Mljekarski list 7-1983 by Hrvatska mljekarska udruga

Rasplodne

junice udruženih

izložene

50.

Mljekare Novom poljoprivrednom sajmu

poljoprivrednika

jubilarnom

»Sirela« u

i PIK-a

»Vrbovec«,

Sadu

JUBILARNI 50. NOVOSADSKI

SAJAM! :

među-

jubilarni svibnja je tvrtki 2.500 I ove narodni godineizlagalo je jubilarne poljoprivredni sajam. m". od 300.000 izložbenom na i inozemstva naše iz prostoru približno zemlje više od Bilo 1,300.00 posjetilaca. je izložba: imala Novosadskom na je sajmu Zapaženomjesto ovogodišnjem Tito da Poznato naš »Tito Sajam prviputposjetio je, jedrug najdraži gost«! da rekao novinarima 1955. Tada sajma organizacijom jezadovoljan godine je bilo to na stoke i žitarica intenzivnom više i da se sve seljagajenju prilazi 1976. A u ili društvenom zadružnom izjavio je: posjedu. godini čkom, U

Novom

Sadu

održan

13. do

1983.

22.

50.

—

ora Nabi e

po o

finalnih

poljoprivreda industrija vrijeme je danas što kao kreću brže malo u izvoza, u pravcu rekoh, proizvodaovojgrani bilo što bio asortiman video da nego sam mnogo kojem bogatiji je je naročito Sada Sadu. Novom u prehrampažnja posvećena je S ajmu ranijem tome više u bi trebalo ali u tom učiniti, je još jer pogledu benojindustriji, i meso izvoziti naše Nećemo nego budućnost. drugestvari, sirovine, uvijek finalne kao i izvozimo više da ih čim bi trebalo proizvode«. prerađujemo »Mislim

već

naša

Zee

sam Povijest Novosadskog je sajmabogata događajima. razvoj sajma okolnosti: utjecale povoljne Dunav,razvijeno obrtništvo, trgovina, putevi, i dr. Za sam usko bila povezana dva su Petrovaradin razvoj obližnja naselja: i brzo i već 1698. bio Futog! Futog je razvijao jegodine značajno privredno bili vašari a su bio središte, poznati njegovi Futogje starije sajmovi! naselje od kao i a bio centar. Tada Novi Sad NovogSada, jepoznat vojnitrgovački ni Futoški vašar održavao svake 25. i 28. se nije postojao. godine ožujka je Godine Sad 1720. Novi bio malo seosko sa 120 domasvega lipnja. je naselje ćinstava. Samo nekoliko Sad Novi ima 2000 domaćinstava godinakasnije među 73 91 16 6 137 čurkojima: čizmara, kujundžija, kazandžija, kabaničara, 18 66 11 i dr. Ovako obrtništvo čija, opančara, krojača, sapundžija, razvijeno velikom i sa roba vašara. ponudom proizvedenih primoralo održavanje je Tako vlada odobrila vašara Tako Marije Terezije je održavanje sajma. Futoški vašar više i dok se novosadski sve više sve Na smanjujegasi razvija. bilo vašaru zato dobivali su pa prvo nije dovoljno mjesta, prostor stariji majstori tek tada: »kada ovi nameste, se mlađi pa obrtnici, pokornoimaju kome mesto«. gde je majstori spraviti, svoje

—

Sadu

Diplomom jepovlastica dva »vašar« četiri a »pijace« putanedjeljno, puta godini. Prvi međunarodni održan 14. 1933. poljoprivredni sajam Sajam je ožujka 4 dana a Savez ga organiziralojeUdruženje poljoprivrednika, pojetrajao i Akcionarsko društvo izložbe i za uzoraka ljoprivrednih udruženja sajmove Novom Sadu. tiskan 46 stranica. U sa prvog Povodom. Sajma jekatalog veliku bio i tada imao i 18 planSajmakoji (zgradešatori), je njemuje staja i malu restoran i dr. Na i ovce, dvoranu, sajmu izlagane svinje, goveda koze. bilo bilo stoke. 1.174 razne Ukupno je prikazano grla Najviše je svinja 70 i 5 koza. ovaca 645, goveda 454, od

1741.

Novom

data

—

može

održavati

—

sajam« je Druga kao Savez poljoprivrednika jujeUdruženje »Izložba

Nakon

oslobođenja,godine

izložba«.

Osnovna

izložbi

svrha

manjekomercijalna.

1932.

održana

osa LM. A

Fee .

ši] di PIA a

PDA

kojem godine organizira »Sajamindustrije iz svih izlažu 200 krajeva našezemlje. izlagača 240.650 i 1955. kada Treba jesajamposjetilo posjetilaca, spomenutigodinu donosi i odluka Te 1737 novog izgradnji izlagača.godine sudjelovalo je se i po Tako iz godine godinuSajam proširuje prostoru broju prostora. i danas: izvrstna što Sadu Sve više gradio Sajam Novom je izlagača. je i izložba i prosamoupravnog dogovora povezivanja poljoprivredna mjesto tržišta. svrhom i bolje opskrbenašeg prerade prometa, izvođača, stočari Novosadskom su Na Mljekare ovogodišnjem sajmusudjelovali izložili Oni iz Vrbovca. »Vrbovec« i PIK-a iz »Sirela« rasplodne Bjelovara bili: To i bikove. su bređe junice Već

1953.

i zanatstva«

a “

poljoprivredje»zemaljska 1950. jepropagandnomanifestaciona,

1948.

i to

organiziralo travnja Dupoljoprivrednih udruženja

2. do

banovine.

navske

održana

ono

Lalić

Stjepan Veličan Franjo Milka Varga Ivan

Vrabec

Stevo

Rebić

Milorad Vlado 100

Gajić Rogović

»Sirela« »Sirela« »Sirela« »Sirela« Sirela« »Sirela« »Sirela«

Pepa 4655 Mima

4204

Bina

17071

Birka

4290

Mera

4687

Hili

3857

Gon

5072

Ivan

»Sirela« »Sirela« »Sirela«

Sokol

»PIK

Vrbovec«

Irsa

»PIK

Vrbovec«

Bistra

4680

»PIK

Vrbovec«

Borka

8931

»PIK

Vrbovec«

Beba

4271 4259

Petrović

Župić Mirko Senjanec Vlado Sanjković Ivan

Milutin

Panić

Šuliček Stjepan Basarić Franjo

Boro

5217

Gašo

6447

Vinko

Marković

»PIK

Vrbovec«

Dina

Tomo

Troha

»PIK

Vrbovec«

Brena

simentalske

17409

8946

6216

junad pasmineproizvođačaBjelovara veliko i pobudila stručnjakabrojnih je zanimanje posjetilaca. Izložena

i Vrbovca

ZM.

