Mljekarski list 6-1983

LIPANJ

1983

OPĆINE

NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA ZUPANJA

ZBOROVANJE

Županja, ovih je o pćine najnaprednijih mjesta jednom Bošnjacima, održano p oljoprivrednika dana naprednih Zborovanje jubilarno petnaesto, U u visoke Ž upanja. za takmičara takmičenje općine poljoprivredi prinose 29 takmiče u se 540 proizvodnji: koji poljoprivrednika preko jeuključeno stoi 5 klubova šećerna ratara klubova repa) suncokret, pšenica, (kukuruz, i čara (mlijekomeso). ha 12.730 bilo 1982. u g. na kukuruzom Pod jezasijano općine području li 1981. više dt/ha 20 što za nego od 56 godine. i prinos dt/ha, je postignut je klubu takdok u od 65 1982. g. u U je dt/ha, prinos postignut kooperaciji je izvršena kod 123 kod mičara prinos postignut procjena kojih j e proizvođača, Palko. dt/ha od 132 Čuha a od 109 je postigao prinos dt/ha, navjeći ha.

3.500 na bila 1982. u prosjek Pšenica Sedmogodišnji g. zasijanakluba je kod 93 člana a bio p oljoprivrednika 33,6 dt/ha, naprednih prinosa je više od ili 38% 20 dt/ha što za od 54 sedmogodt/ha, je jeprinos postignut OS-20 vrstom Marko sa Vukoja je p ostigao Najveći prinos prosjeka. dišnjeg od

U

—

.

od

74

dt/ha.

prosječni je o pćine postignut području proizvodnji od 1981. ili 30% dt/ha 38 što za i od 324 dt/ha manje je s ladora, 14,86% prinos slador navedeno za 1981. odnosu na u g. Razlog za dok g. smanjen 1,5% je zaštita. i bila Prosječan nedovoljna nepravovremena smanjenje prinosa je od 732 a kluba članovi 500, su od 525 dt/ha najveći prinos postigli prinos sela. iz Blažević dt/ha Ilija Rajeva je postigao na suncokreta opU području prinos postignut jeprosječni proizvodnji od 1982.

18,90 kluba su u članovi 13 “ćine g. prosječni prinos postigli dt/ha, Marko.

Dominković dt/ha od 30,62 a Razlog je postigao prinos dt/ha,najveći također neširem ovako općine području je posebno smanjenogprinosa, i nepravovremena pesticida. primjena dovoljna krava U pad brojarasplodnih proizvodnji stočarskoj jeosjetan prisutan I unatoč 1982. i nazimica. kao i krmača u i steonih izvjesne stagnacije, junica, kod stočarski u niti g. nije objekat kooperanata proteklom izgrađen jedan i ili 156 1450 sa su adaptiranaopremljena objekta izgrađena periodu tov 4500 za 600 za krave u mlijeka, stajališta junadi, mjesta proizvodnji silaže 1000 vagona 40 trenč-silosa 200 silosa od za tov čega izgrađeno je svinja, raznih 20 100 komada i 200 vagona zrna, strojeva, preko nabavljeno vlažnog i dr. Svi ovi za 36 odvoz cisterni za kombajna siliranje gnojnice fekalija, su ulaganjem. nabavljeni zajedničkim strojevi i steonih ima 6.176 krava Na umjetnimosjemejunica, općine području kvalitetnim bikovima dok ili 3.850 obuhvaćeno plotkinja62%, je je njivanjem ili nekontrolirano ili a 1.122 jeoplođeno jalovo plotkinje18%, oplođeno (11) obuhvaćeno 875 a Pod tretmanom ili 20%.

1.200 krava, selekcije je plotkinja ili 249 vlastiti u toku 1982. g. u junica uzgoj kupnja uključeno je uzgoj čine teladi. Prvotelke i ženske grlapodselekcijom 17,94%. ukupnom uzgoju litara mli10.000 1982. g.

Preko u 100 isporučilo gospodarstava jepreko od litara 9 a na mlijeka, čega području općineotkupljeno je milijuna jeka, »Dukat« Gredi za u a za 1,5 7,5 milijuna Županja, milijunaBabinoj mljekaru litara 1.500 što čini cca po kravi.. mlijeka Zagreb, AB

šećerne

U

na

repe

na

—

vezova

za

—

—

—

u

m

io

di,Data bi

a

api

mai

2Boi 2

ai.

ona ina

kih

o

i

np

di

i

dr

m

či

a a

Ša

ia

a

aba

aaa

aa

alim sandaža i

2

daVa

s

oi

ma oli

doba.

1

ili

Najveću

količinu

u

količini

od

36.429

isporučenog mlijeka a mesa litara, isporuku najveću u

1982.

postigao.je Peja 18.224 kg.postigla je Kesić

g. od

Serezlija kluba takmičara visoku za su Članovima proizvodnju dodijeljene vrijednovčane i kao i fondu ne učeu su nagrade naturalne, priznanjačijem stvovale i i SR sa mnoge Županje, Slavonije Baranje organizacijepodručja Manda.

'

—

Hrvatske.

poredvelikog Zborovanju brojapoljoprivrednika je, stručnjaka veći i zadružnih radnika ćine, društvenoprisustvovao brojgostiju, i RO sa stručnjaka, predstavnika kojima »Napredak« organizacija najnepopolitičkih srednije surađuje.

