Brojni proizvođači
mlijeka
članovi
su
mjesnim
folklornih
zajednicama
družina
u
svojim
selima
i
—_——----—
——_
--—-
=
—-.
Ba
o.
MINERALA
POTREBE
>...
I VITAMINA_U KRAVA
MLIJEČNIH ISHRANI
mlijeka hranjivih sastojke proizvodi žlijezda Mliječna litre Za vime. krvi dolaze u trakta iz 1 proizvodnju putem koje probavnog zadržat ćemo krvi. litara oko 400 kroz vime mora Ovogaputa proteći mlijeka i vitamina za minerala se na mlijeka, proizvodnju potrebama minerali Glavni minerala. u mlisadrži oko 7 grama litra Svaka mlijeka Kod ishrane i su: mliječnih klor, fosfor, magnezij drugi. natrij, jeku kalcij, minerale navedene u određekrava nim
voditi
moramo
računa
i određenim
količinama
tvari,
iz
ili vime
da
hrana
sadrži
odnosima.
količinskim
međusobnim
Osim
već
bakar
kobalt, jod, još kalij, mlijeko voditi hrani moramo ne u ali o posebnu brigu, sadržaju njihovom željezo, i količinama. hrani ima u ih u Kalcij dovoljnim uglavnom normalnoj jer i su svih minerala u oko 50% pa fosfor po količini iznose potrebe mlijeku, tih minerala za mlijeka najvažnije. proizvodnju dohrani ima u da tih minerala u voditi računa moramo uvijek Dakle, i fosfora Ako nenaročito u mliječnosti.kalcija početku količinama, voljnim do dovodi to krave su rezerve a u ma u iscrpljene, tijelu hrani, dovoljno kalsadrži oko 1,2 grama Jedan količine mlijeka kilogram mlijeka. opadanja hrane može krava iz fosfor i fosfora. oko i 0,95 grama pripremljene Kalcij cija i 1 i fosfora u količini Prema 50%. oko iskoristiti samo kg mlijeka kalcija da za iz i fosfora proizlazi proizvodnju hrane, kalcija iskorištenja postotku i oko 2 oko hrani 2,5 grama u moramo kalcija osigurati svakogkg mlijeka hrani može i fosfora u količine fosfora. grama kalcija dovoljne Osiguranje zimi Naročito kostovita hrani se brašna). je (koštanog dodavanjem postići brašno. koštano dodavati redovito krava hrani mliječnih potrebno kukrave hrani dodataka za mineralnih u od važnih Jedan mliječne je i obroka od sastava ovise soli u hrani sol. Potrebe proizkuhinjske hinjska soli zadood 30-50 grama dodatak Dnevni količine kuhinjske mlijeka. vodnje laktoku litara u i više krava mlijeka hiljada kojedajupet potrebe voljava tacije. dio sastavni Oni krava. ishrani važni Vitamini veoma mlijeka teladi. i othranu hranu za više ono i što ih ljudi mlijeko sadrži, jevrednije neke uz vitamine dobiva u Krava izgrađuje pomoć hrani, kvalitetnoj biljnoj hrani. dodatak kao tvornički neke a u dajemo proizvedene buragu, bakterija kada zimskom u U D. vitamin i A vitamin vitamini su periodu, Najvažniji vitakoličine da računa voditi se treba vitamina hrani ima potrebne manje hrani u vitaminskih mina preparata dodavanjem osiguraju vitamina količine velike u Krava izlučujemlijeku mliječnosti privisokoj Nedovitamina za onda pa organizma. drugepotrebe dovoljno nedostaje A, razkrave se A u vitamina statak očituje pojavom prvenstveno organizmu na radi o različitim se u ličitih oštećenjima Najčešće poremetnjiplodnosti. u i ploda. razvoju spolnimorganima poremetnjama do podolazi ženskih A kod vitamina nedostatka grla rasplodnih Zbog slabe ili slabe mrtve zbog teladi, koja rađanja pobačaja, nezabređivanja, java različitih i danima u oboljenja. u gibazbog tjednima prvim otpornosti vitamina količine bređosti ne za Krave dovoljne dobivaju koje vrijeme telad ili telad sa deformiranim često i malu slijepu telad, A,rađajulaganu nedostatka teladi. nakazne biti i A može vitamina rađanje nogama. Posljedice navedenih
minerala
su
sadrži
u
i
sumpor,
i
su
,
'
.
2
m-—
o.
e
--
naročito muzara naprijed navedenogproizlazi opskrbi bređih zimi količine vitamina kako nebi krava, trebaju dovoljne osigurati A, dolazilo do raznih uvelike ekonomičnost negativnih koje smanjuju pojava, i teladi. Stočari i proizvodnje mlijeka svakoj poljoprivrednoj veterinarskoj nabaviti A i dobiti vitamina kako da ih mogu apoteci preparate dodaju upute Iz
da
krava
se
u
hranu
u
kravama.
