovima sprovoditi goveda organizirano poslom stočarske na proizvodnje. unapređenju već nas Varaždin stanice Veterinarske rad i istaći treba “Posebice koja stanica Veterinarska goveda. reprodukcije poslovima prednjači decenijama SR Neustadt/Aisch sa se Varaždin Njedogovorila Besamungsvereinom dati 100 1983. »pei 1982. da će koncem mačka besplatno godine početkom i sa krava simentalnih embriona stručdonatora) svojom (rasnih digriranih« izvršiti transfer stanice veterinarske radnicima sa nom ekipomzajedno stanica veterinarska U tu svrhu Varaždinu. prikupljanje jujeorganizirala već Transfer selima. nica u primateljiceje junice embrija presađivanje sa što se veći nego i velik dio postiže umjetnim procentu obavljeno uspješno će i dana ovih telenje. počet osjemenjivanjem, staveterinarskom Neustadt sa Međusobna Besamungsvereina suradnja radom stanica sa ova veliki Varaždin na nicom svojim ugledkojeje ukazuje to strane ekonomske a sa stekla stoke u u jepriznanje svijetu reprodukciji drai istovremeno a posao stočarstvu u i našem je ovaj uzgojusimentalca, emradu u iskustava u u obavljanju zajedničkom poligon sticanju gocjeni stanice veterinarske završetka Nakon ovog poslastručnjaci briotransfera. udružiti u će Stanica se sami a radit će Varaždin posao uzgojni trajno taj telad od elitnih roditelja Dobivena simentalca u djelit program Bavarskoj. sada

krave

znatno

—

190

će

50%:50%.

skupog ovaj umjesto principu dobit će vrlo učiti posao jeftino plodnogmaterijala najbolja grla, i samostalno svih za biotransferu u obavljanje poslova pripremati goveda. Istovremeno će i licu na u na stočarimjesta svojim štalama, svojim moći i izravno rezultate embriotransfera i opipljivo junicama provjeravati seljaci koristi sve mogu koje postići. njime kad to bude za o revas podrobnije Nastojat ćemo, vrijeme, obavijestiti zultatima ovog posla. se

način

ras-

uvoza

veoma

rasna

ORGANIZIRANI SAJMOVI GOVEDA U SR HRVATSKOJ

RASPLODNIH U

dogovoru proizvođačima rasplodnih goveda i stručnim

mine

dio

U 1984.GODINI.

domaće

službama

terenu,

PCH-Stočarski

simentalske

pas-

selekcijski

utvr-

1984.

centar

KALENDAR

pasmine

sajmovarasplodnih goveda godinu

simentalske

Sajam

Red.

broj 1.

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. ll.

12. 13. 14.

15. 16. 17.

18.

Hrvatskoj za

održava

dan

datum

Mjesto

srijeda utorak srijeda četvrtak srijeda utorak utorak srijeda srijeda četvrtak srijeda utorak srijeda utorak srijeda četvrtak utorak srijeda

18.

1. 84.

Rovišće

28.

2. 84.

Vel.

29.

2. 84.

Koprivnica Čakovec

1. 3. 84.

Gorica

Rovišće

14. 3. 84. 17. 4. 84.

Daruvar

8. 5. 84.

\Vel

Gorica

Rovišće

8. 5. 84.

Koprivnica Čakovec

6. 6. 84. 7. 6. 84.

Rovišće

27. 6. 84 4. 9. 84.

Vel.

5. 9. 84.

Rovišće

25.

Daruvar

9. 84.

Koprivnica Čakovec

26. 9. 84 27.

9. 84.

13.

11. 84.

14.

11. 84.

Gorica

Vel.

Gorica

Rovišće

Prodaja sajmovima stoke dana sati. 10 u rasplodne počinje zakazanog Potrebno da se zainteresirani Stočarskom je kupci prijave selekcijskom centru ih interesira za 20 dana kako bi vrina koji sajam, unaprijed, mogli s za na jemeprimiti katalog potrebnim sajma podacima ponuđenagrla prodaju. na

191

---—-—

-a—

Cijena grla rasplodnih grla, cijene I klase tovne i i tako u vremenu zvane junadi mjestuodržavanja sajmova rasplodne premije. Cijene bređe i više: 4 Rasplodne junice mjeseca I klasa din tržna težina 50.000 + cijena premija Ila klasa težina tržna din 44.000 x + cijena premija II klasa tržna din težina 38000 + cijena premija llla klasa din težina tržna 35.000 + cijena premija III klasa težina tržna din 33000 + cijena premija bikovi stari 11 Rasplodni najmanje mjeseci: Težina do 550 a) kg Ila klasa težina tržna din 30.000 + cijena premija din II klasa težina tržna 25.000 + cijena premija Težina 550 b) preko kg Ila klasa din težina tržna 25.000 + cijena premija II klasa težina tržna din 22.000 x + cijena premija odnose 5% na se na proizvođače kojekupciplaćaju Postignute cijene rada. ime troškova i organizacije uzgojnoselekcijskog Na i bikovi se rasplodne prirodni sajinovima prodaju junice pripust, krava će se na a na posebnim prodaja dogonima zahtjev kupaorganizirat formirat

će

težine

osnovu

bazi

—

ca.

