ZBOROVANlE POUOPRIVREDNIKA U NOVOM MAROFU
U Novom Marofu održano je 25. 1983. uspješno zborovanje »Kl naprednih poljoprivrednika« Novi Marof. Prisustvovali su mu br poljoprivrednici, predstavnici organizacija, mljel »Vindija« i »Dukat«, Varaždina i Novog Marofa, a organizira] ga Poljoprivredna stanica Varaždin i Poljoprivredna zadruga »Sloga« iz vog Marofa.
Pozdravnim govorom otvorio je zborovanje direktor Poljoprivredne druge »Sloga~ direktor, inž. Stjepan Istakao je opravdanost pc janja »Kluba 100« i »Kluba 4.000« koji svojom organiziranom proizvodIJ kukuruza i mlijeka postižu iz dana u dan sve bolje rezultate. Tako je re dnu proizvodnju kukuruza od.160.000 kg po jednom pektaru postigao p1 privrednik Ivan iz Huma, a u proizvodnji mlijeka T1 iz Huma, je gospodarstvo proizvelo za Mljekaru , kat« 17.410 litara mlijeka. Za takvu uspješnu proizvodnju, istakao je u sve govoru direktor inž. Stjepan treba i Polje vredne stanice Varaždin, a i drugim iz Varaždina, Zagre Novog Marofa - koji su svojim radom doprinijeli tako visokoj proizvc kukuruza i mlijeka u gospodarstvima. Ne smije se zaboravit je Novi Marof svrstana u nerazvijene u našoj republici svako poljoprivredne proizvodnje ima svoje puno opra nje.
O rezultatima u proizvodnji kukuruza unutar »Kluba 100• izvijestio je skup inž. iz Poljoprivredne stanice Varaždin. Tako su sudionici doznali da je obuhvatilo 27 sela i 84 gospodarstva, i da je rekordna proizvodnja postignuta na parceli Ivana iz Huma sa sklopom od 85,340 biljaka. Osim rezultata koji su bili postignuti u inž. je izvrsnim predavanjem upoznao sudionike i sa te proizvodnje u godini 1982., od manjka poljoprivrednih strojeva - posebice pneumatskih sija- pa sve do štetnika koji napadaju biljke kukuruza i koje su mjere potrebne da se te bolesti kukuruza suzbiju.
lnž. iz Poljoprivredne stanici raždin, voditelj za vi prinose kukuruza
Izvještaj o u proizvodnji milijeka pripremio je inž. Josii: met iz Poljoprivredne stanice Varaždin. Evo tog referata: Opskrba stanovništva hranom spada u važne pravce borbe za stab ciju. Pored ratarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja i ostalil proizvoda je moment u privredne stabilosti i hrani stanovništva. Da bi se udovoljilo potrebama koje priraštajem i zs vom stanovništva, za proizvoda, svakim danom postajt nužno je da se poljoprivredna proizvodnja svih vrsta hr
Mlijeko kao važna namirnica, koja se koristi kao ne i prena našem podbacuje u proizvodnji. Da bi se popravila situacija, kada nam je muznost krava u širokoj populaciji
oko 1.000 - 1.500 litara mlijeka, poduzimaju se mjere, kako bi ta proizvodnja bila rentabilnija i dostatna za potrebe prehrane stanovništva. U tu svrhu poduzimaju se mjere:
1. Sekcija goveda;
2. Savjetovanje poljoprivrednika u hranidbi goveda i
3. Osnivanje »Klubova - 4000«.
Selekcijskim mjerama, a posebno novih tipova siinentalca na naše primjenom umjetnog osjemenjivanja, dobili smo novi tip megoveda, koje po svojim proizvodnim sposobnostima garantira zadovoljenja proizvodnje mesa i mlijeka pa i više od toga. Prema sadašnjem uzgojna-selekcijskih mjera pod kontrolom proizvodnih svojstava na Novi Marof nalaze se 423 krave i to: 3 bikovske majke (»Elita«), 47 261 pod kontrolom nosti, 112 sa završenom laktacijom i 148 »Z« krava. I dalje se nastoji broj grla pod kontrolom i na taj usvojiti kvalitetan rasplodni podmladak. Od ukupnog broja krava na N. Marof tj. 7.576 komada pod selekcijom su samo 423 krave ili 5,5%.
Hranidba goveda je manjkava. Od krave se i još se danas u mnogim gospodarstvima tele, koje biti prodana i privremeno se tako rješavaju financijske Ovakav gospodarenja ekstenzivan je i ne doprinosi ekonomskom a nema ni za zajednicu. U tu svrhu prišlo se savjetovanju u vezi sa ishranom krava. Intenziviranjem ishrane znatno bi se više iskoristio proizvodni potencijal krave.
