dii
Zbog
zatrpanih
seoskih
puteva
og
snijegom,
a
teže
a
se
dolazi
do
sabirališta
mlijeka
ŠTO BI TREBALO ZNATI O PREŽIVANJU | PODRIGIVANJU SAČUVALO ZDRAVLJE GOVEDA BI SE DA stočarstvu se U suvremenom Razlogjejednogoveda. najviše uzgajaju i su i pomeso stavan; mlijeko, neophodno najvrednija prerađevine njihove koriste ništa se ne a se od hrana trebna baca, otpatci ljudi; goveđegtijela i od svih domaćih Govedo i najproduktivživotinja industrijski prerađuju. je što tome u svom i tijelu najjeftiniji. Razlog je govedo nije,uzgojnajkorisniji celuloze kabaste hrane u količine kojoj jeftine jenajviše goleme prerađuje i rada i meso, a to može učiniti u probavnih pomoću ustrojstva svojih mlijeko celuloze vrši se organa, glavnapretvorba gdje predželudaca prvenstveno od U tom hranu. visoko procesu značenja; preživanje je presudnog vrijednu olakšao i što više stoci bi kako bi svaki zato prežistočar, svojoj omogućio znati. nešto trebao istom o podrobnije vanje, ovisno da što refleksna o volji, znači, radnja, nije Preživanje jeuvjetno da mu od a po mogućuje govedo, jer značenja živctnog je životinje, htijenju hranu u usta, ponovno brzinu već na vrati iz ponovno je pojedenu buraga i na vrati zatim i slinom a sa predželuce taj prežvače, pomješa temeljito kao hrane količina velikih način u celulozom, bogate iskorištavanju sudjeluje lišće osušene raznog što su bilja, stabljike kukuruzovina, p ljeva, slama, sijeno, čine tri tri a sve može u itd. se drveća zajedno podijeliti radnje Preživanje iz se u Prva ciklus predžesadržaja vraćanju radnja s astoji preživanja. jedan i i izvana ludaca u usta, što se može najprije pogledompratiti; primjetiti kratkim iznenada sa duboko se stezanjem prekida udahne, taj udisaj govedo i vrat, a malo zatim odmah trbušne mišića glavu ispruži govedo stijenke, dio odnosno usta. u utisnut akta drugi radnja, Druga jednjak putuje zalogaj iz od se žvakanja buragavraćenog temeljitog preživanja sastoji polaganog, usta čvrstim sline. sa obilnim sa zalogajem zalijevanjem Zajedno zalogaja tu tekućinu i nešto iz životinja s adržaja: tekućeg dospjelo predželudaca je se u Treća i nakon radnja posljednja sastoji gutanju prvihžvakanja proguta. mala ciklus završio Pošto se pauza, odmor, nastaje zalogaja. prežvakanog sa zatim nastavlja preživanjem. obroka Evo i nekih sastavljenih podataka preživanju brojčanih pobližih i slame: od sijena a
u
u
u
u
a
o
'
obroka
nakon
preživanja 24 sata Brojpreživanja 24 sata u preživanja Ukupno trajanje perioda pojedinog Trajanje Veličina zalogaja kojegpreživa ciklusu Brojžvakanja jednom po preživku (zalogaju) žvakanja Trajanje ciklusa Početak
u
Pauza
između
Ukupna
dnevna
8
3—
Tsati 60
40—
70
40—
60
sekundi
5sekundi 60
40—
kilograma i načinima
hrane
vrsti
minuta
grama
3—
sadržaja prežvakanog ovisni
6—
80—120
dva
količina
90
30—
u
minuta
30—
preživarija Međutim, u i života. po svoj u godan pobuđuje osjeprilici goveda Preživanje hranjenja okoliša mir, odmaranje, pogoduje nastupu ugodna temperatura tišina, ćaj; Zato stoci dio sastavni a i probave. preživanje jebitni preživanja, temeljitosti način
i brzina
su
o
i
a
18
o
rop
ian
sno
Paoa
o
mt.
A8
3
tt
mc
is
s
Ma
Istovremeno
se obavezno i stvari izu preživanje goveda podriguju, iz nastale hrane u bacuju predželudaca Zato plinove prilikom vrenja buragu. treba nešto znati i o podrigivanju goveda. također se u iz Podrigivanje je refleksno, izlaženju sastoji preplinova dželudaca hrane u koji nastaju izobilju prigodom vrenja buraga. P odrigivremenski usko vezano sa u vanjeje pokretanjem buraga. Izlaženje plinova usta kratkim dio izbačenih popraćeno j e prigušenim šumom; najveći plinova ulazi kroz dušnik tek u dio iz usta a izlazi se pluća, manji napolje. Najviše stvara nekoliko sati nakon obroka. Odraslo izluči plina uzimanja govedo dnevno oko litara 600 Računa da se se satu do 30 plina. jednom podrigne izravno ovisna količini Frekvencija puta. podrigivanja je nastalog plina hrane lako se buragu. Vrenjem bogate ugljikohidratima koji prep lin vriju težno od kod celuloze sastoji ugljičnog dioksida, naprotiv razgradnje vrenje ali i metan. Govedo hrani se jesporije, postojanije glavni sastojak je koje samo sa 15 do 20 satu i tom 15 do 20 u sijenom podriguje puta pri izlučuje litara nakon zelenom sa krmom ili plina, naprotiv hranjenja svježom d jetelinom i 60 do 90 a količina satu, podrigivanje učestalije je broji puta plina iznosi 40 do 50 litara. i učestalo na. Pojačano, glasno podrigivanje ukazuje u naglirazvoj npr. plina buragu, ponastalog zbogabnormalnog v renja, četku nastanka nadma pjenušavog, akutnog buraga. Naprotiv životinja uopće uz
a
u
u
o
u
u
u
19
Ba
a bt a i
i
and
ot
os
vi
i
dn
nt
da
a
i
al,
a
i
koi
o
a
ri
Sah
1
i
jednjaka, začepljenja podriguje, podrigivati malo, hranom i kod sa nih pjenušavog buraga vrenja upalakapure, prenatrpavanja Poizmeđu i kad jednjakapredželudaca. prohode sadržaj začepi pjenušavi bolesnih znake uz probavdrugih stanja pogotovo remetnje podrigivanju, da i nih opomena organa, naročito signal je pouzdanaje predželudaca, hitna veterinara. pomoć potrebna kod
kod
vrlo
ili će
ne
akut-
u
a
M.
