Mljekarski list 8-1983

s

Ahmet

#

potpisuje primitak 132.958.

Mujkić — dinara 6.340 godine za ,

litara

mlijeka

u

mjesecu

lipnju

1983.

Ed

PROIZVODI 200 LITARA MLIJEKA DNEVNO! Broda, br..3, Mujkić Slavonskog uzgaja svojem 6 bisimentalskih 15 50 čistokrvnih krava, rasplodnih junica, gospodarstvu SR i kova i 15 teladi. Mali (kao brojgospodarstava Hrvatskoj sisajuće Ahmeta koliko ih ima toliki Mujkića!

SFRJ) brojgoveda je gospodarstvu Soboti i Međunarodnom nabavio poljoprivredBrojnagoveda je Murskoj Iz Sadu.

Novom proizvodna godine godinupoboljšava svojsajmu i »Veterinarska staniSOUR krava čemu stva »Jasinje« svojih pomaže da Ahmeta Slavonski Brod. Želja ca« goMujkića proizvede jegospodarstva »Dukat« i za SOUR time litara 200.000 za Mljekaru mlijeka »Jasinje« dišnje Zagrebu. litara dnevno.

200 Sada se Mlijeko mlijeka gospodarstvu proizvede 4*C ohlađeno čuva i tako hladi hladioniku na nakon mlijeko mužnje Galovu.

Sabiralište do mlijeka otpreme 6.340 litara Za mlijeka 3,9%mlječne otpremio je»Jasinju« mjeseclipanj od 132.958,00 dinara iznos masti i tu količinu mlijeka primio je premijom Ahmet

ul. Vilme

iz

Daut

u

u

u

u

—

u

nom

u

u

u

mu

a

u

se

u

u

za

u

u

sa

sa

za

—

što

iznosi

starih

13,2 miliona

—»—

dinara!

a

še:

Ahmet

Mujkić

iz

ti glad VARA AM

Slavonskog

Ahmeta

seea

Broda

riječima Mujkićamlijeka teladi. Dnevno telad kojedajesisajućoj gospodarzamjenu mlijeko stvu 150 litara mlijeka! popije nabavka i hrane za Najvećapoteškoća gospodarstvu proizvodnja je Na vlastitim oranicama kukuruznu silažu ito 12 na goveda. proizvede nabaviti iz od 11,00 dinara mora po jednom Slovenijecijenu jutara,sijeno U dostiže i 20,00 dinara po jedkilogramu.obližnjim mjestima cijena sijena Odmah Ahmet da upozorava kilogramu!

Mujkić, sadašnjom cijePrema

bi bilo

da

i više

može

nabaviti

'

za

mu

u

u

—

a

nom

uz

se

sa

114

-

o

ad

gospodarstvu.

Samo mogu pokriti mlijeka proizvodni lika i strast održava tu prema ljubav govedarstvu proizvodnjunjegovom To i osobno se stogospodarstvu. susretljivom uvjerili prilikom posjete čaru Ahmetu Mujkiću.

Na treba da rad i sredstava kraju istaći, proizvodnji mlijeka udružuje SOUR-om »Veterinarskom stanicom« »Jasinje« proizvodnji Brodu. u Slavonskom mu u svaStručnjaci spomenutih organizacija pomažu da se i mesa u kojprilici govedarska proizvodnja mlijeka njegovomgospodarstvu svakodnevno i poveća poboljša! nom

troškovi

ne

u

ve-

'

u

'

smo

.

u

sa

a

u

mesa

sa

ZM

POTREBNI

SOL JE NEOPHODNO DIO HRANE GOVEDA

KUHINJSKA sol

život

SASTAVNI domaćim

Kuhinjska jeneophodnopotrebna ljudima mineral-ruda i ako sastavnim se smatra pa odvajkada dijelom životinjama, je svakodnevne hrane živežnom Zato od namirnicom. u ljudi prastarih dočekivalo kruhom Danas slobodnom i najuglednijeg solju. gosta stoka i soli se se pa držanju stoke, divljač uređuju solila, »soli«; zbog kažu da začet i vodili ratovi. i život na moru, ginulo Uostalom, zemlji je odtud slana sol badava kui krv i život nazivamo pa koju je hinjskom.

NaCl klorid izvanredno važnu ima Kuhinjska sol, ulogu natrijev svih životnih naročito ioni procesa u tijelu, koji regulaciji cirkuliraju natrija tekućinama kroz i i ga, .sakrvljutjelesnim izlučuje organizam prožimaju sol kroz izdahom iz 'sekao kuhinjska bubregemokraćom,respiranjem, pluća, kože krava Računa da i muzara se je kiake preko ez mlijekom. tijelu oveda oko Pošto ishranu korištena ima za 0,2%. govedauobičajena biljna sadrže sebi krmiva kojima govedapretežno hrane, dovoljno kuhinjsoli za kreće od .0,05 do. a ta se potrebe tijela 0,15% ske životinje, potreba hrani treba dodavati. od davnina tako To su to se pa obroku, je ljudi činili, i danas sol obrok obično radi. U i stoka uzima se praksi kuhinjska dodaje je ako hrani redovno Obično i i uredno. se se naravno, po volji, dajekao poji sol redovito ili hranivima. krupna jodirana usitnjenasmjesi drugim Teladima sol kada suhu kondaje počnujesti hranu, najboljesmjesi soli stoci treba biti oprezan, U koliko centratima. davanju jer jegodneophodtoliko može biti i štetna i korisna i opasna i po i no pa zdravlje, potrebna ili život ukoliko većim količinama način. se nepodesan daje životinje krmivu Nedostatak soli će rasta, govedaprouzrokovatiusporavanje štetno i iskorištavanja probavljivog djeluje smanjivanje proteina hrani, Ako krave duže sol ili na muzare vremena ne plodnost. dobivaju kuhinjsku vidno im gube težini, mršave, jedobivajupremalimkoličinama, Na nedostatak soli hrani naročito mliječnost. kuhinjske osjetljive njuje krave visokom vrhuncu sasušene krave mliječnosti laktacije; Preživačima veće su a naročito su uopće, govedimapotrebne manje osjetljive. količine soli nego što vrstama kuhinjske drugim razloga preživači životinja što izlučivati količine zbogtoga preživaju goleme sline,kuhinjska moraju sol i u enzima probavi izlučivanje pljuvačkekoji sudjeluju hrane, potiče i a se mlijekom izlučuje. sline za

i

i svim

se

vre-

mena

u

za

se

u

vezan

na

ne

u

—

a

u

'

