6 vs tdi
68
AŠ seaćii“ Rida. apr. "SA. a
_-._
.---—:
RADGONSKI
POLJOPRIVREDNI od
19. do
28.
SAJAM
kolovoza
međunarodni
1983.
je Radgoni Gornjoj inozemi naše iz uz zemlje izlagača brojnih sudjelovanje poljoprivredni sajam Radrado Gornjoj stva. Stočari poljoprivredni sajam poznati ovaj posjećuju Tako ove su stoke. i ratarske i stočarske opreme radi izvrsne primjerne goni i iz i stočarske izložili Austrije susjedne organizacije goveda svoja godine Mađarske. simentalsko izvrstno se SR govedo Na tom uzgaja području Slovenije baš da rado naše stočari iz svih čudo, je Nije kupuju. zemlje krajeva kojeg bio poljopribik s Međunarodnog šampion 1 00175) (bik »Negro« togpodručja 1983.! Sadu za Novom u godinu vrednogsajma tako razna pa održana Za savjetovanja poljoprivrednog sajma vrijeme simentalskom o Tako na govedu i o simentalskom savjetovanju govedu. jeJovan dr akademik vodio p redsjednik Evroppočasni Belić, raspravu prof. iz inž. Milan agr. i mr simentalsko za dipl. Erjavec, govedo skogudruženja osim zavoda predsjednik je toga Murskoj.Soboti, Stočarskoza Slovenije. goveda simentalskog Komisije selekciju veterinarskog održan
U
u
su
u
oodinja
Bik
»Negro«
—
go go dora
i
oji Lia sjE.
poljoprivrednogu 1983. godinu sajma
Međunarodnog
pobjednik
BA
ČR
za
Novom
Sadu
naziv:
»Lisasto
.
nosi
koji govedo simentalsko k atalogu primjernomili stočari država« »Simentalsko treh dežel« govedo triju prijevodu govedo Maiz inozemnih naših i člancima izvrsnim stručnjaka se su mogliupoznati akademika članak Iz i prof. đarske i cijelosti prenosimo Austrije.Kataloga U
za
u
dr
130
Jovana
Belića:
GOVEDO
U SVETU | JUGOSLAVIJI veliki 30 upopogledu godinaučinjen napredak Posljednjih je što metoda trebe novih naročito odnosi odgajivanju goveda, primenu metoda savremenih genetike, selekcije, linijskog odgajivanja, populacione tu i razmenu speruključujući ukrštanja, veštačkog osemenjavanja, primene rentabiliteta stočarske što sve u cilju ovojgrani postizanja većeg produkcije. od mera, izložbi, međunarodnih, jednaje koja, Priređivanje pogotovo i rezultate prikazujući napredak postignute pojedinim zemljama, imaju i To će određene stočarstva. sam grane dalji razvoj znatnoguticaja izložene stoke simentalske i ovom slučaju prikazati najbolje ovajKatalog odnosno SR kvalitetom stoke iz naše iste zemlje, Slovenije uporedno susedne dve i Mađarske. Na treba istaći mestu zemlje Austrije da različito: kod simentalska raznim (nazvana zemljama je svetlo domaće šareno i FlecAustriji Jugoslaviji goveče,Sloveniji lisasta, tarka danas i u kvieh, Mađarskoj fajta) srednjoj Magyar južnoj Evropi odnosu delovima te ovim rase, druge Evrope najrasprostranjenija tako uslovima kontinentalne i i (kako brdskoravničarskim) kontinentalne kao crno-bele ima istu važnost umereno klime, nizijske planinskim klimate goveda Evrope. Prednost simentalske kombinovanom svojstvu, je njenomdvojno da istodobno služi i da i mesa, produkciju mleka, produkciju tj. može ta usmeravati bilo više prema dvojnost selekcijom želji, potrebama tj. mleka odnosu iliobratno mada pogledu proizvodnje produkciju da od 5000 mleka smatramo 4% masti i oko kg jeoptimumproizvodnja žive mere -bikova uz dobar ———3,5% proteina-uzkrava,-akg U svim i (odpreko1200 grama) tpvu. zemljamasrednjejužneEvrope prirast 700-kg preko-1000 veliki Naročito simentalska napredak. godinanapravila jeposljednjih mlekoličine znatne kombinovanom dajući proizvodnjom pročula svojom od svih uzrasta tovu. ka uz, takođe količine znatne kvalitetnog i po severnim tih odlika evse posljednje proširuje Zbog ali V. i Švedska, Britanija),po prekookeanskim ropskimzemljama(Danska, takođe tako da danas uzima zemljama, gdje maha, je rasprostraznatnoga kontinentima svim sveta. po njena simentalske O rase svetu, svakako zbogsvojih osobina, širenju njetj. svetsko dosada i značaju govedarstvo svedoči, pored iznetogpodatak da Parizu bila Munchenu Osnivačka 1962. 1961. godine pripremna, je ODGAREDERACIJE EVROPSKE skupština kojajeproklamovala osnivanje SIMENTALSKE RASE. Na XI. JIVAČA Generalnoj skupštini federacije FEDERACIJE SVETSKE 1974. godine Zagrebuproklamovano jeosnivanje SIMENTALSKE RASE. Obe aktivno rade ODGAJIVAČA federacije simentalske šireći i dosvetu, daljemunapređenju saznanja zavisno svim se, po stignuća zemljama kojima gaji, od i cena, potreba, potražnje njenih produkata, njihovog plasmana jednom tj. od ekonomskih odnosno od uslova, rječju agrarnosvakoj situacije zemalja kojima gaji političke Kako danas bitno da svako proizvodnje dalje povećanje je postoji pravac, prespektivi dugotrajnijeg rentabilnog plasmana jasan tj. sigurnost velika kako povepovećane produkcije,našojzemlji potražnja postoji SIMENTALSKO
u
se
u
me
masovne na
u
—
a
u
nam
na
u
rase
sa
rase
ovom
—
rasa
u
—
nas
u
u
u
—
rasa
u
na
u
u
u
rase
za
.