Udruženje mljekarskih SRH,Zagreb i uredništvo lista« »Mljekarskog radnika

Svim

svojim

pretplatnicima lista i proizvođačima mlijeka

—

suradnicima

—

želi

Sretnu

uspješnu

1984.

192

godinu

Milan

Bolić

STOČARIMA

POSJET AUSTRIJSKIM

mljekarske savjetovanja posjetili brojna stočarska okolici Maribora kao i u blizini u gospodarstva Voitsberga sjednoj Austriji. Jedna naših Johana uzorno grupa stručnjaka posjetila gospodarstvo je Schobera domaćin u srdačno i upoznao nas Sodinbergu. Susretljiv jeprimio kao se Krave i rasproizvodnjom mlijeka glavni proizvod gospodarstva. bile radi i navečer a plodnejunice pašnjaku vraćaju staju u jutro U silosima nalazi silaža od trava i kukuruza. se mužnje. golemim Sudionici

izložbe

»MLEKO

'83«

su-

—

Sudionici Direktor

zas

mljekarske

izložbe

savjetovanja

»Mleko

'83«

Mariboru

upoznao mljekare Voitsberga je također sudionike i obvezato u proizvodnji mlijeka Austriji organiziranoj količini nom kontigentu, mlijeka kojusmijeproizvesti tj. gospodarstvo.

Zadružne

g. Hans'“Hčrander

ZM.

—

SJEĆANJE godini Zagrebuje studenog preminuo službe ZDENKO rukovodilac rinar MAJNARIĆ,dugogodišnji proizRO »Dukat« OOUR i sa »Kooperant« sjedištem vodnju otkupmlijeka dolaska »Dukat« Novom Remetincu u u u u Mljekaru Zagrebu. Prije radio stanici Kutina sa u Zagrebu zapaženim uspjesije Veterinarskoj stočarske i u Bio ma u proizvodnje.jecijenjeni stručnjak Mljerazvoju RJ i kari »Dukat« rukovodstvom a pod njegovim proizvodnje otkupa i OOUR-u mlijeka, »Kooperant« postiže zapažene razvojaselekcije Novi i na Zagreb, uspjeheproizvodnji otkupumlijeka području općina Ivanić Grad i Kutina. Samobor,Jastrebarsko, smrću »Dukat« radnika, omiljenog Njegovom Mljekara gubisvojeg radnika. i stručnjakadruštvenoslava i hvala! Neka mu jevječna političkog U

1983.

60.

života

vete-

—

OTKUP

PODRUČJU MLIJEKA NA

OPĆINE

IVANIĆ-GRAD

Zagrebotkupila je »Kooperant« »Dukat«, organizacija litara Ivanić-Grad 68,5milijuna 1982. na mlijeka općine gotovo godini području Unatoč sve 1981. litara tisuća ili za 500 nego kvalitetnijeg godini. manje već nekoliko i godina. opadaju otkupmlijeka otkupaproizvodnja muznih u tisuće oko ima Danas na koje krava, dvije općine području niska 82 što litara oko 2000 mliječnost. mlijeka, jejošuvijek prosjeku daju 196-orica tisuća od deset a su robna više litara, isporučilalani proizvođača tisuća litara. sedam preko laktofriza. 53 su 36 sabire na se punktova koje postavljena Mlijeko litara! iznosi 26.600 svih laktofriza dnevni kapacitet Ukupni Greda i 1982. i Breška Dubrovčak sela Posavski Posavska Lijevi Bregi, nekoliko a već su proizvođač godinanajjači mlijeka, isporučilanajviše godini litre. Iza 48.843 lani iz sela Stara Milan Kuharić isporučio Marča,kojije je s 42798, zatim iz Šarampova Delinić LepanStjepan Donjeg Josip slijede njega Ivanića s 28.229 iz Kloštar Slavko: Kamenščak iz s 42054. litara, Okešinca itd. Grede Breške Mato s 27.428 iz Škulec znaiz Prema mlijeka jošuvijek je patvorenje podacima »Kooperanta«, mli-i sabirača a slabe i to proizvođača, stimulacije materijalne čajno zbog jeka. doi ove U cilju godine mlijeka »Kooperant« je proizvodnje stimulacije zainteresirani za svima kredite robne nabavu poljoprivredne koji dijelio i nabavu moderne rasplodnih junica. izgradnju staje mehanizacije, devet ove da Na treba godineotkupkraju spomenuti je prvih i mjeseci način litara na više od 4,6 nešto mlijeka taj jezaustavljen milijuna ljeno evidentiran u trend zadnjedvije- godine. otkupa negativni količinu za I proizvođači mlijeka otkupljenu jošjedanpodatak: lanjsku tri što oko 115 Ivanić-Grad su s dinara, predmilijuna primili općine područja buđeta i izvori kućnih stavku ulaganja. daljnja stavlja značajnu inž. Ivica dipl. Novosel, OOUR