Na društvo iz izvelo krajuzborovanja kulturnoBošnjaka je vrlo i program. bogat sadržajan kulturnoumjetničko Brlek inž. umjetnički Stjepan dipl. i

UZORNO

POLJOPRIVREDNO

te op-

DOBRO

u Biograda poljoprivredno »Vrana«, nalazi i se 600 krava sa šare« »crno kojem gospodarstvo visokomlječnih Dnevna kravi iznosi između 18 i 19 litara po prosječna mliječnost pasmine. smatrati rekordnom se to može Takva visoka nas. pa mlijeka proizvodnjom ne se u po mliječnostkravi, smije zaboraviti, gospodarstvu postignuta je koje nekoliko kilometara od mora. samo To dokaz da se proje udaljeno više, je može naše u svakom ali uz izvodnja mlijeka dijelu zemlje organizirati uvjet da stručno i razumno. se proizvodnji, pristupi U kratkom obilasku sa da smo se stručnjacima gospodarstva uvjerili tog svaka stvar u tom od izmuzišta na do sve pa je gospodarstvu svojemmjestu čistoće su kao Stručnjaci pripremili staja. dovoljno hrane,posebnosilaže,

U

blizini

nalazi

se

dobro

uzorno

—

u

—

osnovni i visini uzornom

mlijeka proizvodnji Nadalje, prehrani. tom tako i to bređosti mlijeka pa je proizvodnji visokoj razlog gospodarstvu. obrok

krave

u

se

hrane

prema

u

—

Z

OBILNA

ISHRANA

JUNICA

UBRZAVA RAZMNOZAVANJE

DOZRELOST

M.

ZA kako

mjerila goveda postoje pasminu do brzinu i tako za visina, obujamitd.), spolne razvoja tjelesne mjere(težina, u Pošto nas u dozrelosti za i dozrelosti govedo prevladava razmnožavanje. simentalcu hrvatskom već o se uspjelo pa kojeg.se tipusimentalca, našem govori i našim uslovima čemu a na i držanja, podneblju prilagoditi uzgojitiintenzivno će govora o biti radi ovom vrlo i i se napisu simentalki što uspješno dalje ishrane na obilnosti junica sazrijevanje spoljno ranije utjecaju Naši nas u se rase i za u načelu uzgajaju. stručnjaci govedakoje vrijedi druge od dozrelosti luče oštro također spolne pojmove životinja razmnožavanja odnosno dozrelosti za pedesetak godina Prije razmnožavanje. rasplođivanje starosti sa u simentalske rase da se bilo nas u pripuštaju pravilo junice je uostalom tako se do 32 oko 31 telile se sa su a 22 mjeseca; najmanje mjeseca, iz činilo to Sve se odkud smo simentalca ga prenijeli. radilo i u domovini kao bi ostalim što da se što se želilo da među bolje r azviju, junice razloga vuču uveliko krave tada se i raditi. krave upotrebljavaju još Naime, mogle Za

određene

svaku

norme

ili

u

za

ea

e

o

sie.

mi

ioni

ani<i dd

za

Međutim, postepeno poljima, manje Tako skraćivalo. to su i u nas prema pa Švicarskoj, Bavarskoj vrijeme Austriji, bile simentalca iz za Švicarskoj junice oplođivane podacima udruga uzgoj i 10 dana. telile se sa 31 starosti 22 i 5 a mjesec prosječnoj mjeseca dana, simentalca iz Bavariz Prema podacima uzgajačkih organizacija najnovijim telile starosti U. O. iz Centra za su se kćeri bikova uprosječnoj ske, prviput ili odnosno ravno sa od 28 su 18,5 mjeseci. pripuštane osjemenjivane mjeseci, da simentalca 1974. g. iznose u H. Pavuna i suradnici za studiji svojoj našeg ili bila 17,134 663 dob za prvo za mjeseca osjemenjivanje junice jeprosječna oko bila času tih starost u oko 514 prvog telenja je prosječna junica dana; odnose da se ti ili 26,66 se 800 dana koje podaci junice Napominje mjeseci. običnom ove selu držane na Uspoređujući podatke stajskom držanju. pri naše simenda su Pavuna se i zaključuje junice njemačkim austrijskim telile nešto talke u zemaljskom ranije. uzgoju(naselima) da čas za za se s vremenom sposobnostirasplopokazalo je Međutim, težina i osim starosti vrlo važna pa presudna tjelesna junica, đavanje junica odZa prvu steonost od dobi da čak (graviditet) dapače je značajnija junice. svaka tome sa dakle i težina poprema pa trla, je junica prije lučujuća je Junice se težinom za i prije koje prviputprisposobna oplodnju. stignutom konačne težine trećine bi dostići trebale ili dvije svoje puštaju osjemenjuju odnosno simentalke 430 to u za za a je prosjeku kg, pasminu, svojstvenesvoju krave Za za vrlo dobrom se krave 650 u koje uzgajaju kg uzgoju. junice će se nešto da se muzare nego čija poželjnije pripuštaju kasnije, junice je kako 18 16 do za telad koristiti za mesa, mjeseci, prvenstveno proizvodnju i veću što razvila i krava što bi se buduća osposobila bolju bolje tjelesno mlijeka. proizvodnju simentalki Kao što se vidi prvo početku njihovog pripuštanje junica starosti da bi se s vre24 vršilo se sa 22 u nas mjeseca najmanje uzgoja oko 1950. rok menom prema godinepripodacima skraćivao; taj postepeno 31 dob oko na 22 starosti a prvog pao telenja je mjeseca, puštane iz »posimentalkama H. Pavuna U naše na 32 je junicma vrijeme mjeseca. dob da našao zemaljskog jeprosječna prviputoplokusnogšireg uzgoja« dobne starosti dana. ili oko bila 17.134 514 đenih Skraćenje mjeseci junica veliko i dakle vidno i veoma nesumnjivo prvenstveno razmjerno junica je ishrane. i obilnosti ovisi o ispravnosti odnosno do prvog sa doba telenja skraćivanje junica pripusta Daljnje koristi što iz iz mnoštva veoma togproizekonomskogstajališta jepoželjno bude da stočar to želi veoma laze i koji postići mogućejepodpretpostavkom i da ima stručan za d ržanje prehranu besprijekornu pravilnu mogućnosti sve simentalki naših krava dozrelosti i za po razmnožavanje Vrijeme smještaj. ali ne zaboravimo od 15. dosadašnjim shvatanjima počinje mjesecaživota, ali daleko da nedovoljno polnodozrela, jejoštjelesno još prije jejunica Prema tome bi da sa junica jemoglo opteretitigradivnošću. razvijena starosti. od 15 hrani i ako se obilno može mjeseci ranije zabređati, pogotovo i vrlo bređost u Neki ne samo su nego ranojmladosti, stručnjacidokazali starosti nakon 18 sa visoku prvog telenja mjeseci mlijeka junice; proizvodnju i uslovima rezultati međutim to su prehrane pokusa optimalnim dakle to danas što su Još se nego mogući čini, držanja. raniji pripusti junica i ali optimalnu prehranu, smještajdržanje, bliskoj budućnosti,zahtijevaju što teško bar a za što našim u osigurati, današnjim prilikama, još sada, je bi stočari ne znači da to ne moglipostići. napredni pojedinci i rad

što

na

se

danas

čini.

mnogo

se

u

u

u

na

su sa

u

za

za

u

—

su

u

—

'

se

samo

u

sa

*

tvrde da su i stručnjaci otelile u Neki prvotelkinje koje ranije pripuštene završena života davale 24 se istu hranu i način u uz prosjeku prije mjeseca od su terminidržanjamanje mlijeka junica koje pripuštene kasnijim u

ma.