severne
rase
u
za
za
u
u
a
na
se
mesa
sa
*
_————
u
rasa
se
mesa
veoma
vreme
u
ova
u
rasa
u
nom
za
u
a
u
ove
u
na
rase
u
se
ove
veoma
u
nova
ova
rasa
razume
u
u
se
ova
rasa
za
'
a
u
u
za
131
ćanjemprodukcije, kvalitetnog (jer pogotovo proizvodnju ali isto tako i izvoz mesa konsomacija evropski prosek), nijedostigla kombinovana osobine to ova rasa mogu dovoljno čije selekcijompodjedda se odlično ekonomskim meri različitim nakoj poboljšavaju odgovara i kofinancijskim uslovima, mogućnostimapotrebamapojedinih zemalja se ova gaji. jima Ova izložba ima veliki Ona zato će nam u Gornjoj Radgoni značaj. malome i ove rase a na prikazati današnje stanje njenekvalitete, široj je da te vrednosti i prema praksi poboljšava proširi, unapređuju potrebama vezi ekonomskim sredstvima i zahtevima trfinancijskim mogućnostima, žišta i raznim pojedinim zemljama proizvodnjačkim regionima. a
za
mesa
nam
za
—
u
—
u
rasa
u
u
sa
u
POREMETNJE U RAZMNOŽAVANJU GOVEDA PROUZROČENE POMANJKANJEM VITAMINIMA | NEKIM ŠTETNIM TVARIMA U HRANI GOVEDA pronadjelovanju istraživanjima životno lazi i višestruki u tijelu zbijanje dokazuje njihov utjecaj cjelokupno danas vidno zauzima Među i vitaminima čovjekaživotinja. provitamin mjesto što među ostalim naročito karotin i vitamin djelovanjima razloga imaju A, da karotin Danas smatra i veliko razmnožavanje. značenje plodnosti A Vitamin A moćni zaštitnici i vitamin goveda. je rasplodne sposobnosti razliku od nekih reći da se, za treba života. Odmah za phodan održavnje već sintetizirati može A ne vitamin u vitamina organizmu, drugih stvarati, karotin iz kao unosi U hranom unositi. se mora kojeg tijelo provitamin ima vitamin u u se g a A.Najviše u tijelumlijeku izdvaja poslijecrijevima Karotina ima ako za rezervu. i u ga ga dovoljno, deponira tijelo, koju jetri ima izvori karotina Osnovni mastima. su ima iu ga bilje: najviše životinjskim i tako u žuto u kajsijama, (marelibreskvama, mrkvi, obojenombiljuvoću, A zaštita karotina i vitamina zadaća krmi. Glavna iu u tijelu je cama), zelenoj važan zaa naročito reprodukcijurazmnožavanje, tjelesnih stanica, je da vitamin vida i zaštitu tim kože; novije smatraju je očuvanje vrijeme raka konaročito bolesti zaštita a A i ljudi, raka,najteže temeljna protiv že. mikroflore Poznato da odrasla mikroorganizama, govedaposredstvom je vitamine i to neke sintetizirati sami mogu stvarati, svojimpredželucima i tako više što to mogu se same znatno nego opskrbljivati drugeživotinje stvarati ni količinama vitamina. ne mogu Međutim, goveda dovoljnim hranom kao i i vitamin ona ga drugeživotinje unijetitijelo A,pa moraju odnosno i ako obliku karotina i to ne uzmu ga dobiju dovoljnim na količinama to će veoma sposobnost. rasplodnu nepovoljno utjecatinjihovu viiz nalazi Karotin tvar se tijelo izdvaja biljkama kojih životinja koja je da A. za tamin ponephodno plodnost goveda Međutim,ustanovljeno je je i bez količinama i A u vitamina treban pa karotin, pored izvjesnim ili neki recimo što obzira druginačin, lijekom dodatnoj goveda jetijelo biti bez karotina. obliku A može čistom hrani dobilo vitamin ne Naime, ipak i kravama karotin i da danas smatra potreban junicama je zalučenje nekih hormona na svog djelovanjahipoodgovornih rasplođivanje. Zbog A krava. vitamin i maternicu značajan plodnost fizu, jajnike je
Novim
naučnim
vitamina
o
sve
više
se
na
s
su
se
za
neo-
se
u
za
—
u
za
u
sama
u
ne
u
u
u
sam
u
na
u
sam
se
za
veoma
za
132
aa.
s.
.
A
ba
a
mila
e ba
aim.
a
u
do3-B8__44.
mo.
=
u
=.
<.
masi.
+
o
_..
će do
navedenim
promjena nedostaje u sa u nima spolnom poremetnjama jajnika funkciji poremetnje nakon bređih kod već a rezultatima slabim ciklusu sa životinja oplođivanja, i neotslabe te i maternice do rađanja posteljice, zaostajanja upala telenja
Ukoliko
u
ga i nastati
doći
hrani
gore
u
orga-
,
.
teladi.
porne
-
k rmivu, prirodnom A, Samog karotina. hrani će dobit u i Najga preko provitamina pa goveda životinje zelena karotinom sa paša, krma, prvenstveno je goveda opskrba povoljnija zenekoliko Već mrkva. sa sa oranica, zeleno kilograma trava, krmno bilje i ne stoka Zato karotina. količine lene hrane ljeti dovoljne govedadobivaju znatno karotinom sa Zimi karotinu. na Najviše lošija. opskrba je oskudijeva znatno zelenim i travi ima u leguminozama lepirnjačama: ga siliranoj još Karotina dobrom u a kukuruzu, siliranom ima u sijenu. ga još manje manje u nema slami, kukurozovini, prestarjelom sijenu, prokislom, lošem, praktično većini u hrani karotina u i u rano zime Pod goveda je proljeće pljevi. kraj u nastati vrlo mogu naših raspolođipa poteškoće zbog toga krajeva malo, skloni tražiti Znatno uzroke. smo bolesti za i pomanjkanje druge koje vanju silihrani sa se stoku i za bi nastati hrani karotina u koju pretežno moglo i vitamina karotina i repom. ranim Au Pomanjkanje kukuruzom, sijenom vitakarotin sadrže sebi u nadoknaditi sa može i se hrani koji preparatima rečeno
je,već
što
kao
vitamina
nema
ni
u
—
.
min
A
karotina
Osim
goveda
ima
A
i vitamina
vitamin
D
vitamin
i
sposobnost rasplodnu značenje izvjesno za
B.