*

u

.

s

se

ne

u

u

u

.

u

sa

se

u

sa

'

na

u

u

a

u

u

na

se

u

sa

muzare

sma-

su

na

s

a

115

Ba

da

i

i

i

i

a

i

a

ai,

a

i

m

dd

dn

i

i

a

o

prekomjerno kuhinjske otrovanje, Međutim, uzimanje trebalo bi ion. Količine zato koje govedo jeprimarnoodgovorannatrij ovise da bi se otrovalo opskrbljenosti životinje kuhinjskom solju pojesti sol bila već da li vodom i o hrani soli, kojujejelo, je uzimanja prijeposlije Krave dobro okolnostima. kao i nekim opskrbljene drugim otopljena bez ikakovih dan čak soli više i do i 450 grama pa ;vodommogu podnijeti istim količinama sa znakova i mogu po Naprotiv, opasnosti zdravlje. trovanja bilo ako se učestalo teška kronična a sa nastati daju, pojenjem nije trovanja krave kada nisu redu. nešto sa solju najčešće Trovanje kuhinjskom nastaje dođu bez da dobivale zatim količini,mogućnosti poslije većoj sol, je soli može

izazvati

i

a

o

sa

muzare

na

u

uzmu

a

do

većih

količina

u

vode.

goveda kuhinjskom soli, nju je ako dosoli i mogu ako se su ma oskudjevala je pohlepna, je pogotovo Smatra da količinama i tako otrovati. za uzeti je golemim čepaju do tri i doza letalna uginuće) jedan pol kojaprouzrokuje (količina govedo obalama nenavikla život na se masovno Goveda mora mogu kilograma. žeđ žestoku morsku otrovati zbogdjelovanja popivodu, osjećajući pijući ako i isto će se i tako soli ponovno se dogoditi dalje truju; piju jene solne soli ili nekontrolirano najedu napiju otopine,poslije goveda sol lako vode. količine da Naime,kuhinjska dovoljne majumogućnosti piju štetno zato se iz djeprekobubregamokraćom; izlučujetijela prvenstveno vode način će i količina većih ublažiti može pitke taj davanjem lovanje česti nemili ovakovi su višak soli izlučiti mokraćom. prilično događaji Ipak stoku ako na se pazi. draže koncentriranim soli uzete količine Veće u kuhinjske otopinama soli želuca i i sluznicu upale.

Trovanje kuhinjskom crijevaprouzrokuju suhoći sluznica se u u proljevu, podrigivanju, usta, žeđi, govedaočituje velikoj znakovima zatim otežanom u učestalom općim disanju, trovanja, mokrenju, otrovanih mišića.

Većina slabosti i solju tjelesnoj općojkljenuti posrtanja, soli. Ponekad 48 sati nakon brzo već nakon 6 do uzimanja životinja ugiba, teške critada soli može biti upale kronično, nastaju kuhinjskom otrovanje sluzi i da i Liječenjemože pokušati davanjem bubrega. jeva oštećenja veterinara ukoliko i naravno stoka što više vode se koji pozvati stigne pije krvi. klorid i sredstva će dati za cirkulacije (kalcijev pojačanje protuotrove koristiti zaklana Na mogu goveda prisilno vrijeme Pošto

redovito

hrana

oskudna

na

su

veo-

na

se

se

u

na

a

more

a

se

ne-

se

na

se

ne

sa

a

sa

se

:

.

se

za

meso.

*

M.

W.

POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU O PRIJEDLOG ZAKONA zakona o 1983.

28.

U Saboru Prijedlogu raspravljali zastupnici srpnja i i to: u o Vijeću općina udruženograda, Vijeću zemljištu poljoprivrednom Društveno vijeću. političkom br. 239, stranica doznali sa O Vjesnika« »Delegatskog samojraspravi neke od 1983. iz 14. primjedbe. kojegprenosimo srpnja Tko se smatra poljoprivrednikom zakona član 5. stav. 1. na amandmana koji Prijedloga pristiglo je Najviše tekstu Prema zatko se smatra o tome Prijedloga poljoprivrednikom. govori ili vidu radom osobnim kona to u glavnog dopunskog k oji građanin je su

|

"

smo

'

za-

116

ili zemljište ima na vlasništva pravo koje poljoprivredno nimanjaobrađuje iskorištavati. može ga drugopravo temeljemkojeg da steknu status u radnom Za odnosu, koji građanima, omogućavanje vidu radom ako osobnim obrađuju dopunskog zanimanja poljoprivrednika društvezakonom koliko nema se 10 ha predlaže, zemljišta, poljoprivrednog amandmana kaže u se, nog skupština ostalo,obrazloženju opravdanja, i iz Županje te i Ćaić (Adam zastupnika Bjelovar Osijek zajednica općina iz tih Životna Štimec). je »glavnog egzistencijagrađanaosigurana Stjepan bi se samo i »poljoprivredna angažiranost«, negativno zanimanja«njihova odnosa. iz i zadataka odrazila na radnog poslova izvršavanje zakonska poljoprivrednika omogućava definicija Nadalje, predložena status i tako s da stekne se svakom poljoprivredniizjednači građaninu taj iz i kom jedinoglavnozanimanje upozoravajuSkupkojemjepoljoprivreda radnom odnosu da radnici Slatina. To Podravska štine [općine ujedno znači, iako obrađivati u mogu predložezemlju jeintencija dopunskomzanimanju i vlasništva da tu se pravo nog kategoriju ograniči zakonskogrješenja na prava poljoprivrednom zemljištu. druga znači zakona formulirana kako A odredba u prijedlogu liberalizaciju je sada važeći zakon i u odnosu mogućnost agrobiznis. politike zemljišne maksimum da bi smatra amandmana “Većina nepozemljišni podnosilaca biti 1 ha. morao ljoprivrednike da se stavu traže I. amandmana zašto to razlozi Sve su podnosioci iz zakona člana 5. poljo»dopunskog« definicije riječi brisanjem Prijedloga radom vidu osobnim dopungrađanakoji isključi kategorija privrednika zemljište. poljoprivredno obrađuju skogzanimanja starosti zadržava se Status gok oji zbog (65 građanin poljoprivrednika baviti odnosno 60 dina života poljoprivrednom dježena)prestao muškarac, ili ili to učinio bila mu zbogpotpune glavnozanimanje, je latnošću, koja je Iz Oppoljoprivrednih poslova.Skupštine nesposobnistiobavljanje trajne Zanisu starosti da te Stubica ćine skladusa godine upozoravaju Donja individualnih i invalidskom konom o mirovinskom poljoprivredosiguranju života.