W.
SNIJEGA I ZIME IMA DOVOLJNO! Drugog tjednamjesecaveljače obilan pao snijeg cijeloj je liPrekrio SR oranice, Hrvatskoj. je i seoske ceste vade,šume, puteve. žePšenica dugo konačno, jedobila, će štikoji je pokrivač ljeni sniježni zimskih i titi od neugodnihopasnih Radi ratari i stočari smrzavica. toga i se ove su godipredahnulinadaju urodu dobrom vrlo ne pšenice. donio i brojnenevolje. Snijeg je vozilicestovnim Otežan jepromet i teže seoski su ma, putevi zatrpani u
nam
|
se
do
dolazi
seoskih
sabirališta
mli-
ga jeka. drugihpoteškoća . da se tada mljekarMljekare znaju i ske kantice za neZaca pribor mužnju Donekle to i pere. dovoljno je pazeći. vode ima zumljivo jer manjetople sabirališta čistoća Uzorna nerado stočari seoskog gospodarstvu, hladnom vodom. peru tajpribor Da kanticu pravu cjedilo mlijeko, muzlicu, pogledajte mljekare bilo ili sisni Muzni i kantica mlijeko ljeti pribor sklopstroja mužnju. Na treba biti način ili zimi biti nakon oprano. koji upotrebe temeljito nekoliko evo oprano savjeta: bi ostakako hladnom treba muzni 1. Nakon vodom, pribor oprati mužnje vodom temeNakon treba odstranio iz tak toplom posuda. mlijeka toga dodati sredstvo vodu treba Obvezatno muzni u toplu pribor. ljito oprati četkom za posuda pranje. ribanje Boljempranjudoprinosi pranje. kantica i Nakon pomuznog mljekarskih pribora temeljitog takvog pranja Muzvodom hladnom vodom i trebno ponovo isplahnuti. toplom poprati je bi se kako kantice treba okrenuti s otvorom prema dolje mljekarske licu, zaostatak vode iscjedio; kroz tkanina i raznih treba 2. Posebnu koje pažnju posvetiti pranjucjedila treba obvezno nakon Tkaninu 'se mlijeka svakogcijeđenja cijedi mlijeko. ili vodi dodati sredstva za Dobro vodi u pranje sapunice. prokuhati. je ih treba vodi bile u minuta desetak tkanine Nakon što su ključaloj uže hladnom vodom na za i objesiti sušenje; isplahnuti
ima
I
zimi.
\
Pa.
ra-
;
*
Šena
a
u
s
su
u
—
za
za
za
mora
se
s
za
s
—
20
s >
i
Kantica
Muzni sklop, treba ljitog pranja
skica SŠ aji
za
sik
mlijeko
treba
biti
uredna
i čista
sisaljke stroja mužnju vodom nalazi se u priključiti posebnuposudu kojoj sredstvo raskužbu. i tako stalno nalaze za se u raSisaljkemlječnecijevi skužnom sredstvu. : Na isti način hladionici seoskim sabiralise za u peru opisani mlijeko štima. da dužni što brže nakon što su odUpozoravamosabirače, jemlijeko veženo hladionika u seoskom za mljekarupristupiti mlijeko pranjuposude sabiralištu. takvih čistoće Primjenom higijenskih mljekarskog mjeraodržavanja pribora i se omogućuje dobivanje zdravog, čistog dobrogmlijeka. 3.
to
a
i razvonik
su
kod
nakon
za
na
teme-
s
p o
u
ZM.
DOBAR
PUTOKAZ
ZA POLJOPRIVREDNU
PROIZVODNJU
Republički poljoprivredu je i društvenom o objavio knigu »Agroindustrijski kompleks« knjigu planu, i SR o u dogovoru samoupravnimsporazumima poljoprivrednoj proizvodnji od do za 1981. 1985. Hrvatskoj razdoblje godine. ima 11 odredbe Spomenuta knjiga poglavlja kojaobuhvaćajupojedine SR »Narodnim a novinama u društvenog plana Hrvatske, kojijeobjavljen 33/81 od 18. kolovoza društveni 1981. SRH«,broj dogovor razvojuagroinSR o osnovama samoupravne sporazume dustrijskog kompleksa Hrvatske, raznih grana plana razvoja poljoprivredne proizvodnje: i žitarica i žitaričnih a)grupacije proizvodnju, preradu promet proizvoda; komitet
i šumarstvo
za
SR
Hrvatske
izradio
—
o
za
21
eon
a;
o
son
o
varenje
a
a
s
im
ae
odao aa
ass
andol
3
mlijeka b)grupacije proizvodnju, preraduprometstoke, ne hrane; i i preradu prometvoća,povrća cvijeća; c)grupacije proizvodnju, morske i i slatkovodne za preradupromet ribe; d)grupacijeproizvodnju, i i konšećerne šećera za repe, preradupromet e)grupacija proizvodnju, ditorskih proizvoda; i i masti; uljabiljnih preraduprometuljarica, f)grupacijaproizvodnju, alkoholnih i bezalkoholnih i za g)grupacija proizvodnju prometgrožđa, i pića; obradu duhana i duhanskih i za preproizvodnju, preradu h)grupacija i
za
i stoč-
mesa,
za
za
rađevina.