Ipakpomicanje razmnožavanje rost ima će u više štete nego junica svojegranice, jer protivnom nanijeti dobro će se u zdravu razvit samo i koristi, jer razvijena junica produktivnu kravu svakom muzaru u pogledu. dozrelosti

vremena

za

na

što kraću

sta-

M.

REKORDERI

W.

NA OKUPU

poljoprivrednika naprednijih priDesincu kod Jastrebarovih dana Jastrebarsko u se nose okupilo je općine kukuruza i i rezultate da bi analizirali u zrnu uspjehe proizvodnji: skog teladi i i tovne su, pored grožđa.

Zborovanju takmičara, silaži, mlijeka, svinja i predstavnici takmičenja stručnjaci, predstavprisustvovali organizatora i te nici općine regije,poslovni društvenopartneri organizacija tih organizacija. asocijacije političkih referatu što ga Vinko i U vrlo opširnom sadržajnom jepodnioKlepić takiz stanice glavnog dipoling. Poljoprivredne Jastrebarsko, organizatora i te poljoprivredne mičenja iznijeto jestanjemogućnosti,perspektiva razvoja iz U te u proizvodnjeopćine.proizvodnji mlijeka godine godinuotkupmlijeka Silvestar Omrčen iz RO u u dipl. »Koopeing. je padu,naglasio je raspravi »Dukat«.

Porast kod robnih rant« se mljekare otkupamlijeka ipak osjeća sitnih i staračkih domaćinstava. kod dok proizvođača, jeosjetniji pad Ovaj krava i nerealnim u odnosu mlijeka pad uvjetovan cijenama jepadom broja U investirano teladi i u mlijekazadnje odojaka.proizvodnju vrijeme cijenu dinara kod 44 55 na ovom području preko milijuna proizvođača, čije je je snazi i bilo znatno. vlastito učešće u novcu, radnoj građevnommaterijalu oko iz »Jaska-vina« iznio niz Juričica Ing. grožje problema proizvodnje nedostatak mineralnih i u odnosu na đa,posebno probleme gnojivapesticida, visokih odnosu vina i nerealno vina u plasmana cijena kojeplaćapotrošač nisku što na proizvođač. cijenu jepostiže U veći i stručnjaka.

Zapaženaje raspravi jesudjelovao brojproizvođača i udruBorošić u rasprava Stjepana proizvođača mlijekadelegatavijeću rada Sabora SR Hrvatske.

On iznio niz prouvijek neriješenih još ženog je kao što su blema destimulativno na djeluju poljoprivrednu koji proizvodnju, odnos i nedostatak repromaterijala, cijena poljoprivrednih drugih proizvoda, i dr. Za maksimum,penziono poljoprivrednika dokup zemljišni osiguranje ili od 800 dinara din. staža 9.600.— za npr. treba mjesečno godišnje penziju dinara.

Ako kod banke 7 70.000. na se novac — dobije uplatiti godina oroči taj dinara od kamata.

19.600 se samo godišnje U takmičila su se 25 prokukuruza poljoprivrednika. proizvodnji Najveću od silaže na ha imao Maretić Zvonko iz 179.600 288 izvodnju kg Kupinca je dinara.

Prvak kukuruza od 5.000.— bio i dobio nagradu proizvodnji iz od 10.850 Borković Božidar i zrna s po kg ha, Domagovića prinosom je dobio također od 3.000.— dinara. nagradu kukuruza Barica iz 10.640 zrna proizvela kg/ha Fabijanić Domagovića je od dinara. i dobila nagradu 2000.

— Više

desetaka

—

takmičara

za

visoke

u

—

—

na

—

u

u

zrnu

-

kukuruza od 7—10.000 zrna su Još su 22 kg proizvođača koji proizveli fond dali su naturalnim ulogePoljopripo ha;nagrađeni nagradamau čiji »Dukat« i RO Zdenčina stanica vredna Zagreb. »Sljeme« Jastrebarsko, mlijeka Proizvodnja litara »Dukatu« 53.527 iz D. Mikan mlijeka je Kupčineisporučio Drago iz Zdihova Bolf Slavko Jastrebarsko. na i zauzeo isporučio prvo mjesto općini 51 Martić i zauzeo litara 51.377 Zvonko, Kupinec drugo mjesto, mlijeka je 42.622 iz Petrovine Borošić 43.432 litre isporučio je Stjepan mlijeka, isporučio je litara.

40.686 Cvetkovića iz Mirko Batušić i litre isporučio je pi

-

'

:

Proizvođači stanica

—

teladi

tovljači

Jastrebarsko

Poljoprivredna Kupinec HercegFranjo, Haletić Kupčina Slavko, Maretić Zvonko,Kupinec Zdenčina »Sljeme« Zdenčina Juratović Vlado, ŠtimacFranjo, Kupinec Pavlečić Kupinec Joso,

280teladi 40.222 kg 41.903 teladi 254 kg teladi 28.778 196 kg =

=

=

:

:

Jambrešić Blažinčić

teladi

=

113.828

251-

teladi

=

66.136

588

teladi

179.634

=

kg kg kg

.