U tu svrhu savjetuje se kako da pripreme hranu za s1 i na taj da se osigura dodatna ishrana tokom cijele godine. Kod setorice se primjenjuje siliranja, dok se ostali spr€ ju na izgradnju silosa.
koji žele biti nosioci visoke proizvodnje mlijeka, odnosno krave davati 4.000 a i više litara mlijeka udružuju se u •Klubove - 4.f Svrha ovog udruživanja jeste u prvom redu broja njegovog stva, koje u nastoji proizvesti što više mlijeka, ne samo za s potrebe, i za potrebe industrijske prerade.
Preko tih Klubova poljoprivrednici bi se snabdjevali potrebnim kon tratima za ishranu krava i teladi, te koristili nabavljenim silažnim kon: nom. da se radi o visoko produktivnim grlima, Veterinarska sh trebala bi u takovim stajama, vrštiti nadzor zdravstvenog stanja ki (mastitis). Kluba stoje na raspolaganju Poljoprivre stanice Varaždin i Kombinata, kojima je dužnost, da ih obilaze savjetovanja o tehnologiji pripreme hrane i ishrani stoke - goveda. Kod ovako udruženih kojih na Novi M imade 27, sa ukupno 163 krava, neminovna se vrši kontrola proizvodnih sobnosti na mlijeko, takove krave su vode se podaci o njih teladi i sva takva grla mogu u daljnjoj biti bikovske majk
Za sve ovo potrebno je nastaviti poljoprivrednika, l bi shvatili da se na poljoprivrednom gospodarstvu samo intenzivnim p privrednim mjerama može maksimum i vlastiti standa1 time istovremeno koristiti i zajednici.
Na kraju bi htio i same koji su u s1 lovali:
1. Franjo
2. Hublin Slavek
3. Josip
4. Gorup Zvonko
5. Ivan
6. Tomo
7.
Stjepan
Paka 138 9 krava Paka 18 5 krava
46 9 krava 9.()7 krava
90 ll krava
Brez. Hum 4 9 krava
Brez. Hum a 6 krava
8. Smrk Drago Breznica 5 krava
9. Zvonko Breznica 5 krava
10. Stjepan Visoko 7 krava
11. Antun Visoko 4 krava
12. Stjepan Visoko 8 krava
13. Stjepan Visoko 4 k
14. Drago Visoko 4 k
15. Stjepan Visoko 7 k
16. Josip Canjevo 8 k
17. Škarec !van Tkalec 4 k
18. Duro Jales 6 k
19. Sviben Mirko Jales 6 k
20. Josip 4 k
21. Dvorski Stjepan Crnile 6 k
22. Durda Crnile 4 k
23. Vuk Klement Poljana D.5 k
24. Obad !van Poljana D.8 k
25. !van Poljana G.4 k
26. Balažinec lvan Poljana G.4 k
27. Mato 6 k
28. Gluhak Anrija Svibovec 7 k
Krave navedenih su pod stalnom kontrolom Selekcijske : be Poljoprivredne stanice Varaždin, što je jedan od uvjeta Na kravama kontrolirala se je muznost i analiza % mlijeka, kao i o zahvati koji ulaze u domenu selekcijske službe.
1. Franjo
2. Hublin Slavek
3. Josip 4. Gorup Zvonko
5. Ivan 6. Tomo
7. Stjepan
8. Cmrk Grago
9. Zvonko 10. Stjepan 11. Antun 12. Stjepan 13. Stjepan 14. Drago 15. Stjepan 16. Josip
17. Skarec lvan 18. Duro
19. Sviben Mirko
20. Josip
21. Dvorski Stjepan
22. 23. Vuk Klement
24. Obad lvan
25. lvan
26. Balažinec Jvan
27. Mato
28. Gluhak Andrija
Selo
Paka Paka
Brze. Hum
Brez. Hum
Breznica
Breznica
Visoko
Visoko
Visoko
Visoko
Visoko
Vrh
Canjevo
Tkalec
Jales
Jales
Crnile
Crnile
Poljana D.
Poljana D.
Poljana G.
Poljana G.
Cret
Svibovec
3,73 3,75 3,76 3,74 3,83 3,75 3,80 3,81 3,78 3,71 3,74 3,79 3,78 3,77 3,71 3,82 3,80
Ukupno su u godini 1982. predali sabiralištima 288.370 litara ml~jeka sa prosjekom masti od 3,770/o.
I. Tomo
2. Stjepan
3. Josip
4. Gorup Zvonko
5. Stjepan
6. Dvorski Stjepan
7. Ivan
8. Škarec !van 9. Mato 10. Franjo 11. Hublin Slavek
Antun
Vuk Klemerit
Brez. Hum Visoko
Brez. Hum Crnile
Tkalec
Cret
Paka
Paka
Poljana D.
Visoko
Breznica Svibovec
Canjevo
Visoko
Visoko Jales
Visoko
Jales
Poljana D.
Poljana D.
25. Cmrk Drago
26. Stjepan
27.
28. Ivan
Vrh Poljana G.
Nakon izvještaja o u proizvodnji kukuruza i mlij, brojni dobili su diplome i prigodne nagrade.