društveno
podacima stanovništva poljoprivrednog 1985. 14,9% godini Prema
u
Tablica
ekonomskograzvoja predviđa smanjenje koliko bilo u 1980. na sa ga 20,5% godini je se
1
Socijalno-ekonomska
stanovništva
struktura
Hrvatskoj
SR
u
009
u
1980. 1985. 1980. 100,0 4.6240 4.7600 100,0 1985.
Ukupno od
stanovnika
SRH
u
toga:
poljoprivredno nepoljoprivredno Ekonomski
od
950,0 3.7640 2.1320
aktivno:
toga:
poljoprivredno nepoljoprivredno
20,5 85,1 4.050,0 79,5 100,0 2,180,0100,0 7100
149
254 1.7790 74,5
5410
401,0
15910
184 81,8
stručnjakagodini živjeti gradovima gradprocjeni skim stanovništva SR Hrvatske. Da bi 58% mogao naseljima približno radnika iskoristiti novi će biti tvoru zaposliti broj bolje potrebno strojeve otkloniti »uska brži u nicama, razvijenih grla« proizvodnji,razvoj nedovoljno ubrzati male područja, privrede, bolje iskorištenje zemljišta, poboljšati razvoj kao i smas udruživanje poljoprivrednika udruženog rada, organizacijama i rada. dopunskog prekovremenog njenje i od namirnica posebnogjeznačenja Razvojpoljoprivrede proizvodnja SR stanovništva za preHrvatske, stabilizaciju snabdjevenost tržišta, razvoj hrambenim i i pote za uvoza sirovinama, proizvodimaprivrede smanjenje izvoza. većanje znati koliko Dobro će se u 1985. godini proizvesti: je Prema
će
1985.
u
i
u
se
a)
žitarice od —
ukupno
—
toga: pšenice
1,550.000 tona
&
kukuruza
—
3,000.000 tona
zobi, raži, ječma mesa b) ukupno od toga: —
—
oo.
=at
2
2.0
i
tona
4,853.000
done
i
do
dnt
ode
m
i
i
i
o
nk.
303.000
tona
386.700
tona
o
i
a
i
a.
diam
soon
=
.-
bono
no
—
—
—
—
—
—
—
—
svinjskog govođeg peradi ovčjeg mlijeka jaja
+
1.180
163.200
tona
93.800
tona
122.000
tona
7.700
tona
milijuna
litara
1.220
miliona
ribe
morske
51.600
tona
ribe
slatkovodne
24.000
tona
1,980.000
tona
150.000
tona
maslina
36.000
tona
duhana
28.500
tona
c)industrijskog bilja: —
—
—
—
šećerne
repe
uljarica
1,800.000 tona d)povrća ukupno od toga: 1,050,000 tona krumpira mahuna 26.000 tona graha,graška, tona 724.000 ostalog povrća voća i 827.000 tona €) grožđa Sudionici da radi društve< društvenog dogovora s matraju je, ostvarivanja nih 1981. do 1985., planova predviđenihgod. neophodnopotrebno osigurati i dodatna sredstva i od za do 1983. za proizvodnju mlijeka razdoblje i mehani1985., i to za opremu primarnupoljoprivrednu proizvodnju, njenu te i zemprograma provođenje zaciju povećanjauređenja poljoprivrednog ljišta. U možemo i ovo: knjizi spomenutoj pročitati Radi i podsticanja poljoprivredne proizvodnje, njenogpovećanjabržeg i razvojausvajanja potrebno inovacija, je: nastaviti i uz proizvodnje kravljegovčjeg premiranje mlijeka povoljniji s na postupak proizvođačima brdskopodručju odnosu ravničarsko područje; planinskom nastaviti vune; ovčje premiranje nastaviti zaliha uz mesa programa u živoj kreditiranjeproširenje s toci; zaštitne uvesti i za ratarske kulture ječam, cijene raž, pšenicu, druge j aru od interesa za Republiku; uvesti nadoknadu kvalitetne muške i odrasplodnjake (bikovi ovnovi) nosno spermu; njihovu uvesti i dr. za regrese umjetnagnojiva Ovakvim društvenim i realnim nema u dogovorom planovima bojazni poljoprivrednoj proizvodnji. —
—
—
—
.
za
mesa
za
u
na
za
i
ZM.
PROIZVOĐAČI
| SABIRAČI MLIJEKA NE PATVORITE MLIJEKO!
vrlo često i »obilno« Svjedoci brojnim mlijeka vode. Teško krivce uhvatiti Kada na mlijeko dolijevanjem patvori je djelu! sabiralištu se u nadzire kakvoća tada redu i kakvoća sve u mlijeka je smo
da
se
u
sabiralištima
—
zadovoljava. mlijeka količina
vode.