Zdenčina

svinja »Sljeme« Tovljači 720 Kupčina Slavko, 551 Kupinec Josip, 679 Zdenčina Drago, Proizvođači grožđa —

Brcković

425

|

komada

=

61.630

komad

=

45.270

komada

=

60.001

'

'

kg kg kg

Jaska-vino

HaramijaValent, Prilipje . Čuk Josip, Krašić Ražek Plešivica Dragutin, Lokošindol BrajcStjepan, Stošić G. Reka Ivan, G. Desinec Vinogradarska zadruga Galović Prkoć Nikola, Novosel G. Desinec Andro, Kišan G. Desinec Dragutin, Plešivica Poljoprivredna zadruga HrvojLeopold, Prilipje Kunović Vlaškovac Vjekoslav, Lukina Plešivica Branko, Još u nagrađeni: OOK

Plešivica

»Slovin«

8.885

:

8.624

7.355 7.348

5.334

20.048 16.129

12.836

13.294

12030 9817

Koa

a

al

i

is

kg kg kg kg kg kg

Brežice

Janko, Ivančići GojakIvan, .Munder Vranovdol Vlado, I svi ovi dobili su razne proizvođači dale i spomenutih, organizacije: Režić

kg kg kg kg kg

Prodindol

a

dla

O

i

i

i

već su u nagrade čiji fond, pored

“

.

Poljoprivredni Osijek centar Poljoprivredni Hrvatske, Zagreb «Institut za oplemenjivanje bilja, Zagreb Institut za kukuruz, ZemunKutina.

INAPolje dobili i su Petrokemija, Mnogi proizvođači drugapriznanja. institut,

i

Brlek

JOŽE ZORČIĆ

re

Stjepan dipl.

inž.

Kapele godina mlijeko punih Svakodnevno »Sutla« iz Šenkovca. zadrugu SlovenijiPoljoprivrednu Jože

Zorčić

iz

u

za

traktorom

dovozi

jim za

sabrano

Dubravicu.

-

IZ KAPELE NA SUTLI sabire

trideset

Već

5

mlijeko KrajDonji predaje i

u

ga

na

SR svo-

hlađenje ZM.

NEPRAVILNO DRŽANJE I LOŠA PREHRANA ČESTI SU UZROCI SMETNJAMA U PLODNOSTI JUNICA SA NORMALNO RAZVIJENIM SPOLNIM ORGANIMA Jednu

od

svojih R. Šic produkciji goveda reći

da

stručnih

rasprava i H. Pavuna

naši

stručnjaci poznati

završili

veterinari

su

rečenicom:

»Možemo

u

re-

slobod-

smetnjama plodnosti razvijenih i I stvarno tako.

Danas se zna organa u spolnih smještaj prehrana.« junica je da se ali malom u svom s amo plodnost jednomodređenom, junica dijelu, no

su

uzroci

svim

u

kod

normalno

i

mliječjunica nasljeđuje,držanjeprehrana Samo zdrava na nošću životinja plodnost. utjecaj njihovu imajuodlučujući Zato razviti će se u dobru i dobre skladne plotkinju. jerazvoj građe tjelesne uz ako dobre nezamisliv nije pravilno hranjena mogućnost rasplodne junice teladi ženske i Smještajdržanje kretanja. slobodnog gotovoneograničenog teladi razvtak biti što dozrelosti i do bolji, jerje morajau spolne rasplodne sloboravku na slobodnom na ovisan suncu, o i zraku, junadineposredno samostalno da se po bodnom po po volji kretanju pašnjacima, mogućnosti svakom u za osnovni To su poglet jelesni njihov razvoj uvjeti napasaju. du. sa treba razmotriti Posebno hranjenja nepravilnog neposrednu povezanost treba Ovo i u junica. razmatranje smetnjiporemetnjiplodnosti nastajanjem hrane da dobro od svima probava preživačima č injenice je poznate započeti dok od toku se Već važnosti. u sise, izuzetne od u odbijanja predželucima hrasuhom na sa tele se privikava hranjenje postepeno hrani, jošmlijekom bude što kruta hrana da ta važnosti izuzetne od a nom, kvalitetnije sijeno. je i preosnovnu za funkciju predželudaca njihovu osposobljavanje Postepeno koliko za od izvanredne u teleta iz sisančeta jevažnosti, preživača tvaranje buduću i isto tako teleta u razvitak rasplodnu njegovu goveče, daljnji slabo hrani su dok se samo predželucijoš mlijekom još Naime, sposobnost. teleta tek rastom se i ne i tele se s koristi.

Predželuci postepeno njim razvijeni ako u će funkcionirati dobro i ulaze u sadržaju buraga funkciju, razvijaju i vrste »mikroflora« razmnoži i se izraste gljivice praživi bakterija posebne hrane suhe kabaste u iz voluminozne celuloze bez nema pretvorbe kojih ostalih hraniva Nema ni hranidbene probave pravilne sastojine. najvrednije a motorike ni naročito koncentrata, pa zbog predželudaca, pokretanja ni ni nema svega zdravlja,plodnosti. toga dobre razvitak da za Iz svega gore rečenog rasplodne junice proizlazi je će hranom da se hrani sa pogood odmah najbolje koja potrebno početka hraće biti mikroflore u razvitku dovati pravilno buragu; junica specifične razvitku mii naročito hrana ta istovremeno ako samo pogodovala je njena neodavati će ona kroflore u produkte svoje organizmujunice buragu, jer U i organa. mnogih funkcioniranju tijelu junicepravilnom phodnopotrebne to a i stvorena tu svrhu krma, je sušenjempripravljena prirodno zelena, sa za za najprikladnija povoljnim djelovanjem sijeno, je preživače željenim između i za Pri mikroflore, kojaje ostalog odlučujuća plodnost razvoj junica. treba tome da vlakna svemu naglasitigruba sijena imajusredišnje značenje Ona traže izdašno tome. hrane slinom u svemu s time preživanje zasićivanje održava Pravilna koja pH vrijednosti buraga. prehrana preduvjet dobrog je i dobre zdravlja plodnosti. i može i hrana u u u Smetnje plodnostiporemetnje zdravlju prouzročiti ima ako kroz će se kojoj previše bjelančevina daju dulje Smetnje vrijeme. i u iz se očitovati u tihom a i gonjenju gnojnomiscjedkustidnice,proljevima. ovih može i ugse Pojavu priječiti pravilnim bjelančevina smetnji omjerom hrani 1:4 pa i 1:5. u u ljikohidrata omjeru hrana Suvišna naročito sa ugpreobilno hranjenjeenergetskim hranivima, nadbubrežne kao se ljikohidratima nakuplja pod utjecajem žlijezde tjelesna obliku rezerva u međusu u loja.