Radna

194

CENTAR HRVATSKE

POLJOPRIVREDNI

—

STOČARSKI

SELEKCIJSKI

CENTAR

Izvještaj sa

sajma

Red.

Ime i mjesto

br.

uzgajača.

rasplodnih

održanog

22.

Prigodni br. junica

godine

1983.

Težina kg i klasa

Postignuta

Velikoj

KUpac

cijena

I Pračinec, Strmec

5865

560/IIla

147.000.-

5987

530/II

144000.-

5751 5936

-640/Ila

150.000.-

Slunj 14. novembar, Slunj

172000.-

14. novembar,

2958

620/II

162000.-

14. novembar,

2907

480/III

= 129.000.14. novembar,

10204

500/II

138.000.

Slunj 14. novembar, Slunj

J.Sofić, Strmec 1 Duran, Strmec V. Lažnjak, Obrezina J. Haluga, Mičevac K. Lomot. Novo Čiče J. Krilčić,V. Gorica S. Hrvačić, V. Gorica

100860

582/II

154.400.-

Obrezina

10222

143.600.

Bapće

9997

498/Ila 580/II

Obrezina

10146

3. 4.

6. 7.

10.

Žinić, \N. Ilenić,

11.

12.

Žinić, A. Perenski, Ribnica

13.

S. Kovačić, G.

Podotočje

560/II

= 14. novembar, 14. novembar,

Slunj

Slunj Slunj Slunj

154000.-

Slunj 14. novembar, Slunj

488/Ila

= 141.600.14. novembar,

2989

488/IIla

132600.-

2948

520/II

Slunj Slunj

142000.-

= 14. novembar, = 14. novembar,

Slunj

M. Izvještaj sa

sajma

Red

Ime i mjesto

br.

uzgajača

rasplodnih

junica održanog

> br. junice i klasa

S. Vargić, N. Rača

17298

625/Ila

17324

580/II

N. Mraz, SL Kovačica D. Kurtanjek, M. Trojstvo

3822

605/II

J. Lešnik, Dominikovica

3TT2-

565/II

S. Halapa, V. Pupelica

1522

630/Ila

S. Lukač, Nevinac S. Obrovnica

5214

670/Ila 580/Ila

Šiljak, N. Kovačevac

17384 7414.

625/II

585/Ila

10.

Žabjačan, M. Bulinac

17238

Ivančić, J. Kobasica, Podgorci

4967

560/IIla

7716.

690/I

11.

Slukić,

Sasovec

13. 14.

N. Kučera,

15.

_F.Perčec, Komuševac

16.

S. Jetelina, Narta

11555

580/III

17.

11351

600/II

11629

540/IIla

605/Ila,

20.

J. Grgičin, Prugovac

14724 5150

560/II

21.

11023

680/I

11022

720/I

18. 19.

Predavac

M. Hudec, I Kušec,

12.

Žabno Hrsovo

Marasović, Đurđic I Krušić, Đurđic _F.Fuček, Đurđevac

26412

S540/lIla

26280

570/II

26392

640/II

1026

600/II

28.

Drmenčić, Virje M Drmenčić, Virje 1 Ormanec, Virje _D. Pečarić, Vel Potočec M. Tomić, Haganj T. Novčić, Žavnica “S.Mikulaj, Žavnica V. Baričević, Haganj

29.

_J.

Hruškovec

9052

—595/II

30.

Markonić, Paruževac G. Kadoić, Mački V. Kazanec, Zabrđe D. Jobač, Žabno D. Radman, Đurđevac

15157

525/1I

6275 3804

—560/III

26549

640/II

14794

540/II

22. 23. 24.

25. 26.

27.

31. 32. 33.

34.

10926

645/II.

2490

575/II 560/Ila

26584

Šok, T.

4404.

610/II

4304

515/II

4198

565/Ila

540/II

godine

1983.

Rovišću

Postignuta Ku Pe cijena B. Manastir 169.000.»Belje«, = 154000.»Sirela«,Bjelovar = 159.000,»Zdenka«, P. Slatina = B. Manastir 151000.»Belje«, = 170.000.B. Manastir »Belje«, = 184000.»Sirela«,Bjelovar = 160.000.»Belje«,B. Manastir

Prigojni Težina kg

23.