POMANJKANJE MINERALA | NEPRAVILNOSTI U NJIHOVIM ČESTI SU MEĐUSOBNIM OMJERIMA U HRANI GOVEDA UZROK POREMETNJI U RASPLOĐIVANJU JUNICA Goveda

im da bi i biljožderi prezivači, mogli bilje je i danas kad od traži da se, se brzo da opstatirazvijati pogotvo njih rastu, što se da krave što što više ranije razmnožavaju, mliječnije, tijelo pri hrani dobiti sve mesu, su da trebaju koje sastojine neophodno potrebne bi sve to da tom ostane zdrav i što mogao njihov organizam postići pri da to sve Među ostalim hrane dulje sposoban postigne. značajno sastojinama i može reći minerali odnosno makro i mirko presudnoznačenje i maju elementi. Odmah treba istaći da su minerali što su od životne osim važnosti, tako i za za U makroelemente pa posebice značajni plodnost plodnost junica. elemente ili u sami u ubrajamokemijske koji tijelu drugim spojevima elementima i većim a mikroelemente se potrebni tijelu količinama, nalaze one se vrlo malim neki od tako u ubraja koji tijelu količinama, njih reći tek u od a su a naročito procesu tragovima,ipak golemevažnosti, Minerale s se a razmnožavanja. govedadobivaju biljkama kojima hrane, ih crpe iz tla rastu i koriste ih za vlastiti razvitak. Mebiljke kojem svoj da se minerali ili se ne đutim, ponekad događa pojedini biljci nedostaju nalaze i se ima ih međusobnimnepovoljnim omjerima događa obratno, i suviše. Sve to svakom štetno naročito a po je slučaju zdravlje goveda, na i tla mineralima na nepovoljno poutječu plodnost. Međutim, bogatstvo trebnim a i tim hrane biljkama govedimakoja biljakama u jednačeno. nije Ima tala izrazito su siromašna nekim mineralima ima , ili naprotiv koja ih tlu odnosu minerale na suvišku. u Naročito treba da druge naglasiti i tla mineralima to uostalom svi dobro bogatstvo znamo, nije n eiscrpno, ali hrane često se na to Stalnom proizvodnji goveda zaboravlja. proizodređenih vrsta istom na bez vodnjom gnobiljaka zemljištu odgovarajućeg i tlo određenim se tlo siromasve jivanajbolje iscrpljuje mineralima, postaje mineralima i naravno tom tlu na što šnije nedostaju bilju k oje raste, je uzrokom i tim se krmivom sa p a mnogihnedaća, jalovosti govedakoja hrane. S strane sa intezivnim druge hranjenje jednostranim biljgnojenjem nih kultura sa veoma te veoma pogodnimgnojivima biljke nepovoljnim odnosima minerala za spram će drugih potrebnih govedo, prouzrokvatiposu

hrana

osnovna

—

101

teškoće

krmivom.

ako

rasplođivanju

i krave

junice

takovim

hrane pretežno

kemijski plodnost junica naročitog značenja kobalt fosfor mangan J;Napose Co;jod Mn; Na; K; kalij natrij P; Ca; kalcij i nate između i između važan kalija fosfora, Ca:P, kalcija ( odnos) omjer, je za makroelemenata K:Na. Od goveda plodnost imaju z načenje najveće trija kretati bi fosfora i se između odnos fosfor i trebao kalcija Napovoljniji kalcij. do 3,5:1. ali samo 2:1 sa u odstupanjima povremenim dozvoljenim omjeru obrocima dnevnim na količina da Smatra se kalcija koji stoji raspolaganju između odnos međutim u nas kalcija potrebe junica, zadovoljavaju uglavnom i tako za svakom izrazito pa i fosfora plodnost, pogledu nepovoljan je štetan nadalje Ustanovljeno je s posobnost junica. rasplodnu posebice je u tome naših većine i sijenu pa prema da u tlima nedostaje livada, goleme između već kao što smo odnos naročito naglasili nepovoljan je fosfora, Smatra do čak 18:1. i a 4,5i fosfora. ponekad Najčešće omjer je kalcija 1,1 tome prema pa uzroke plodse da goveda, plodnosti poremetnji najčešće hrani stoku Ukoliko se hrani. fosfora nedostatku treba tražiti nosti junica može doći do fosfora Vrlo malo fosfora. .sadrži samo pomanjkanja sijenom fosforom sa a suha kukuruzovina, sebi pšeobiluju p rezrelo sijeno, slama, zadonaših većini hrani u Količina u nične područja kalcija mekinje. posije, silakukuroznom i kukurozom hranidbi.sa Pri potrebamajunica. voljavaju u i nastanak žom rasplođivanju Poremetnje kalcija natrija. manjka moguć je hrani se fosfora i suviška ili nedostatka očituje kalcija manjka zbog ili i u tihom naročito u zaostajanju gonjenju jajnika, funkcije poremetnjama gonjenja. također i mineralima sa nepovoljkalijem natrijem opskrba Nepravilna od hrani u na najčešćih no jedna goveda je Manjak natrija utječe plodnost. renestašica. mineralnih pogoršava opskrbunatrijem nepovoljnu Općenito obilno krmi u doviti suvišak kalijem. napose gnojenoj mladoj zelenoj kalija, nedostatak učinka na Pored djeluje natrija plodnost nepovoljnog izravnog odnos Pravilan i slabi i probavnesmetnje. apetitprouzrokuje posredno jer Meoko 10:1. bi biti trebao obroku dnevnom u negdje prema natriju kalija ili obilno oranice i ako se poljevaju kalijem gnoje livade, pašnjaci đutim, količina će a naročito rasti, bujno korov, kalij, biljke kojima prija gnojnicom, količina će se istovremeno znatno će se smanjiti povećati, biljki kalija i između odnos načina Nakon i kalija natrija gnojenja ovakvog kalcija. natrija već ovako 700:1. čak i na od 10:1 se pored nesrazmjera golemog Zbog penje krmom ovakvom krava sa se i često rečenih koje nastaju junica smetnji i i rodnice a hrane jajnika funkciji poremetnje nastaju maternice, upale sa neplodnosti. posljedičnom veliko mikroelement se kojemu pripisuje značenje plodnoMangan je aktivnosti do dovodi u hrani u sti mangana jajnika, poremetnji Pomanjkanje rezultatima lošim neredovitom se u a posljedičnim osjemegonjenju, očituje Sadržina mangana a kod usporava funkcija. spolnih razvoj njivanja, junica krmi ovisi tlo kiselosti tla. redu u u prvom Što o je prirodnoj voluminoznoj nizinskim i travi više mangana ima to u u Stoga sijenu. kiselije pravilu ima nau mangana, na travnjacimapravilu dovoljno područjima,prirodnim u nekim mangana u ustanovljen jemanjak planinskim područjima protiv kukuruz krmnom sa oranica, u Znatno i mangana bilju manje pašisijenu. je siromašan izrazito manganu. je Za