55 60 odnosno da ih se snizi na i traže nika godina i 4. ovog stavu se smatra, prema člana,građanin koji Poljoprivrednikom dade izza kod uprave organa poljoprivrede nadležnog poslove općinskog radom obrađivati da će osobnim poljoprivredno zemljište kojenamjejavu već rava kategorije poljopriSlijedom spomenutograzgraničenja pribaviti. amandPodravska iz i vrednika Slatina, nepoljoprivrednika Skupštine općine da dade to 5. stav člana traže da se manom koji precizira je građanin taj vidu radom da će osobnim u kod uprave organa glavnog općinskog izjavu Za obrađivati pribaviti. zemljište kojenamjerava poljoprivredno zanimanja i stava 5. prema te traže Karlovčani od razliku brisanje mogućnosti, njih roku ako smatra takav ne se g opoljoprivrednikom dvije građanin kojem ili ga obrađivati. dine od ne počne zemljište poljoprivredno izjave pribavi na statusa temelju poljoprivrednika pismeneizjave Razlog utvrđivanje u bi rezultirati zemljištem zloupotrebamaprometupoljoprivrednim moglo i u poljoprivrednika). (kreditiranje drugimpostupcima Kutina i Suština i skupština općina CresSpomenimojoš zahtjeve zakona da se decidirano navede člana da se 5. im Prijedloga dopuni je Lošinj. radi rekrearadom osobnim obrađuje poljoprivredno zemljište koji građanin odmora ili smatra Zadane ne u poljoprivrednikom. tjednog godišnjeg cije “

su

u

uz

.

.:

“

u

“

za

za

na

za

:

u

u

za

u

,

a

.

u

ne

—

.

u

,

117

lee

ua

od

nepopoljoprivrednika kategoriju razgraničiti potrebno 'konomjeprijeko katetih obaveze i navode članovima prava se daljnjim ljoprvrednika, jer i oni olakšala bi se, kažu Time kojima d rugih propisa mjera primjena gorija. što obaveze i se zemljište obrađuju prava drugih zanimanja građana uređuju radi rekreacije. u

za maksimum nepoljoprivrednike Zemljišni u od 1 maksimum za skupštiha, smatraju nepoljoprivrednika Zemljišni da to Predlažu veći. biti bi morao i Brod Slavonski nama Susedgrad, općina Polazište 3 ha budu dopustiti je zemljišta. poljoprivrednog obradivog velikom strane S neobrađeno. ostane da broju druge zemljište poljoprivredno dohocima relativno radnika niskim:osobnim poljoprivredna djelatnost je »vinikakvi Nisu životnu sredstava izvor dodatni egzistenciju. pitanju selu i na radni već kendaši« niti nemaju koji ljudi stanuju »agrobiznismeni« mehanizaciju, poljoprivrednu da, prebivalište.

Vjeruje namjerumijenjati ha 3 obrađivati slobodno mogu zemljišta. n epoljoprivrednici vrijeme i 53. bi članom da U Prijedloga S usedgrad j oš smatraju općine Skupštini dužan da trebalo zakona preciziratije nepoljoprivrednik akopoljoprivredno uradi to dati ili osobno obrađivati obradivo ga zakup, zemljište dio neobrađeni od ovog poljoprivredsnagu zakona, godine stupanja dvije odnosno bi drunog općine upravljanje prešao privremeno zemljišta da ekonomskim naime, vlasništvo. štveno mjerama, ocjenjuju Susedgrađani, kao tek a obradu u krajnja mjera pa i davanjem zemlje, valja zakup, poticati nad vlasništva treba prava Jednakopravno zemljom. otuđivanju pribjegavati vlasništvu u neobrađeno i tretirati poljoprivrednika zemljište poljoprivredno i nepoljoprivrednika. članom da traže se i Korenica Titova U Cresopćina skupštinama za nemaksimum zakona 53. poljoprivrednog predvidi Prijedloga Lošinj se to zemljištatim predviđa (sada području brdskopoljoprivrednike iznosi maksimum da zalažu Korenici se S tim u vezi u taj Titovoj članom). planinskom ha 4 traže za u 2 ha općineCreszemljišta, Skupštini obradivog i one otočane za a 6 ha brdsko na planinskom području, nepoljoprivrednika Lošinj hektar imati ovčarsko-krškom u zemlje Razlog nijejednako kamenjaru. odnosno i u Ravnim npr. krajebrdskokotarima, Slavoniji ili vima planinskim kamenjaru.

—

ne

s

u

za

uz

se

u

ne

a

na

u

na

ne

na

a

—

u

u

BJELOVARSKI

BIKOVI U SLAVONSKOM

BRODU

umjetnoosjemenjivanje godineobavlja pregled inventura to da rekli bi To veda u SR drugimriječima,je godišnja Hrvatskoj.

U. O. preu centrima muških komisija Republička Hrvatske. rasplodnjaka izodnosno te i odobrava, rasplodnjaka, stanje registrira gledava, ocjenjuje imaU SR iz Hrvatskoj rasplod. upotrebe daljnje neodgovarajuće lučuje Slato su: bikovi se demo tri centra u Križevci, rasplod, kojima uzgajaju Brod i vonski Osijek. kao Slavonski Brod stanici bit će U ovom riječiVeterinarskoj napisu bikova i SL Brodu.

U. O. Centra Pregled ocjena matičnoj organizaciji 14 20. 06. 1983., kada izvršena predvedeno rasplodnjaka, je jepredkomisiju Svake

centara

se

za

go-

za

za

za

o

za

118

u

*

“i.

o

--.da

-

reproduktivnih zbog jedan je ocjenjeno jer nalaze iz se i četiri bika 13 uzgojnih organipotječu koji ocjenjenih ističu bikova svih Od stanice predvedenih Bjelovar.