smetnjama D u hrani vitamina opskrpogoršava m anjak Međutim, g oveda. množavanju i koče remete način se na i pa sa spolne bu taj fosforom, tijela kalcijem štetne D vitaminima posa dobra i obratno ublažuje opskrbljenost “funkcije stalno stoka kada se minerala na ovih goveda. Ljeti plodnost manjka sljedice i dobra D vitaminom sa kreće obilna, naprotiv po suncu je opskrbatijela krmom hrani i stoka sa da se i sve drži u stoku ako se zelenom stajiljeti krmi bi trebala nema u ne i ga zadovoljava zelenoj životinjaga opskrba jer ishrani izvor vitamina U stvoriti suncu na sama i svjetlosti zimskoj jedini osušeno dobro suncu A sijeno. praktički je krmivima i E nalazi redovno zatim Vitamin se kojaobilujukarotinom, kvalitetnom za u u goveda Opasnost nastajanje poremetnjeplodnosti sijenu. E su i prema nedostatkom vitamina tome znatuzrokovane praktično rijetke karotina. nedostatka no nego zbog manje Konačno treba reći da nekim inače koriste se mnogo biljkama koje ishrani iz vrste naročito krstašica u a to su vrste a sve goveda, brasika, i vrste zatim sve u repe p oobičnog stočnog kelja, repica, uljanim postrme sačmama lišću i šećerne u štetne tvari repe gačama glavama repice postoje tako zvani faktori i na koji strumigeni gušavostnepovoljno izazivaju utječu remeteći Smatra da te štetne se tvari plodnost funkciju žlijezde štitnjače. ili da koče iz hrane joda ometajuiskorištavanje funkciju žlijezde štitnjače. ako stoka hrani stalno sa većim se količinama Štetna posljedica hranjenja, tihom se u Priciklusima. očituje učestalijem gonjenju, nepravilnim spolnim li se kroz to stoku i sa hranom hranjuje kojaobiluje bjelančevinama, vrijeme velikim i kabaste a sa hrane više u se manjkom sijena smetnje plodnostijoš povećavaju. Nestašica
vitamina
D
dovodi
ne
se
u
izravnim
vezu
u
raz-
na
u
u
—
M.
W.
133
e
POSJETE MLJEKARI »DUKAT« prođe Mljekari Zagrebu. posjetu To »Dukat« od i u jedna najmodernijih jerjeMljekara je razumljivo našoj tehnološkim obrade zemlji. Potpunojeautomatizirana, cijelim postupkom tj. rukovodi i se elektronikom a to znači prerade mlijeka pomoćukompjutora. Za bi to to velika novost i rado mnoge vidjeli. je Ne
dan
a
da
netko
ne
dođe
»Dukat«
u
u
—
23
aaa
groša adna“A
nila
ea
ae
oraona,Šank
M
Noi
mes
stručnjaci
Mljekarski
iz SR
Slovenije
razgledanju
u
mljekare
»Dukat«.
mljekari mljekarskih posjeti Osim iz SR što su novu su stručnjaka Slovenije. pogledali mljekaru upoznati bili i SR ih tom a o mlijeka prerade Hrvatskoj stanjemproizvodnje je inž. O u drugStjepan Deneš, dipl. potrebi štednje izvjestio energijemljekarkratko ih Zlatko stvu vet. upoznao Mašek,dipl. je Tako
su
nedavno
bili
»Dukat«
u
i grupa
u
ZM.
STANJE GOVEDARSKE
PROIZVODNJE
U SRH
Ukupnobrojno raspolodnih stanje god. pad društvenom sektoru. na Razlika društvenom sektoru odu u i privatnom je kada nosu 1981. krava od 9.535 na na krava. 9.754 Na god. jebroj porastao individualnom sektoru 453.535 sa 1981. 433.511 na u 1982. pao god. tajbrojje Samo od 1978. od 490.082 krave kravu. na 56.571 god. god. tajbrojjesmanjen I unatoč tom krava Tako u stalnom padu,broj podselekcijom je porastu. bilo 1978. na individualnom sektoru 30.599 krava da god. pod selekcijom je bi se 1982. ili za u 41.200 kravu. na 10.601 god.povećao tajbroj krava
nekoliko
već
stalni
ima
u
,
—.
134
==.
oz
maj
i
o
i.če. a
i
daš
dt dn ii
o
beodi, a
a
ii
či
i
a
i
adi
nadi ia
ai
la
a
aa
ia
dak
ia
1
aa
koa
b ika) (132 prirodnim pripustom osjemenjivanjem Umjetnim od 523.409 od sektoru individualnom na čega plotkinje p orijekla poznatoga obuhvaćeno 89.898 je: junica ili 65% 340.053 i umjetnim bikovima ili 8% 40.237 porijekla poznatog umatičeno poznatoga ima 368 U porijekla, bikova, prirodnom pripustu bikovima
ili
a
za
U.O.
bika.
132
štočini plotkinja,
osjemenjujejejalovo SRH. u 27% ukupnogbrojaplotkinja kvalitetnom od 108.123 ZO Na oplodnjom plotkinje području Bjelovar ili nekontrolirano dok svih 79% obuhvaćeno osjemenjeno japlotkinja je je 21% lovao plotkinja. 9% nekontrolirano Virovitice se Na svega plotkiosjemenjuje području čak Garešnice 32% a na plotkinja. području nja, 27% kvalitetno ZO od 27.593 se osjemenjuje Na plotkinja području Gospić ili nekontrolirano čak 73% dok se jejalovo. osjemenjuje Otočac 21% nekontrolirano Na svega području o pćine osjemenjuje 100%. D. čak u Lapcu osjemenjuje nekon29% od 31.391 se Karlovac ZO Na plotkinja području nekontrolirano dok se u a u svega 6%, Slunju osjemetrolirano,Vrginmostu 63% čak plotkinja. njuje 16% se od 70.450 ZO Na plotkinja osjemenjuje području Osijek svega nekontrolirano i Našicama se U SL Brodu ili nekontrolirano osjejejalovao. 58% čak B. Manastiru u a svega plotkinja. 4%, menjuje u nekontrolirano se od 22982 U ZO osjemenjuje 33%, plotkinja Rijeka kvalitetne nema nekontrolirane a u Krku nema oplodnje. pak oplodnje, Senju nekontrolirao se od 49.261 Sisak ZO Na plotkinja osjemenjuje području bile obuhvaćene sve kvalitetnom i da bi oplodnjom Petrinji Kostajnici 15%, nekontrolirano Uni čak 38% na a u Dvoru osjemenjuje. plotkinja plotkinje ili nekontrolirano 78% čak U ZO jalovo, osjemenjeno plotkinja Split je niti i Omišu od u nije osjemenjena Vrgorcu jednaplotkinja čega Obrovcu, nekontroli44% u kvalitetnom svega plotkinja Biogradu Ipak je oplodnjom. ili rano oplođeno jalovo. na se 22% poVaraždinu .U ZO nekontrolirano, plotkinjaosjemenjuje čak 32%. Ivancu 4% Varaždin a u svega dručjuopćine kvaliobuhvaćeno 20% od 114.931 U ZO nije plotkinje plotkinja Zagreb Kraa bilo nekontrolirao da bi u Sesvetama svega 2%, tetnomoplodnjom, 61%. čak pini U.O. i centra za bikova za vlastitih prirodni U cilju uzgoja organizacijevrši test bikova test i se Performan već nekoliko Progeni godina pripust, bikova. uvoza čime na potreba prestala SRH, jepraktično području indivibikovska ima a na 81 sektoru društvenom na U tom majka, cilju sinovi od se propo 271 bikovska dualnom posebnom uzgojnom majka kojih Varaždinu. centru u u gramu uzgajaju poznatomuzgojnom Još
se
ili
nekontrolirano
143.119
se
a
u
se
'
a
u
—
—
135
Koni
o
ni
ak
ai A.