dobru

elementi

102

na u Pomanjkanje prvom djeluje nepovoljno plodnost redu teških u a smatra da se nedostatka kozbog probavi, poremetnji zbog balta u hrani dolazi i do u hormonalnih i pa funkciji smetnji žlijezda, zbog do u Kobalta često toga poremetnjireprodukcijirasplodnosti. nedostaje tlu pa time u nestašica vezana kobalta lošem u voluminoznom krmivu. je u se s u Značenje joda plodnosti povezuje njegovomulogom funkciji dovodi do f u žlijezde štitnjače. Nedovoljna opskrba jodom unkciji poremetnje a tihom i se u i izostanku jajnika,očituje nepravilnom gonjenju gonjenja. Sve rečeno iznosimo da se vidi kako gore s razloga je, d anas, p ogotovo kad stočna hrane se više sve na oranicama i livadama proizvodi uzgajanim da što za i već bolju p lodnost nastojanje proizvodnost goveda počinje brigom i tlo oranice za Neraskidiva tlo veza Ako općenito. je biljka govedo. je tlu nema minerala ih ni nema će nedopa dovoljno potrebnih biljkama i trebalo bi nastoživotinjama. stajati Suzbijanje neplodnosti goveda povezati da već tlo u sebi sadrži sve ako ih treba nema janjem potrebne m inerale, ih ukoliko to ne a može se učiniti ih hrani u nedodati, pridodati kojoj staju.

kobalta

hrani

—

ZBOROVANJE

NAPREDNIH ZAGREBAČKE

POLJOPRIVREDNIKA REGIJE

Velikoj je jubilarno regionalno zborovanje naprednih takmičara visoke za u poljoprivrednika prinose poljoprivredi Zagrebačke regije. rekordera u Zborovanju broja jeporedvelikog pojedinim proizvodnjama veći prisustvovao brojpoljoprivrednih stručnjaka takmičenja, organizatora društveno radnih i stručnih oppolitičkih radnika, predstavnika organizacija ćine V. i SRH. Među uzvanicima bili su i Stevo StaniGorica, Zagreb regije vuković član RK SSRNH društveno za i predsjedništva predsjednik sekcije ekonomske odnose i selu Savezne u SSRNRJ-e i poljoprivredi konferencije Hrvatske saveza Klasić tajnik Zadružnog Stjepan. Uvodno su Vusaveza izlaganje podnijelipredsjednik Zadružnog Zagreb šak Vlado i Buršić Vlado stručni suradnik Zadružnom u savezu dipling, U učestvovao veći učesnika Zagrebačke regije.raspravi je broj Zborovanja istakli svrsishodnost su i iskoji takmičenjapotrebu organizacije p roširenja veći na čitavom na Učesnici rasprave brojproizvođača toga području regije. i trenutačne su oko iznijeli probleme opskrbepotrebnim r epromaterijalom za kao što su mineralna neophodnim poljoprivrednu proizvodnju gnojiva, sredstva zaštitu za nafta i rezervni za mehanibilja, dijelovi poljoprivrednu i bilo u svim Takmičenje zaciju. je organizirano gotovo općinama Zagrebačke 31 klubu sa 22963takmičara. u regije U Gorici radilo 5 klubova 190 sa a takmičili su se Velikoj je takmičara, u tovu te proizvodnji kukuruza, govedai svinja, proizvodnji mlijeka. U bilo 10 klubova 1.982 sa takmičili a su se u Zaprešiću je takmičara, kukuruza u zrnu tovu teladi i tovu i proizvodnji silaži, junadi, svinja, proizi stočarstvu. u vodnji prasadi, mlijeka selekciji U Jastrebarskom 7 klubova u bilo 3533 takmičili a su se takmičara, je U kukuruza tovu u zrnu i silaži, proizvodnji proizvodnji grožđa, goveda, svinja i proizvodnji mlijeka. U

Gorici

održano

—

103

kukuruza, pšenice, proizvodnji je te i tovu mlijeka. goveda svinja,proizvodnji grožđa, takmičili se u su a 4.177 radio 1 klub sa samo U Vrbovcu takmičara, je te i i tovu prasadimlijeka proizvodnji kukuruza, goveda svinja, proizvodnji stočarstvu. selekciji kukuruza u 1.952 radilo 7 klubova sa Zelini U proizvođačaproizvodnji je i i i i tovu te u zrnu i silaži, grožđa mlijekaselekciji goveda svinjaproizvodnji U

Kutini

4 kluba

bilo

700

takmičara

stočarstvu.

proizvodnji kukuruza, Dugom stočarstvu. i u mlijekaselekciji proizvodnji goveda, u 1.373 radila 3 kluba sa su U Sesvetama proizvodnji poljoprivrednika i i tovu vina, kukuruza za zrno i silažu, mlijeka. goveda proizvodnji grožđa i kukuruza za zrno takmičara u 1.766 sa U Zaboku 4 kluba proizvodnji i silažu tovu mlijeka. junadi proizvodnji takmičili se a su 3.337 Bistrici bilo 8 klubova sa U Zlatar takmičara, je i te tovu kukuruza zrno za u i silažu, goveda, svinjabrojlera proizvodnji proizvodnji mlijeka. ku879 u bilo 8 klubova sa Stubici U proizvođačaproizvodnji Donjoj je i tovu te kuruza za zrno i silažu,grožđa, mlijeka. goveda proizvodnji kukuu 1.810 radilo 6 klubova sa U proizvođačaproizvodnji Pregradi je i tovu te zrno ruza za i silažu, grožđa, junadi proizvodnji mlijeka. se su bilo a takmičili klubu 77 U u svega jednom je takmičara, Krapini i tovu u junadi svinja. kukuruza, proizvodnji i su Na podiproizvodnjama prvaci pojedinim Zborovanju proglašeni fond dale su i naturalne im novčane su u čiji priloge nagrade, svoje jeljene i mnoge diplome priznanja. organizacije, U 5 od Za svaku 12 po nagrada. proizvodnji dodjeljeno proizvodnji je su na 3.116 takmičara takmičilo 3.230,2 ha i postigli se kukuruza prosječni V. Gorica iz Lekneno a Antolčić od 64,8 dt/ha proglašen je Franjo prinos dt. 744 od 8 ha ili na 93 dt/ha a ukupno površini je prvakom, proizveo sa 166 silažu takmičilo se 287,5 kukuruza za U proizvođača proizvodnji silaže a prvo od 3,5 vagona ha i postigao mjesto prinos postignut jeprosječan dt... 5250 15 ha na iz Milan Javorić postigavši Draškovcaje takmičilo 175 se U području jedino proizvođača proizvodnji pšenice Pregrada od 30,12 dt/ha a ha sa 545 Kutine na ukupnu najveću prosječnim prinosom 32 iz Ivan i Vidović braća su Stjepan Repušnicepostigla proizvodnju ili 1.032 dt. od 32,3 dt/ha ha sa. ukupno Kutina, prosječnim prinosom Zelini i Sesvetau bila Jaski, Kutini, grožđa jeorganizirana Proizvodnja Gustarić bio Prvo u kod 2624 ma je proizvođača. plasiranitojproizvodnji Branko a Posavec 232 Zelina sa iz dt grožđa, isporučenih Psarjeva Stjepan hl vina. 150 iz Nespešaisporučio je Mestaiz zauzeo teladi prvo U tovu Stjepan Novog jeDragija mjesto 120.900 količini od u 780 Zelina kg. isporučivši junadi zauzela i 76.942 kom 1177 sa U tovu prvo kg jeOpetuk mjesto svinja Gorica. iz Katarina ČičaStarog D. Ivo zauzeo U tovu prvo KrivajjeNebojan brojlera V. mjesto kom i 161.500 95.000 kg brojlera. Kutina Bazauzeo 320 U p rvo odojaka je mjesto isporučivši prasadi, proizvodnji i količinu iz ričević Tomica proizvela mlijeka je Najveću Hagnjaod 58.582 litara i zauzela u količini Anka iz Bukal Brezinaisporučila Vrbovec. prvo mjesto. Vrbovca, U

selu

kluba

1.187

takmičara

tovu

—

104

čega iz Žavnice jeMikulajStjepan

mjesto, selekcijigovedarstvu zauzeo i 5 5 bikovskih grla, majki nadprosječnih U

prvo

Vrbovec.

—

krava

umatičenih

Baričević

Tomica

prvo mjesto je selekcijisvinjogojstvu krmača. umatičenih Vrbovec 45 sa rasplodnih Hagnja Bahun naš učesnike Na jezabavljao poznatiglumac krajuzborovanja iz V. Gorice. orkestar i tamburaški Drago Brlek ing. Stjepandipl. U

zauzeo

—

ZEMUNSKI »Zemun

Polje«

Zemunu

poznatijeproizvođač sjekukuruza. Od Institut 1964. kada sa godine započeo proizvodnjom menskog je kukuruza do dana sve pa današnjih sjemenskog(hibridnog) proizveo je hibrida kukuruza od iz svih 80 grupa gotovo priznatnih zrenja: najranijih, dana do onih kasnih treba do 150 dana 100 130 za pa kojima kojisazrijevaju kukuruza Instituta »Zemun Oznake sjemenskog Polje« označuju sazrijevanja. »ZP«! ZP oznake i sa obveznim hibrida se Proizvodnja druge sjemena kombinata kod i orpoljoprivrednih drugihpoljoprivrednih je organizirana Poslovnu »Hibrid« udružene Zau zajednicu koje Beogradu. ganizacija ZP kukuruza i i o proizvodnji koja sjemenskog nimljiv je podatak godišnjoj Institut

kukuruz

HIBRIDI KUKURUZA

—

iznosi

Tabela

tablici

opisani

Red. Hibrid broj ZPTC 182 1. — ZPTC 2. 198 — ZPTC 199 3. 4.

ZPTC

244

ZPTC

270

ZPTC

275

ZPSC

300b

— ZPTC

306

10.

ZPTC

310

ll.

ZPSC

412

12. ZPTC 13. ZPSC

ZPTC

ZPSC

14.

309

460 455

ZPSC

462

16. ZPSC

475

18.

ZPSC

500

19.

ZPSC

509

20.

— ZPSC

528

22. 23. 24.

ZPTC

541

ZPSC

608

25. 26. 27. 28.

ZPSC

615

ZPSC

623

ZPSC

626

ZPSC

651

ZPTC

662

ZPSC

17.

21.

29.

hibridi

kukuruza

karakteristikom

zrna:

FAO

15.

tona!

36.000

ZPSC

480

532

grupa

zrenja 100 100 100 200 200 200 300 300 300 300 400 400 400 400 400 400 400 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

Karakteristika zrna

žuti

polu polu polu polu polu polu

beli

zuban

žuti

polu polu

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

žuti žuti žuti žuti

tvrdunac tvrdunac tvrdunac

zuban tvrdunac tvrdunac

tvrdunac tvrdunac

105

Eri

donio

Red

FAO

Hibrid broj ZPTC 683 30. ZPSC 61 31. 32. ZPSC 33. = ZPSC 34. = ZPTC 35. ZPSC 38. ZPSC

zrenja 600 600 600 700 700 700 700 700 700.

670 705

709% 763 723

37. ZPSC 38. ZPSC

Karakteristika

grupa

732 TTT

zrna

ZP hibridi prema 2 su tablici opisani i prema koje područje zrenja

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti žuti

polu tvrdunac polu tvrdunac

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

žuti

zuban

trajanju vegetacije, grupe visini: nadmorskoj

Vegetacija FAO grupa di zrenja rana

100-200

dana

100-110

područje

Za nad

= Hibrid

morem

ana

Vrlo

zuban

FAO

Tabela

žuti

Planinsko

ZPTC

700

ZPTC

180, ZPTC ZPTC 194

ZPTC

199, ZPTC

182, ZPTC 196, ZPTC 244, ZPTC

ZPTC

242, ZPTC 220, ZPTC 206/2, ZPTC 234, ZP 235. Rana

110-120

Brdovito

209_400

dana

600

19%, 198, 270,

275, ZP

ZPSC

37t, ZPSC 309, ZPTC 306, ZPTC 310, ZPSC 300b, ZP 370, ZPSC 412, ZPTC 460, ZPSC 455, ZP 448, ZPSC 42, ZPSC 475, ZPSC 480, ZPSC

402.

Srednje

rana

500-600

120 130 —

dana

Srednje

Kasna

140—150

700.800 —

dana

tablici

taru: Tabela

46A, ZPSC 48A, ZPSC 513, ZPSC 528, ZPSC 532, ZPSC 500, ZP 535, ZP SSib, ZP 509, ZP 59, ZPSC 615. 58c, ZPSC 608, ZPSC 632, ZPSC

rijeka

Doline

—

dana

130—140

500

800 700

kasna

ZPSC

Bregovito

400

ZPSC

6863, ZPTC 682, ZPSC 670, ZPSC 3, ZPSC 704,

63, ZPTC

67/02, ZPSC

ZPSC

705,

ZPTC

763, ZPSC

ZPSC

IA.

Ravnice

ZPSC

732, ZPSC

ZPSC

80b,

300

ZPSC

84,

ZPSC

707, ZPSC 720, ZPSC

709t, 723,

755, ZPSC

74b,

807, ZPSC

809b.

određivanja brojabiljaka jednom opisan jepostupak

hek-

Kako

željeni broj biljaka po

dobiti

hektaru

Razmak

biljaka redu 15.

cm.

16.

cm.

17.

cm.

18.

cm.

Razmak

| ssem

| 6oem

121.200 113.600

između

6sem

111.110

104.200 106.900 98.000 101.100 82.600

kano

redova

tem

102.500 95.200 90.400 85.500

96.200

84.000 79.400

73.300

89.300 74.100

76.900 73.100 69.900 66.900 64.100 61.500 59.200 57.000 54.900 53.000 51.300 49,600 48.100 46.600 45.200 43.900 42.700 41.600 40.500 39.400 38.500 37.500 36.600 35.800 35.000 34.200 33.400 32.700 32.100 31.400 30.800

71.400 68.000 64.900 62.100 59.500 57.100 54.900 52.900 51.000 49.300 47.600 46.100 44.600 43.300 42.000 40.800 39.700 38.600 37.800 36.600 35.700 34.800 34.000 33.200 32.500 31.700 31.100 30.400 29.800 29.100 28.600

68.700 63.400 60.600 58.000

55.600 53.300

51.300 49.300

47.600 45.900

44.400 43.000 41.700 40.400 39.200

38.100 37.000 36.000 35.100 34.200 33.300 32.500

31.700 31.000 30.300 29.600 29.000 28.400 27.800 27.200

26.700

Postupakračunanja jejednostaod li se van. Želi postići sklop 55.000 hektar u na razmaku biljaka jedan od

redova

između

—

tada

tre-

najblipronaći 12. redu u žu 50.000 to a brojku je redu U pvom 54.900. pročitaodozgo redova između razmak mo biljaka

koloni

cm. —

“»

.. a

# *

aii K7: Preere 4 E6BBA Tra ston (ete GILE TT TO SEE Cet tEccGtLitGGELGC ogrren fesA LELE terence Aga KEMIJU ATV 23a3EEK ML hRR "saat ish >

TT E

Opisujemo

hibrid

kukuruza

FAO

grukoji je do sazriod 100, pa zrenja tj. nicanja do 105 100 mu potrebno je jevanja treba U dana. povoljnim uvjetima od 80.000 za ga sijati sklopa gustoću do a u biljaka/ha, lošijim uvjetima 70.000 biljaka/ha. saditi kao se ga drugi Preporuča i za 20. i to za zrno (do lipnja) usijev Kod silaže srpnja). (10. proizvodnju kukuruza se postiže proizvodnje do 5.000 u kg/ prinos drugojsjetvi i do silaže a za proizvodnju ha, /ha. zelene 45.000 mase po kg

oznakom

ZPSC

513

107

DESINIĆ POSJET PZ mljekarskih Udruženja sekcijskog redovitog sabiralište Hrvatske 9. 1983. SR su Poljoprivredne mlijeka posjetili svibnja Tom Branka Korena. Desinić u prilikom, stručnjaci gospodarstvu zadruge rad zavoda iz Križevaca su Zadar i s priprikazali Veterinarskog Mljekare iz Milana. »Bertuzzi« tvrtke samo ručnim refraktometrom jedna Dovoljna je sudionika Pedesetak dati da se može o kakvoći pa mlijeka. kapmlijeka ocjena naše iz raznih i iz raznih krajeva poljoprivrednih mljekarskih organizacija i dalo sabiralište uzorno sa povoljnu mlijeka zemlje zanimanjem jepogledalo milanske tvrtke »Bertuzzi«. aparatu ocjenupraktičnom i direktor Sudionike Poljoprivredne zadrugedrugRegvar, jepozdravio Između radom retom sa upoznao poljoprivredne zadruge. ostalog prilikom kao je: i Drugaricedrugovi! Veseli

radnika

sastanka

Sudionici

mogu

ime

udruže-

i radnika

poljoprivrednika Desinić i u zadruge ljoprivredne članove Udruime svoje pozdraviti Hrradnika SR ženjamljekarskih druvatske, Zagrebačke mljekare, i sve službi gihmljekara, prisutne sastanka sudionike vašegstručnog da se u sa željom ugodnoosjećate tlu zana Hrvatskog našojsredini, Da bih vas s upoznao djelatgorja. nih

nošću

PZ-e

ukratko

Desinić

navest

ću

Po-

vam

rada

smjernice poljoZadruge pogledurazvoja a proizvodnje,napose privredne osnovne u

stočarstva.

Zadrugadjeluje područživi 4.777 stanov30 sela u kojima ju i radi

nika

1.471

domaćinstvu

po-

područjuZadruge 8.113 kjukupnepovršine zemljišta, od 4.060 a 4.053 kojegje kjobradivo, ili Navedešumom kjpod neplodno. nalaze u ne se površine privatnom su a vlasništvu,njihove parcele njima razbacane može mehai se pa upotrijebiti ustinjene prostorno bi visoku ratarsku Zato i jeftiniju koja omogućila proizvodnju. je nizacija bi se načine kojima prikladne Zadrugapokušala pronaći proizvodnja mogla određene robe. robni selo a proizvođač povećati, postati naše kao i ostali U u Hrvatskom predjeli predratnoj jeJugoslaviji područje, bilo na proizvodnju kojajeosiguzagorju, upućeno vinogradarskodohodak ostvarivali viškove rala određene tržne su kojima proizvođađi voćarsku U ubrzo viosobne i društvene se Jugoslaviji potrebe.poslijeratnoj napušta i stočarsku se na a proizvodnja prelazi proizvodnju, nogradarskonabaIz osnova sastav se na napose pasminski goveda mijenja voćarskagovedarstvo. slovnom

ima

108

rasplodnih junica bikova, prije godina kvalitetni uvela smo kojom osigurali rasplodni materijal umjetnuoplodnju od 250 i 500 i tovne mase. za priploduzgoj junadi kg tjelesne što vodi bilo U 1982. na prema god. evidencijije Zadruga, poslovnom je, krava i steonih 3.450 to pa rasplodnih Zadruge području junica je jamstvo stočarsku Govedarsku i za smo proizvodnju. daljnjukvalitetniju proizvodnju ženske teladi radi tovne na povećanja priploda, usmjeriliuzgoj junadi uzgoja Pobliže i otkupljeno 1983. i u mlijeka. rečeno,god. proizvedeno proizvodnje je za 36 sabirališta na 1,667.047 litara mlijeka prekojejeprimljena republička U 6 sabirališta hladionici su za mlijeka postavljeni mlijeko mija mlijeko. do 600 kantama a u 29 sabirališta se litara, otkupljujemlijeko zapremnine sabiralište Desinić nalazi i odvozi u u se na u gospohlađenje mlijeka (koje Branka može ohlazgradi udruženog poljoprivrednika Korena), koje darskoj do 6.000 litara diti i čuvati mlijeka. da istaknuti Desinić Posebno želim i poduzela podujeMjesnazajednica seoskih i kako bi stvorila cesta zima za uređenje preduvjete mjere izgradnju tržni viškovi selima sabirališta kojima pojavljuju povećanje broja kako i litra svaka otkupljenog mlijeka vrijedna proizvedenog mlijeka. Jer, je za a Zagreb. Zadrugu, pogotovo Mljekaru kao U i i mnogo selekciji goveda, proizvodnji otkupumlijeka, je Zabok. stručno stanica i danas nam pomogla pomaže Poljoprivredna da PZ Desinić i ovi Zanimat će vas u s podaci je proizvelakooperaciji od 250 udruženim 1982. 1.766 tovne poljoprivrednicima god. grla junadi kg ili od 550 i 1.023 760 1.351 tonu mesa, grla kg,otkupila grlagoveda, ukupno i inozemno domaće tržište. Osim i tu količinu na otpremila Zadruga toga, tehničko i drvo ostale vino, otkupljuje grah, jabuke, poljoprivredogrjevno što se ne proizvode proizvode njezinu području. U toku i to 1982. 320 Zadrugajeprivredila ukupno god. milijuna dinara, od od ostalih kao 77% i 23% grana ugopoljoprivrede djelatnosti,trgovine, radinosti. U Zadruzi i kućne 95 a stiteljstva, prijevoza jezaposleno radnika, čisti dohodak dinara ili više od 302.400 na po radniku godinu 10,7% je privlastitim fondovima novčanim i ima više padnegrupacije. Zadrugaraspolaže dinara od 40 služe kao obrtni za milijuna koji kapital potrebe redovitog joj navesti da od radnih poslovanja. Vrijedno je jeZadrugapodignula banaka, MIO Hrvatske kredite nabavu i SIZ-a i za rasplodnih grla organizacija i stoke visini od 2 za izgradnju proširenje staja uzgojrasplodne u milijuna da

vom

veterinarska

služba

nam

dinara.

prikazom

kratkim

Ovim

kako

Desinić

želio

biste

poslovanjem upozoriti uvid djelatnost. njezinu vas

sam

letimičan

dobili

radom

IZLOŽBE U SRH ZA 1983. GODINU

STOČARSKE

i godini dvije stočarska izložba varaždinske održat će 1. za Regionalna područje regije Novom 11. 9. 1983. se Marofu, godine. izložba održat će se 2. za Općinska poljoprivredna područje općine Ozalj 11. 9. 1983. u Kamanju, godine. U

biti će

1983.

održane

stočarske

izložbe

to:

109

eona

—

medni

adi

dna

tii

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

organiziranog održanog

Izvještaj sa

Ime, prezime

Red.

i mjesto

br. uzgajača

HRVATSKE

sajma 7.

—

STOČARSKI

R.J.

rasplodnih 1983. godine

Prigojni br. junice

Težina

SELEKCIJSKI

pasmine

junica simentalske u Koprivnici P

__iklasa

a cijena

CENTAR

Kupac

603/II 146.500,14543 I Jakopović, 2. Virje 146.900,605/II 10900 L Fusić, Durdevac 3. 157.000,14568 628/lla 11478 4. A. Bradić, Gola 128.900,505/11 600/I 11515 D. Gola 5. 158.000,Švegović, J. Bali, Gola 6. 135.200,540/lI 11536 600/Ila 11452 F. Pobi, Gola 7. 152.000,595/Ila D. Premec, Gola 8. 151.100,11386 570/I 11444 S. Požgaj, Gola 9. 152.600,595/Ila 11561 J. Salaj, Gola 10. 151.100,575/lI 11493 S. Gal, Gola 11. 141.500,570/l1 Gatalovo 11541 A. Ciganek, 12. 140.600,Gatalovo V. Ciganek, 13. 158.000,11530 600/I 500/III 6123 S. Gašparić, 14. 123.000,Štaglinec 5932 V. Peroković, 15. Bregi 161.300,685/11 Greda 540/lI 3232 _F. Pehak, 16. Gabajeva 135.200, Šuma 520/II 3183 M. Lodeta, 17. Gornja 131.600,I. Kozjak, Novigrad 18. 528/Ila 139.000, 5874 615/II I. Krajačić, Novigrad 19. 148.700,5869 I Dorešić, 20. Novigrad 146.000, 600/II 5908 575/llla I Dorešić, 21. Novigrad 138.500, 5903 Petranec 5916 I. Benotić, 22. 137.900,555/I1' 550/lI 3187 M. Široki, Sigetec 23. 137.000,— 620/Illa 3158 M. Široki, Sigetec 24. 146.600,1.

Durđevac

Mandić,

Izvještaj sa

rasplodnih

sajma

junica dine

Red.

Ime, prezime

broj

uzgajača

NM. Bister,

Domašinec

1. Novak,

Belica

4. 5.

S. Kolarić,

Šengula, V. Drvenkar, Orehovica

Belica

Gardinovec Orehovica

10.

J. Hlapčić, Orehovica S. Toplek, Mihovljan I. Sačer, Prelog

11.

S. Blažeković,

Prelog

12.

F. Pavleković,

Draškovec

13.

J. Slaviček,

14.

J. Turk,

15.

8. 9

Draškovec

Hemuševec

16.

Židov, 1. Kovač, Hemuševec

17.

B. Horvat,

Hemuševec

19.

Cirkovljan 1. Lajtman, Cirkovljan I. Bartolić, D. Mihaljevec

20.

S. Balent,

18.

Prigojni br. junice

Škvorc, D. Sabolek, Domašinec

i mjesto

Draškovec

Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar

Milan

28.

održanog

pasmine

simentalske

»Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«, »Sirela«,

1983.

Bolić

go-

Čakovcu

Težina _i klasa

Zan

Kupac

cijena

150.200,24004 640/lIla PZ OZO 580/lI 24383 142.400,PZ OZO 710/lI 24523 160400,- OZO — 540/llla PZ 24466 132.200,PZ OZO 600/lI “24450 146.000,— 550/II 24840 133.400,- = PZ OZO PZ OZO 24389 156.800,660/lI PZ OZO 620/IIla 24738 146.600,PZ OZO 560/II 24724 138.800, — PZ OZO 590/II 24608 144.200,— 660/I 24617 168.800,- = PZ OZO PZ OZO 600/II 24538 146.000,— 530/II PZ OZO 24217. 133.400,PZ OZO 520/II 24542 131.600,PZ OZO 590/II 24188 144.200,- OZO — PZ 540/lI 24605 135.200,— 530/lI OZO PZ 24684 133.400,OZO PZ 24311 157.400,630/Ila PZ OZO 520/llla 24432 128.600,= = OZO PZ 540/llla 24695 132.200,— PZ

OZO

Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec

Čakovec

21.

22.

Goričan

Horvat,

146.000,PZ OZO 129.800,-

24717.

600/II

Vadlja, Goričan V. Vargek, Goričan

24501

510/II

24272

690/II

24375

630/llla

25.

S. Bašnec, Goričan J. Jeđut, Goričan

24411

680/Ila

26.

24287

570/II

27.

24171.

650/II

28.

24819

530/II

24978 24350

— 630/Ila

25114.

500/Illa

23. 24.

Žvorc, Hodošan

Goričan

Blagus,

30.

Tot, Hodošan P. Pandur, Hodošan A. Blagus, Hodošan

31.

32.

1].Vadlja, Hodošan

25123

33.

24581

34. 35.

Sermek, J. Vidović,

36.

29.

37. 38.

39.

Nushol,

Hodošan

Škorjanec, V. D. Hodošan

OZO

148.400,-

OZO

166.400,-

OZO

140.600,PZ

OZO

155000,-

OZO

133.400,-

OZO

125.000,-

OZO

— PZ =

OZO

580/Ila

— 24172._

148.400-

590/Ila

150200-

24251

610/Ila

153.800,

24347

620/Ila

24635

570/lI

Šipuš, M.