DOBAR SAM SVOJU STOKU
Svaku bolest krave muzare, pa i najuspješnije ipak pr direktni i indirektni gubitci, zato je bolje nego
Proizvodnja mlijeka nesumnjivo je najosjetljivija u cjelokupnoj poljo vrednoj proizvodnji, jer samo zdrava krava muzara, svake godine uredne se teliti i davati optimalne kvalitetnog i besprijekornog mlijeki zdravlja i produktivnosti krava muzara svakodnevan je brižan, žak i veoma složen posao, a mora biti i što treba nastc da bude što efikasniji, a ipak što jeftiniji.
Treba znati da svaku bolest krave muzare, pa i najuspješnije iz ipak prate direktni i indirektni gubitci; tek neke da nabrojimo, srna nje kroz ili dulje vrijeme, nastajanje neplodne upale vimena, bolesti probavnih organa predželudaca, bolesti pe ka itd., itd. Ovamo treba pribrojiti i troškove za i lijekove, a oni r mali i znatno cjelokupne troškove proizvodnje.
Dobro je poznato da loši higijenski· uslovi života, nepravilno držan loša njega krava muzara, nepodesne, i zapuštene staje, neopram mena, nehigijenska mužnja, netimarenje, papaka itd., a s dr strane loša i nepravilna ishrana i napajanje, svi skupa imaju veliki udj nastanku poremetnje zdravlja, su i neposredni uzrok bolesti i sas sigurno veoma na smanjenje proizvodnje mlijeka, a samim tim poskupljuju. Naprotiv, osiguranje optimalnih uslova, naprijed nabrojeni velikoj mjeri mogu smanjiti nastanak bolesti, ponekad i sprijE a samim tim otpada i potreba i korištenja lijekova. Pravilnom ishranom i pojenjem treba nastajanje proba, smetnji i bolesti probavnih ogana, a posebice da se životinje ficiraju sa klicama zaraznih bolesti i invadiraju parazitima je c sno u staje novo nabavljenih životinja s kojima bi se mogle un u štalu tuberkuloza, bruceloza, leukoza i druge bolesti. Zato bi bilo potre prethodno provjeriti njihovo zdravstvo stanje i zatražiti savjet veterine U urednoj štali u kojoj se drže krave muzare neophodno je potre svakodnevno povremeno štale treba dezinfincirati, opremu i pr isto tako prema potrebi, a po savjetu veterinara obaviti dezinsel i derartizaciju. Ne treba naglašavati da krava muzara mora biti uvijek vime, kožu i papke treba stalno njegovati Naravno, da i za obavljanje poslova trebaju neki lijekovi, ali oni sasvim sigurno smanjuju korištenje leko skupljih lijekova, ako životinja oboli. Posebno pri nastanka bolesti i smanjenju i imaju zaštitna cijepljenja protiv zakonom zaraznih bolesti, z; pregledi i vimena, obavljanje tuberkulinizacije, eventualno krvi da bi se neka zarazna bolest, te povremeno
vanje lijekova protiv parazitskih bolesti, metiljavosti. Sve nabrojane poslove organizira i sprovodi veterinarska stanica. U interesu je svakog stoda sve te mjere u cjelosti sprovede i svoju stoku od ovih bolesti, jer ako obole veoma se teško ili se ne mogu ih je a sve skupa velike štete.
Ako uz sav oprez životinje ipak obole, treba, se opazi da sa zdravljem neke životinje nije nešto u redu, što prije, dok još bolest nije uzela maha, pozvati veterinara i sa Svaku bolest u nastanka mnogo je lakše, sigurnije i jeftinije ili njeno širenje, nego kad u svom toku poodmakne. je tada sve teže, skuplje, i nažalost bezuspješno. na svoju ruku i sa svojim lijekovima bilo bi više nego preskupe.
Veterinar na osnovu pregleda postaviti dijagnozu, propisati lijekove i odrediti treba znati da u neposredno sudjeluju i sami ponekad više nego i sam veterinar, sa usrdnom stalnom njegom, dijetetskom ishranom, davanjem lijekova i svega što veterinar u svrhu odredi i Ukoliko sam veterinar ne daje lijek i to prepusti a to se dogoditi ako se lijek mora davati kroz neko vrijeme, tada ga treba davati u vrijeme, u i na kako je veterinar odredio. Isto vrijedi i za preporuku o ishrane i pojenja. Ne zaboravite da vi skupa sa veterinarom životinju i da upravo o vama ovisiti uspjeh U veterinara treba imati puno povjerenje, a i veterinar ima u vas, kad vam povjerava ovaj osjetljiv posao. Sudionici ste u a to uostalom u vlastitom interesu. Veterinar je dozu i doziranje izabranog lijeka i trajanje vremena davanja nastajao odrediti što sigurnije sa ciljem da u postigne što bolji uspjeh. Premalenim dozama lijeka, koje bi ili u duljim vremenskim razmacima no što je to odredio veterinar, ili ako je iz bilo kojeg razloga skratio vrijeme ili povremeno izostavio davanje lijeka ne bi se postigao uspjeh u sav trud i trošak bili bi uzaludni Naprotiv, mogle bi nastati i neželjene posljedice, to se na primjer može dogoditi kod nepravilne upotrebe suvremenih lijekova, usput veoma skupih, antibiotika i sulfonamida sa kojima se mnoge bolesti zaraznim klicama. Ako se ti lijekovi ne daju u propisanoj dozi, u razmacima kroz vrijeme, ne samo da se uspjeh u linego bolesti koje smo željeli uništiti postati na taj lijek otporni-rezistentni. Zbog toga, kad bi se poslije u nužde taj antibiotik upotrebio i kod ostalih životinja potpuno pravilno i po svim propisima bio bi nedjelotvoran.