oč
i
i
i
mo
o
i
od
i
e
ds
i
s
o
m
i
dna
Ši
ža.
o
=.
i
ma
i
o
nn
oo
dt
M
ina
m
i
a
lt
Pm
dia
i
i
o
Vrbovec 73, na Najveći broj majki području općine Đurđevac Križevci SL 49, 30, 27, 14, 12, 10, Čazma Bjelovar Koprivnica Požega Varaždin Novi Marof 3. 4, Grub. 3, 3, 3, Polje PetrinjaLudbreg Glina, Novska, Ivanec i bikovsku 2 1 simentalske po Čakovec, Sisak, Zaprešić majku pasmine. U Puli 12 i Buzetu smeđe 3 bikovske Na Like i majke pasmine. području smeđa niti se bikovske nema gdje uzgaja GorskogKotara, jedne pasmina To isto na siva se majke. je području Dalmacije gdje uzgaja pasmina. i Različit Najveći apsolutni brojrasplodnih je brojgrlapod selekcijom. nalazi se na SRH krava u bjelovarske području pod selekcijom našeg regije ili svih 12.449 grla 13,82% plotkinja područja najvećeg togapodručja, uzgojnog nalazi tih na se a području općine Bjelovar. najveći udio grlapodselekcijom ili 8777 svih sa i Zagrebačka regija grla 9,2% plotkinja područja toga ZO nalazi Zatim Karlovac 5.184 se na sa slijede Osijek drugom mjestu. grla, sa 200 sa 3.564, Rijeka 2.740, Sisak 2122, Gospić1.362 i Split 4801, Varaždin grlapod selekcijom. ili iz poveuzgoja vlastitog Pojedine provođenjem kupnjom organizacije ili krava čale 1982. u 4.807 za u odnosu podselekcijom god. grla 11,67% broj na brojgrlapod selekcijom. realiziran ZO 1.828 na apsolutni broj Najveći je području Bjelovar grla ili ili ZO što zatim 873 sa 10,68%, slijede Osijek grla 16,84% jepak najveći ili odnos. ZO Sisak relativni 868 308 sa sa Slijede Zagreb grla 9,89%, grla Varaždin 294 246 135 14,51%, grla8,25%, Rijeka grla8,98%, Gospić grla9,90%, i Karlovac ali svega što relativni odnos. 255 5,31% je najmanji grla Na ZO bilo niti području Split nije provođenja kupnjeraspolodnih grla. Iz navedenih da kvalitetne podataka vidljivo je jeproblem oplodnje prisutan dobrom čemu bi se na služba U.O. i dijelu Republike, selekcijska trebale drugeinstitucije ozbiljno raspraviti. također čak bi se Brojgrlapod selekcijom pojedinim područjima, je reći neznatan odnosu krave u na tim na moglo brojno područjima s tanje da se ne da na tim i i ako bi se područjima opada ukupanbrojgrla govori tim i takovim veći znatno brdskomogao područjima brojgrla uzgajati planinskog područja. ili na skoro neznatna. Prevođenje kupnjagrla pojedinim područjima je i nerealne odnosu na mnoge Nesrazmjerne mlijeka cijene poljoprivredne i teladi veliki su u odnosu na odlaska drugeproizvode, posebno cijenu razlog teladi ženske i one tovilišta u pa u posebno pod selekcijom umjesto rasplod. Kreditna vlastitom i u politika posebnoraspolodnog podmlatka uzgoju od takve Sve veći nedokupnji, jedanje razloga destimuliranja proizvodnje. statak domaće tržište i izvoz veliki mesa za na potakaoje brojorganizacija zaista suvremenih tovilišta. Za tovilišta se lakše kedit i izgradnju dobije dalje svim Hrvatske. se grade krajevima Sirovinsku bazu svi tražioci ali se do jošuvijek imadu, postavlja pitanje kada? bikovskih
nalazi
se
:
.
A
su
o
na
'
a
na
|
u
u
370 Cijena (m) dostigla je cijenu din/kg. kakva bi se trebala biti ako da se zna 1 za Postavljateladi mlijeka pitanje cijena treba To znači 10 litara da bi trebalo biti kg prirasta mlijeka. mlijeko 37 din. Ova normalno I plaćeno p roizvođaču cijena je nemoguća. proizvođači teladi ne tako visoku ali Proizodobravaju teladi, jeipakprihvaćaju. cijenu
teladi
136
—
čao
o
s...
...
-
ovih
dana
astronomsku
od
“
društvenom na stalan sektoru vodnjamlijeka selekciju bilježi rast. Naturalna 1982. SRH iznosila u 5.550 sa proizvodnja god. kg je 3,58% ili 6209 na masti. 3,2 mliječne mlječnemasti kg preračunato proizvodnju VUDIK kravom 641 Holsa Najveću Vukovar postigao je stein-friesian 6.858 i masti. ga: pasminom kg 3,35% Slijede vrlo
uz
RO
»Vrana«
oštru
Biograd
n/m
PIK
Belje IPK Osijek Čepić Agrolabin OKPD PIK
629
krava
6.388
1.499
krava
5.667
2.438
krava
5.618
418
krava
5.353
508
krava
5.280
125
krava
5.266
sa
Valtuna-Pula
Đakovo
itd.