Nakon
nadzora
Tko
donosi?
—
sve
se
Proizvođač
mijenja,mlijeku
nalazi
se
u
ili sabirač?
Takvom
ju dana stati na treba štenom i nečasnom mlijeka kraj. Patvorenje jednog poslu zakoniku. krivičnom čin i krivičan prema Upodjelo. Znači, kažnjava je da su dužni što i sabirače zoravamo mlijeka prije proizvođače nesavijesne nadzor i su sa mlijeka. Mljekare započele opsežan prestatipatvorenjem Još ima sabirača i kazne dovoljno mlijeka. nepoštenih htijevaju smjenjivanje tu Iskoristite vremena priliku. ispit«! »popravni znatna
nepo-
se
za-
za
KR
»Samo
je
hladionicima
krava
Mlijeko kako da krava. daje onakvo, karstvu poštena«!! u
poštena
seoskih Stara
i daje
prirodno
sabirališta uzrečica
treba
mlijeko« biti
govori:
»samo
prirodno krava mljeje znači
—
u
ZM.
PASISE prekobrojne ih naziva a u normalne izraste sisa; narod po općenito pasisama, još koja iza nauci naziva se Hyperthelia (hipertelija). Najčešće izrastaju veterinarskoj između i ili u paru, zatim četvrti prednjihstražnjih stražnjih pojedinačno sise. normalne izrasti i uz same a mogu neposredno pojedinačno četvrti, Patri iako pobrojane kombinacije. naprijed Ponekad, rijetko, izrastaju odvodne kanale kao i normalne sise i biti sise mogu imajumliječne razvijene i ih može ali ima i iz se se luči pa pa i slijepih potpuno mlijeko, kojih izmuzati, vidu sisnih bradavica. i tek strše u zakržljalih Pojavapasisa nerazvijenih ali se obaziralo. to odavno na mnogo Međutim, goveda nije jezapažena, prije i u u mlijeka jeučestalijarobnojproizvodnji pojavapasise zadnjevrijeme da im veća u se se sve posvećuje pažnja, jer pokazalo zbognjih mliječnih štete. nastati mogu grla prilične Na
vimenima
naših
krava
često
u
u
24
sve
se
nailazi
na
sise; uz
četiri
Danas
je sigurnošću nasljepasisa i da otud i na prenose duje životinje jerasplodne potomstvo; učestalija pojava na stoci. Naime nekad vodilo se o pasisa rasplodnoj tojpojavi dovoljno nije se za nekontrolirano i naročito bip a računa, priplod upotrebljavala stoka, kovi te osobine su U na nas se koji negativne prenosili potomstvo. posljednjih veća Tako SR su godinaproučavanju pasisaposvetila pažnja. Hrvatskoj Pavuna i saradnici ženska teleta i ustanovili 3104 u pregledali 40,61% pasise kao simentalske i rase sa kod u iste slučajeva društvenog 47,95%slučajeva individualnom sektoru. rase na Isti autori i krave su rase crno pregledavali i našli krava. Pasise u nalazile su se u bijele 10,41% pasise najvećem broju iza četvrti vimena. zadnjih U i suradnici nekoliko komna Ž . (1982 najnovije vrijeme god.) Milojević binata AP u krava 1737 su šare i crno krava 300 rase Vojvodini pregledali našli 434 iza četvrti vimena bilo ukupno prekobrojne sisestražnjih ih 83 bradavica i svega 43, 29, (6,68%) (41%) je (slabije razvijenih pasisa) (9,90%) pasise; između i četvrti. pasisa prednjih stražnjih Iz vidi se da naših krava u gornjih izlaganja jepojavapasisa razmjerno vrlo naročito kravama na simentalca seoskim na domaćinstviu česta, tipu što krava ma. veći sa seoskim domaćinstvima nego Razlog jebroj pasisima farmama trebalo bi na što se izboru ženske teladi za tražiti, pri rasplod n ije vodilo računa da o a ta a za uopće pasisama, jošmanje je pojavanasljedna štetna. proizvodnju mlijeka Zašto danas se smatra štetnom i što treba veoma učiniti pojavapasisa da vimenima naših krava na bude što Tko ima u svojoj pojavapasisa rjeđa? štali krava ako s su izrasle bazu u samu pasisamapogotovo poputparasita sise znat će koliko to smeta biti i uzrokom mogu pojedine izmuzanju, pasise količine izmuzano u dobivanja mlijeka, manje mlijeko pasisamapogoduje nastanku vimena. Pasise stalni klica su uzročnika rezervoar upala upale vimena. krava u 300 sa našao 64 sa Milojević je pasisama (21,33%) infekcijom vimena klicama zaraznog prouzročenim presušenja. Iz danas da su smatra se i i krave sa gornjih razloga junice pasisama sa i da to nisu manama za poopterećene sigurnonasljednim negativnim desne Pri bikova vodi o tom bilo se rasplod. selekciji rasplod računa, bi dobro da vi izbora ženske teladi to činite. i prilikom rasplod, U štalama krave nisu muzare sa proizvođača mlijeka pasisama poželjne. dokazano
sa
da
se
sklonost
nastanku
u
na
a
u
za
za
a
za
M.
PROMET
RASPLODNIM
W.