Bolić

= 161000.= 147000.= 188.000.= 143.000.= 152.000.= 166.000.— 158000.= 149.000.— 158.000.= 143000.— 165.000.. 150.000.= 186.000.= 186.000.— 167.000.= 153.000.= 156.000.= 180.000.= 141000.= 157.000.= 157.000.= 143.000.= 146.000.= 145.000.— 168.000.= 148.000.> 163.000.-

»Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Sirela«,Bjelovar »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Zdenka«, P. Slatina »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Belje«,B. Manastir »Sirela«,Bjelovar »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Belje«,B. Manastir »Zdenka«, P. Slatina »Zdenka«, P. Slatina »Belje«,B. Manastir »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar M.

Bolić

195

LUMBAGO žale bood ili koje najčešćih tegoba jedna križobolja je Lumbago bolest križa nisu Bolna u naših ambulanti. čekaonicama Jesnici ssmislu jede koji neka manifestira se određenom nego bolest, kojima skup simptoma svakako različita biti zaista mnoga a to mogu i Najčešći oboljenja. simptom je ili ali kretnjepodručju uvijek prateograničene spriječene bol, gotovo nju križa. uzroka Jedna vrlo različiti. biti sindroma Uzroci mogu skupina tog tkiva mekana dio uzroka vezan za samu je drugi kralježnicu, je između od 24 oko kojih kralješka pokretna Kralježnica sastoji kralježnice. svim i tako fibrozni su smjerovima. gibanje kralježnici jastučići omogućuju i mišića. 140 ništa vezano Osim nego Degeneramanje kralježnicu je toga, križa. bolnih svabiti uzrok slabinske tivne mogu — Zbog kralježnice promjene izložena krai kodnevnih kojima prekomjernih opterećenja je neracionalnih fibrozni vrlo česte. Dok su jastupromjene njojbolesnik ne degenerativne lježnica, velike čići između tegobe, osjeća (diskovi) očuvani, kralježaka se i elastičnost kad oni kad, sposobnost amortizacije, izgube svoju život međutim, bolovi njihovo Mogućnosti Bre zagorčavati počinju istroše, vezani radnim na velike. Svi oni su zaista danas su mjestima koji trošenje radnici vozači koji oodsoblje tramvajima, kamiona, sjedenje, dugotrajno iskliznuti može Disk oboliti vrlo često dižu velike terete, mogu lumbaga. i tako moždine izlaze iz kičmene živce i kralješka između dva pritiskati koji diskova bolove. međukralješkihčesto najčešće Inače, oštećenje jake prouzročiti žale na se Osobe 30 i 50 između stopalima sa spuštenim lavlje godina. nose ženama i Ina križa. To se cipele visokim kojedugo događa petama. reumatizi Od koji lumbago n astaje spomenimo drugihmnogihuzroka, tkiva mišića i oblicima zatim mišića upale vezivnog drugim križima, i tumori oko nalaze organa se trbušnoj šupsvakog Upale kralježnice. kojii sindromom manifestirati se mogu križobolje. zdjelici maloj ljini ČINITELJ VAŽAN SPORTSKA REKREACIJA na

“

ve-

zana

“

mom

—

dijagnopostavljanje liječenja, jest ispravnog Uvjet određivanje akutnom ravnat uzroku i prema napadu Ipak, liječenje. će Dakle, i medikamenbit će s rasterećenjem kralježnice potrebno mirovanje bolova, fizikalima kroničnom U tozno prema ulogu nekoliko stadiju glavnu liječenje potrebi. I na medicinska na kraju, itd). gimnastika (elektroterapija savjeta. terapija, čučnimo. tereta Kod podizanja obućom. ravna odgovarajućom ŠA, stopala Korigirajmo težinu. Skinimo tjelesnu prekomjernu biti mišići tada u će bavimo fizičku pa dobroj sportom kulturu, Gajimo će zadržati a uspravan položaj. zdrav, tijelo kondiciji, Vaš liječnik točne

ze.

aaa

rasama

aaa M2

UREDUJE

ODBOR

Tomislav Kolak, dipl Petar Jelenić, inž, dipl. inž, Franulić, Erhatić, inž, Dragutin dipL Dapo, dipl Majić inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav urednik: Zlatko Mašek, dipl vet. i odgovorni Glavni Vera Volarić, dipl inž Tehnički urednik: i uredništvo: SRH. Zagreb, Ilica 31/III, teL424-420 Uprava Vlasnik i izdavač: mljekarskih radnika Udruženje dinara. 8,00 dinara, a za mlijeka i 18000 ustanove proizvođače za organizacije privredne Mjesečna pretplata OOUR TM, Zagreb SOUR Tisak: »Vjesnik«

Šime

UREDNIČKI

vet, Nada

—

He: Vo a to e.