Poljoprivredne zacija Hum i i to: naša Martin, tri među četiri a sinoviEro, bika, njima stau iz i krava programa “bikova oteljeni Hrvatske, potomci Uzgojnoggovedarskog Sasovca iz Nikole Vrban i Predavca iz Vilima naših (2) Bujger uzgajača jama (1)krajBjelovara.

PR A PRO NA REPA A SR NEPO e "Meg 13, bikova

a

M *

“

Između

nedostataka.

izlučen

se

su

.

lj

JESI

Di

o

ROD

ER

KORE

ik

:

OT

Pp

a

ši

+

š

o

že| S

lijeva na

SB

Martin

desno:

HB

78

4812,

e

gamera

po

i

O

sra

SB

Hum

TORE

AP

O

HB

88

5163

i Ero

SB

HB

95

)

5358

o

nosti

muških

Brodu

su:

Bik:

SB

MARTIN

Mamut

M:

Svilenka

KŽ

kg, Mjere: Ispitivanja: Biološki

test:

Test

meso,

83

—

sinova

HB

HASS

M:

Javorka

1.255

Vis.

kg,

—

—

—

MB

—

O.

Slavonskom

u

1976.

04.

Ob.

cm.

prsa:

256

cm

ODLIČAN (4,65) gr. dnevnogprirasta 1.544 Oteljen: —

845

grebena

153

IT A

5, KLASA:

—

12.

HB

86

U.

za

(Vrban)

NR

5, OBLIK 5163

—

V

O:

Potječe: Mjere:

88

—

odgovarajuća vrijed-

3780

—

grebena:

Ocjenakomisije: SB

HB

155

TIP

HUM

Oteljen:

2091

—

Centru

u

08.

165

—

MB

teleta

13

ističu

slika

dobiti

može

se

4812

—

Visina

1.285

na

HB

78

—

O:

Potječe:

Bik:

da

bikovima

podaci se rasplodnjaka koji

Osnovni

12.

1977.

3766

Pr.

(Bujger)

cm,

Ob.

269

prsa:

cm

.

119

ji

) bo

a

sd

i

a

a

da

i

a

a

Bal

a

Pb

di Šo

o

dh

Ispitivanja: Biološki

test:

Test

meso,

na

teladi

65

sinova

14

Ocjenakomisije: TIP

Bik:

ERO

SB

HB

95

—

Potječe:

SB

:M:

Plemenka

Mjere: kg Ispitivanja:

Vis.

Biološki

test: 95

Test

meso,

na

MB

Oteljen:

02.

IA

1979.

4307

—

883

—

grebena

(Bujger) cm,

Ob.

260

prsa:

cm

odličan

—

(4,78) 1.587 gr. dnevnogprirasta

—

Ocjenakomisije: Interesantno da bik Ero u istom centru imade svoga je, Ot. 06. 02. od iste i Zartera 1981.) kojipotječe majke TIP

—

5, KLASA:

—

151

sinova

(4,79) Gr. dnevnogprirasta 23.

HB

75

teladi

12

5, OBLIK 5358

—

1.487

—

—

—

EFEB

1.290

Odličan

—

5, OBLIK

—

—

5, KLASA:

I A

oca

mačke.

polubrata (Zmaj bika iz Zap.Nje-

Veterinarskoj spomenuti predstavšto da našim samo ljaju vrijednost, dokaz, neprocjenjivu uzgojnu je stajama vrhunsku kakvoću bikovskih majki. uzagajamo Na način da stvarno muško bikovskih taj dokazujemo majki potomstvo iz stanice na Uzgojnih Poljoprivredne Bjelovar organizacija značajno utječe Dokaz da danas tomu tri centra' u populaciju goveda Hrvatskoj. je, U. O. Hrvatske nalazi 67 bikova simentalske od rasplodnih pasmine, toga iz 18 ili 27% stanice njih Poljoprivredne je uzgojnih organizacija Bjelovar.

Bikovi Centra U. O. Slavonski Brod vrhunsku kakvoću dokazuju ških što da će se od dobiti kvalitetno rasplodnjaka,jejamstvo njih potomstvo, odnosno Poznato da genetsko poboljšanje zemaljske populacije goveda. je, sa poboljšanje jegenetska najveća prenošenjem putem selekcije oca kćer. biti to nam a na mora Zbog toga sina, najmanje putem majke tri bika nalaze se jošjednapotvrda koji uzgojnevrijednosti spomenuta rasplodu SLjBrodu, Kako smo našem da osnovni programu postavili zadatak, uzgojnom koristimo maksimalno muških i ženskih kapaciteteproizvodnji potomaka, da to možemo ostvariti znati tih proizvodne kapacitete životinja.

U dok dođe do rezultata govedarskoj proizvodnji kojadugotraje krajnjeg izbor ovisi o (cilja) značajan rasplodnih životnja, jepravilan jer njima genetski trud uložen tome rad. pa prema i cijeli napredak selekciji Tako i ovi bikovi iz Centra U. O. Slavonski Brod kada pojošdobiju datak bit će Očeproizvodnji mlijeka (kćeri) jamstvo genetskog napretka. da vrhunac elitni što se, kuje jedanpostigne najmanje kakvoće, razred, tj.

Isto tako možemo da cilj govedarstvu. jekrajnji sigurnošću očekivati, ćemo narednom od imati tri bika razdoblju jednog planskom Hrvatske.

SR kruguosjemenjivanja Sreveć tradicionalno iz Sl. bikovi uz najkvalitetnije Broda, Spomenuti kao da smo Križevcima zavodu u potvrđuju, razmnožavanje dišnjem a kao vrhu proHrvatskoj, govedarske proizvodnje gojnaorganizacija od svih centara izvođači muških umjetnoosjemerasplodnjaka priznati Hrvatske. njivanje dipl. ing.

MajhenBožidar, Danas

bikovi

stanici

u

Slavonski

Brod

u

*

.

u

se

sva

za

a

za

osnova

mu-

za

na

u

u

u

u

a

moramo

se

u

za

o

u

sa

u

ova

u

—

u

uz-

za

na

u

za

120

PROČITAJTE, ZANIMLJIVO i veterinarskih

JE

Jugoslavije Kongresu ostalim među koncem održanom 1982. u raspravproblemima god.