Mr
O POLJOPRIVREDNOJ
'
U
listu br. 1. za
našem
ovom
1984.
Mato
Kvaternik
METEOROLOGIJI
agrometeorološkim započinjeno
analizama
područja. analize ćemo davati kraće vremenskih i U 1984. prilika mjesečne nastojat radove i kulture tla, poljoprivredne (osobito koje njihova utjecaja stanje tekuću Vremenishranom te bolesti i štetnike za u vezi su stoke), godinu. faktora od ske su poljoprivredne proizvodnje, kojedoprilike jedan glavnih obrađivali nadamo da će ono zainteresirati sad nismo ovom se pa listu, naših
žitorodnih
na
sa
u
naše
čitaoce.
poljoprivrednoj bavi osobito tlom i Ona se zraka, koji neposredno logiji. prizemnimslojem i nadzemni Klima su biljke. toga zemljištakojem dodiruje površinu organi viših atmosfere. od one zraka dosta se slojeva razlikuje Temperatura sloja dok noću visinom se sa s visinom, po danu opada zapažanjenopovećanje zraka Veliki meteorološke čini na (inverzija).utjecaj uvjeteprizemnomsloju vertikalnom i horizontalnom i oblik reljef ekspozicija (u pravcu) tla, površine mikroklimu i dolina. i To biljaka. Razlikujemo padina raspored utječe noćima mrazišta dolinatihim i vedrim Osobito to (stvaranje zapaža Svaka kultura stvara I same unose u mikroklimu polja. ma). biljke promjene toku stalna u kojanije vegetacije. svojuklimu, elementi meteorološki na proizvodnju. Pojedini imajuutjecajapoljoprivrednu odnosno velikom oblačnih dana Pri slabom broju primjer, sijanju kvaliteta sadrnekim se grožđa, periodima pogoršava vegetacije smanjuje i voću te škroba šećera u krumpiru. žaj repi i kultura život nužno za biljakaživotinja. Uzgojmnogih potrebna Toplota je dana. i traži Što razdoblje brojtoplih vegetacijsko dovoljan jedulje toplije i veći tu mogu nekom to se koje Razlikujemo brojbiljaka kraju, je uzgajati. minimuma fazu ili čitavo aktivne pojedinu (iznad razvoja temperature i efektivne aktivne su za razdoblje) (to vegetacijsko umanjene temperature biološki minimum). Ona život zraka od I na za sa biljaka. utječe isparavanje vlaga je značaja i relativnu zraka. Ona ovisi i Razlikujemo apsolutnu vlagu zemljišta biljaka. toku dana i i. godine. temperaturivjetru,mijenja One izvor veliki oborina poljoprivrednoj proizvodnji. glavni Značaj je kultura vodom. dovodi i rezervi vlage osiguranja Njihovmanjak zemljišne tla i do biljaka vlagom. nedovoljnog osiguranja sušenja i trave od studeni štiti ozime zimi. u djeteline Snježni pokrivač usjeve, i osobina životu ima u negativnih biljke. Vjetar pozitivnih zadrži i tla ovisi o da je oborinama, sposobnosti zemljišta Vlaga isparavanju Na tla i vlažnosti (iz biljaka).isparavanje utječe zemljišta, stupanj stanje njei relativna zraka. gove površine, temperatura, vlaga vjetar Biljke trebaju Kao
uvod
u
ove
analize
rekli bismo
kratko
nešto
meteoro-
o
u
u
na
se
u
u
sunca
na
u
u
u
za
o
a
se
u
u
su
raz-
3
a
ploda jedinice jedne stvaranje ovise Zalihe dobu, godišnjem koeficijent). vlage zemljištu (transpiracioni kao i i vremenskih sezonskim reljefu, kultura, prilikastanju promjenama i dr. vrsti agrotehnici zemljišta, dobiti u sve ako Visoki punojmjeri uvjete uspije prirodi postižu biljci Prilivremenskih od zaštićena život i bude za prilika. nepovoljnih potrebne kod tada tla. Od i kom zagrijanost potrebna klijanja jojjevlaga dovoljna misli »razvitkom na se rast i razvitak. Pod obrazovanje razlikujemo biljke Kod različitih organa. sjemenskih biljki jednogodišnjih poznatjestadij jarovrši u prvom rasta, se i periodu pri stadij. Jarovizacija vizacijesvjetlosni kulrazličiti za razne Ti sredine. su vanjske uvjeti odgovarajućim uvjetima rod. U ne ture i sorte. Bez mogu ovoga donijeti svjebiljke stadija prelaženja i noći. dana traže određeno tlosnom one trajanje stadiju određene faze razvoi prelaze biljke plodova listova, cvjetova Obrazovanjem faza naziva između Period faze ima Svaka pojedinih biljka svoje razvoja. ja. se u Karakteristika međufazni se pokazatelju daje jačine porasta period. zakorovvremenskih ovisi zemljišta, uvjeta, plodnosti koja porasta, energije i kvaliteta količina rezultat Konačni i uzrastu probiljke. je ljenosti, stanju štetnici i dr. Kritični a bolesti, vlaga, vjetar, temperatura, izvoda, njutječe nedostatak faktori kada kultura se oni u su (npr. pojedini razvoju periodi Kod odraziti na i visoke mogu prirodu. dr) negativno vlage, temperature Ali kultura s zrnastih su organa. plodonosnih formiranja početkom povezani kakva nastati i fazi može bilo nepovoljna situacija kojemstadiju odražava i rasta skih nepovoljno kasniji koja razvoja, prilikapogledu da Zadatak do i dovodi sprinastoje padaprirod. jepoljoprivrednika razvoj do da dođe i ne pada prirod nepovoljnih uvjeta dopustiti nastajanje ječiti važni. života su Svi biljke podjednako uvjeti biti niske vremenske mogu temperature pojave poljoprivredu Nepovoljne i trava ozimih dovode do hladnom voćaka; oštećenja usjeva, razdoblju, koje ledena i rani mrazovi; pa voda, suša, stagnirajuća proljetnih jesenski kasniji i niskih i dr. U borbi kora pomaže povećanagnojidba temperatura protiv kaljenje. ličite količine
vode
suhe
težinske
za
mase
o
u
se
o
na
vremen-
u
na
se
u
,
za
u
Prof.