JUNICAMA
samo Proizvodnja junica jeorganizirana sektoru. Međutim na iako ta privatnom je proizvodnja osjeća organizirana Do danas se 34 Rači smo u stagnacija. organiziralirasplodna sajma Novoj i Rovišću. Kroz od 8 od kada radimo godina tajperiod zajednički uzgoju i bređih kao tržni višak smo proizvodnji rasplodnih junicaponudili preko
čistokrvnih
simentalskih
danas
na
5.000
komada.
Početak
takovom
radu
usmjerili uzgajač upoznat zainteresirani i bređe smo Mora da za sve se uzgojne ponuđene reći, junice. takav i danas interesantan naše Međutim a za bio, je pristup je uzgajače. takova se rasposljednje koncepcija vrijemepokušava osporiti prometa stoke tvrdeći da su visoke. Takova plodne ponuđenihjunica cijene razmišljaštetno naši nas upoutječu daljnju proizvodnju, njaapsolutno uzgajači jer smo,
.
u
na
da
nam
bude
da
pr
A
s
a
zainteresirani grlo, rasplodno proizvoditi znaju zoravaju, u mogu polučititojproizvodnji. komada Rovišću 555 na U 1982. samo ponudili prodaju godini 28% ili 72%. raznih 773 od Zbog razloga uzgajača junica prijavljenihjunica od razlozi su dolazi a nam na ne odustajanja prodaje rasplodne sajmove, i bolest različiti (niska vrijeme dr,. cijena, bila 1982. Za 555 komada ocjenjenih godini prosječna junica cijena je dinara. komada ta 77.792 370 76.489 a za Prosječna je cijena dinara, prodanih iznosila 579 težina kg. ocjenjenih je junica određena u U 1982. stagnacijaponudi drugojpolovini godineosjeća li računicu ima kao i bređih viška uzgajač pitanje junica, postavljeno tržnog od 7 do bređosti grlo rasplodno mjeseci. uzgajati momentalnu takovu u na i vrijedponudi, plasmanu situaciju Odgovor ta da s pravom nosti postavljajupitanja uzgajači rasplodnih grlaje stoke visoke za obzirom na klanje. cijene i sami odremoramo bi takovo na Da promjenili bolje, poduzeti starje Za iduću selekkvalitete đene za rasplodnih grla. godinu mjere poboljšanje kvalitetu će službe su poboljšati dogovorile promjenekoje vjerujemo cijske našim na i što rasplodnog materijala ujednačenost sajmovima. jenajvažnije nekada bio odnos da ponovo od Jedna koji najvažnijih je uspostavimo je stoku za u odnosu premija), dopuštena rasplodna (osjetno povećana klanje do 8 i maksimalna bređost na težina maksimalna a 680 kg, mjesecidrugo, odnosno da sa OOUR-a rasnama prodaju kupnjuponuđenih ugovorimo je, grla. plodnih Božidar Majhen da
nisu
a
da
što
ne
smo
u
u
se
s
nam
na
MUŽNJA Tvrtka
KRAVA
IZRAVNO
U MLJEKOVOD kako
može
Njemačkeopisala je Takav muzni krava izravno u za mljekovod. uređaj mužnju i sa za s hladionikom gospodarstvima mlijekonamijenjen je
»Utina«
iz SR
četiri
načina
se
ugraditi povezan uređaj krava. većim brojem i mlidobru za 1. Crtež cijevovodapodtlak ugradnju podbrojem opisuje hladionik s U nazivamo drugim mljekarnik, smješten je koju jeko. prostoriji vimenu Takva i ugradnja jamčidobarpodtlak uređajima mužnju pranje. Crtež vimena. će doći do čestih da ne —što muzare podbrojem upala jamči Pod 3. za u s 2. ugradnjuuređaja cijevovodom podtlak pod staje. opisuje i način ispod mljekovodacijevovoda podtlak opisanjenajbolji ugradnje muzni
u
za
za
4
ot
a.
>
=
;
:
TIV] (* VlPr Pas h (M\ \ Na/ VA UA, "| pt "x i
I
/
Bi ši
,
:
/
na
PČ
ž 4 Z 4 4 4
mn
ARAN TIZO ,
/ [krš
—o"
dar
fa
st
m GD
A / 4 4 4 k Z 4 4 / 4 zuto :
udo
29
z
Pri
s
mea;
mama
d
podtalk pod staje. jamči Crtež da se može 4. sličan 1. ali s razlikom muzare. onom pod brojem je stalni i da se može automat za u prema produžiti potrebi ugraditi podtlak i vimenu muzare. mljekovodu Naši za s mubrojni mlijeka upotrebljavaju proizvođači strojevemužnju kako zilicom. Dobro i oni za se u upotrebljavaju mužnju mljejepoznavati razine
vimena
muzare
—
u
To
stalan
u
vimenu
kovod.
ZM.
u
o.
sa
u.dem
a.
OSTAVLJAJTE Žensko
ŽENSKU
TELAD U RASPLODU!
roditelja ostavljati rasplodudaljnjem uzgoju. Svako takvo tele treba buduća krava. takve ženske teladi Klanje postati predstočarstva zločin! u stavljadanašnjim uvjetima pravi 1960. kada došlo se u sa 200 bikova Sjećam godine je jednogospodarstvo Za tovu i četri koliko tov, namijenjenih junice. polagodine, jedugo trajao da su došle bređe otelile. Nitko tovilište. su se Nakon u junice nije posumnjao svaka od 17 do 19 litara dnevno. Postavilo telenja, junica dojila mlijeka je što s bile su stočarima se se razumu po i Postupiloje prodane pitanje njima. na daljnji uzgoj. tele dobrih
treba
i
u
—
Ne
koljite žensku
telad, svako
žensko
tele treba
postati
za
dvije godine
—
krava
kakvoći naše teladi ili krava o rečeno Ovajprimjer jasno bolje govori i bikova ženske teladi zločin! pa klanje predstavlja pravi Zato žensku telad i ih u stočari, prodavati nemojte ostavljajte rasplodu! —
ZM.