Propisani davanja lijeka treba u cjelosti poštivati. Lijekovi su skupi, nažalost, danas je sa lijekovima velika nestašica, mnogih i nema. Zato ih treba štediti i davati na kako to odrediti veterinar, da bi životonja sa što lijek dobila u propisanoj dozi. Ako veterinar nije odredio, najpogodniji je da ga životinja vodom popije, jer bolesna životinja sve da i ne jede gotovo uvijek piti. Svako nasilno davanje lijeka na nos ili usta je opasno jer mogao bi dospjeti u Pravilo je u životinja da na svoju ruku ne valja ništa poduzimati i u cjelosti se treba držati uputa veterinara. I da ponovimo, pa i ono najuspješnije, skupa je i Zato treba nastojati da nam životinje ne obole.
M.W.
MARIJA BAKSA IZ KRAJ KUTINE
Marija Baksa je uredna i savjesna mlijeka. Dugo obavlja c nost Redovito i dobro uzima uzorke mlijeka, a brine se i o sa
mlijeka sabirališta. Brojne mlijeka pozna »u d\ - jer njihovog mlijeka može utvrditi i po samom izgledu! Treb1 napisati, da drugarica Marija održava i sabiralište urednim! dobroj i vrijednoj mlijeka iz
NOVI O HRANIDBI KRAVA
Popuiarna biblioteka »PSB«, koju izdaje »Zadružna štampa Zagreba - OOUR »Poljoprivredni vjesnik«, izdala :e svoju devetu knji; kao za i robne mlijeka: »Pravilnom hra1 bom do krava«. Autor tog je profesor Veteri1 skog fakulteta u Zagrebu dr Marijan Kalivoda. Knjižica ima pet pogla,
I. hranidbe krava (uzimanje hrane, sastav obroka, opskrba hranjivim tvarima, osobitosti hranidbe u suhostaju i laktaciji, norme na hranjivim tvarima);
II. Krmna baza za hranidbu krava u seoskim
III. Hranidba krava u ljetnom razdoblju) napasivanje i hranidba zelenom krmom u staji);
IV. Hranidba krava u zimskom razdoblju (obroci na bazi silaže kukuruzne biljke, obroci na bazi sjenaže trave, obroci na bazi silaže i glava repe, obroci na bazi suhe voluminozne krme, obroci na bazi livadskog sijena i pivar_skog tropa, obroci na bazi sijena i krmne repe; i
V. Hranidba i plodnost krava (greške u opskrbi energijom, opskrba energijom i produktivna svojstva junica, greške u opskrbi proteinima, greške u opskrbi mineralima, greške u opskrbi vitaminima, prisustvo štetnih tvari u hrani, suzbijanja neplodnosti uzrokovane nepravilnom hranidbom i ostalim tehnološkim greškama};
Za naše
»Mljekarskog lista« objavljujemo drugo poglavlje knjige prof. dr Marijana Kalivode o hranidbi krava u seoskim
Osnovna pretpostavka za proizvodnju mlijeka je raspolaganje s potrebnom hrane proizvedenom na vlastitom gospodarstvu. Kod robne proizvodnje mlijeka neophodno je da se proizvede glavnina hrane a za to treba raspolagati i sa znatnim poljoprivrednim površinama. U gospodarstvima koja drže manji broj krava, hranidba se bazira na sekundarnoj hrani zaostaloj iza proizvodnje žitarica (slama, kukuruzovina}, industrijskog bilja (glave i repe}, te sijenu i paši s prirodnih travnjaka.
U nizinskim osnovna voluminozna krma za hranidbu krava, osobito kod robne proizvodnje mlijeka, proizvodi se na oranicama: ljeti zeleno krmno bilje za hranidbu u staji (lucerna, djetelina, leguminozno-travne smjese, zelene žitarice, krmni kelj, i dr.), a za zimu: - silaža kukuruza, sijeno leguminoza i leguminozno-travnih smjesa, livadna sijeno, repa i druga krmiva. I u robnoj proizvodnji mlijeka valja nastojati da se krma i na oranicama proizvodi što manje na žitarica i industrijskog bilja, a po mošto više da se koristi proizvodnja i naknadnih usjeva, odnosno da se proizvodnja mlijeka nadovezuje na proizvodnju žitarice, ne repe i sl.
U SR Hrvatskoj, prema podacima iz 1978. god. ima ukupno 3,275.000ha poljoprivrednih površina od približno 1,500.000 ha oranica (48,80/o}. Krmno bolje proizvodi se na oranicama još uvijek u nedovoljnim Oranice se nedovoljno koriste za proizvodnju hrane u vrijeme kada nisu pod glavnim usjevima, tj. u obliku naknadnih usjeva ili postrne sjetve i sl. Tako se krmno bilje proizvodi na samo 185.000ha oranica, dakle na svega 120/o površina, od se najviše sije djetelina (71.000ha i sa prirodom od 45 mtc sijena po ha) i lucema (63.000ha s prirodom od 51 mtc sijena po ha}. Valja da se, kao i u ostalim evropskim zemljama s razvijenim govedarstvom, sve više proizvoditi kukuruz za silažu, koji se u posljednjih 20 godina sije u našoj zemlji na samo 30.000 - 40.000 ha s vrlo niskim, prirodom od 250 - 270 mtc zelene mase po ha. Važna hrana za hranidbu krava u seoskim jekukuruz (zrno, klip) U našoj Republici godišnje se kukuruz sije na 450.000500.000 ha s ukupnim prirodom od približno 2,000.000 dt, odnosno 40 - 45 mtc po ha.
U brdsko-planinskom osnovnu krmnu bazu prirodni 1 njaci: ljeti paša i zelena livadna trava, a zimi sjenaža trave i livadno sij U SR Hrvatskoj ima približno 420.000 ha livada (13% poljoprivrednih p šina) i 1,075.000 ha pašnjaka (35% poljoprivrednih površina). dio rodnih travnjaka nalazi se upravo u brdsko-planinskom Proiz nja hrane na prirodnim travnjacima je mala. Na livadama proizvede SE dišnje 1,112.000 dt sijena (3,5 mtc/ha), što ukupno iznosi svega 30% hranidl vrijednosti proizvedenog kukuruza. Znatan dio ove krme ostaje neiskori:
Istraživanja pokazuju da se i u brdskim može ostvariti dobra proizvodnja krmnog bilja na oranicama: leguminozno-travne mjei ne, kelj, silažni kukuruz i drugo bilje, a što može pridonijeti poboljš: krmne baze.
Od industrijskih nusproizvoda u hranidbi krava sve više se koristi pi ski trop (svježi, silirani) i repini rezanci (svježi, silirani, sušeni).
Od vlastitih koncentrata na prvo mjesto dolazi kukuruz, koji se u nidbi krava može koristiti u obliku, no se koristi mije suhi klip (zrno s i mljeveno (prekrupljeno) suho zrno. U posije, vrijeme sve se više u seoskim koristi silirani kukuruz c se gubici koji nastaju kvarenjem nedovoljno osušenog klip zrna. Siliranje klipa ima prednosti pred siliranjem zrna jer klipom unosi u silažnu masu i hranidbena vrijednost Na ts gubici koji nastaju pri siliranju. Za siliranje mljeve vlažnog klipa ili mljevenog zrna treba po koristiti silo torn manjeg kapaciteta ili druge kvalitetne konstrukcije (silo-rov, silo-jama). mjena prekrupljenog zrna (suhog siliranog ili konzerviranog propions] kiselinom) ima prednosti u odnosu na mljeveni klip kada je osnovni ol voluminozan) s mnogo sirove vlaknine), dok je primjena klipa osobito po; na u obrocima s malo sirove vlaknine (paša, kvalitetna zelena krma i Pored kukuruza, od ostalih koncentrata se koriste posije 1 kinje) i suhi repini rezanci. Trebalo bi nastojati da se omo. nabava ovih krmiva prodajom pšenice, odnosno repe. pc posebno su krmivo u hranidbi krava zbog svoje ukusnosti, vii fosfora, kojeg gotovo i svim obrocima nedostaje. Ostale žitll se koriste u hranidbi krava.
Kao što je vidljivo seoska raspolažu sa znatnim ugljikohidratnih koncentrata (žitarice, repini rezanci, posije), služe kao izvor energije u obrocima Na žalost, proteinski kon trati: uljne i znatno se teže nabavljaju, a i cijena im je vis Stoga su za posebno zanimljivi preparati ureje kojima je mo! zamijeniti proteinska krmiva, lakše ih je nabaviti i cijena im je povolj Na osnovu izvršenih istraživanja u kojima je veoma de proteina, ali i niza minerala i vitamina u obrocima krava, je pro1 sko-mineralno-vitaminski dodatak za krave, kojeg pod nazivom „Benura datak« proizvodi INA-Petrokemija, Kutina. Kravama se dnevno daje, pr potrebi, do 0,6 kg na dan.
Prema tome, proizvodnja mlijeka u seoskim gospodarstvima treba] se temeljiti na vlastitoj voluminoznoj krmi i koncentratima, a od kupo komponenti trebalo bi nabavljati manje neophodno potrebnih teinsko-mineralno-vitaminskih dodataka.