Posljedice prevelike debljine poremetnje ovisnosti a se u u sobnoj hormona, očituju kočenju jajašacajajniku. stvaranja količinama hrane moDakle, nepromišljeno hranjenje prevelikim energetske že izazvati i u poremetnje zdravljuplodnosti junica. dok

i krava

i

muzara

sa

visokom

za

a

—

.

ore

predebele juzbogomaštenja manje mliječne; Utovljene junica kanala. u tele teško nice se porođajnih loja stijenkama zbognakupljanja tvarima hranom naročito sa Preobilno bogatomenergetskim hranjenje hraniduravnoteženim sa ili neskladno drugim ugljikohidratima) (škrobom, na sastavima benim veoma sposobnost juninepovoljno utječu rasplodnu vimena

su

:

ca.

rasplodne junice rečenogproizlazije i slobodu suncu da ima što veću po kretanja potrebno početka hranom će hrani i da sa se zraku popo najbolje koja najbolje pašnjacima, će se tada mikroflore razvitku u pravilno predželucima, junica jer godovati livada dobrih dobiveno sa jenajpogodnije.

Sijeno razvijati.

Iz svega od odmah

da

gore

za

razvitak

dobre

M.

PONOVO

W

OBAVIJEST O CIJENI MLIJEKA

OBJAVLJUJEMO

podatak dobijanje pogrešno »Mljekarskom HrvatSR iz za dijela proizvođačimanizinskog Republičke premije mlijeko zato 7.000 litara 15.000 litara otisnuli smo ske. pa pogrešno Umjestobrojke to cijenika ispravljamo.mlijeku ponovnimobjavljivanjem od 4,45 na 1983.

Od 5.

5,00 ožujka povišena cijena jeproizvođačima Osim te osnovne dinara masnu za mlijeka, povišene jedinicu. cijene jednu i i po(nagrade) Republička pripadanadalje premijapremije proizvođačima mljekara. jedinih SR Hrvatske iz 1 litru za 1. dijela proizvođačimanizinskog mlijeka Cijena od 15.000 litara u su mlijekarama isporučili godini manje prošloj koji mlijeka: listu« br. 3

U

smo

bili naveli

za

—

%

masti

3,2 3,3 34 3,5

3,6 3,7

3,8 3,9 4,0 41

42

%

masti

3,2

3,3

Osnovna

cijena

16,00 16,50 17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50 20,00 20,50 21,00

Osnovna

Republička premija

Ukupno

0,90

16,90

0,91

17,42

0,95

17,95

0,98

18,48

:

cijena

1,01

19,01

1,04 1,06 1,09

19,54

20,06

1,12

21,12

1,12

21,62

1,12

22,12

Republička premija 1,00 1,03

16,00 16,50

<<<.

20,59

UKUP-

NO

17,00 15,53

3,5

:

STerek

3,6

3,7 3,8 3,9

40 41

42

1,08

18,06

109

18,59

1,12

19,12

1,15

19,65

1,18

20,18

.

121

20,71

1,25 1,25 1,25

21,25 21,75 22,25

Cijena mlijeka proizvođačimanizinskog dijela su u i više litara 15.000 koji prošloj godini isporučili mljekarama mlije-

3.

za

1 litru

SR

Hrvatske

Republička premija

UKUP-

iz

ka: %

Osnovna

masti

3,2 34 3,5 3,6 3,7 3,8 309 .

4,0 4,1

42

4.

%

cijena

16,00 16,50 17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50 20,00 20,50 21,00

3,3

:

m

17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50 20,00 20,50 21,00

3,4

NO

1,30

17,30

1,34

17,84

1,38

18,38

1,42

18,92

1,46

19,46

1,50 1,54 1,58

20,00 20,54 21,08

1,62

21,62

1,62

22,12

1,62

21,62

SR s 1 Cijena mlijeka proizvođačima brdskopodručja Hrvatske su u više litara i 6.000 koji prošloj godini isporučili mljekarama planinskog mlijeka: za

masti

litru

Osnovna

3,2 3,3

17,00 18,00

1,68

19,00 20,00 20,50 21,00

1,78

20,78

1,87 1,87 1,87

21,87

16,50

.

17,50

,

3,7 4,0 4,1 42

NO

1,50 1,54 1,59

3,8 3,8

Republička premija

16,00

3/4 3,5

cijena

UKUP-

1,64

18,50

1,73

.

17,50

18,04 18,59

19,14 19,64 "20,23

22,37

22,87 ZM.

or

eee

|

A

NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA KRIZEVCIMA

ZBOROVANJE

U

okupilo preko poljoprivredZborovanju i sa stručnjacima proizvodnje nika, zajedno poljoprivrednim organizatorima suradnika kao instituta i u u takmičarskoj takmičenju, predstavnika proizvodnji. kukuruza u u zrnu i silaži, Ovdje jetakmičenje proizvodnji organizirano silaže učestvovalo više desetaka i U pšenicemlijeka.proizvodnji je proizvoi a osmorica su primili vrijedne nagrade priznanja.

Najvećuproizvodđača, ha Jobač U kukuruza od 7,5 vagona po Drago. proizvodnji postigao je nju kretala dobilo i osam Njihova proizvođača proizvodnja jenagrade priznanja.

Vladimir od 99 do 110 110 dt/ha se a prvo zauzeo sa dt/ha, mjesto jeBalog je od 4 ha. na površini ha U 103 365 sa sa su takmičenju sudjelovala proizvođača prosječnim kod ostalih dok od 92,5 na dt/ha, je proizvođača području općine prinosom od 38,5 dt/ha. prosječni postignut prinos U takmičilo 80 210 ha ili 2,5 ha se sa proizvodnji pšenice je proizvođača od 55,1 dok i su po takmičaru postigliprinos dt/ha, jepostignuta proizvodnja dt/ha.

Osam na 28,5 svega području općina proizvođača primilo jenagrade rezultate od 57 do 68 dt/ha.

Prvu dobio za nagradu jeKranjčević postignute Nikola od 68 dt/ha. kojijepostigao proizvodnju U takmičila 92 su se a 23 domaćinstva proizvodnji mlijeka domaćinstva, svaki više od 20.000 litara su isporučili mlijeka. krava Na ima ten17.000 području rasplodnih i junica općine preko čija I unatoč stalan ima denija pad. stalnog pada rasplodnih krava, isporuka Tako iz 1978. u se u mlijeka godine godinu povećava. je godini isporučeno da bi 1982. g. iznosila 1981.

11,500.000 litara, g. 14,424.533 litara, isporuka U

Križevcima

se

na

14-tom

200

14,628.357 litara.

U 1978.

god.mlijeko jeisporučivalo domaćinstava, tajbroj domaćinstvu 1982. g.

2.851.

1978. g. 4.510 na po Prosječno isporučeno je porastao

litara

a

1982.

2535

g. 5130

da

bi

u

litara.

ukupno području koji posjeduju općine, ili od 46%. od 2851 domaćinstava se mlijeko otkupljuje domaćinstava litara ili 3184 litara po domaćin2041 6,658.837 isporučilo je stvu, što čini 73,34% ukupnogaotkupa. litara ili 23.375 litara po doma96 domaćinstava 2,244.026 isporučilo je da ćinstvu što čini što 3,37%ukupnogaotkupa, kazuje je: 75% 45% domaćinstava isporučilo mlijeka 23% domaćinstava 39% isporučilo mlijeka 16% 4% domaćinstava isporučilo mlijeka dobilo osam sa za Nagradu proizvodnju mlijeka proizvođača isporuje čenih svaki 40.000 18 krava sa postigla preko litara, najveću proizvodnju je količini od litara.

110.000 u Jagodić Marija U uvodnom iznio osnovne Gladoić, dipl. podatke izlaganju Franjo ing. je i kao o na poljoprivredepodručju općinepostignutim rezultatima, stanju veći učestvovao budući rad. U za p obroj naprednih raspravi je smjernice niz nedostataka su u proizvođača koji iznjeli posebno opskrbi ljoprivrednih zaštitna mineralna gnorepromaterijalom (nafta, sredstva, poljoprivrednika U učestvovao veći i iz brojstručnjakainstitucija je jiva, sjeme dr) raspravi i su marepromaterijalom, koji iznjeli mogućnosti kojeopskrbljuju primjene Od

8135

domaćinstava

na

—

a

92

krave

repromaterijalapravilnu primjenu. umjetničko izvelo i program. »ČVRSTEC. kulturnojebogat sadržajan Brlek umjetnički Stjepan dipl. ing.

količina

njih

društvo

Kulturno

uz

NISKI KRVNI TLAK

ž

o našojštampi pojavljuju napisi tlaku, niskom tlaku ništa ili vrlo malo.

Za one od ove bolesti kazat gotovo koji p ate ću danas nekoliko riječi.

Prema zdravstvene tlak do kriteriju Svjetske organizacije, (sistolički) gornji do 90 milimetara 140 i u smatra donji (dijastolički) živinog tlakomjeru stupca normalnim tlakom. se tih se sniženim Vrijednosti ispod spomenutih smatraju krvnim tlakom Ima dosta da ne (hipotenzija). ljudi kojiuopće znaju imaju niski zato nikakvih To tlak, jernemaju poteškoća.slučajno doznaju prilikom Nisu osobe da s tlakom a su nekogkontrolnog pregleda. rijetke 90/60, ipak odličnom Prema statistikama u smrtnost zdravlju. osiguravajućih zavoda, je osoba tlakom znatno onih s niskim tlakom. s tzv. nego normalnim manja neki Međutim, ljudi osjećaju vrtoglavicu, omaglicu kad,primjerice, naglo ustanu stolice ili iz kreveta. tome refleksa Razlog je koji p rilagosporost krvni tlak stavu te sila teža odvodi krv iz đavaju stoječem tijela, glave prije što krvne žile da se vremena nego donjeg dijela tijela imajudovoljno dovolji sili teže. no suze izražene su vremenu.

Smetnje suprostave jače toplom pri Osim može se češće nekada slabija koncentracija, glavobolje, toga, zapaziti ušima i zatim u sklonost zujanje depresijama, nesvjestica, povećana potreba i za sklonost hladnim rukama i nogama iscrpljenost spavanjem, utučenost,

U

često

se

o

visokom

krvnom

dok

.

sa

itd.

hipotenzije jošuvijekpotpunosti primarne nije razjašnjen. biti uzrokovana može ona Što tiče tzv. sekundarne hipotenzije, kolapsom, zaraznim može biti embošokom,krvarenjem, bolestima, posljedica plućne infarkta raznih bolesti sustava.

Niski krvni tlak srca, nervnog lije, centralnog može tuberkulozu kronični alkoholizam i propapluća, pratiti općetjelesno danje.

Uzrok

ove

tzv.

u

se

:

SPORT

POMAŽE

hipotenzije, spomenute primarne joj da ništa nam samo ne nego drugo liječimo simptome. nije poznat, preostaje tlak. U slučaneki samo se koji kratkotrajno blagim Daju lijekovi povisuju elastične treba i trbušni mogu Spavati pomoći čarape uzdigpojas. jevima treba kod sekundarne nutim osnovnu hipotenzije liječiti Jasno, zaglavljem. dobro ishrana Naročito bolest. Pravilna za tjelesno zdravlje. jepreduvjet je olakšati doručak. i i šećerom Kava važan sa mogu čaj mlijekom poteškoće. tako i i fizička Kao i u bolesti, ovdje zdravlja mnogim drugimpodručjima ili bilo aktivnost oblik pomaže.Nemojtezapustiti kojidrugi tjelesna sport od kod se napora. koji najviše fizičkog Plivanje jejedan sportova cijeni niskog također korisna.