sektoru 305 dana za
na društvenom Laktacijska proizvodnja za: laktacije postignuta je
simentalsku
pasminu
4205
Holsteinsimentalacfriesian smeđu pasminuČepić holstein
6.324 5.667 4116
kg 3,62% i mm kg 3,63% i mm kg 3,52% i 3.48% mm kg i mm kg 3,43% i mm kg 3,48% i
mm
standardne
kg kg kg kg
simentalske Najvećulaktacijsku pasmineod 4721 kg proizvodnju u kod a IPK u postignut je PIKholsteinOsijek pasmine od 7.039 kod simentalske-holstein postignuta jeproizvodnja kg, proVinkovci, friesian pasmine od 5.832 PIK-u u izvodnju kg postignuta je Belje. Na individualnom sektoru kod u 305 simentalske najbrojenije posmine dana standardne 3.750 sa laktacije postignuta jeproizvonja kg 3,73% mlječne veću od 4000 su u: masti, proizvodnju kg postigli proizvođači kod
a
Gudovcu,Kapeli, općinaBjelovar Đurđevac Ferdinandovcu, Kloštru, Virpiopćina Garešnica Hercegovcu općina Djelekovcu, Gali, Hlebinama, Koprivnica Križevci Žabnu i Križevcima općina Pakrac Pokračkoj poljani Vrbovcu Vrbovec Gradecu, Hagnju, N. Marofu Varaždin Ivancu, KostajniciKostajnica i Sl. Grebarju Mihaljevcima Požega B. Manastiru Predavcu
—
—
—
—
—
B. Manastir
—
Ogulinu, Puli,
Podr.
Slatini, Remetincu, Sisku, Dugoj
Resi
Robna
i G.
Stubici.
sektoru stalnom u proizvodnja mljeka poraje stu. sa 8-15.000 litara od Brojproizvođača isporučenih mlijeka p orastao je 4511 1980. u na 6.421 u 1982. a sa više od 15.000 litara god. god, isporučenih od 1.122 1980. 1.327 u 1982. porastao je god. 5-10 krava sa od 3.055 u 1980. se 3.472 Brojproizvođača 1982. povećao 10 i više krava a sa iz 207 u 1980. na 298 u 1982. robna Bod, god.Najrazvijenija na
u
individualnom
na
na
u
137
moa
dai
kana
ad
nalazi
proizvodnja Karlovac.
se
na
ZO području
i Zagreb, Bjelovar,slijede Osijek a
'
.4
'
izuzetno kredita, dobivanja nemogućnosti Uslijed i rasili za soku mlijeka objekata proizvodnju kamatu,izgradnjaadaptacija skoro sektoru idnividulanom na zadnjevrijeme je plodnogapodmlatka tovilišta. u se a pretvaraju obustavljena mnogi kapaciteti iz goproizvodnji otkupmlijeka navedenog Uslijed stanja govedarskoj dine u godinu stalnomjepadu. već paPad rečenoga ranije jenerazmjerom, uvjetovan otkupamlijeka danom svakim i sve kao dr. i riteta teladi, posebno proizvoda mlijeka cijena ženski da budući krava i remonta, većim podbroja ukupnoga smanjivanjem ili klaonici duboko tovu završava u mladak klanjeprivatno itd. škrinje smrzavanje ishranu za ishrane teladi, pored upotrebljavaju poljoprivrednici Mlijeko od također mlijeka. cijene stimulativnija odojakačija cijena je budu da zatako uzoraka i najčešće mlijeka Postajeproblemuzimanja kvalitetno baš oni kinuti mlijeko. nepatvoreno kojiisporučuju proizvođači sabiuzoraka i kontrole prepuštena je Čestopolitika uzimanja organizacije i nema račima stručnjaka. organizatora mlijeka, prisustva individualnom krava na ovako zaustavio bi se Da rapidanpad broja i individualnom društvenom na te da se sektoru poveća narednomperiodu zaokret stimulativan prema načiniti govedarsektoru značajan potrebno je skojproizvodnji: teostalih i Paritet posebno proizvoda poljoprivrednih mlijeka cijena korist u ladi i uskladiti mlijeka. cijene krakvalitetnih kod vlasnika p odmlatka ž enskoga uzgoja Kreditiranje i kao va junica, kupnjerasplodnih rasza i o bjekata uzgoj opremanje adaptacije izgradnje, Kreditiranje i za i spremanje proizvodnju mehanizacije mlijeka, grla proizvodnju plodnih i dr. silaže za silosa stočne spremanje hrane,izgradnju se U kreditiranje uključiti: trebaju za SIZ-ovi poljoprivredeunapređivanje općine a) banke Poslovne stočarstva b) za Fondovi poljoprivredeunapređivanje c) stočarstvadr. međunarodne zajednica d)Agroindustrijska bankarske i obnovu banka za razvoj Međunarodna e) institucije i i poljoprivrednika g) SIZ-a mirovinskog Fond osiguranja invalidskog f) kreditni štedno kod odjeli pri Sredstva poslovnih banaka, građana štednje i sl. štedionice PZ- poštanske Fondovi područja nedovoljno razvijena privredno a, stoke u rezervi brdskoFond za stoke, uzgoja kreditiranje SRH. planinskim područjima i kombinata turističku mljePZ, U privredu putem uključiti kreditiranje sektoru društvenom pona a na i mesnu karsku individualnom, industriju, ratarstva. iz ostvarene iz kombinate akumulacije ljoprivredne rok oti kamatnu dulji ova Za sva stopu omogućiti manju kreditiranja nivou na partiU tom osigurati organizacije društvenocilju plate. kamate. benificirane političke cipaciju treba
čemu
vi-
dodati
u
u
u
za
—
u
—
—
*
_
—
.
—
—
138
za
kn
Značajno je biljne povezivanje proizvodU skoro ne koristi ratarstvo a stočarstvo čitavi nje. zadnje vrijeme stajski gnoj, niz ratarstva. nuzproizvoda Pored navedenih i drugihmjeraorganizirati rasplodnim promet junicanekim tradicionalnim ma u i na ostalim Hrvatske. područjima područjima Stočarske izložbe u su svu svrsishodnost proteklom periodupokazale sa kao okupljanja najnaprednijih proizvođačanajboljim grlima, poda krenu za takovu u mnoge proizvođače ticaj proizvodnju. stočara Ove i ovakove baš su u ne da su pokazale mjere dalekoj prošlosti pobile da jedine mljekarske industrijeprimorane vrše ristrikciju mlijeka otkupa u dane i na određenim Prosto danas nezamislivo određene područjima. je da smo i takovu morali Treba biti ako se problematiku rješavati. optimista, i imati ćemo ako ne viška i teladi poduzmuneophodnemjere radnje, mlijeka ali makar svakodnevnu za i izvoz. za pa dovoljno potrebu po
ZUR-u
dohodovno
i stočarske
S. B.
SAVJETOVANJE GOVEDARSTVU U
O
nana
Zagrebuje lipnja |“ žano stručno zanimljivo savjetovanjeo ga zajedgovedarstvu. Organizirali nički komitet za Republički poljoprivredu i Poslovna šumarstvo, zajednica za i stoproizvodnju, preradu promet stočnih i stočne hrane iz ke, proizvoda SR Hrvatsaveza Zagreba, Zadružnog 29. i 30.