SA TUBERKULOZOM Kažu
da
batina
dva
KRAVE MUZARE BOLESNI LJUDI
MOGU
ZARAZITI I
kraja; životinja prenijeti ali može na se i da tuberkulozu krave muzare ljude, dogoditiobratno, je bolesni Evo prenio čovjek. jednog drastičnog takvog primjera p renošenja koji se 1981. nekom velikom na u a dogodio god. Istočnoj imanju Njemačkoj, lako se može i u Na nekom velikom stadu od u 2600 dogoditi. imanju krava do tada slobodnom muzara kolovozu 1980. izbila od tuberkuloze god. Do konca 1981. stada 12 tuberkuloze se jetuberkuloza. veljače godine zbog ima
tuberkuloza
se
može
sa
na
u
nas
u
(zaklati) preko životinja. vrijeme svaka izvor zaraze. se nastojalo Isključena mogućnostunošenja pronaći je tuberkuloze isto tako drugim nabavljenim isključena životinjama, je vodom i te prenosom unošenja hranom, piće pašom, drugih mogućnost Kliničkim kao i bakteriolopregledom (peradi, divljih ptica). životinja svinja, škim te pregledomispljuvka rendgenskim pregledima plućasvog osoblja nađeni nikakovi bi nisu znaci na osnovu na ovom kojih zaposlenog imanju da netko od bolovao od tuberkuloze. Prema tom nase zaključiloje osoblja lazu smatralo zdravim. stoci našle na se zaklanoj osoblje Međutim, prisilno limfnim i u tuberkulozne čvorovima su se u isključivo promjene ždrijelu izoliran uzročnik što ukazivalo da iz vrata, kojih goveđetuberkuloze,je je nalaz inficirala su se usta, goveda preko tipičan infekciju jerjetaj ili Tada hranom tuberkulozom nastalom uzročnika sa se pićem. uzimanjem inficirati da su se krave na muzare moglevjerojatno posumnjalo mogućnost od kronične mokraćom bolesnika tuberkuloze bubrega, nekog koji boluje da tok kronične da bolestan. i ne a za se zna Naime,poznato kojeg je je je i skriven i često tuberkuloze neveoma godinama polagan bubrega ostaje nekih izrazitih težih Baki bez tegoba zdravlju bolesnog čovjeka. poznat našlo teriološkom mokraće radilo svog osoblja kojeje imanju pretragom rendda radnica mokraćom luči klice tuberkuloze a se goveđegtipa, jedna da tuberkuod kronične genskompretragom bubregaustanovljeno je boluje Ova radnica radila sa loze deset 1976. godina, god. bubrega. jeprije sigurno tuberkuloznim i tada zarazila. Interesantno da se govedima najvjerojatnije je radila tri radna i na ta ista radnica 1979. u sa na god. govedima mjesta je tuberkuloza ta tri pojavila govedimagoveđegtipa, međutim, mjesta tada da bi ona bila izvorom se zaraze. nijeposumnjalo U štalama tuberkuloze stalnom nema na a to smo gdje govedima, postigli i tuberkulozu svih na sumnjivih grla, tuberkulinizacijom izlučivanjem svježe zaražaunešena tuberkuloza brzo međusobno veoma se širi, jer goveda kako može tuberkulozu i ona i evo se čovjek proširiti unijeti vaju primjera krave Evo to na muzare su veoma na koje posebice osjetljiveinfekciju. je da obavezno vrši i da to interesu od tuberkulinizacija jedan razloga je tuberkuloza uvuče tu nema. se u proizvodnje svakogstočara, jergdje staju ukloniti
moralo
Kroz
200
sa
sve
intenzivno
to
novo
za
sa
a
za
za
sa
u
na
sva
!
se
na
se
se
u
M.
KORISTAN
SAMOUPRAVNI
W.
SPORAZUM
dužnostima, pravima proizvodSamoupravni Sisak skloi na Zajednice općine mlijeka području nji, preuzimanjuprijevozu i sabirači međusobno su mlijeka. radneorganizacije »Dukat«, Mljekara pili Tako da su sudionici I. u se u članu ovog Samoupravzaključivanju tvrdi, sudioi u skladu s izraženom ravnopravno nog sporazuma, voljom slobodno, obvezama i u nika se o dužnostima, pravima proizvodjavno sporazumjeli Sisak. i na Zajednica općina mlijeka području preuzimanjuprijevozu nji, bave radne se Da bi se kakvoća koje mlijeka, poboljšala organizacije dužne sabiračima i su mlijeka osigurati: proizvodnjomotkupommlijeka, 1. mljekomjer; 2. laktodenzimetar; sporazum
o
obvezama
i
u
.