Kod aktivnosti tlaka. Masaža budite sportskih krvnog je i redovni, ustrajani umjereni.

Vaš liječnik Kod

“

I OVDJE

ove

prve

s obzirom

na

to da

uzrok

sa

.

93

i i

m

oezaŽ

*

HRVATSKE

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

—

RJ.

CENTAR

SELEKCIJSKI

STOČARSKI pasmine

simentalske

junica sajmarasplodnih Izvještajorganiziranog V. Gorici 10. V 1983. godine održanog Red. Ime, prezime i mijesto Prigojni Težkg Postig.

OPAC = | br. i klasa cijena junice broj uzbajača sa

u

Lužnik, Bukevje

8266

527/II

117.800,-

8379

543/II

120.300,-

570/II

1.

M

2

J. Kramarić,

3.

Z

Leder, Ruče

8128

4.

S.

Vrbovo

5.

Šprihta,

8382

S. Lenardić, Ruče

6.

7.

J.

8.

S. Kučan,

9.

10.

11.

D.

Lapac

MI

»Zdenka«

V. Zdenci

125.000,-

MI

»Zdenka«

V. Zdenci

500/II

113000,

MI

»Zdenka«

V. Zdenci

8476

523/lIla

.113900.-

“S.Pendelin, Veleševac

8469

.548/I

Čubanec,

8401

547/1121000.

S.

Ruče

Veleševac

—

= »Stočar«, D. Lapac 133200,= V. Zdenci

8132 524/1I

Svržnjak,

9493

Čiče

9737.

Lazina

-

440/II SIT/II

122800,*

9968

620/II

133.400,-

Davutović, D. Podotočje

9967

640/I

148800,-

.

N. Čiče

13.

S. Marčec,

14.

S. Perečinec, D.

113000,-

495/Illa

109200,-

9786

S18/llla

113.100,-

9729

15.

16.

J. Grkšin, Ribnica

9487

17.

J. Gučić, Ribnica

9998

18.

V. Gorica J. Brigljević,

9945

19.

_F.Drobnjak, Novo

20.

S. Božić, Jagodno

21.

S. Božić, Jagodno

9917

484/llla

107.300,-

22.

S. Gmižić, Ribnica

9725

458/Illa

23.

S.

24.

M.

Mirenić,

2457

25.

M

Strmec

5868

26.

S. Kekić, Črnkovec

27.

S. Kunić,

28.

I Jamvrečec,

29.

Čiče —'

Rakarje

Haluga, Mičevac

9962

9702

9826

5T72.-

Kooperacija IPK Osijek,OOUR Kooperacija IPK Osijek,OOUR Kooperacija »Stočar«, D. Lapac »Stočar«, D. Lapac »Stočar«, D.

MI

—

»Zdenka«, V. Zdenci

»Stočar«, D. Lapac

MI

»Zdenka«, V. Zdenci

597/II

122900,*

129.500,-

»Stočar«, D. Lapac

SI2/II

115.100,-

MI

»Zdenka«, V. Zdenci

S97/Ila_

135.500,-

MI

»Zdenka«, V. Zdenci

S72/lI

125.300,-

IPK

= 110.000,= 101200,- = 116500,=

= 502/Ila »Stočar«, D. Lapac 119.400,— — 522/lI 116.800,- »Stočar«, D. Lapac =

J. Đuran,

Strmec

5755

519/Ila

30.

J. Đuran,

Strmec

5733

482/II

31.

S. Antolović,

5759

460/III

32.

K. Tudek, Strmec

5738

538/llla

33.

[ Lončar, Lekneno

5710

584/II

34.

I Lončar, Lekneno

5873

548/II

121200,-

35.

L Ferenčina, Črnkovec

5888

494/II

112000,-

36.

2916

501/II

113.200,

37.

— Babić, Ribnica P. S. Janaković, Č. Poljana

2800

S40/Ila

125800,-

38.

J. Kos, Mraclin

1879

S48/I

133200,-

39.

PK. Kos, Mraclin

7842

S21/Ila

122600,-

Ščitarjevo

Kooperacija IPK Osijek, OOUR

»Zdenka«, V. Zdenci

Ščitarjevo

5858

Osijek

OOUR

MI

5738

Lekneno

»Zdenka«

= 576/Ila — 131900,- .

554/II 122200,- = Lapac MI »Zdenka«, V. Zdenci ST4/lla 131.600,— 495/II »Stočar«, D. 112200,= Lapac 575/I »Stočar«, D. Lapac 137800,= 500/II

9849

Podotočje M. Milanščak, Jagodno

Đuran,

MI

Kooperacija OOUR 115.900,- IPK Osijek,

Podotočje

F. Davutović, D.

»Stočar«, D. Lapac

132.100,- IPK *

Drnek

B. Perhard, N.

12._F.

94

=

»Stočar«

—

122300,-

127.300,-

Osijek OOUR Kooperacija »Stočar«, D. Lapac »Stočar«, D. Lapac »Stočar«, D. Lapac »Stočar«, D. Lapac Osijek,OOUR Kooperacija IPK Osijek,OOUR Kooperacija »Stočar«, D. Lapac IPK

=

MI

»Zdenka«, V. Zdenci

Osijek, OOUR Kooperacija Stočar«, D. Lapac IPK

=MI

»Zdenka«, V. Zdenci

40.

S. Mareković,

Č. Poljana

41.

S. Mareković,

Č. Poljana

42

43. *

—

710/Ila

154700,-

— =

2848

-515/I

127.800,

F. Domitrović, Kuće

2787

500/II

145.000,- IPK Osijek, * Kooperacija

J. Haluga, Mićevac

2899

531/II

118.300,-

Sa

»Stočar«, D.

godine

«

kod

u

i

_

Kostiha,

Lj.Draganić,

6.

I

7.

D. Baček, Samoborec

8.

D. Hižak, G. Pavlovec

9.

B. Banović, S. Glog

10.

P. Turković, Virje

11.

S. Posavec, Durđevac

132.400,3709 550/1I127.000, 4254 560/Ila = 134800,580/II 8844.