1983.
odr-
>
su
ske
i Privredne
komore
SR
#30!
38
X
AAS
B
Ze.
E
g
*
a
fi
Hrvatske.
A
:
R
Savjetovanju prisustvovali brojni iz stručnjacistočarskih, mljekarskih, veterinarskih i poljoprivrednih, drugih | su veliku koji popunili organizacija Predsjednik komiteta Rep. Za dvoranuPrivredne komoregrada i šumarstvo poljoprivredu dr M. do Dnevni greba posljednjeg mjesta. Strbašić red imao referate: ove savjetovanja je Mr Željko i suradnici: »Društveno ekonomski i Mataga značaj mogućnost SR u dugoročnog govedarstva r azvoja Hrvatskoj«. Dr Ivo Jurić: »Elementi i do perspektive razvoja govedarske proizvodnje 2000. EAP«. godineprema procjenama k omisije Prof. dr Car i suradnici: o Milivoj programa »Informacija provedbi i mesa Industrijska proizvodnja goveđeg mlijeka«. Dr Gavrilović i suradnici: »Iskustva i rezultati Slavoljub proizvodnji društvene i društveno PIK-u na mlijeka organizirane proizvodnje »Bečej« »Bečeju«. Dr Pavo i suradnici: i u i mlimesa Caput »Uzgoj selekcija proizvodnji jeka«. Prof. dr Miroslav Herak i suradnici: i intenzi»Reprodukcija mogućnost u fikacije proizvodnjegovedarstvu«. su
A
AJE
:
za
.
—
u
u
139
a i aeaa
odn
di
ata
problematike razmatranju »Prilog faktor kao proizvodnje«. intenziviranja goveda mnažanja ishrane suradnici: i Zlatić Prof. dr r acionalizacije »Mogućnost Hrvoje tovu«. i u krava muzara junadi tehrazličitim mesa i suradnici: Dr Ivo Novak proizvodnje »Mogućnost Dr
Zvonimir
Robić
raz-
i suradnici:
u
nološkim
sistemima«.
Voditelji savjetovanja
dio
integralni Čedomir i mesa tehnoloških mlijeka«. proizvodnji postupaka intenzivnoj i »Racionalna Brčić: Prof. dr opremanju projektiranju rješenja Josip proizvodnih kapacitete«. za rakao osnove Dr Marko Amon:«Izbor tehnološkorješenja gospodarstava«. govedarskih tehničkih izgradnje cionalizaciju društvenom u »Govedarska suradnici: i Antunović Tomo proizvodnja Ing. IPK-a sektoru na »Osijek«. primjeru i u mesa i suradnici: Petek mlijeka goveđeg »Proizvodnja Ing.Marijan društveno oblicima različitim proizvodnje«. organizirane rasi i suradnici: Auslender plasmana proizvodnje »Program Drago Ing. goveda«. plodnih o sudionicima među su referati savjetovanja pobudili brojni Spomenuti da ustvrditi zato može i se među živu raspravu je sudionicima govedarstvu referat. novi bio sudionika bilo zapravo i svaka jedan rasprava kojeg i vrlo temi orgadobro na dobroj odabranoj Čestitamo organizatorima savjetovanja! nizaciji ZM. Dr
i suradnici:
Pauković
zaštita
»Zdravstvena
u
u
140
m Maradd nno +
ii
kao
POLJANA
141 KRAJ VRBOVCA
Posjetili Poldrugač Poljani čistoća krava i urednost U ševila nas 12 2 je staja.staji uzgaja krava, junice »Dukat« od do i 3 teleta za 50.000 Godišnjeproizvede Mljekaru približno litara 60.000 mlijeka. Zlatu
smo
kbr.
u
141
u
blizini
Vrbovca.
Odu-
E
m o *
B pE 7
Poldrugač
Zlata
Osnovni rali
obrok
oranica!
stoci
sa
svojim
kravama
kukuruzna
u
silaža
je
suvremenoj
koju
se
staji.
priprema
sa
gotovo 7
Posjetite gospodarstvo Poldrugača Poljani! u
ZM.
KOŽA
SKUPLJA
OD
MESA
zaustaviti Čitam dnevnojštampi: »Galopcijena moguće je jedino domaćim sirovinskim odnosno »četvorni metar izvorima, okretanjem koži«; već kože dostiže i od trostruko više od 5.000 nas cijenu prerađene din. kože tako bi par i ako nastavi u se u mogao vrijednosti svijetu cipela skorijoj budućnosti ako što stari tržište kože dovede se ne u red.« stajati milijun, prije to kože kažu deviza i uz sve nema na za uvoz Ipak dovoljno tržištu, da bi imali kože naše ako želimo za za a dovoljno preradu potrebe,pogotovo što više stoke. i izvoziti; moramo imati stočarske Dakle, proizvodnje poticanje od sirovom tvrdi za jedanje najznačajnijih opskrbljenost kožom, uvjeta bolju kolike može od to a su rukoiz se novinar, potrebe zaključiti jednog izjave vodilaca kombinata da kombinata treba za 15.000 Borovo, potrebe osigurati »koliko tona sirove toku morali bismo farstvoriti kože, godine potrošimo od To kombinat 50.000 što mu samo za a sa junadi«. je gotovo Borovo, je i kombinatima? tvornicama Prema sirovidrugim vjerodostojnim podacima iz domaćih izvora stvari se samo za a uvoz ne, kože, 50%, osiguravaju jeu koža račun i kao za samo koju zemaljaZapadneEvrope prerađujemo gotov
obući
u
u
nema
u
141
m
+.