—
ja
jn
jee...
o
o
e
o
og
mlijeka; za mlijeka proizvođačima; uzorkovanje analizu alkohol za kiselosti; radnu zaštitnu kutu; bijelu svakih šest sabirača zdravstveni pregled mjeseci; listove i sabirne sabiračima za da na dostavlja otpremnice vrijeme mlijeko; sabirnom nadzor i stručnu u 9. redoviti pomoć njegovom mjestu. oNomna
kiselosti
analizu
za
napravu bočice
.
mlijeka: opisane i čisto kvalitetno samo 1. da od proizvođača mlijeka zdravo, preuzima donešeno mlijeko kojeje mljekarskim kanticama; i li da nečisto 2. utvrdi nakiselo, neprikladnim jemlijeko patvoreno, da ga vrati dužnost i mu prljavim posudama proizvođaču; je svakodnevno uzorke od uzima 3. da mlijeka svakogproizvoredovito, dana donosi i to od mlijeka kojeproizvođač sabiralište; đača, tog uzorke svakih 10 dana 4. da u na mlijeka dostavlja laboratorij preuzete analizu; sabirnu listu i da tu listu količine 5. da sve mlijeka upisuje preuzete od dana i da uredno i točno u za na zbroji krajumjeseca ju 5mjesecu, dostavi radnojorganizaciji; og protekli mjesec, kakvoću 6. za mlijeka; odgovoranje od dužan čuvati hlakoličine 7. sve mlijeka proizvođača je preuzete vozilu za te na cestovnom sabirališta dioniku ga sabiranje vrijeme predati mlijeka; roku od 24,00 sata od 8. da uredno u mlijeko isplati proizvođačima priliste ili novčanih bonova te mitka novca isplatne povrati radnoj potpisane organizaciji; kvar dužan za 9. na prijaviti hladnjaka mlijeko; je vrijeme čistoću sabirališta i 10. održava mljekarskog pribora; od može više 11. da ne mlijeko proizvođača povratiti istima; preuzeto dužan nadoknaditi radi štetu 12. da nakiselog organizaciji preuzetog je ili niske težine niže od 1,029; i mlijeka specifične hladioniod kod kvara 13. da ne mlijeko proizvođača nastalog preuzima ka ili nestanka električne energije. U
članu
4.
sabirača
dužnosti
su
u
u
—
u
u
u
—
—
uzornu
—
i rad, mlijeka određuju masti do 0,08 dinara kakvaću za mlijeka 3,4%mlječne masti 0,12 dinara do kakvoću za mlijeka 3,5%mlječne masti do 0,16 dinara kakvoću za mlijeka 3,6%mlječne masti do kakvoću 0,21 dinara mlijeka 3,7%mlječne masti do 0,26 dinara kakvoću za mlijeka 3,8%mlječne masti do 0,31 dinara kakvoću mlijeka 3,9%mlječne masti do 0,36 dinara kakvoću za mlijeka 4,0%mlječne sabirnom da na 6. sporazuma Član ovog samoupravnog zahtijeva mjestu vozila dolaska istaknuta o treba biti obavijestrasporedu cestovnog vidljivo za mlijeka. preuzimanje treba biti sabirnom svakom da na 7. u članu mjestu zahtijeva Nadalje, i radnika žalbi i proizvođača prijedloga primjedbi, bilježnicaupisivanje mlijeka. pripreuzimanju U
članu
5.
naknada
sabiračima
se
to:
za
za
za
se
za
=“
ooo
kia
Bo
—
do
ia
dn
m
m
ke
a.
atađnonnoć
be
zm
oo
oh.
oim
—žo
đa
Wani
d
o
b
nk
mam
a
o
tčda
odbo
m
o
nd
odn
zaboravljene proizvođača mlijeka, jeopisano svakom sabirnom treba 8.: »Na biti istaknuta vidljivo mjestu obavijest javna obvezama o proizvođača mlijeka. na za sporazum snagu Ovaj samoupravni područje Zajednica stupio je Sisak od 1. 1982. studenog općina Nisu
i obveze
a
to
u
članu
IZLIJEČITIPREHLADU Zima Zahladilo i nikakvo čudo ako nam ili znanac se je. je nije prijatelj da da mu curi iz nosa, da da ga malaksalost, potuži osjeća kašlje, pecka Prehlada virusna i samo ako »zaradimo« neki od ždrijelu. infekcija je brojnih različitih virusa ili ne, poprehlade pojavljujunjezini Vjerovali simptomi. više od različitih virusa 120 uzrokovati mogu stoji koji prehladu. Na što se tiče možemo da smo ne se žalost, liječenja prehlade, pohvaliti baš mnogo Poznato da virusi antibionisu nam na napredovali. osjetljivi je tike. da sluznica i nosa Međutim, valja ždrijela napomenuti jeupaljena osjetna se pa ljiva infekciju bakterijama, zbogtogamogu pojaviti komplikacije kao što su bronhitis ili čak Takve sinusitis, upalasrednjeg uha, upalapluća. antibiotika. komplikacije zahtijevaju primjenu to se tiče bismo kazati da tu čini prehlade, mogli Naime, vrijeme svoje. ima tok i nakon nekoliko dana ona čovjek osjeća svoj bolje. jedna Postoji izreka stara kaže: »Ako raznim će za koja liječiš prehladu lijekovima proći ako uzimaš će za sedam ne dana«! i tjedan dana, ništa, proći Međutim, Amerikanci UZ ništa to, na 500 nego godišnje manje potroše primjer, milijuna dolara bez i sve ili kupujući recepta moguće nemogućetablete, sirupe, kapne ljice prehlade, uključujući protiv aspirin! Jedino što nam nema. da bolest Dakle, specifičnog lijeka preostaje jest ublažimo i da rizik od Budimo s komplikacija. smanjimo opreznikapljicama kod nekontrolirane one izazvati nosa, mogu, začepljenja jer protiv primjene, nosne a i da jošjačeoticanje slunice,drugeozbiljne probleme. Najvažnije je i da se ostanemo kući. kućni i utoplimo Popularni lijekovi: topli aspirin isto tako efikasni kao i medicinski napici, drugi, Pušenje poznatiji aparati. znatno A sada malo iznenaprodužuje cigareta bronhijalne jedno simptome. utvrdili da su osobito đenje: liječnici pileća juha povoljno djeluje. Zdrava i možda borbi ujednačena prehrana pomaže b rojnih protiv virusa U stanovima centralno ili električno prehlade. grijanje koji imaju gridodatno zraka s vodom na ravlaženje janje osigurajte stavljanjem posuda Redovno stanove. aktivnosti otvorenom na dijator. provjetravajte Sportske svakako će Ako ste povećati otpornost prehlađeni, kihati, organizma. nemojte ili u blizini od malu a osobito govoritikašljati drugeosobe, čuvajte djecu toga i slaba i bolest. za dojenčad. Njihova prehlada otpornost je je njihozbiljna u
se
se
a
u
su
u
VITAMIN .C? Premda
.