132.400,-»Sirela«,Bjelovar 8828 585/II133.300,-»Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar 3818 600/II136.000, 4188 555/II »Sirela«, Bjelovar 133.900,590/Ila 140000,»Sirela«, Bjelovar 10878 670/Ila 14561 154600, Bjelovar »Sirela«, 580/Ila 14543 »Sirela«, 138.400,Bjelovar — 28223 540/II »Sirela«, Bjelovar — 125.200,»Sirela«, Bjelovar 28130 610/I 149.800,575/IIla 128.500,»Sirela«, Bjelovar 26212 550/Ila 3535 133.000,»Sirela«, Bjelovar 590/Illa 131.200,»Sirela«, Bjelovar 17064 .

3512 590/II134200,- »Sirela«,Bjelovar -

Mandić, Đurđevac

T. Grudičak, Ladinac

14.

T. Grudičak, Ladinac

15.

K. Hehet, Hrasovo

16.

1

17.

Lacković, Đurđic M. Smrček, Z.

18.

L

1983.

»Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar

113.000,

580/II

15020

Šmida,

13.

Bjelovara

500/III

14996

Brčevac

12._D.

održanog

11. V

pasmine

Bolić

MH

Haganj Žavnica

5.

Milan

Težina|kg |Postig. Kupac i Prigojni junice br iklasacijena 610/Ila »Sirela«, 143800, Bjelovar 15037

RedIme, mijesto broj uzgajača S. 1.

Dubrava Senjanec, S. Havetić, 2.

Bađinac 3.

M Kozumplik, Koritna prezime

4._M.

Mr

*

simentalske junica sajma rasplodnih Izvještaj Rovišću

Lapac OOUR

»Zdenka«, V. Zdenci

MI

teletom sa

*

Osijek,OOUR Kooperacija IPK

Topolovac Đurđic

19.

Lacković, _F.Jumić, Grginac

20.

1 Rađa,

21.

S. Majcan, Gudovac

22.

A.

23.

S. Došen, Prekobrdo

24.

_D. Bunarević, S. Pavljani

25.

3809

530/llla

120.400,

1297

630/Ila_ — 625/Ila

147.400,.

120.700,

»Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar

4612

590/Illa

131200,

S. Selak, Ždralovi

4843

505/Illa

115.900,-

»Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar

26.

F. Sabolić, Prespa

4680

TiO/Ila

156.400,

:27.

28.

Majcan, Gudovac S. Pećar, Bedenik

29.

_G. Bogojević,Podgorci

30.

[ Bauch, Kakinac

31.

S.

4968 520/1I121.600,5T5/II 5079 131.500, 7611 »Sirela«, Bjelovar 540/II125.500, 7418 »Sirela«, Bjelovar 590/II134200,49468.

660/II »Sirela«, Bjelovar 148.800,4981 720/11150.400,-»Sirela«,Bjelovar 570/Ila 136.600,»Sirela«, Bjelovar 5071 605/Illa 133.900,»Sirela«, Bjelovar 5082 Milan Bolić _Mr

.

Rovišće

4839 3809 500/II148.000,530/IIla 120.400,TII

Vadljević,Ruškovac

D.

Žugec,

.

I Hanževački,

Nevinac

33.

I Hanževački,

Nevinac

34.

M

.

Spaija,Nevinac

UREDNIČKI

UREDUJE

Šime

Erhatić, dipL inž, Dragutin Dapo, dipl vet, Nada inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav Majić

Tehnički

urednik:

urednik: Zlatko Mašek, Vera Volarić, dipl inž

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

i

odgovorni

»Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar

-

Raić

32.

Clavni

»Sirela«,Bjelovar »Sirela«,Bjelovar

mljekarskih

dipL radnika

ODBOR

Franulić, inž, Petar

Jelenić, dipl. inž, Tomislav

Kolak,

dipl

vet.

SRH.

Uprava

i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III. telefon

440-

476

Mjesečna Tisak:

pretplata za privredne SOUR OOUR »Vjesnik« —

organizacije TM, Zagreb

i ustanove

15

dinara,

a

za

proizvođače

mlijeka

6

dinara

95

.

a.

—.

...—_a

mno

i

sea

me.

i.

o

Pp

o

ea

op

IZLOŽBI U BUDIMPEŠTU

POSJET PČELARSKOJ

»Generalturistom«

biljka« »Ljekovita stručno u putovanjeBudimpeštu povodu zanimljivo organizira O SA KONGRESA 29. MEĐUNARODNOG PČELARIZLOŽBOM kolovoza 1983.

25. do 31. godine.

STVU, Budimpešta, društvo

Prirodoslovno

sa

u

E

Programputovanja prilagođen jemogućnostima zato organizira:

sudionika

se

jednodnevni trodnevni sedmodnevni

Članovi mijenjanja

uz

na

1.700,00

plaćanja depozitaobaveznog graničnomprijelazu.

oslobođeni

društva

novca

dinara

cijenu od izlet uz 4.500,00 dinara cijenu dinara od izlet uz 7.600,00 cijenu dinara izlet uz od 27.900,00 cijenu izlet

dvodnevni

od

pa

i

su

omogućujupolazak nekogdrugogmijesta Organizatori i ako sudionika autose slučajevima prijavi dovoljan broj popuni iz

u

bus.

Obavijesti prijave putovanje primaju zaključno od 9 do od 9 do na 18 sati 1.

1983. (subotom 13) godine, srpnja Prirodoslovno društvo adresu: Zagreb, »Ljekovita biljka« slijedeću 041 417—877 71 telefon: revolucije Socijalističke kao

i

do

se

za

—

»Ljekovita biljka« kupcima 71, jojBiljnoj apoteci Zagrebu, Socijalističke revolucijeslijedePrirodoslovno

društvo

nudi

u

svo-

u

će:

—

—

rode —

proizvode ljekovito bilje i samoniklo pribiljedrugeproizvode otkupljuje ljekovito

razno

i medne

liječnika kupcimaomogućuje savjete revolu-

prodavaoni Biljne apoteke ZagrebuSocijalističke društvo učlaniti svakodnevno TI možete sa biljka«, »Ljekotita cije životu! korak bliže i to znači a zdravljusretnijem U

u

u