radnu
prodajemo proizvod koži treba tražiti u u razvijanja zanemarivanju sirovoj Razlog koža. Klaza kožari,najkritičnija je njihgoveđa fonda, smatraju stočnoga 360 već u kože ove sirove onice za godinenaplaćuju maju jedankilogram a u mesa od dakle skuplje najkvalitetnijeg maloprodaji, goveđeg usput din., tako da za koža da bi se soli, prekomjerno je proizvodnju zaradilo, rečeno, čak 11 kilo10 do kože meta 8,5 trebalo preraditi umjesto jednogčetvornog kože. grama sirove zaradi klaonica ne na dakle mesu, Koža postala jernijedna unosnija, je da na koži. Kožari koliko na temelje uviđaju. svojedjelovanje isporučenoj i sami oni bi morali do sirovine žele da dođu i ukoliko stočarstvu kože, sredstva i zato na stočarstva u dulji ulagati financiranju razvoja sudjelovati tržišta konkretan kao »kolektiv tako stabilizacije doprinos Almerije rok; je stočarstva.« dohodka 5% za već kože i obuće razvoj izdvojio iako nema veze da sve mah interesantno, U gore rečeno, je izgleda prvi i to ali naš unositi bi trebalo i ne u ima, sa poprilične list,ipak mljekarstvom od uzimamo odnosno dobivamo đubar koža i i i i meso veze, jedne jer mlijeko nosilac od krave ona rečeno muzare, te iste je jer bolje goveda, životinje, drže bar u nas, se zbogproizvodnje Goveda, prvenstveno proizvodnje. temelj više izrazita i sve hrana direktna danas ne samo nego ljudi mlijeka kojeje svake davala mora se da bi krava a sirovina, godine mlijeko industrijska će završiti ili sama i a tako uredno »meso«, pa proizvodi prije kasnije koža. Da bi teliti, i odrti će i ili loncu sa potomstva salami, nje njezinog čuvati hraniti i stočar mora to sve njegovati, njezino godinamaje proizvela i inače kabaste iz surove, Tako i se i zdravljenjenuplodnostproizvodnost. živežne nai iz pa najkvalitenije proizvodi otpadaka hrane, manjevrijedne drai to krave muzare uz mirnice za godinamaprerađujuproizvode ljude, kao što hrana i ostala će se na za proizvoditi gnojivo njive kojima gocjeno mnoštvo i obuće i i sirovina za žito i a su odjeće proizvodnju povrće, koža, toliko i za za izvoz, svakodnevnu za pa sticanje dragoupotrebu, predmeta deviza. cjenih i mesa i zainteresiranih lancu U tom mlijeka proizvođačaprerađivača rad osnov su krave muzare odnosno nesumnjivo njihove mljekari kože, stočarstvo Zato ostalih. svih za i i pa općenito, briga proizvodnju egzistenciju samo trebala bi biti ne krave muzare za a proizvođača mlijeka briga posebice konkretnim sa i to zainteresiranih nego materijalno trajno neposredno sviju kvalitetne r&sza i određenim ulaganjima podizanje dogovorenim unaprijed i i prostimuliranje zdravljaproizvodnosti očuvanja njezinog plodnestoke, ni ni mesa bez nema svim pa koža, vidovima, toga jer mlijeka izvodnje ponovno deficitarnosti
vraćamo
tome
i prema
samo
snagu.
4
a
se
i
—
:
se
a
u
1
za
u
ni
đubra.
ž
ali
povećava, još mlijeka Jugoslaviji Potrošnja stoke tablice. A i dnu na po potrošnji brojrasplodne mlijeka Evropi uvijek nešto muznih krava kvalitete iako sve više, podizanja mlijeka zbog je je manji bilo da bi u 1990. Predviđa se i koža. i mesa ali zato potrebno god. manje je više od tri nešto od litara 4 mlijeka, prilike puta najmanje milijarde otkupiti krava sa bi oko trebalo 1,3 Za danas. tu godišnjom nego milijuna proizvodnju da u SRH kravi. Računa se 3.000 litara od po mlijeka proizvodnjom približno oko od od se domaćinstava velik danas ima mlijeko kojih otkupljuje broj obbez krava i muzara znatno bi dakle Trebalo krava. 350.000 povećatibroj tržište da bi naše zira na opskrbljivali mliječnosti, njihove jer podizanje utrostručiti bi trebali bar i a som bezuvjetno jošizvozili, kožom, pogotovo doduše
u
stalno
se
smo
u
me-
i
142
oo
ie
hodi
S
a.
—
r
U proproizvodimo. proizvoditi naše tržište i naše metivnom, prerađivačke industrije temeljene mlijeku, će i i koži ostati roba “su a daljedeficitarne, skupa. oko krava onih ih samo Zato,briga briga koji drže,zajednije nička i stoke i to mesa, briga tovljača industrijskih prerađivača mlijeka, je i hrane Bez krava ni na muzara nas nema pa kože, proizvođača njivama. ni mesa ni kože što se niti svega iz ni pa mlijeka njihprerađuje, cipela. naš
stočni
fond
daleko
i
više
što
nego
danas
na
muzara
u
M.
POLJOPRIVREDNI
Izvještaj
i mjesto
uzgajača
broj 1.
organiziranog održanog
sa
Ime, prezime
Red.
A
CENTAR
E
rasplodnih 1983. u godine
sajma 6.
IX
R.
—
Prigojni br. junice
J.
STOČARSKI
SELEKCIJSKI
junica simentalske Velikoj Gorici
Težina
kg Postignuta i klasa cijena
W.
pasmine
Kupac
J. Brigljević,V. Gorica
10102
500/IIla
125.000,00
»Stočar«, Donji Lapac
S. Klarić, Rakarje
9747
527/1
145.000,00
AIPK
9996
521/Ila
138.000,00
10089
569/II
140.500,00
9736
535/II
134.500,00
10047
485/IIla
122.500,00
9987
595/II
145.000,00
2858
525/Ila
138.000,00
2892
494/11
127.000,00
Krajina »Stočar«, Donji Lapac AIPK Bosanska Krajina AIPK Bosanska Krajina »Stočar«, Donji Lapac AIPK Bosanska Krajina AIPK Bosanska Krajina AIPK Bosnaska Krajina
9741
570/II
140.500,00
ZZK
10167
427/Illa
120.000,00
9882
570/II
140.500,00
»Stočar«, Donji Lapac AIPK Bosanaksa Krajina
Sooaomnapp M. Dijanić, Bapće S. Bapće Čumpek, A. Lazine Šantek, M. Lazine Davor, S. Grkšin,
.