Skoplju Evo nekih i i o u mlijeka Jugoslaviji preradi podataka. ljano je proizvodnji stalnom odnosu SFRJ u u na u 1970., mlijeka Proizvodnja porastu; proizje i sedamstodvadeset do 1980. litara za milijuna porasla milijardu .vodnja je i četiri ili za 1980. iznosila te u dvjesto milijarde jedanaest milijuna 40,80%, je oko 1975. iznosi rasta U litara. poslije god.

2,6%. godišnja Prosječna stopa i iznosi svega 1% nešto usporen od 1978. prosječno godišnje. periodu porast je 97%. Oko 92% dobiva od se mlijeka krava, preko proizvode Mlijeko uglavnom učešće stalnom razliku od u individualni za Njihovo proizvođači. je porastu Oko 3/4 društvenih u mlijeka opada. ukupno kojimaproizvodnja organizacija Na individualnom se u mlijeka prerađuje mlječne proizvode. proizvedenog litara davale Prema sektoru krave 1980 1576 u u su prosjeku god. mlijeka. komiteta 433 za se podacimaSaveznog poljoprivredu proizvodipreko hiljade litara od kao sirovo tona a oko se proizvoda mlijeka, jednumilijardu potroši velike ovako mlijeko.

Potkraj mljekarske proizvodnjepreradu orijentacije maslaca. izrazita nestašica povremeno ipak nastaje Prema komiteta ima za u poljoprivredu podacimaSaveznog Jugoslaviji od nalazi 127 zatim se u SR u SR mljekara, toganajviše Hrvatskoj (35), Srbiji SAP dok SAP i SR izvan SR BiH i SR 22, po (25), Vojvodina Slovenija imaju Crna Gora Kosovo ima 4 1 a SR 11 Prema mljekare.

Makedonija mljekara. da u zempodacimadobijenim proizlazi našoj putemanketiranja veterinara, sabirnih od Od ima stanica 8.648 za lji otkupmlijeka proizvođača. togaje skoro SR ima 2.154 sabirne SR u polovinaHrvatskoj, (4.146); Slovenija stanice, BiH bez SAP nešto više a SAP 987, SR Srbija 900, Vojvodine preko Vojvodina od 400. SR Crna Gora sabirnih stanica. veterinarskim nema registriranih U službama i autonomnih oko 500.000 prorepublika pokrajina je registrirano ima izvođača bez SAP a zatim mlijeka.

Najveći broj Srbija Vojvodine (208.000), SR Hrvatska (112.365).

Promet stanovniku raste u 5 po mlijeka, posljednjih mjerenpotrošnjom od 2%. U stalnom i po godina stopi proizvoda, porastu je prometmlječnih i ubuduće. što Promet na malo u na ukazuje porast mlijekom trgovinama 50% od i čini nešto u ispod ukupnogmlijeka prometu.

Osjeća je porastu veća od individualnih i se sve tendencija otkupamlijeka proizvođača njihodruštvenom i sa vog proizvodnjompreradommlijeka. povezivanja Kontrola kontrou SR su mlijeka gdje jenajbolje organizirana Sloveniji lom i obuhvaćene količine odnosno najveće mlijeka, mlječni proizvodi.

"Na

V

Saveza

veterinara

tehničara

na

u

.

M.

W.

121

MLIJEKA

PROIZVODNJA

DNEVNA

ruku

prof. Stjepana »Mljekarstvo« knjiga dio smo prozanimljiv »Dnevnoj objaviti dra

Iznenada, je 1923. Odlučili iz godine Filipovića izvodnji mlijeka«. vide velike zato kroz 24 sata, pa se radi Vime dan, cijeli jednolično Mi što se izluči za to kao množini i u sastavu mlijeka, vrijeme. promjene trokratnu uzeti na kod tih ćemo mužnju dan, ovdje promatranja promjena danas savremenom mljekarstvu: kojaje najobičnija li više nego da odmah Tu ćemo podnevnog mlijeka opaziti,jejutarnjeg da to Ali ćemo obrok i da i opaziti,jejutarnje najposnije, najmanji. jevečernji Evo imade u dok masti, uzevši u koji najviše postotcima. primjera, večernjem davala krava kom 6 izd. str. iz Fleischmanna. prema 177/8, jejedna uzimljemo kroz cijeli jedanmjeseci: veče: ujutro: podne: 9 4,88 kg.

6,5 kg. kg. % masti: 6,1 kg.

4,2 kg.

3,3 kg došla

u

nam

.

o

ne u

u

:

|

u

u

kod

svih

krava.

tako, je je što između krave Štopak večernje razlog mlijeka, dajunajviše jetaj, izjutra i i vremena, pa taj je gornjemprimjeru mužnjeprođe najviše jutarnje razmak 8 i 4 sata. vremena 12, utvrđena se trokratnom danas Zatim da mljekarstvu, činjenica uopće je 2 kad 24 muze na samo više se znatno nego puta. mlijeka, mužnjom dobije teosobito a se u ovo važno, još nije Međutim,poštoje pitanjemljekarstvu Nestora navešćemo mljekarskog ovdjemišljenje pokusima, ispitalo meljito veli o On biti za Fleischmana i to će toj podloga praksu. najsigurnija doslovno str. ovo: a na stvari 6.

177., svoga djela, izdanju razdobdan. Uz dvokratnu a sa Dvokratna na mužnju, jednakim mužnja nešto više i nešto često uveče dobiva se nego u jutro. mlijeka, masnijeg ljima, dva ili tri li mora Obratno se mljekarstvu, puta Pitanje događa. rjeđe je, Zato ćemo i mnogo dan na musti, važno odmah pobliže njemugovori. ćemo samo o spoo ovom Ovdje mužnji. predmetudolje,trokratnoj govoriti Dvokratna trokratne da se dobre strane mnogo : mužnje precjenjuju. menuti, češća više svakako kravu muči nego mužnja, mira, manje,dajejoj mužnja svakih ako se muze te i zatim podjednako udobnija,daje, laganija jejeftinija, i što masti 12 sati, u nego podnevno jednačnije, jejutarnje, mlijeko, kojeje licu na Ako ne trokratnu se uz mlijeko prerađuje mlijeko mužnju. večernje onda to dan li se ono na te može samo odvažati,je jedanput mjesta, do lakše dvokratnu nego pomnogo s ačuvati, mlijeko večernje jutra mužnju kad se Za uredno od trokratne dnevno najzgodnije, mljekarstvo mužnje. je tri dan dok dva a na samo jedanput šalje, je puta mlijeko putaneugodno, Ali

ne

samo,

da

to

kod

bilo

te krave

nego

to

|

u

u

-

nam

.

u

se

u

,

se

o

.

uz

,

sasvim

mučno.