efikasnosti
mišljenje postoji prehladu, pokušaji da se ili dodatnih doza vitamina nisu prehlada liječispriječi davanjem tog imali američki nobelovac tvrdi da velike doze uspjeha. Ipak, profesor Pauling vitamina zaustaviti i Normalna dnevna mogu prehladudrugeinfekcije. tog 50 naranča sadrži potreba ljudskog organizma (jedna osrednja je miligrama 80 vitamina doze šteti i možete ne miligrama C).Prekoračivanje organizmu uzeti C više nego vitamina što vam treba obliku tableta. Vaš u — liječnik o
vitamina
C
za
31
POLJOPRIVREDNI
CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
organiziranog
Izvještaj sa
sajma
2. 1
Red. Ime, prezime br. uzgajača 1.
I
Fržić,
1983.
u
Dijanek,
3.
B.
Dijanek,
4.
M.
Hanževački,
5.
F.
Kranjčić,
6.
S. Frljanović,
Prigojni broj kg
i miesto
Topolovac Zr. Topolovac
junice
i klasa
3827
530/lI
165
7492
555/II
165
7493
535/II
59
5036
Rača
24
17035
13
3409
640/IIla
13
4879
530/II
4834
620/Ila
8.
Prgomelje S. Frljanović, Prgomelje T. Horvat, V. Sredice 96
9.
D.
10.
Jakopović, Severin M. Gloc, Patkovac 93
11.
T. Piškorić,
12.
S. Ivorek,
13.
S. Baukovac,
Zdjelice 49 N. Pavljani
14.
Ž
Rovišće
15.
S. Grahovac,
Bulinac
168.
T. Novačić,
Žavnica
Rovišće
101
510/II
5032
660/II
237
7328
645/II
26
5073
520/II
4150
620/I
4155
500/II
41i7
620/Ila
4135 4124.
Šiljak,
21.
D.
22.
M.
23.
30.
Žabno Lj. Grubačević, V. Picig, Bukovje S. Hartman, selo Trema-Gornje M. Margetinac, V. Trnovitica 42 N. Ploščica F. Varga, V. Krupski, M. Trnovitica L Hadžija, Palešnik M. Starčević, Ruškovac
31.
M.
24. 25. 26.
27. 28. 29.
Turk,
-
— 98.000,
101.000,
—
530/II
Podlužan
14736
580/Ila
26180
585/II
25943
705/II
26146
510/II
10164
543/II
10011
605/Ila
100086
— 570/III —
10013
8
:
g
Ž
540/II
41806
540/II
595/IIlla
3765
Križ
550/IIla
7832
Mr
m
ee
tt do
vati
ie
die
Bjelovar
530/II
Bolč
M.
»Sirela«,
630/Ila
4189
Car,
Dlaka,
—
535/II
Haganj 18._F. Dončević, Haganj M. Mihić, Haganj 19. F. Henc, 20. Haganj 17.
98.000, —
610/Ila
7310
45
cijena
540/]I
4685
3
Kupac
—
550/IIla
3470
303
Postignuta
—
Dautan
Nova
Durišević,
Bjelovara
Težina
Zr.
D.
kod
održanog
pasmine
junica simentalske
Rovišću
Šimljanica
B.
N.
godine
22
2.
7.
rasplodnih
RJ. STOČARSKI
—
o
i
di
ti
e
i M
Di
Milan
Bolić
on m2
UREDNIČKI ODBOR Nada Petar vet, Šime Đapo,dipl. Erhatić, dipl. inž,Dragutin Franulić, inž, Tomislav dr Berislav Jelenić, dipl. Kolak, dipl. Josip inž., inž., Ljubešić, dipl. inž., Majić Glavni i Zlatko urednik: vet. odgovorni Mašek,dipl. Tehnički urednik: Vera inž. Volarić, dipl. i Vlasnik i izdavač: radnika SRH. uredmljekarskih Udruženje Uprava Ilica telefon ništvo: 440-476 Zagreb, 31/III, i ustanove 15 za a za pretplataprivredne Mjesečna dinara, organizacije dinara. mlijeka proizvođače 6 Tisak: SOUR OOUR »Vjesnik« TM, Zagreb UREĐUJE
—
=
=...
.-—...
: