Mljekarski list 5-1983

GOD. xx

Sa

ba

XVI

ZAGREB

SVIBANJ

1983.

SRH e republičkog zborovanja naprednih poljoprivrednika koj o je 23.

1983. u travnja Zagrebu

=...

a

o

|

|

i

|

Bea

ars

noasA ODANI

DJELU

TITOVOM

Tita. Već

treću

druga svibanjposljednjegodinetvorničke je i sirene zaustužno sati se u 4.

15,05 oglašuju godinu svibnja Tita i na na To tvornički druga njegovo strojevi jesjećanje tavljaju mira. i i bratstva svjetskog politike jedinstva djelo neprocjenjivo odnose ekonomske u borba za i mira Titova pravednije politika u veliki stvorila uglednašojzemlji svijetu. je svijetu izna su »Dukat« u Radnici prigodnoj Zagrebunapisali Mljekare mladosti: ložbi u povoduŠtafete treći

Ovo

bez

tri

u

—

I BEZ

TITA

TITO

PARTIJA NAROD

ARMIJA

SAMOUPRAVLJANJE NESVRSTANOST

izložba

Prigodna

ei

ka

oo

oo

u

Tita

povoduobljetnice druga 1983. mladosti u godini smrti

ope

ae

o

a

i

a

Štafete

:

KAKAA KKK kakakakake

kk Krk

kk

Kk

rr

rk rk ikkrik NELLA,

rak KKK KAK

Kk

MRAK

KAKAA KRAKA 4.

K«

svibanj

1983.

ROP

MAREK

u

PRE

15,05 sati

»Ledo«, sjećanje druga

ROLF

Q GROZNICA

Tita

na

E

ROPPEIPE RARP RLRILRRKIE

(KJU GROZNICA)

=

nasloVjesniku svibnja pročitao informaciju pod »Ovce vom i iznosi da su bosanski se ovčari kuda u kojoj groznica« su sa osim što su štete na ovcama, god prolazilisvojim pričinjali usjevima, i veoma na bolest tome a o opasnu se prenosili ljude Q govorilo groznicu, i u od radio selo. Prema za Podravini jednoj emisija novinskoj informaciji u sa da do sada 12 koprivničkom kraju sigurnošću ustanovljeno je je ljudi od ove teške a zarazilo se naročito ovaca, oboljelo bolesti, sa kupljenom preko jagnjadi.

Prošle istom na koliko se obolilo od bolesti ove zna, godine području je nakon oko ovaca 40 među velik vete-. prolaza osoba, njima razmjerno broj od i Poznato da se nedavno slično umro. rinara, kojih jejedan je dogodilo i u okolici Velike Gorice u blizini kući se u neposrednoj Zagreba.

Vraćajući Bosnu ovce su veće štete i po njivama stado pričinjale zbog toga jedno je bilo ovaca dok vlasnik ovaca, štetu ne naprivremeno pritvoreno pričinjenu doknadi.

Pošto te ovce su već se vlasnik da počele j agnjiti, plati je pristao štetu a zatvorene ovce su uz bile tovarene prisustvo veterinarskog inspektora kamione i u Bosnu. u Nešto od tri veotpremane manje tjedna p oslije toga terinarski i većina radnika su tovarili ovce teško su inspektor koji obolili, bolnicu su u sa svima na obootpremljeni gdjeje sigurnošću ustanovljena ovih dana obolilo nekoliko S se ljelima Q groznica; pravom još je ljudi pretda su zarazili se sa bolešću ovaca. od postavlja preko Oboljele ljude ovom U

od

12.

novinsku

sam

u

s...

o

m,

ev

rone

da

i. mai naina

nik

zad

sia

zat

o

o

-..stad

om

jaku osjećaju temperaturu, imaju jakagroznica, oblika od i obole tešku upale pluća. atipičnog glavobolju nulost, i ovo se samo bilo govora o sada Do ljudima govorilo govedima, nije i bolest ta da se netko će ništa o a pa cama, mljekara pomisliti govedima, uzročnicima sa kako se i te bi ih ticati, se žalost ali na ne jer moglo tiče, vidno doduše neće i kao ovce i zaraziti lako bolesti ove mogu govedakoja na kao i sa ovaca sa vrlo lako bolest ali će se zato prenijetigoveda oboliti, ljude. bolest što znači zoonoza, i ljudima životinjazajednička je Q groznica je utoliko bolesti ima zaraznih mnogo. takvih a ma, Q groznica je razmjerno ali ako oboliti vidno sa s neće zaraze, što zaražene njome životinje opasnija nekom ako na sa lako vrlo se kraju mogu pogotovo njihprenijetiljude, a s Coxiella bolest bilo. Ovu dotada te bolesti burnetii, njom prouzrokuje nije zaraženom U i zaraziti pas ovca, se čovjek. mogu konj, koza, svinja, govedo, su i ovaca, 80% i biti zaraženo može koje životinje goveda preko području kako se su one izvori su Zaražene infekcije, životinje infekciji. najpodložnije luče klice zarazne to kaže mlijekom, pa mokraćom,balegom, kliconoše, i s i naročito pobačenimplodovima njimazagađuju plodnimposteljicama živi i u i prašini. d ugoostaju zemlju; razmjerno stelju v odu, hranu, okolinu, i čak zaraziti pa i i Zato se mogu dodirom, hranom,vodom, živ do ljudi životinje i bolesti uzročnik ove i U udisanom ostaje prašinom. zemljiprašini Bolest do i 3 sa vimena se tkivu a u 6 godine. mlijekom) izlučuje (pa mjeseci, i na među a naročito mogu ovcama, i krpelji prenijeti prenose je krpelji, ljude. krvi može ali se vidno neće da stoka rečeno Već pregledom je ustanoviti da li zaražena.oboljeti, lise Bolesne ne mogu sa životinje je sigurnošću neće i će imune od zaštititi ove ali se mogu bolesti, postati ječiti, cjepljenjem zaraznih od stočnih stoke zaštiti zakonom Saveznim biti opasne o po ljude. bolesti zaraznih od zaštiti zakonom Saveznim i tako isto a o ljudi bolesti, i obavezno se mora sprečavati suzbijati njeprijavljivati, Q groznice pojava sada do Tamo ove zaštite naročito zino ljudi. gdje zdravlja zbog nastajanje, na ako se znalo za bilo ili se bolesti pojavi mjestima nju, pogotovo nije nije tvrdokorne neke od a nomadske ovce, kuda su oboljevaju ljudi prolazile bolest i treba ovu na dišnih i bolesti organa, sumnjati »gripe« neuobičajene zarazila stoka ovom li nam se i sebe i bolešću, nije drugih provjeriti zbog i od veterinara. od te tražiti liječnika pomoć austradobila Ime naziva čudno po bolest se nekako Ova Q groznica. je ustanovljena gdje ( feverjeprvi put Queensland pokrajini lijskoj velikim radili u su veterinarima i radnicima na 1937. god. klaonicama, koji groznica) da ovčarima. naročito i na a zatim Istraživanjima jeustanovljeno stočarima, klonalaze u u uzročnici ove se tobolčarima, uvjetima groznice prirodnim ovih na sa ovce, su a zatim kanima prešli životinja vjerojatno (kengeruima), osim u i na i pa Q Australiji groznica Poslije ljude. je životinje, druge goveda Dazatim i u a Americi, u drugimzemljama. ustanovljena najprijeSjevernojčitavom više ili po nas svijetu. manjeproširena je i i bolest ovaca na mogu samo prenositi ljudi; ljude je nije Q groznica nam ovce ali su i zaražena mogledonijeti. je ovajput goveda drugeživotinje, ove

bolesti

trese

klo-

visoku

u

a

|

M.

W.

REPUBLIČKO ZBOROVANJE NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA-TAKMIČARA ZA VISOKE PRINOSE POLJOPRIVREDI U

U

okviru

održano XVI tradicioovogodišnjeg Zagrebačkog Velesajma je nalno takmičara za republičko zborovanje naprednih p oljoprivrednika visoke u Hrvatske.

Pored prinose poljoprivredi velikog poljoprivrednibroja veći ka,stručnjaka organizatora takmičenja zborovanju broj je prisustvovao radnih i stručnih iz a među predstavnika organizacija gotovo cijele republike, i SSRN-e Darinka član njima predsjednica republičke konferencije Puškarić, dr Slavko član SSRN Stevo Savjeta federacije Komar, Republičke knferencije Stanivuković i dr.

—

U

toku

na proljeća općinskaregionalna zborovanja varaždinske i U 270 području bjelovarske, osječke, zagrebačke preko regije. klubova takmičilo 28.432 se poljoprivrednika. bilo u kukuruza i za zrno silažu Takmičenje je organizirano proizvodnji šećerne repe, krumpira, travno pšenice, suncokreta, duhana, grožđa, djetelinskih i i mesa smjesa, prasadi, goveđeg svinjskog mlijeka, peradi, selekciji u i svinjogojstvu govedarstvu.

U vrlo i nakon uvodnih opširnoj konstruktivnoj raspravi izlaganja predklubova Ivana Benčevića, Ivana mr Kolaka sjednika zajednice dipl. ing, dipl. i mr Milana Bolića učestvovao veći ing. dipl. ing., je broj proizvonaprednih dača i takmičara, stručnjakadrugih.

Učesnike su i čestitali im na rezultatima i Darinka pozdravili postignutim Stevo Stanivuković i Puškarić, drugi.

ovoga

održana

su

i

—

—

ner

uručene su Brojneplakete diplome nagrade poljoprivrednicima

i

| naprednim 69

(20), Najboljim dodijeljene proizvođačima i su Zlatne i brončane pojedinim brene dodjeljene plakete p lakete.

(18) (20) takmičerad na za i organizaciji dugogodišnji (10) pojedincima institucijama nja. rekorderima

—

zlatne

su

T mm

m TI i sa

Mom

3

sre-

1 Nise niA

do

BLA

ž

E

4

:

&

h

i

U gi:

"u

E A

Božidar

plaketu Majhen,dipl. prima poljoprivrednika naprednih zlatnu

inž.

16.

na

zborovanju

PLAKETE

ZLATNE Balić iz Lovasa 1. Zvonko (Vukovar) iz Semeljaca Andraković 2. Jozo (Dakovo) iz Retkovca Herček 3. Zvonko (Vrbovec) Huma iz Brez Ivančan 4. Ivan Marof) iz Suhopolja Reder 5. Ivan (Vir. iz Bobote Patković 6. Dušan (Vukovar) iz Biškupaca Sakoman 7. Mijo (Kutjevo) iz Čemernice 8. Stjepan (Vir Kljunić iz Tenje 9. Bjoro (Osijek Kapetančić 10. Stevo Mojzeš iz Podgorača (Našice) iz Vetova Matoković 11. Stjepan (Kutjevo) iz Hercegovca 12. Josip Vučinić (Garešnica) iz Rovišća Durišević 13.

(Bjelovar) Željko 14. Antun Kristijan iz Kapele (Bjelovar) iz Kn. Vinograda Geršmajer 15. Mihalj Štefović iz Štefanja 16. Ivan (Čazma) Čiča Gorica) iz Starog Katarina Opetuk 17.

(V. (N.

18.

70

Josip Pavlešić

iz

Jastrebarskog

ha

173

kukuruza

1 ha

kukuruza

ha

kukuruza

6

0,8 ha kukuruza 1,15 ha kukuruza

pšenice 1 ha pšenice 0,58 ha pšenice 1 ha

ha

121

ha

28 1

ha

duhana

0,57 ha 1,15 ha 1 ha

— 1204 — 1626

t/ha

t/ha

11,74 t/ha 787 t/ha

7,50 t/ha 7,87 t/ha

84,12 t/ha 301

t/ha

t/ha t/ha 3428 83,86 t/ha 268

krumpira siL kuk.

sijena DTS

2,13 ha 60

šeć. repe. suncokreta

15,62 t/ha t/ha 1424

19,46 t/ha t/ha

vinograda 2206 1049

krmača,

1177

kom.

tovnih

svinja kom.

588 teladijunadi

prasadi 76.942

112014

kg

kg

19. Ivo 20.

Nebojan

iz D.

Mato

Perković

iz

Krivaja Čeminca

(Kutina)

kom.

95.000

>

brojlera

kg

161.500

lit.po krava, 117.047 (B. Manastir) mlijeka 6502. lit.

18

:

a

SREBRNE 1. Jovan

PLAKETE

Banac iz Darde »B. Manastir« Pribanić iz Gorjana

2. Tomo

(Dakovo) 3. Ivan Dobrica iz Rakovca (Vrbovec) 4. Ljubiško Solar iz Pčelića (Virovit) Gotal S. Duro iz Bučkovca (n.

M arof) 6. Gizela Kovač iz Kozarca (B. Manastir) 7. Marko Vukoja iz (Županja Sojana Škreblin iz Raića 8. Miško (Bjelovar 9. Uroš

Čeran

iz

14. Tomica

15. Janko

16. Milan

Paić

Miodrag

iz

Kranjačka

Slavko

18.

Drago

Međan

t/ha 1174 11,30 t/ha 1554 t/ha 7,40 t/ha

kukuruza

ha

šeć. repe

7,09 t/ha 77,53 t/ha

ha

soncokreta 440 ha duhan 35 ha silL kuk.

1 ha sijena DTS 820

kom.

838

tov.

500

kom

—

2,87 t/ha 265 t/ha 75,0 t/ha

svibnja

93.035

kg

125.000

kg

137275

kg

Pehal, dipl. ing.primazlatnu plaketu

iz Feraežana

(Križevci)

16

krava,

mlijeka lit. po

t

20. Mato

lit.

100.511 6.282

19. Pero

t/ha

1576

prasadi

teladi80.750 kom. junadi brojlera,

(Sisak)

t/ha

785

pšenice

1

i

15,39 t/ha 1417 t/ha

0,69 ha 0,71 ha

142

(Virovitica) (Križevci) Markesina iz Nevinca (Bjelovar) Baričević iz Srpske Kapele (Vrbovec) Veređ iz Mikluševca (Vukovar) iz Druškovca Javorić (Pregrada)

13. Milan

17.

(Virovitica)

Dijelka iz Semeljaca

Čabrajac Bušetine Šefanocić, iz Trema

Marijan 11. Josip 12. Drago Jobač 10.

ha

kukuruza 1 ha kukuruza 6 ha kukuruza 1,15 ha kukuruza 1,15 ha kukuruza 2,32 ha pšenice 4.06

kravi Konsvo

Antunović

Topolog (Dubrovnik) iz

1 ha

Oskorušnog (Dubrovnik)

maslina

30

kg/stablu t/ha

130

grožđa T1

j

i

i ol zo

i

i

s

i

Ri

e.

2.

o

a

i

nn

dd

BRONČANE

PLAKETE

5. Ivan

Podrugač

(Vukovar) iz Kešinaca (Dakovo) iz Zrin. Topolovca (Bjel) (N. iz Radeđića Marof) (Vrbovec iz

6. Josip

Ceranac

iz Nuštra

1. Milenko

Jurišin Serbedžić Kovačević

2. Nikola

3.

Josip

Matak

4. Aleksa

iz

Negoslavaca

pšenice pšenice

Požega) 8. Ilija Miljković iz Breznice (Virovitica) iz Gunja 9. Ilija Blažević (Županja) Žderić iz Nijemaca 10. Stjepan (Vinkovci)

1 ha

(SL

iz Jakšića

Starčević

7. Antun

17

ha

ha

087

— 7,60 t/ha t/ha

109

ha

058

(Vinkovci

t/ha t/ha

1128 1460

1,15 ha kukuruza kukuruza 6 ha

Poljane

4

15,09 t/ha 1394 t/ha

1,16 ha kukuruza kukuruza 1 ha 228 ha kukuruza

7,12 t/ha t/ha

kukuruza

684

šeč.

7320

repe

t/ha

1,14 ha

suncokreta duhana ha 300 Keleković iz Suhopolja 11. Marijan (Virovitica) t/ha kuk. ha silL 68,00 14,50 iz Ferežana 12. Andirija Smoljanac (Križevci) ha prir. trav.

057 iz Kapele 13. Juraj Jelenić (Bjelovar) t/ha 1701 sijena (Zaprešić) (SL Požega)

iz Pušće

iz Jastrebarskog

Juratović

16. Vlado

Crnički

17. Tomo

svinja kom.

425

kg

teladi40.000 kom, junad, grojera

64.953

kg

72.000

kg

67.461

lit.

krava,

.

mlijeka 5.421

Beli

stanica,

Poljoprivredna

1.

kravi

po

I POJEDINCIMA

ORGANIZACIJAMA

PLAKETE

ZLATNE

lit.

poljoprivrednika naprednih zborovanja

XVI

Sudionici

tov.

92.808

12

iz Vukovara

Tirkajla

18. Janko

(Zlatar)

Tugonice

iz

kom.

1014

.

prasadi

kom

549

Donje iz Grabarja

Ruda

Vugec 15. Josip Cipov

14.

2,85 t/ha 240 t/ha

Manastir Kešinci

Đakovo

PIK-a

pri OOK unapređenje

poljoprivrednika, naprednih poljoprivrede Virovitica interesna zajednica 3. Samoupravna i industriji, obrazovanja i 4. SIZ usmjerenog odgoja prehrambenoj poljoprivredi

2. Klub

za

u

Zagreb

5. SIZ

za

SR

rad

znanstveni

Zagreb i proizvodnju bilja Fakulteta Hrvatske,

oplemenjivanje Sveučilišta u Zagrebu PETROKEMIJA-KUTINA Dobrinić, 7. Boris 6. Institut

za

\

poljoprivrednih znanosti

INA KUTJEVO —

Pehal,

8. Slavko

PPK Zadružni

Slavonije

Popović, stanica 10. Božidar Majhen, Poljoprivredna 9. Milan

savez

Baranje, Bjelovar. i

Osijek Brlek

Stjepan, dipl

inž.

1

72

i

o

i

Pa

i

ka

dt

Ot

m i

biča

ai

i

o

e

iti

i

i

ba

i

vk

ii ii

i

dd

di

ik a

id,

\ 1

o

in

NEOPHODNO

DOBRO | KVALITETNO SIJENO ZA OČUVANJE ZDRAVLJA PLODNOSTI KRAVA MUZARA

JE POTREBNO | MLIJEČNOSTI

jošuvijek jebilo, je,nadalje sijeno uvijek svi bitni sadržani hrana sastojci govedauopće, sijenu najbolja jer Sii a time hrane za goveda. produktivnosti zdravlja neophodni održavanje hrane sastavni dio obroka neizostavno i danas potrebni neophodno jenoje i krava u muzara proizvodnji mlijeka, koji rasplodnih junica najintezivnijoj i lišća šećerne silaže iz se inače kukuruza, glava silažnog sastojikoncentrata, i stoci krmne itd. repe, repe, pivarskog koju kelja Sijeno jepotrebno tropa, i što u se napasa, sijeno zimskoj pogotovo jepotrebno bolje kvalitetnije obilno hrani stoku inače našim selima krava se muzara po gdje prehrani stoka naoko kada voluminoznim kabastim slabo uprkos krmivima, hranjivim »bez Jednom može reći i ishrane stvari obilne a se u boluje. riječi gladuje, dobre krave i kvalitetna muzare«. dobra nas nema u sijena hrana i što i inače zašto Evo najvrijednija poredtoga je najbolja jesijeno uslov i bitan istovremeno za za zdravlja. očuvanje goveda raznih vrsta i živi količina razmnaža U se golema predželucima goveda u proinfuzorija (praživa) koji sudjeluju bakterija, gljivica, mikroorganizama, i u veoma celuloze u pretvorbi (drvenine)predželucimanjezinoj bavljanju i i ekotvari tome se bjelančevine temelji hranjive prvenstveno vrijedne i Treba da dobro i mesa znati nomična mlijeka prekogoveda. proizvodnja sadrži u sebi kvalitetno sastava svog bjelan(dobro šećere, zbog sijeno sijeno idealnim međusobvitamine lako sve u škrob, minerale, čevine, rastvoriljivi i aktivnosti naročito nanim pogoduje razvitku, razmnožavanju odnosima) ili kako to kaže se »mikropropulaciji predželudabrojanih mikroorganizama celuloze.

Istoizdašnu i i i ca« probavu pospješuje trajnupostojanu uvjetuje aktivnost i vremeno povećavamogućnosti umnožavanje pojačana njihovo i lako dušika i za drugihspojeva probavbjelančevina buraga iskorištavanje krava tvari«. muzara u obroku ugljikohidrata »energetskih Sijeno ljivih uvjekrme« voluminozne kabaste hrane. dakle i a ne samo »krepke korištenje tuje izdašnost i kvalitetnim dobrim se u sa povećava probavHranjenjem sijenom hrane koni škrobnate hrana, (ugljikohidrati) bjelančevinaste (krepka ljanju dnevnim obrocima krava intenzivno sadržanim muzahranjenih centrati) lako siromašno loše kvalitete na Sijeno je bjalnčevinama, probavljivim naročito fosforom vičesto i mineralima a vrlo i (škroba), ugljikohidratima razvitku i ne u taminima premikroorganizama (mikropopulaciji pogoduje aktivnosti. ni ne s time pa Zbogtogahranjenje dželucima), potiče probavne i motoričke ometa lošim smasa funkcije predželudaca, probavne sijenom lošim Zato sa pa probavnesmetnje. hranjenje goveda i h, sijenastaju njuje odrodviše ako ta hrana kabastom voluminoznom nom, hranom, gruba, je ili lucerka košeno loše kao što su prezrela slama, prekasno sijeno, venjena suha a sve se sa pljeva, daje stabljikama, kukuruzovina, djetelinaodrvenjelim kroz količinama u preu većim probavne uzrokuje dulje vrijeme, poremetnje škroba i minesebi hrana sadrži dželucima.

Takova u premalobjelančevina i aktivnost razvitak i nužno mikropopulapotrebnih razmnožavanje rala, i naročito se u brojnajaktivnijih najpotrebnijih smanjuje cije predželucima, i izumiru. oni su po Posljedice zdravlje goveda bakterija; dapače potpuno i hrane veoma usporena probava je nepotpuna, smanjena jeproizvodštetne; od

i kvalitetno

Dobro

i

su

za

će i ostati

u

a

na

u

ra.

za

73

ica

iki

aib

1

ai

a

a

i

i

ij

i

li

i

i

id

i

o

ak

ai

kojih stvaraju bjelančevine buragua nja hrane zakočeno i meso. probavljene nedovoljno je mlijeko, Zbog zastoja nastanku što kroničnog predželudaca pogoduje prenatrstijenke pokretanje nadama i i pa sadržaja buraga, zapećenja pavanja proširenja, ponavljanog i po život vrlo često po a sve sa u pa zdravlje neželjenim opasnim knjižavcu, tada da i veoma Naravno životinja smanjena, posljedicama. je mliječnost danima pomaloboluje. mršavi, i Naročito govedapljesnivo sijeno jeopasno po zdravljeproduktivnost tvarima siromašno su iz nekoliko Pljesnivo jehranjivim jer razloga. sijeno dio tvari već utrošile dobar iz za hranjivih razvoj sijena pljesnigljivicesvoj Osim u za i te kako a su predželucima. mikropopulacije potrebne razvoj koje i i toksine pa sijeno izlučuju otrove, je zbogtogapljesnivo togapljesni da Vlažstoka stoke ako ga po zdravlje opasno prisiljena jede. je neposredno sebi veće i sadrži u može biti no zemljom, balegom zagađenomuljem, sijeno naročito može štetnih a količine po zdravlje gnjiležnjih baktrija, uzročnika, i po teškim svim hrane i u sa zdravlje predželucima gnjiljenje prouzročiti livada može biti invadiravlažnih sa Konačno, sijeno opasnimposljedicama. stoku. i ostati zametcima no sa opasno po metilja mjesecima da u ishrani Dobro samo ne stoke, krmivo, sijeno jenajkvalitetnije sijeno i dobro i uslov istovremeno za što smo kao probavljanje pravilno vidjeli, je i bez krmiva.

Jednom i sveg ostalog riječju dobrog kvalitetnog iskorištavanje ni krava ishrane a ni dobre nema muzara, odgoja|dobrih rasplodnih sijena dobez iznimke sam svaki Zato proizvodi proizvođač mlijeka, stočar, junica.

U livadama. bilo na bilo na bro i kvalitetno prirodnim uzgojenim sijeno, drukao i sve livade treba svakom po potrebi prihranjivati njegovati, slučaju sebi sadrži dok kosidba trava sve Pravovremena u kulture. ge biljne dragoda bi se sve tvari u u cijelosti pravilno sušenje sijenu tvari, cjenehranjive od da bi se što što sačuvale, neprocjenjive dulje uskladištenje zadržale, bolje i teži i koristi. Posao u su proizvodnji dobrog kvalitetnog jedelikatniji sijena od žetve i berbe. i odgovorniji i uslov da se istovremeno stoku: hrana za samo druga Sijeno sijeno je nije hrana i i što iskoristiti krmiva mogu i dijeje sijeno pravilno jenajvažnije, krava i mua s time tetski za mliječnosti zdravlja, plodnosti, lijek očuvanje ZAra. vitamina

i aminokiselina

u

iz

se

—

—

—

.

,

M.

UZGOJ

RASPLODNIH

W.

JUNICA

Proizvodnja rasplodnih junica pasmineorganisektoru SR iako kontrola zirana na u Hrvatskoj.

Međutim, je privatnom je u nocijeloj Hrvatskoj, bjelovarska proizvodnih svojstava organizirana regija kako tako i po si po broju plotkinja podkontrolom, proizvodnji primat uzgoju, i u stavljanju junica promet.

Do danas i održano oko sedamdesetak u rasHrvatskoj jeorganizirano Kroz tih osam od a u plodnih pedesetak. sajmova, bjelovarskoj regiji godina kada radimo i Kona u organizirano junica Bjelovaru prometurasplodnih oko komada.

6.000 smo na ponudili prodaju privnici morali obostrano smo Organiziranom prodajomrasplodnih pokajunica zati i služba. kao mi nosioci interesselekcijska Naime, selekcijskih zahvata da nam bude da u zainteresiran smo, željeli uzgajač svojoj staji uzgajač čistokrvnih

simentalske

uz-

74

osigurati junice, Naš podmladak goji i stalnost kontinuitet proizvođač pokazao prodaje. rasplodnih sajmova zna dana da i način takav interes za kada godinu ranije sigurno prodaje, je na može sa svojomjunicom prodaju. određemora Međutim u tojproizvodnji materijala postojati rasplodnog možemo Danas i stoke za između ni odnos reći, materijala. klanjerasplodnog izodnos načinom takovim sa da kada smo koji prodaje, jepostojao počeli zadoi bio i stoke za među materijala jezadovoljavajući klanjerasplodnog među tako i odnos Kako su godineprolazile je junice. voljavao jeuzgajača Mi 1982. tako da se stokom sve godinegotovoizjednačio. je manji, postajao takvo narednom da ćemo to te nezavidno pena smo stanje, upozoravali kao točno. Ako usI to se nažalost riodu u pokazalo manjojponudi. osjetiti istim sa 1982. četiri u prva razdobgodine mjeseca poredimoponudujunica 45 Rovišću na u 1983. u koponuđeno je godini sajmove godini,ovoj ljem vrlo brzo da dokaz To mada g rla, svojeg namjenu uzgajač mijenja manje. je Međutim u utovi mesnu za on Bjelovaru, ga industriju. rasplod umjesto stalnost kreditnih »Sirela« i stručno a kontinuirano se i osigurava radi, gdje i to neznatan se svega i sredstava za ponude porast pokazuje uzgoj rasplod da ako samo Doduše kom. ili 133 7 komada pokazatelj, je tajpodatak ukupno da se nade ima sa surađuje uzgajačem neprekidno proizvodnje organizator i do steonosti prodaje. rasplodnu junicu uzgajati odlučuje sačinili i Komitet za Zadružni Kada su savez, plan drugi poljoprivredu moralo se steonih komada 20.000 i u junica, proizvodnju promet stavljanja i zacrtani može korak naš svaki da plan usporiti nepromišljeni jemisliti,A to smo u se nam upravo Zbogtoga godini. dogodilo prošloj proizvodnju. stimulativnim određenim premije) rasplodne (povećanjem mjerama počeli bi kako i stoke između za odnos materijala klanje rasplodnog povećavati interes. poljuljan povratili selekcionare nas reći i za Međutim mora nepopularna istina, jedna nisu nekoliko tokom službi imademo da danas u godina koje Hrvatskoj što Kada to steonu niti stavile ni u a tako, je junicu. jednu promet gojile i rasmesa i kvalitete očekivati u možemo mlijeka, proizvodnje poboljšanju mateili sužbe Naše rasplodni neproizvode selekcijske materijala. plodnog odnosu dva do Jedan neznatnom u ili ga posto broju. proizvode rijal oko stanica dok proizvodi Bjelovar Poljoprivredna kontrolom, pod plotkinje u svrstava što osam prvog rasplodnih Hrvatskoj juproizvođača posto, je do

kvalitetan

*

steone

za

a

to

morali

smo

u

u

u

se

uz-

na

u

u

nica.

.

stavila

godini promet kojaje Austrije podatak susjedne kokravama 25.636 i mladim ili sa 16.215 steonih junicama bikovima, junica određeni biti To mora nam kontroliranih od ili 18,2 mada plotkinja. posto službe sa uznaše raditi da nam da moramo selekcijske počnu pokazatelj, materijal. rasplodni gajačemproizvoditi Iako u materijal rasplodni proizvodimo organizirano bjelovarskoj regiji naći samo SR ne u svim sa morali bi u Hrvatskoj mljekarama zajednici ipak i kontinuiran već stvaran, za za deklarativan zahtjev potrebama junicama, vremena. dolazi teško nakon da se do steone duga junice nezaboravimo, jer već i zainteresirani ne samo morale bi kupci, postati mljekare Zbog toga SR Hrvatskoj. zahvata u cijeloj selekcijskih organizatori sposobni te ženskogteleta, započimaoteljenjem rasplodnih junica Proizvodnja što firmu u morao asistent kontrolni bi naš saopćiti povratkom zbogtoga tom treba što odnosno za teletom će se sa tim uzgajaču godine, dogoditi dvije Jedan

iz

u

1982.

u

,

75

l

i...

e

-

op

aan

da

to

tele

do

Ja

steone

da

to

nas dug i predugi

uzgoji junice. je tko bi tako vodio ali što možemo kada o ženskom brigu period, dugo grlu, jer krava tek nakon dana. u 792,4 prema mojimistraživanjima Bjelovaru postaje dobivamo toliko dana vrlo da tek nakon Znači novo a to dugo potomstvo, je kroz biti uporan Biti uz to znači i hrabar da proizvođača vrijeme vrijeme. kako nebi ga obilaziš, prodaovrijedno savjetuješ, čuvaš, grlo klanje.

U tom vrlo složenom radu obratiti i na moramo selekcijskom pažnju ciklusu.

I se u moramo problemekoji javljaju reprodukcijskom ovdje zajednički sa naći veterinarima vrlo teškom na kolegama zajednički putsuradnje To nam tek kada i i to zadatku. kompliciranom zadovoljimo jeimperativ, jer imati ćemo što da i uzgajamo prodajemo.

Danas češće kako lakši a i kod nas se sve na Hrvatskoj, čuje jemoguće da li i način steonu iz tovilišta. Međutim ako a to jeftiniji uzgojiti junicu kao će nam ali tek u kasnise ponovno dogoditi prihvatimo rješenje, greška kao ishrane. životinje posljedica jem razvoju Kako moproizvodnja rasplodnog materijala jedanašnja neorganizirana rali bi uložiti znatna da fonda financijska sredstva,sadašnje matičnog stanje krava više. bi sve službe morale na orZbog toga selekcijske pomjeri prići i što bi i kvalitetnu kontinuiranoj proizvodnji, omogućilo ganiziranoj proizfonda krava. da već od 1974. radimo vodnjumatičnog Nezaboravimo, godine danas te da već na programa provedbi goveda, uzgojnog uzgajamodrugu i da bi svi morali naći Bez za posao. potomaka dovoljno volje taj generaciju obzira što po prproizvodnji rasplodnog materijala bjelovarska je regija da svi uložimo vom moramo ipak zajednički poraditi, jednako mjestu znanje i napor da bude da će i i nam uzgajač zadovoljan, mljekare jervjerujem tek tada imati sirovina mesne za industrije dovoljno svojuproizvodnju.

Božidar inž.

Majhen,dipl. znam,

za

na

u

na

ZBOROVANJE TAKMIČENJE U

ovih

NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI —

dana

održano

tradicionalno

Dragancuje zborovanje naprednih više od 250 Čazma. poljoprivrednika općine Zborovanju poljoprije,pored više vrednika, prisustvovalostručnjakaorganizatora takmičenja, predstavnika mineralnih industrija pesticida, proizvođača sjemenske robe, gnojiva, saveza redruštvenoposlovnih zajednica, Zadružnog organizacija, i dr. kuku1982. g. u u Bjelovar Takmičenje proizvodnji gije jeorganizirano političkih takmičarima i ruza, pšenice, mlijekaprasadi.

Najboljim proizvođačima dodjefondu učestvovale i su u su mnoge ljena priznanjanagrade čijem organizai ustanove. cije U kukuruza zauzeo prvo proizvodnji mjesto je: Đuro iz Križica od 1. Peršić 110 dt/ha sa prinosom iz od 105,7 dt/ha Mato 2. Suknaić i sa Franjo Vagovine prinosom Franješ dt/ha. iz sa 105,6 Vogrine U do treće Mato su prvo proizvodnji pšenice mjestopostigliKupsjak Vlado iz iz Zdenčeca i Ruškovac iz Komuševca.

Sisčana, Trgovac Josip U Taritaš Nikola iz zauzeo prvo mlijeka mjesto proizvodnji Paljevina je litara od 8 Peršić 30.750 zauzeo mlijeka krava, koji drugomjesto jeisporučio je litara Đuro iz Križica od 8 krava.

23.768 Treće sa isporučenih mlijeka mjesto —

.

—

76

ao

4

na

čao Bi

a

i

0

odi tad ad Nai

e

Ši

i

a

i

a

i

ča

a

--_.—-—.

<

jeŠtefović

Mirko

zauzeo

jeka

od

iz

krava.

8

sa 21.490 Štefanja Starog isporučenih

litara mli-

60 krmača sa Štefović proŠ tefanja proizvodnji prasadi Starog izveo ili 18 1.079 krmači. po odojaka odojaka je Pored uvodnih referata i o izlaganja stručnjaka, posebno pravilnoj pritrenutačno su u učestvovalo pesticida koji mjeni nedostatku,raspravi je više i poljoprivrednih proizvođačagostiju.

Brlek inž.

Stjepan dipl.

U

Ivan

iz

u

POSTIĆI I one

KAKO

miiLoDNE

SPOSOBNOST

JU Razlozi sve Potražnja mlijekom jeveća, je manje. raznovrsni i želim tu su ne za o ovdje Međutim, pojavu njimaraspravljati. sasvim da oni ili se i teladi na kojiostaju proizvodnji mlijeka jesigurno da imat će sasvim ako se kao odlučuju prihvate koristi, togposla sigurno i ostali odluče »visokim za sa a zato poljoprivrednici proizvodnju prinosima«, i sami svakom Jedno od se u trebaju osposobiti pogledu. potrebnih znanja kako i sačuvati Za nas od njihovu rasplodnu sposobnost. je uzgojiti junice je simentalske interesa se za naročitog govedo pasminekojeg uspjelo uzgojiti naše hrvatsko simentalsko u potrebe goveče.

Prema udžbeniku B. iz varira u porodiljstva Oklješe gravidnostgovečeta između dana. i 300 270 Goveče nosi 9 teli se na a punih mjeseci, početku 9 i 10 odnosno nosi 40 a teli desetog (npr.mjeseci dana, mjeseca nedjelja, Po krava u simentalka nosi dana. u 287,8 Ogrizeku 41- nedjelji). prosjeku Po Pavane i Šimunića smatra se za podacima najnovijim našegdomaćeg oj da simentalca to dana. da češće su pre287,615 +6,776 Opaženoje je vrijeme nošena iznad tih termina muška dok ženska telad obraštena nešto sa telad; je dlakom. duljom Normalno i doneseno žensko tele u razvijeno potpuno našegdomaćeg simetalca teško u času i nešto lakše 40 i od muške 38 rođenja kg je je manje teladi. Smatra da žensko tele teško svega se oko 5—6% od je priporodu — svoje težine u punom do 750 Još i danas da se telad (650 kg). je razvoju uobičajeno drži na sisi do 2 do 70 starosti Ako tele se (60 mjeseca dana). odgajanapaod sise vrši se već ili nakon odbijanje janjem, drugog trećeg dana, posisanog kolostruma telad na znači punoŽenska (mljeziva). dobroj normalnoj hrani, masno težinu od 110 do 120 času u majčinomlijeko, postiže prosječnu kg od sise u starosti od 60 do 70 dana. odbijanja Nakon kroz ili do starosti 4 do 5 od 6 do pa odbijanja daljnjih mjeseci telad ako 7 drži bez obzira se skače na skupno mjeseci spolponekad jedno ali bez izrazitih na više to i znak životne snage drugo, spolnih pobuda, je igra i radosti. Ali već tek nešto od a to će ovisiti kasnije 6- 7- 8- mjeseca, i o teladi u općoj tjelesnoj s polno razvijenosti nastupa s azrijevanje jajniku jer tog, og og, i oslobađati dozrela se za a počinju sazrijevati jajašca sposobna oplodnju, da tele i ukoliko bi u to pa tjelesno jošnijedovoljno junica razvijena, bila i to bi bilo veoma štetno po zdravvrijeme pripuštena zabređala, njezino i razvitak i od nikad više dobre i zdrave krave. Zato se u to lje daljnji nje od od starosti i ukoliko i ženska se muška prilike vrijeme dalje 6- mjeseca telad drže ih se i žensku mora telad ne skupa, tog bezuvjetno odvojiti puštati i ili na i muška se su napasa pašnjakeispuste gdje ispušta junad.

Opisani i mesom

za

sve

a

stoke

se

se

.

—

T7

i

i

i

i

i

i

i

ia, a

ia

i

tii

lb

ti

Mik,

ik 1 in

o

in,

e

i

i

na

a

Ši

ik

2 BA i

a

in

bjlj dij

dl

čl

a

zad

kai db

ii

i

išta

=-

aa

i...

tome

mjeseci, junice gdje slučajevi U 5 do 8 i starosti od svega zabređale u polmjeseci.jednomslučaju, otprilike od da 4,5 sa s tarija oplođena mjeseci junica ustanovljeno je sigurnošću je Tele bilo od 13,5 dobi u bičića na a otelila se mjeseci. je paši polugodišnjeg i ubrzo slabo jeuginulo. do od 8 do starosti 15 od prve pa (od mjeseci gonjenja pojave Vrijeme nedoali da da smatra se 15 još jetjelesno spolnozrela, jejunica mjeseci) za voljno razvijena rasplod. starosti dozrelosti za razmnožaod 15 do 18 jevrijeme mjeseci Vrijeme će ovisiti o ili biti kraće li to hoće tjelesnoj dulje p rvenstveno vrijeme vanje; će ishrane o čemu i obilnosti o ova a biti posebice ispravnosti razvijenosti, našim reći da bi za danas može se držanja govora. mogućnostima Općenito trebalo muzare u krave selu a se želi na koji uzgajati govečeta simentalskog od 18 16 do starosti u mjeseci. pripuštati junice što »Iz mora kažu: se izričito Pavuna i U svojoj bolje Šic junice raspravi vime dobro za to i formirati a uz razviti buduća proizvodnju krava, tjelesno i veći će imati široke duboke okviri određeni Samo i kapacitet krava, mlijeka. veće može i veće tvari), primiti metabolije (izmjene jer krvnogoptoka disanja, hrane«. količine da što da pointeresu Stočaru u proizvodnju, privede junicu prije je To stvarno u tele i da da dade stane i ciljuzgoju junica m lijeko. doji je krava, ali za i ubrzava se s time cilja proizvodnja, postizanje tog pojeftinjuje jer savršeno i sve veliko stručno ispravne mogućnosti znanje potrebno prijeko je i junica. smještajadržanja ishrane, ili stare ni traže da im se stočari Ponekad osjemenjuju godinu junice Ako ili ih teško im se oploditi. goniti je prestaju kasnije junice oplođuju, jer i ishrane će biti tome već to nepravilne nepovoljni utjecaj r azlog tako, je i se i mlađe bilo dok način zadovoljiti moglo grlo još manje je držanja, jer kako rastom hranom se; količinom i i sa goniti međutim, slabijom manjom očitovati hrane se i veće sve počinje potrebe postaju manjak neprikladnost može Tako o govora. u upravo neplodnost prouzročena kojoj je neplodnosti odnose normalne ne dok ponovno sve uspostavi junice organizam ustrajati biti može i to nažalost hrani i dobro i ukoliko se ponekad drži; pravilno prekasno.

M. W. su

se

otelile

u

dobi

od

15 do

18

a

prema

'

u

u

POLJOPRIVREDNI Izvještaj

=

uzgajača S. Kligl, Lj. Selo V. Kraj, Lj. Selo S. Kligl, Lj. Selo V. Vašek, Lj. Selo

1.

2.

3.

4.

Lj. Selo A Benak, Lj. Selo T. Kovačević, Doljani Lj. Rajlić, G. Vrijeska S. Vašek,

5.

6.

7.

8.

organiziranog održanog

Ime, prezime i mjesto

Red.

br.

sa

—

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

—

STOČARSKI RJ.

junica simentalske

rasplodnih Daruvaru 12. IV 1983. godine sajma

pasmine

u

Prigojni br.

Težina

kg

Kupac

Postignuta

cijena RJ Garešnica 11410 550/Ila 118.000,RJ Daruvar 11118 109.000,575/III RJ Garešnica 11416 120.000,600/II RJ Podr. Slat.

11413 625/Ila130.000,RJ V. Zdenci 11305 550/II 122.000,RJ Lipik 11326 595/II '119.000,RJ Daruvar 112.000,11486 555/II RJ Daruvar 555/lIla 118.000,11355

junice

MI

i klasa

-

»Zdenka«

Red. br.

=

Ime, prezime uzgajača

10.

11.

J.

12.

Lj. Hižar, S. Domović, Dežanovac M. Mrđenović,

13.

14.

15.

16.

Žutinić,

18.ĆA — 19.

A

20.

B.

Jakopec, Maslenjača

Dežanovac

V.

Stražanac Čizmar, Stražanac

Polje

25.

M.

26.

G. Daruvar — J.Ilek, A. Briški, Tomašice I Kajganc V. Opić, Gaj J. Mateš, Brekinska P. Sudar, Kusonje Selo S. Vujević, Ivanovo J. Međeruh, Zdenci M. Juzbašić, V. Barna Selo A. Boštik, Ivanovo Z Fronjek, Ivanovo

2095 7743 7683 6311 6508 3372 618

Selo V. Frantal, Ivanovo

Selo

3057 3101

V.

Ivanovo

Selo

Ivanovo

Selo

28.

— Šukalj,

29 30.

31 32.

33.

858 863 3089

34.

35. = 36.

37 38 39 40.

41.

Frantal, V. Frantal, — F. J.

Černi, Munije Školak, T. Ivanovo

3047 3071 2998 3125 6809 3106 6727 6930 6820 6770 6776 6751 6914 7082 7058 6881

Selo

42._LcCarić, 43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52 53.

54.

55.

Polje Dakovac M. Crnogorac, Z Frča, G. Polje R. Niče, G. Polje M M. Zdenci Međeruh,

_P.

*

sa

:

J.

Bralić, M. Zdenci J. Bralić, M. Zdenci V. Cvikić, Orlovac ZZ Malounek, G. Polje V. Zdenci — Tandarić, F. V. Zdenci — Tandarić, F. M. Kolar, V. Zdenci V. Barna D. Sudarević, S. Radešić, Pavlovac V. Grđevac S. Kovač,

Dražica 57.

Plijestić, M — [ Laštovka, V. Grđevac 58.

D. V. Grđevac 59.

- Žunac, V. Grđevac D. Halauš, 60.— S. Krčma, V. Zdenci 61.

Selo — Ditrih, Ivanovo 62.

56.

»Zdenka«

RJ RJ

123.000,-

Garešnica Daruvar

.

Daruvar

2166 600/II 122.000,615/II RJ Daruvar 2169 123.000,RJ V. Zdenci 2167 525/II 107.000,RJ Podr.

Slatina 5139 590/I 130.000,- Garešnica Rj 5142 595/II 119.000,RJ Daruvar 5133 630/II 128.000,575/II RJ Daruvar 11307 815/IIla 116.000,RJ Daruvar 120.000,11308 570/IIla RJ Daruvar 11461 112000,-

Juraj, V. Maslenjača

G.

MI

.

6923 3114

.

3102 3213

Slat.

Podr.

RJ

21. S. Mihalić, Stražanac 22. L Bićak, Lipovac Majur 23.

24._I Bićak, Lipovac Majur 27.

cijena

i klasa

4805 625/Ila 121.000,590/Illa RJ V. Zdenci 121.000,4806 RJ Daruvar 4817 540/II 110.000,-

Polje

Dragojević,

Kupac

RJ

Juraj, V. Maslenjača

S. Mihalić,

Postignuta

11362 11379 605/II 121.000,RJ Daruvar 11369 550/II 112.000,RJ Podr. Slat.

4782 690/Ila141.000,RJ Garešnica 4801 670/Ila141.000,-

Trojeglava S. Ivanović, G. Ž V.

17.

kg

605/IIla

G. Daruvar Ivanovo Polje

— — Domović,

Težina

.

Lj. Rajlić, G. Vrijeska Z Novosel, G. Daruvar

9.

.

Prigojni br. junice

i mjesto

590/II RJ Virovitica 550/II 120.000,590/Ila RJ Podr. Slat.

151.000,158.000,*

RJ

Garešnica

* 135.000,* 130.000,-

RJ

Lipik

RJ

Daruvar

+

570/II 660/Illa

660/II 130.000,Zdenci RJ V. 170.000,$15/II *161.000,RJ Daruvar 600/IIa, * RJ Daruvar 560/II 143.000,545/Ila RJ Garešnica 117.000,—* RJ V. Zdenci 600/II 129.000,RJ Garešnica 570/Ila121.000,RJ V. Zdenci 580/II 117.000,RJ Podr.

Slatina 555/Ila121.000,RJ Virovitica 133.000,520/I * 510/III99.000,-RJ Daruvar RJ Lipik 131.000,550/II RJ V. Zdenci 505/II 108.000,530/Illa RJ Daruvar 105.000,Lipik

RJ

590/IIa124.000,RJ Garešnica 585/IIa144.000,RJ Daruvar 560/II 113.000,* Rj 600/I 139.000,- Lipik RJ

Podr.

RJ

Daruvar

480/Illa

97.000,-

600/I 600/IIla

134.000,RJ RJ

Slat.

Slat.

Garešnica Podr.

— RJ Garešnica 540/Ila116.000,RJ Lipik 594/II 119.000,RJ Podr. Slatina 560/II 113.000,RJ V. Zdenci 670/Ila138.000,RJ Daruvar 800/II 120.000,RJ Virovitica 580/II 117.000,545/IIla RJ 108.000,Lipik Lipik 500/Ila RJ 139000,-* 117.000,-

3200 3025 570/Illa RJ Garešnica 115.000,3192 670/Illa RJ 95.000,6835 Lipik Gare šnica 3073 560/Ila119.000,RJ

teletom

Mr

Milan

Bolić

79

d_dan

o.ću

_

=

ao

iti

o

did it

o

i

a

odi

md o a

ka

do

ba).

eo

PUŠAČA

SVE MANJE

čovjeka koji nije jednompročitao pušenja, kažu muškaraca i 20 do 30 70 do 80 žena su pa ipak, statistike, posto posto Svaki dan veliki To nisu mali i pušači. brojdječakadjevojčica postoci. zapale prvu cigaretu. svoju Više nikakve znanstvenici nema u su cijelom nepobitno sumnje: svijetu vrlo ima niz štetnih utvrdili da na jakotrov, nikotin, koji djelovanjaljudski je te a to su postali Liječnici Prije prvi, jenormalno, organizam. svjesničinjenice. ih desetak od 30 52 a danas godina postoliječnika pušimanje jepušilo, posto! učinke nikotina sve na Ovdjejenemogućespomenuti nepoželjne ljudski i ali želim istaknuti može one porenajčešće najvažnije.

Pušenje organizam, izazvati čir na bolesti nervnoga metiti sugubitak želucu, probavu, apetita, i stava i glavoboljurazdražljivost), (drhtanje, promuklostkašalj. nesanicu, izloženi od raka Pušači na su neprestalno plučima, kroničnog opasnosti srčanih krvnih žila i smrtnosti, emfizema, oboljenja svakako, bronhitisa, večoj veća nego kod Nikotin kod može uzrokovati 70 nepušača. pušača posto kojaje rade u tvornicama u radu organa. Žene genitalnih koje poremećaje cigareta od izostanaka steriliteta češće nego i spontanih pobačaja menstruacije, pate češća muškaraca rada ostale žene. Kod takovim u posljedica impotencija je uvjetima. stavilo ministarstvo Godine 1964. američko u zadatak zdravlja posebno je da iznose Nao mišljenje problemupušenja. formiranoj grupieksperat svoje kon dana rezultata istragodine detaljnih, nepristranih proučavanja brojnih ta grupa su u značajan izvještaj kojem iznijeli živača, jednoglajepodnijela zdravstveni da san hazard. zaključak: pušenje R ezultat c igareta je togaje biti to američkih mora sada na upozorenje. svakoj kutiji cigareta od odviknuti misle da se ne mogu dosta onih Znam da ima cigareta koji kako bismo što sve na ali zato, vas, učinimo apeliram jemoguće dragi čitaoci, i Mi to da naša zdravlju dugu počnupušiti. dugujemonjihovu spriječili djeca zakoračiti odraslu da će brže u i životu.

Mnogi dječacidjevojčice smatraju vrhunski da su ruci. Kažimo dob sportaši nepušači, dječacima cigaretom da će biti znatno i a održavati mogu kondicijupušiti,djevojčicama jer ženstvene ili im zubi smrdio bude zadah im iz usta ako po duhanu manje Skoro

da

bar

nema

o

štetnosti

u

s

ne

žuti!

budu

među

omladinom

pušenja pokrenemoakciju protiv invalidi da umru obole, djecenepotrebno postanu

prije

ZR

a

Treba

Ra

aa

da

aa

i

a

RR

a

a

PR

Prag g o

Rag RR

ni

da

milijuni

Vaš

liječnik

vremena.

Rog Ta Pa

a

a

STA

Pago

UREDNIČKI ODBOR Nada Petar vet, Šime Đapo,dipl.

Franulić, Erhatić, dipl. inž,Dragutin inž, dr Berislav Tomislav Jelenić, dipl. dipl.

Kolak, dipl.

Josip inž., inž., Ljubešić, inž., Majić Glavni Zlatko i urednik: vet. odgovorni Mašek,dipl.

Tehnički urednik: Vera inž.

Volarić, dipl. radnika SRH. uredVlasnik i izdavač: Udruženje mljekarskih Upravai ništvo: Ilica telefon 440-476 Zagreb, 31/III, i ustanove 15 za a za pretplata privredne dinara, Mjesečna organizacije 6 dinara. proizvođače mlijeka Tisak: SOUR OOUR »Vjesnik« TM, Zagreb UREĐUJE

'

—

oj