2 puta..

Pošto nekim u kratko izveli, pokazaše, kravama, vrijeme više i da se uz tro ili četverokratnu mlijeka, gdjekada mužnjudobije masnijg to se onda dvokratnu masti i za 20% te za 25% uz nego mužnju, mlijeka više, ako to samo redovito tri da se krave na preporučivalo, je puta dan, veći Ja da trokratna uz ne prihod, drukčije velim, mužnja daje moguće. od dvokratne na osnovno no jednake prilike, mužnje, ipakjemojeuvjerenje, mužnja su se na pokusi, koji

Trokratna

na

dan.

Redovito

se

krave

muzu

na

ili 3

dan

muzu

ne

122

>

eee

ro

o

eine

dedeki

naa

ao i

and

ch o

a

_-=.4

iskustvu

Prema

velike

procjenjuju. 6-7% brojnimopažanjima, za trokratnu dobivalo uz se mlijeka, mužnju jedno Kleinhofje dvokratnu uz toliko i masti, više nego a mužnju.

Tapiau, uvede većem da Kad bi se tko dosadašnje mljekarstvu Injesto odlučio, da to onda ne ili dvokratnu trokratne smijenipošto mjeri obratno, mužnje malim se višak ili po pokusima. koje dobije mjerilom, očekiva, manjak,koji vimeu kod vremenu Bez se po šupljina pojedinih životinja prilagodi dvojbe U u u i onim alveola nu kojoj djeluju. mjeri, onoj koje njima silama, broju vrlo onda da razlike u se s to se vjemliječnosti, početka događa, umanjuju onda na U velikim se isčeznu. sasvim koncu na paši, gospodarstvima, rojatno zadružnim velikim u ili kada se zabranjuje mljekarama, prerađuje mlijeko i bi se u malim od sebe. Ako sama trokratna gospodarstvima postigao mužnja stim u savezu. su ni ostale kao višak Svakako neprilike koje troškova, trajni Da brzo. se ali na tri vrlo ali dva musti nego puta, savjesno, bolje puta, je k tome istom mnogo g djekada mlijeka daju, koje krave, oteljene pak moraju samo dan se zna na po sebi. i tri i više musti, puta među mirna nikad nisu tri dan na se muze, razdoblja gotovo puta Gdje od miroveće znatno do uveče od Većinom se ujutro jednaka. jerazdoblje veća razlika između i Radi i toga jest mužnju: večernju vanjapredpodnevnu dvokratkod kod i masti množini nego u trikratne, mlijeka mužnja pojedinih stvar biti: tako se ova će misli Tako pa ne i sigurno Fleischmann, mužnje. dobro svom svakako u a mora se oprezno pa tačno p roučila, je raditi, jošnije da se ovo malo i bilo ono vlastitom proučava, pitanje veliko, mljekarstvu, teška stvar. to nije da

se

ti višci

u

u

u

“

a

POLJOPRIVREDNI CENTAR SR HRVATSKE POVRATNIKE! nudi

ZA

—

ostalim, program

se,

među

d

: đe

41

povratniku Radniku, ZaHrvatske SR centar u izradio a u ga poljoprivredi jePoljoprivredni tehničkomodela izrađenih od Ilica 101. Svaki je najsuvremenije grebu, iz inozemstva

—

ak K

Mogućnosti

Paioromo šaš,

zaposlenja

ša

i

>

povratnika 123

Ba

de

he

oo

2.

..—--

tehnološko

dostignuće uvođenje proizvodnje.

Program hvača ruke« stručnu u uz u izgradnju gospodarstava »ključ kasniju pomoć poljoprivrednoj proizvodnji.

Tako i sa 20 krava 10 hektara muzara se proizvodnja mlijeka planira i sa od dinara. dohodak izračunat na 5,000.000.— Godišnji ulaganjem je od 1.

1983.

1,650.000.— dinara prema cijenama ožujka Radnici odabrati razrađene s tehniprograme mogu brojne povratnici čkom i financijskom dokumentacijom: ili tov do 70 tov teladi do 70 komada junadi komada; 1) ili krmača i do 600 komada tov za prasadi; 2) uzgoj svinja 400 za ovaca; 3) uzgoj kunića do 500 komada u turnusu; 4) uzgoj 500 5)uzgojpčela košnica; itd. ranog 6)uzgoj krumpira; Tako sa u se kod ugovara Splimljekarama Zagrebu, proizvodnje mlijeka kod dva Karlovcu i 20 krava tu, Varaždinu, drugim.Proizvodnja zahtijeva ili montažna krave stara nastamba radnika.

Potrebna za (obnovljena je sa bioplina. nova) uređajem za proizvodnju i tako

olakšava

obu-

na

za

za

—

18. MEĐUNARODNA

SMOTRA bila

Zagrebuje srpnja 1500 članova kulturnojesudjelovalo umjetničkih U

124

ooo

24.

1983.

otvorena

FOLKLORA 18. smotra

folklora

društava

i folklornih

na

kojoj grupa

zemlje ujutro zagrebačkom jezapočelanedjelju Smotru više tisuća i u uz Zagrepčana gostiju. je Trgu Republike, prisustvo SR Hrvatske Miluime otvorio drug Predsjedništva pokrovitelja predsjednik SR sudionike smotre u tin Baltić.

Hrvatske, glavnomgradu Pozdravljajući Milan učesnidane Baltić slavio velike tih dana kojije je povijesne NOBdožive narodne cima smotre ljepotu da,sudjelujući, jošjedanput poželio a, kroz i narodnih a kao i svečanost plesa, običaja, nošnji glazbe, umjetnosti, međunarodne i bratstva i to i suradnjerazumijevamanifestaciju jedinstva, nja.