Objavljujemo tablicu 29. za hranidbu krava sijenom s dodacima kukuruza, prekrupe i posija.
u litrama
vrsta krme u kilogramima 10 15 20 25
PONOVO JE POVIŠENA CIJENA MLIJEKU
Od 5. ožujka 1983. povisuje se cijena mlijeku od 4,45 na 5,00 dinara za jednu masnu jedinicu. Osim te povišene osnovne cijene mlijeka, pripada i nadalje premija i premije (nagrade} pojedinih mljekara.
1. Cijena za 1 litru mlijeka iz nizinskog dijela SR Hrvatske koji su u prošloj godini mljekarama manje od 7.000 litara mlijeka:
masti Osnovna cijena
2. Cijena za 1 litru mlijeka s brdsko-planinskog koji su u prošloj godini mljekarama manje od 6.000 litara mlijeka:
O/o masti 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 1,2
Osnovna cijena
3. Cijena za 1 litru mlijeka iz nizinskog dijela SR Hrva koji su u prošloj godini mljekarama 7.000 i više litara mlij
4. Cijena za I litru mlijeka s brdsko-planinskog Hrvatske koji su u prošloj godini mljekarama
li mlijeka:
Osnovna cijena
Iz cijenika je vidljivo, da su nove cijene za jednu litru mlijeka visol time i poticajne za što proizvodnju mlijeka u gospodarstvima.
TKO JE KRIVAC ZA NAKISELO MLIJEKO ZIMI?
mjeseca ožujka mljekare su zaprimile znatne nal log mlijeka. Trebamo se podsjetiti, da mjesec ožujak ubrajamo u zimski J sec! Zar je zimi dopremiti u mljekaru nakiselo ili zgrušano jeko? Radnici mljekara s opravdannjem protestiraju zbog nakiselog m}i i traže da se krivici u radnim organizacijama primjerno kazne. Poznat, da svako naše selo ima sabiralište mlijeka s hladionikom u kojem se c mlijeko od mužnje do isporuke mljekari. Krivci zbog nakiselog mlijeka mogu biti sami Nakon mu mlijeko ne odnose u sabiralište na nego ga u gospodar u nekoj toploj prostoriji. Iznenadni jugo s temperaturama višim od 16°C vodi do brzog kvarenja mlijeka. Pouzdano znamo, da neki do u sabiralište s mlijekom svaki drugi dan!! Misle, zima je pa mu naškoditi. Na žalost, takvo nakiselo mlijeko pokvari cjelokµ mlijeka u hladioniku i tome i mlijeka u ceE nom vozilu.
Krivac zbog nakiselog mlijeka može biti i mlijeka. Svakodnevno on zna tko od dolazi s mlijekom redovito, dva puta dnevno, a tko povremeno - svaki drugi dan. I da je u selu snijeg bio do koljena, je bio dužan upozoriti takve neodgovorne da su dužni i zimi donositi uredno i redovito mlijeko u sabiralište. Kada zimi naglo zatopli, je dužan posumnjati, da nagla promjena vremena uvjetovati nastanak kiselosti mlijeka. Radi toga treba biti stalno u sabiralištu alkohola za analizu nakiselog mlijeka. Tako bi se »nakiselo mlijeko« vratilo proizvoi ne bi bilo u mljekaru!
POLJOPRIVREDNICENTAR HRVATSKE - R.J. SELEKCIJSKICENTAR
Izvještaj sa organiziranog sajma rasplodnih junica simentalske'pasmine održanog 22. II 1983. godine u Velikoj Gorici