Šipuš, 1. Palinovec

Talinovec

Srpak,

24278

630/Ila

Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec

OZO

= PZ OZO 155.600,PZ PZ

OZO

700/II

Čakovec Čakovec

OZO

140.600,

24258

Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec

= PZ OZO 138.800,PZ OZO 157.400,= 128.600-

Palinovec Marcijuš, Palinovec

162200-

S20/llla

Hodošan

OZO

——

560/II

160.400,-

OZO

157.400,PZ

OZO Mr

Milan

Bolić

USPJEH BJELOVARČANA Bjelovarski dokazali, majstoriuzgoju nih i 50. Međunarodnom na porasplodnih jubilarnom junicabikova, jer Novom Sadu »VELIKU ZLATNU u MEDALJU« ljoprivrednom osvojili sajmu izložene simentalske za Novosadskog rasplodne sajma junice pasmine. Među izabranim našle Veličana se iz grlima poznatih uzgajača junice iz Vrabca Rebića iz Ždralova, Lalića iz Patkovca te Babotoka, Stanića, Varge iz Orlovca. Milke Uz bili su izloženi i bikovi kolekciju rasplodni junica koji i su PIK za Peć sa iz Peza prodani rasplodotpremljenisajma Peć,kupac stočari

ponovno

kvalitet-

ći

su Bjelovarski kolegama jedini predstavnici svojim SR Hrvatske naše stočarstvo su sektora na mekoji predstavljali privatnog đunarodnom Novom Sadu. To dokaz da smo da sajmu uvijek je spremni naše simentalca. dostojno tradicije kvalitetnog zastupamo Vjerujem, uzgoja da nam na u sudjelovanjenajvećempoljoprivrednom sajmu Jugoslaviji nije te da ako ukaže ćemo se i ussa ponovo ponosom posljednji prilika puta, našu pjehomzastupati Republiku. Osim što su stočari i dostojno reprezentirali kraj republiku, ujedno svoj i radnu »Sirela« iz im svoju organizaciju Bjelovara koja jeomogućila izlagaznatnu novčanu uz grla njerasplodnih pomoć. Božidar inž. Majhen,dipl.

stočari

iz Vrbovca

ranama

Basara

UREĐUJE

UREDNIČKI

aaa

aga

raararnugram

ODBOR

Šime

Dapo, dipl vet, Nada Erhatić, dipl inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl Ko >. inž, Tomislav & inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipL vet Tehnički urednik: Vera Volarić, dipL inž i izdavač: Udruženje radnika SRH. mljekarskih Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III, telefon

dipl

Mjesečna Tisak:

pretplata za privredne SOUR OOUR »Vjesnik« —

organizacije TM, Zagreb

i ustanove

dinara,

: proizvođače

mlijeka

440-

dinara

ill

Pay

vra

ama

aaa

UPALA SLIJEPOG CRIJEVA mali početku U ljudskom debelog crijeva jejedan Naši privjeorganizmu naziva medicinski stručno ili kako se tzv. apendiks. ljudi sak, crvuljak, već sanaziv se a kako taj crijevo, pogrešno nazivaju tajcrvuljak slijepo naziva se ću ga i svim Upalaslijepog crijeva upotrebljavati udomaćio, ja bolesti su od koje napalečovjeka. Apendicitis jejedna najstarijih apendicitis. ustaTutankamona faraona mumificirano Kad 1920. su tijelo godineiskopali od ere umro nove da 1353. novilo se upaleslijepog crijeva. godineprije je tek stotinu organa godina. počelo je prije upaletog liječenje Operativno 19. česta bolest na iznenada zašto Nitko zna ne kraju postao jeapendicitis kirurška na Danas najčešća intervencija slijepog crijeva stoljeća. jeoperacija miishoda rutinska a rizik kirurškim postala operacija, smrtnog odjelima, je izuzetno krene nešto Ako a to od 1 rijetko, loše, je nimalan, posto. pak manji kasno za što se bolesnik tome onda liječnikupomoć. javio razlog jeglavni važnu ima i tu zdravstveno ulogu. prosvjećivanje Dakle, mu od 8 do 10 centimetara, a Dužina debljina jepoput slijepog je crijeva Iznutra sasvim zadaća olovke. organa u razjašnjeno. tijelu jošnije Kojaje tog dobio vidio od vas već čovjeka koji je Sigurno šupalj. je mnogi jetajprivjesak od bolova. i se koji počeogrčitiprevijati nagluupaluslijepog crijeva, debelom su u su Uzročnici upaleslijepog koje crijevu. crijeva bakterije i vrlo su važne pogozačepljenosti Dugotrajne upaledebelog crijeva. Dalje, uzročnici nisu Iako upale, glavni pametnoje gutati upale. dujustvaranju u i voća se one i koštice mogu raznog šupljini ukliještiti povrća, jer sjemenke od 5 do 20. se olakšati i tako godine javljaju Upale najčešće upale. crvuljka života. roku oni razorni ali su različiti oblici oblici, gdje upale, najčešći Postoje dok nazacrveni sati od nekoliko se, odeblja, ispuni gnojem, slijepo crijevo okolnih život vrlo i ne opasnu po prsne gnojnuupalu prouzrokuje pokon bolovima Prava s organa crijeva). upalanastupanaglo jakim (potrbušnice, Trbušna mučnina i trbuhu. se desnom u Često javlja povraćanje. donjem Pri iznad naročito tvrda i najbolnijeg mjesta. disanju stijenka napeta, postaje krvi. određene rastu. i boli. trbuh Postoje promjene Temperaturapuls jako razlika što u istaći da Potrebno nego tempeveća, jeuobičajeno, postoji je čmaru. u se i u raturi Upala može, pod pazuhom onojmjerenoj mjerenoj i smiriti osim od svakom u povući slučajevima, stadija, onim najkritičnijim kronična s povremože sretno da upala, prebrodi. Kasnije postati ječovjek već Ako bolovima menim slijepo godinama. crijevo jeupaljeno kojitraju dolazi roku ne bolesnik se najčešće podvrgne operaciji, najkraćem puklo, na

—

smrti.

Već

odavno

operirati. PROTIV

TABLETE

kirurzi

smatraju

akutna

upalaapendiksa

mora

odmah

ZABORAVITE

BOLOVA

nikakve za uzimati trbuhu bol u desnom pojavi lijekove nemojte će se će odstraniti Takovi bolova. bol,pacijent smiriti, lijekovi smirenje Bol nesmetano će pomoćni razvijati.jedragocjeni upalaslijepog crijeva i na točnu će osnovi na postaviti dijagnozu vrijeme. kojeg liječnik simptom ako bol u trbuhu treba istaknuti: želim Na traje liječnika pozvati kraju Vaš sati. od osam duže liječnik Kad

ll2