Smotra

i inozemstva.

iz

na

u

'

'

međunarodnoj

smotri

folklora

:

trajala otvorenoj glazbeplesa je Zagrebu iz folklorne su Jezuitskom na grupe zemlje trgunastupale brojne pozornici kobio Katarinskom na Na i inozemstva.

Prigorski sajam trgu jezanimljiv i naši stari«! Veliko zai bila su su »Kaj jelipili jela pića: prikazana jemu nalazila hiža« dvorištu i stara u se »prigorska čijem je je nimanjepobudila kože od izradu starih naprava oprema predmeta drveta, seljačkih brojna Svečanost

i

nekoliko

u

dana.

Na

,

za

.

i dr.

j

sudionicima

brojnim podatak je raduje naše i inozemstva. iz raznih zemlje krajeva mlijeka Nas

da

među

bilo i

proizvođača

125

>

sabo

o

-

LIJEK-OTROV

Jeste, moguće je. jemoguće jelijek kvalitativno novišta nauke otrova o lijekovima (farmakologije) pojam jejedkoličini. Neka nak Razlika količini tvar u u samo maloj pojmu lijeka. je je ali ako se uzima od onda može biti žestok otrov. u dozi lijek, većoj propisane da bar od Nedavno su pokazala obavljena dvoje petpacijeispitivanja kako nikada onako nata uzima ne Štaviše, lijek njihov liječnik. jepropisao ladice i noćni u su stanu, puna kuhinjske druga koja lijeormarići, mjesta nikad To da velik dio dobivenih g ovore kova, upotrebljen. nije nije preparata da skladu redu.

Prvo i pravilo lijekovima je postupamo svaka dobili od uziu smo liječnika.

Također, instrukcijama koje promjena nakon U sumože učiniti samo s se konzultacije liječnikom. manju lijekova koristi. više štete nego možemo našem znatno organizmunanijeti protnom, svake To moramo stalno na imati sve umu, lijekova godine jerpotrošnja je uzimaraste i rizik od a time štetnih, nepovoljnih posljedica veća, neizbježno nerado i da velik Ne oteti se mogu dojmu i brojliječnika preko njalijekova. bolesnika više mu o su informacijalijekovima koje dajuči volje podučavaju lida oba Smatram na u mu informacija, smjera, relaciji prepisali. izmjena U interesu treba i da bude mnogo jednog ječnikbolja efikasnija. i drugog. bolesnik, da i velik se Ne mogu broj koji zaboraviti, postoji preparata smijemo tih bez slobodno u Potrošnja lijekova kupiti ljekarnama, liječničkog recepta. štetnih vrlo velika i oni također nego Prije pridonose povećanju nuspojava. je osobito farmaceutom takav što se s u ljekarni, lijek uvijek posavjetujte kupite ili osobu ili malo i ako oslabljenu pak dijete, kupujete dojenče lijek stariju teško Neka bude trudnicu i vam ne za svog dojilju. zapitati liječnika smijete ili ili neku već ima oštećenu dati takav osobi koja li jetru bubrege preparat težu bolest. drugu da

Zar

Sa

i otrov?

istovremeno

sta-

.

u

s

osnovno

u

s

za

KAKO Moramo

da

POSTUPITI U TRUDNOĆI?

jošpostoji informacija priznati štetnim većine maternici. u djelovanjima lijekova plod majčinoj mogućim Iako smatralo da to s se jepoznatatragedijatalidomidom, bezopasno je sredstvo deformirane uzrokovao za a 10.000 umirenje,tajlijek jerađanje dramatski da štetno na mogu djece, pokazala lijekovi ploda, utjecati razvoj malo mi Znamo da neki znamo o mehanizmu ipak još lijekovi togdjelovanja. uzrokovati abnormalnost i da su te abnormalnosti ako mogu vjerojatnijeje uzet tri trudnoće. u prva lijek mjeseca Prema uzimati ako nisu ne pokušati tome,vjerojatno jenajbolje lijekove, trudnoće.

Vaš će za ako imate neophodni, vrijeme doktor, teškoća, propisati vama testirani i su se lijekove koji koji pokazali sigurnima.

Vaš liječnik danas

vrlo

malo

na

su

126:

kliničkih

o

HRVATSKE

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa organiziranog 29. VI održanog Red.Ime, prezime br. uzgajača 2.

Predavac Pikivača, I Lovrić, Predavac

3.

A.

4.

LL Futač,

5.

6.

Pikivača, Z Pavlović,

7.

M.

8.

L

1.

—

[

1983.

R.J.

STOČARSKI

SELEKCIJSKI

CENTAR

rasplodnih junica simentalske kod Bjelovara godine u Rovišću

Prigojni br. junice

Težina

kg

pasmine

Postignuta

Kupac

7729

650/II

7699

595/II

cijena PZ 161.500,Krapina _ —»Sirela«, Bjelovar 151.100,-

3797

570/Ila

152.300,-

__iklasa

— 148.300,- = 140.600,-

»Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar —»Sirela«, Bjelovar —»Sirela«, Bjelovar PZ Krapina

525/II

137.800,-

PZ

165.300,-

PZ

Sikirevci

5067

—670/II - 560/Ila

149.500,-

Krapina —»Sirela«, Bjelovar

5075

595/II

150.400,151.100,-

—PZ

Sikirevci

5115

600/I

164.000,-

3583

560/lI

3577.

570/II

144.400,146.300,-

=

16.

Brnić, N. Brkić, A. Kos, Orebac Rovišće S. Buček,

7306

17.

S. Vargić,

Orlovac

17136

18.

J.

Vadljević, Ruškovac Ždralovi

[

4806

Predavac

7755

Predavac

T752

— 595/Ila 570/II

Topolovac

7644.

—540/II

3776

9.

Šingerberger, Maglenča Nevinac M. Markesina,

5149

10.

M.

Markesina,

11.

M.

Grgić, Nevinac

Smrček,

Z.

13.

14.

15.

«19.

'20. :21.

22.

23.

24.

25.

Nevinac

Štefanac, Nevinac M.

Nevinac

12._D.

.

i mjesto

sajma

-—

Kašljevac

Margetić, J. Margetić,

17306

Sasovac

17238

Žabljak

7419

7364

665/I

176.400,-

4352

625/II

156.800,-

4351

590/Ila

156.100,-

4364

540/IIla

27.

28.

J. Kirin,

29.

D.

30.

V. Bujger,

31.

M.

32.

42.

Gudovac Majcan, Gudovac L Matak, V. Bujger, Predavac ĐD. Rumenjak, Većeslavec Većeslavec D. Rumenjak, 1 Markešić, Udovljani M. Bogat, Miholjanec Srdinac D. Vučković, Žabno I Kušec, F. Miloš, Žabno N. Jokić, Hrsovo

43.

N.

Jokić,

44.

D.

Vodopija,

45.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

46.

47.

48.

Zdjelice Starčevljani

D.

Sabolek,

Predavac

Predavac

Horvat,

D.

515/II

152.300,150.400,157.100,-

—540/II

4237

—615/Ila

142.400,-

4332

580/II

148200,-

T7130 7655

— 615/Ila

161.800,-

4974.

615/Ila

4953 7132

—575/Ila

3736

620/II

3725

7641

5151

655/Ila 565/Illa

620/IIa

57O/IIla

»Sirela«, Bjelovar —»Sirela«, »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar Vrbovec Jagatić PZ Krapina »Sirela«, Bjelovar —»Sirela«, Bjelovar PZ Krapina »Sirela«, Bjelovar —»Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar PZ Krapina —»Sirela«, Bjelovar —»Sirela«, Bjelovar PZ Krapina —»Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar —»Sirela«, Bjelovar PZ Krapina »Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar

Bjelovar

—

—

= 137.600,168.500,-

4198

»Sirela«, Bjelovar

— 135.900,= 157.100,<

Sasovac

Bogojević, Bedenik E. Kolomar,

26.

555/Ila

— 595/IIa —570/Ila —560/Ila — 595/Ila

Maciček, Ž Đurišević, Rovišće D. Sabolek, Starčevljani D. Sabolek, Starčevljani L Brdo T. Kovač, 1 Horvat, Kapela G. Podgorci M.

4985

540/II

151.100,140.600,-

140.600,160.900,-

=

= 160.900,160.900,-

143.300,-

630/IIla

< 155.800,= PZ 154.700,-

Sikirevci

5972

555/II

143.500,-

PZ

Sikirevci

5915

570/II

146.300,-

PZ

5775

—640/Ila 630/Ila *

138.600,-

26169 26358 26347

545/llla

600/I

153.300,-

165.600,-

163.700,-

Krapina »Sirela«, Bjelovar

=PZ Sikirevci

—»Sirela«,Bjelovar »Sirela«, Bjelovar

— PZ 152.000,164.000,-

Sikirevci

26309

600/II

Hrsovo

26470

Virje M. Ljubić, Virje J. Matok, Daruvar, K. Miljanić, Narta

10916

— 550/II — 650/II

139.500,-

- 600/Ila —

151.100,-

PZ

158.000,-

»Sirela«, Bjelovar

Hrsovo

P. Petričec,

10890

11365 11254

550/IIla

595/II

142500,161.500,-

= =PZ Sikirevci

»Sirela«, Bjelovar »Sirela«, Bjelovar Sikirevci

Mr

Milan

Bolić

127

asti

m i m dino.

dado

ita

ba

ši

=...

oo...

<.

m

KAKO

POSTATI

POZNAVALAC

VIKEND-ŠKOLA

Sve

ljekovitom bilju

i 18. PROSINCA

17.

1983.

LJEKOVITOG

BILJA

|

GODINE

SUBOTA

OD

NEDJELJA KRISTALNOJ DVORANI

U

BILJA

saznati:

možete

o

LJEKOVITOG

14 9-17

HOTELA

—

20

SATI

SATI

»INTERKONTINENTAL«

—

ZAGREB

Organizator »Ljekovita biljka« pod pokroviteljstvom Radio Velika hotela stanice »Interkontinentjednika »Vikend«, Gorica, tal« seminar temama: sa Zagreborganizira slijedećim 1)Uzgojljekovitog bilja i 2)Raspoznavanjeodređivanje biljaka i 3)Branje sušenje bilja i ostali od 4)Čajevi bilja pripravci ljekovitog i oblozi od 5)Kupke bilja fitoterapije 6)Povijest Metode u fitoterapiji 7) Mikroelementi u bilju 8) i 9)Homeopatijabiljke o bilju 10)Propisi ljekovitom domaćinstvu u 11)Upotrebabilja gljiva 12)Ljekovitost Vas za 13)Uspješni recepti i biljke.

14)Radiostezija svečani ovom na seminaru, zajednički diplomu sudjelovanju Skripte, školarinu. uračunati su u ručak uz u usluge nedjelju prateče od 1.450.- dinara. iznosu u Kotizacija izvršiti do možete i uplatnicom poštanskom Informacije, prijaveuplate društva 1983. na 5. XII »Ljekovita prirodoslovnog apoteku« godine »Biljnu 18 sati. Suizmeđu i svaki dan 71, 8 revolucije Socijalističke Zagreb, biljka«, Prirodoslovno

društvo

—

o

od

botom

sati

8-13

adresu

Vašu

Molimo

041/417-877.

telefon

ili na

potpunu

Doviđenja!

aaa

aaa UREDUJE

UREDNIČKI

Šime

Erhatić, dipL inž, Dragutin Dapo, dipl vet, Nada inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav Majić Glavni urednik: Zlatko i odgovorni Mašek, dipL vet Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl inž Vlasnik

i

izdavač: Udruženje

mljekarskih

Uprava

i ustanove

18000

maasai

ODBOR

Franulić, inž, Petar

SRH.

radnika

aaa Jelenić, dipL inž, Tomislav

i uredništvo:

Kolak, dipl

Zagreb, Ilica 31/III, telefon

424-420.

pretplata

Mjesečna Tisak:

SOUR

privredne

za

»Vjesnik«

organizacije TM,

OOUR

—

Zagreb

128

moe

e su

op

=

aan 4.

ou

.a-

..

di

<

ki

ako

<

mona

ha

:

“u.

-.-

o

dinara,

a

za

mlijeka

proizvođače

800

dinara. :