Red. Ime, prezime i mijesto Prigojni Težina Postignuta
br. br. kg cijena Kupac junice i klasa
1. S. G. 6 7748 509/11 94.000.- PZ •Sikirevci«
2. S. G. 41 7836 507/lla 100.500,- AIK -šumadija« Rogojevac
3. L 2857 557/11 101.000,- PZ Sikirevci
4. F. 7769 630/11
PZ Sikirevci
5. I. Poljana 2693 609/lla 136.500,- * AIK -šumadija« Rogojevac
6. D. Buševac Kol. 26 7854 475/Illa 85.500,- AIK •Šumadija« Stragari
7. I. Rakitovec 7802 520/lla 122.000,- * PZ Sikirevci
8. J. Novosel, Kurilovec 9535 550/II 101.000,- PZ Sikirevci
9. M. Kurilovec 9947 556/Ila 107.000,- AIK •Šumadija« Rogojevac
10. J. Kuzmec, 33 9563 494/11 113.500,- * PZ Sikirevci
11. M. 29 9995 529/II 98.000,- AIK •Šumadija« Stragari
12. J. Lazina 18 9674 630/lla 118.500,- PZ Sikirevci
13. S. Kanceljak, Novo 9751 663/lla 123.500,- PZ Sikirevci
14. M. Peternac, D. 9766 490/II 91.000,- PZ Sikirevci
15. M. D. 9886 513/IIIa 90.500,- AIK »Šumadija« Stragari
16. J. D. 9792 500/11 93.500,- AIK •Šumadija« Stragari
17. J. Ribnica 60 9774 562/Ila 109.000,- AIK •Šumadija« Rogojevac
18. S. Duran, Strmec 5729 647/Ila 125.000,- PZ Sikirevci
19. S. Strmec 5808 547/Illa 110.500,- * PZ Sikirevci
20. S. Strmec 5590 500/Illa 104.000,- * AIK »šumadija« Rogojevac
21. J. Mandek, Strmec 5706 653/I 128.000,- AIK •Šumadija« Stragari
22. M. Podlejan, Strmec 5603 570/Ila 119.000,- * AIK »Šumadija« Stragari
23. I. Strmec 5870 514/11 94.000,- AIK »Šumadija« Stragari
Z. M.
24. A Obrezina 5644 540/IIla 95.500,- PZ Sikirevc
25. I. Lekneno 5771 500/Illa 89.000,- AIK »Šuma< Stragari
26. S. Lekneno 5822 606/Ila 116.500,- AIK »Šuma< Rogojevac
27. S. Lekneno 5625 490/II 97.000 AIK •Šuma< Stragari
28. S. Lažnjak, Obrezina 5818 690/Ila 127.000,- PZ Sikirevc
29. I. Duran, Strmec 5750 633/1 124.500,- PZ Sikirevc
30. I. Sop 8186 583/11 106.000,- PZ Sikirevc:
31. I. Sop 8315 563/Ila 124.000,- * AIK •Šuma< Rogojevac
32. I. Mihardin, Bukevje 8320 590/Ila
33. I. Škulec, Drnek 8334 573/11
PZ Sikirevc
AIK »Šuma< Stragari
34. J. Matijan, Drnek 8198 516/II 96.000,- AIK •Šuma< Stragari
35. J. 2900 600/Illa 104.000,- AIK »šuma< Stragari
36. M. D. 9854 512/11 94.000,- PZ Sikirevc
37. S. Kanceljak, N. 9598 623/Ila
* AIK •Šuma< Stragari * sa teletorr
Izvještaj sa organiziranog sajma rasplodnih junica slmentalske pasmine odri 23. II 1983. godine u Koprivnici
Red. Ime, prezime i mijesto Prigojni Težina Postignuta br. kg Kupac br. junice i klasa cijena
1. I. Virje 10859 590/11
2. I. Durdevac 14319 600/Ila
3. I. Virje 10851 600/II
4. F. Hunjadi, Bregi 5921 495/11
5. I. Matiša, Bregi 5935 580/1
6. S. Ga!. Gola 11233 640/Illa
7. F. Bobovec, Gola 11346 500/II
,Sirela« Bje
A S Brod
PZ Sikirevc:
»Sirela« Bje
,Sirela« Bje
PZ Sikirevc
* »Sirela« Bje
8. J. Gola 11534 570/11 103.000,- »Sirela« Bje
9. S. Parag, Gola 11269 520/11
10. S. Parag, Gola 11474 565/11
PZ Sikirevc
PZ Sikirevc
11. F. Pobi, Gola 11347 590/II 106.000,- PZ Sikirevc
12. N. Gola 11305 650/Ila 122.000,- ,Sirela« Bje
13. I. Šlabek, 11458 505/11 94.000,- »Sirela« Bje
14. D. 11289 580/11 104.500,- »Sirela« Bje
15. I. Jug, Gornja Velika 5895 710/Illa 115.000,- »Sirela« Bje
16. B. Jagnjedovac 5780 530/II 98.000,- ,Sirela« Bje
17. B. Jagnjedovac 5779 605/II 109.000,- ,Sirela« Bje
18. Z. Jagnjedovac 5863 585/II 106.000,- »Sirela« Bje
19. J. Martinjak, Peteranec 5758 610/Illa 105.500,- »Sirela« Bje
20. P. Peteranec 5949 570/Illa 99.000,- »Sirela« Bje
21. V. Delekovac 4033 670/Illa 115.000,- ,Sirela« Bje
22. I. Novigrad 5837 550/II 101.000,- ,Sirela•· Bje
23. I. Novigrad 5724 645/Ila 120.500,- •Sirela« Bje
24. I. Novigrad 5880 550/IIa 107.000,- ,Sirela« Bje
25. I. Novigrad 5787 645/1 126.500,- A. !: Brod
26. N. Bregi
27. M. Mali Poganac
28. R. Škrinjar, Delekovec
29. F. Dlaka, Bregi
30. A. Maturanec, Korija 5964 5729 3493 5786 7829 570/IIIa 99.000.-
117.500.640/Ila 120.500,605/lla 131.500,650/IIa 5 122.000,-
»Sirela• Bjelovar
»Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar
PZ Sikirevci
*sa teletom
Mr Milan
U GOSPODARSTVU JOSIPA
Ukoliko krenete iz Zeline prema Kominu, na putokaz koji pokazuje da ukoliko želite u Tomaševec morate skrenuti desno. To selo upravo je naš cilj da Vam predstavimo individualnog mlijeka Josipa i njegovo gospodarstvo. Na uzbrdici oduševila bi Vas moderna staja, za koju možemo da je najmodernija na Zelina, temelji su postavljeni krajem protekle 1981. godine, a danas se u staji nalazi dvadesetak krava muzara. je to da se krave ne nalaze na vezu, se slobodno po staji. Sama hranidba isto tako riješena je na najmoderniji samohranidbom. Naime u jesenskim danima muzare odlaze na ispašu, a zimi im je osnovni obrok travna i kukuruzna silaža, te koncentrat, koji konzumiraju za vrijeme mužnje. Mužnja se obavlja u jednom kraju staje, gdje je Vrijeme mužnje i ishrana koncentratom. No, potrebno je još neko vrijeme, da se krave priviknu na ovakav tok ishrane i držanja, no vrijedni Josip, sigurno u tome uspijeti.