Lazine
Čiče
F. Pugelnik, Novo
F. Kos, Jagodno V. Traputec, V. Gorica Kurilovac
J. Tomašić,
M.
Davutović,
Ribnica
Šš
Bosnaska
Ribnica
10164
600/I
158.000,00
ZZK
Zelina
I Pračinec,
Strmec
5864
539/Ila
141.000,00
ZZK
Zelina
Turčić, Lekneno
5767
539/II
135.000,00
»Stočar«, Donji
7924
600/I
158.000,00
AIPK
Bosanska
Podotočje
7868
504/Ila
134.500,00
AIPK
Bosanska
V. Mlaka
2970
495/IIla
124.000,00
Čiče
7884
540/II
135.000,00
2844
520/II
131.500,00
2879
605/Ila
153.000,00
28T7
512/II
130.000,00
7894
545/11
136.000,00
Krajina »Stočar«, Donji Lapac AIPK Bosanska Krajina AIPK Bosanska Krajina AIPK Bosanska Krajina AIPK Bosanska Krajina AIPK Bosanska Krajina
G. Podotočje
2875
518/IIla
128.000,00
ZZK
Zelina
J. Kramarić,
Ruče
8666
547/lIla
133.500,00
ZZK
Zelina
S. Pendelin,
Veleševac
8670
550/Ila
143.000,00
ZZK
Zelina
S. Pendelin,
Veleševac
8687
530/II
133.500,00
ZZK
Zelina
8419
527/11
133.000,00
AIPK
8378
550/Ila
143.000,00
ZZK
Sop D. Stanković, Veleševac
8628
569/II
140.500,00
AIPK
Bosanska
8436
539/11
135.000,00
AIPK
Bosanska
S. Palajić, Veleševac
8489
575/II
141.500,00
AIPK
Bosanska
S. Kozar,
9971
545/II
136.000,00
AIPK
Bosanska
5826
580/II
142.500,00
AIPK
Bosanska
5788
585/Ila
149.000,00
AIPK
Bosanska
Čunčić, S. G. L
Kuće
Antolčić, J. Cundeković,
S. Paljević, Staro S.
Čehovec,
Poljana
Čehovec,
Poljana
Čička
S. Koljenić, Ribnica F.
Čička
I Sever, Buševac M.
Peternac,
S. Tomek, I Radina,
Bukevje Sop
L Radina,
Ribnica
Henić, Obrezina Lekneno I Jambrečec,
A.
ni
S u
Zelina
J. Vrbančić,
M.
b s
Bosanska
Lapac Krajina
Krajina
Zelina
Mr
.
Krajina Krajina Krajina Krajina Krajina Krajina
Milan
BOLIĆ
143
'
NAMIRNICA
*
.
S
KALORIJA
privukle godinamasti, namirnica, posljednjih kliničari i Za a su se zainteresirali su dijetetičari, preko posebnupažnju. njih i laici njih i različitih masnih kiselina. masti glicerola Kemijski, nastaju spajanjem kao što su tzv. za a su Masti u mast, su otapalima netopive vodi, topive u kiselina i one masnih stotine se benzin itd. na općenito dijele Postoji alkohol, nalazimo kiseline Masne masti i nezasićene. zasićene na u životinjskoj koje nalaze kruu i lako se se na zasićene su sobnoj temperaturi jer prepoznaju, masnoća velike količine zasićenih može Prehrana su u tom pokojoj stanju. sličdanas često mastima kolesterola u krvi. O visiti razinu spominjanoj, toj, kiNezasićene ćemo masne nešto slijedeći detaljnije govoriti put. nojtvari, tih od i maslinovom nalazimo u seline ulju ulju kikirikija. Konzumiranje kolesterola krvi. efekta razinu u na kiselina nema masnih praktično kaloričnu vrlo visoku Masti grama vrijednost. Izgaranjem jednog imaju dvostruka količina više nego što eneroslobađe masti 9,45 kalorija kJ), je (39,5 U orili dobiva od one se bjelančevina. ugljikohidrata koja izgaranjem gije mast. i u i šećer se mogu , visoke Zbog svoje bjelačevine pretvarati ganizmu osoba obavvažne naročito masti u kalorične su koje prehrani vrijednosti, također masti fizičke su neophodne prehrani. poslove. Malojdjeci ljaju vitamina masti u Osim funkcijuprenošenju koji imajuznačajnu spomenutog, kao višestruko korisna i K-vitamin. To su: mastima. u su Mast, A,D,E, topivi termički izolator sa služi i kao u tvar, naslagama potsvojim prehrambena klimatskim važna i tkivu. Ona u hladnim kožnom za područljudeživotinje je jima. kao
dvadesetak
U
*
MNOGO
živežna
u
ALI BEZ PRETJERIVANJA KORISNE I POTREBNE nazasićene kivišestruko za Današnji stručnjaciprehranupreporučuju od koncentrirane one su školjkama, ulju soje, kukuruza, ribama, seline, itd. Masti korisne i vrstama su potrebspecijalnim suncokreta, margarina, niti sa niti sa ne, ali masnoćama, nemojtepretjerivati životinjskim biljnim remeti biti rezultat a ona će u tom prekomjerna tjelesna težina, slučaju jer Naročito neka bolestima. i uzrok rad vitalnih normalan organa jemnogim kreću malo oni masnoćama oni se sa i, ne koji obavljaju ljudi koji pretjeruju uglavnomsjedeći. poslove uzimati koliko kad računate ste masnoća nemojte konzumirali, Usput: masnoću obzir onu mast, u samo (slanina, uljemaslac, vidljivu margarin, čokoladi i onu mesu, nego svinjskom nevidljivu: kobasicama, pašteti, salo), —
u
a
u
u
itd.
Vaš
liječnik
ooo... UREDNIČKI
UREDUJE
Šime
Erhatić, dipl inž, Dragutin Majić inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Zlatko urednik: Glavni i odgovorni Mašek, dipl vet.
Dapo, dipL vet,
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Nada
Vera
Volarić,
Udruženje
ODBOR
Franulić, inž, Petar
Jelenić, dipl inž, Tomislav
Kolak, dipl
dipL inž
mljekarskih radnika
SRH.
Uprava
i uredništvo:
Zagreb,
Ilica
31/IIL, telefon
476
pretplata za privredne OOUR SOUR »Vjesnik«
Mjesečna
Tisak.
—
organizacije
i ustanove
Zagreb TM.
15
dinara,
a
za
proizvođače
mlijeka
6
dinara.
440-