Moramo napomenuti da je u realizaciji izgradnje staje sa financijskim sredstvima Mljekara »Dukat«, koja je kreditirala sa 170 milijuna starih dinara.
Ukoliko pogledamo proizvodnju mlijeka u tom unatrag tiri godine, možemo konstatirati da se ona pet i više puta. Dovoljan je podatak da je za potrebe RO •Dukat« OOUR Mljekare Zagreb u toku 1979. godine predano svega 2.029 litara mlijeka, 1980.godine 8.226 lit., 1981.god. 9.093 litre i 1982. god do desetog mjeseca 15.057 litara, s tim da isporuka u dva mjeseca od 20.000 litara. Na tim proizvodnja mlijeka sigurno stagnirati, nego se pa poželimo da ovo jednog dana dosegne i rekordnu proizvodnju koja biti rezultirana marljivim radom i zalaganjem Josipa i njegove obitelji. Božica Skender
UPALA
Posljednjih nekoliko dana živa se u toplomjeru ne šali. se neumoljivo spuštati U takvim klimatskim uvjetima su organ koji najlakše postane žrtva infekcije. Rezultat je upala Danas vam govoriti o toj bolesti.
Upala ili kako ih u medicini zovu pneumonije, možemo podijeliti u dvije grupe, na primarne, koje nastaju samostalno, kao akutne bolesti, i na one koje se javljaju kao posljedica drugih bolesti. Mikroorganizmi koji
izazivaju upalu su u ispljuvku, katkad i u krvi. Ti pre; se zrakom. Vrijeme od infekcije do prvih znakova bolesti varira od 6 d sata. Ljudski organizam može biti oslabljen prehladom, premor ili pak dugotrajnim ležanjem bolesnici, ili stari ljudi) i tad za upalu je mogu dobiti i oi ljena djeca nakon preboljelih ospica, šarlaha, hripavca itd.
ZNAKOVI BOLESTI
Bolest se pojavi naglo, s visokom do 40 stupnjeva, crven u licu, kašljem, ispljuvkom ciglaste boje i probadanjem u grudima. Povi: temperatura potraje i sedam dana. Vrlo na usnama izbiju brojni Kod težih upala srce je pa se može dog, da se pojave znakovi zatajivanja srca.
NIJE VIŠE BAUK
Veliku.revoluciju u upale predstavljao je pronalaza1 moterapijskih i antibiotskih sredstava. Sa antibiotskim lijekovima simp1 bakterijske pneumonije se poboljšavaju vrlo brzo nakon Dok je prije umiralo 20 posto bolesnika (nekada i 40 posto), danas se sl svatko, tko je prije oboljenja bio uglavnolli zdrav, rr ljudima koji boluju od neke bolesti (srce, jetra, bubreg), a t uglavnom stariji ljudi, upala još odnosi broj žrtava. Vrlo je važno osigurati bolesniku velike vitamina C. Popi kašalj ublažuje se mnogim tabletama i sirupima protiv kašlja, to jest za 1, iskašljavanje. se davati bolesnicima ali hl i napitke. Vrlo dobri su sokovi, juhe, mlijeko, jaja i Organi oboljelog moramo hranom i vitaminima, ka1 pomogli djelovanju lijekova.
U nekim kolektivima, kao što su kasarne, škole, domovi, u mogu se javiti i kao epidemija, pa u takvim valja obo izolirati i širenje infekcije.
ODBOR
ŠiII1:e dipl. vet., Nada dipl. inž., Dragutin iriž., P dipl. inž., Tomislav Kolak, dipl. inž., Josip dipl. inž., dr Beri
Glavni i odgovorni urednik: Zlatka Mašek, dipl. vet. urednik: Vera dipl. inž.
Vlasnik i Udruženje mljekarskih radnika SRH. Uprava i u ništvo: Zagreb, Hica 31/III, telefon 44Q-476 pretplata za privredne organizacije i ustanove 15 dinara, mlijeka 6 dinara.
Tisak: SOUR > Vjesnik« - OOUR TM, Zagreb
Vaš lije