J. Vukov
U 1983. GODINI
VRIJEME | POLJOPRIVREDA
kraju topla. godina je Gospodarska da tako se ona bile kada većim kiše najpotrebnije, dijelom ipakpadale kod i odrazila na tom i u pšenice Dapače, proizvodnji. prirodima kraju nije SAP dosad iznad znatno nego bili i kukuruza (veći najveći očekivanih, I i odrazilo u što i otkupu. najvećemdosadnjihovom Vojvodini SFRJ), bilo kiše u da tek bili bi Koliki nedostacima. to i izobilju! je usprkos mnogim berbu vrlo za i suha bila 1982. JESEN topla, povoljna preteženo (IXje kada su one i u od i postale razdoblju, najpovoljnijih poratnom jedna sjetvu, XI) Temnašim od i suhe većinom krajevima). sjevernim (u povoljnijepredratnih malo u Kiše viša od do bila istočnoj palo prosječne. je 1,5%C njoj je peratura mm oko 80 svega prosjeka). ispod npr. (100— pretežno Slavoniji našim kiše 25—50 mm svega U listopadu drugim (u palo Slavoniji 150 je na ovom tu znatno društvenom pa mjesecu posijano više), je krajevima 90% 84% ozimih 93% sektoru povađeno kukuruza, pobrano repei usjeva, 1982/83.
bila
sušna
U
žitorodnom
su
su
u
su
se
u
u
mm
u
u
4
i
—
-
<
a
duboko
57%,
a
poorano
kukuruza.
na
87%
pšenicepobrano
zasijano privatnom
93%
i
suh, njemu Jedino neobično relativno bila većinom ZIMA XII-II 1982/83. topla. je je naškodio Pad bila dosta hladna. ipaknije drugapolovina veljače temperature i većem dosta Oborina u ozimim dijelu prosinca veljači. jepalo usjevima. Oborina 20%C iznad oko bila zimi za prosječne. jepalo Temperatura je I studeni
bio
je
pa
su
završeni
u
svi
radovi.
u
u
110—130
mm.
bilo suho i za 1983. V) PROLJEĆE (III povoljno poljopa:viedne toplo, je iznad oko bila u radove. (iznad 1,8C prosječne j e njemu Temperatura — dnevna 2/3 svim bila proljeća /srednja proljetnim mjesecima prosjeka je bile Oborine ili u 60 razdoblju. ispod prosjekapredvegetacijskom dana/). kroz do sredine zime i Izostale su pa ožujka potkraj (od veljače krajem treće i u 2. i 3. dekadi 38 a u svibnja, drugojpočetkom travnja, dana), proljeću normaloko u te U proljeću Slavoniji polovina lipnja. jepalo istočnoj prvoj istočnom 70—90 u nih količina mm, svega dijelu oborina, pretežno njenom tj. 100 mm 150—160 i 90—120 ispodprosjeka). (60 zapadnom jugoistočnom istočnom i suh. Kiše bio vrlo dijelu promjenljiv jeizmjereno Ožujakje — 30—80 i mm. 30—40 15—30 mm, zapadnom srednjem brazda dobro Duboka radovi su. rano. jepromrzla Poljoprivredni počeli Kiša i ranog Završena i se. povrća. ječma pripremala jarezobi, jesjetva i otapanju gnojivaherbicida, sjemena, potkraj mjesecapomoglajenicanju bilo ozimina. te rastu po zadovoljavajuće. Prihranjena je Stanje pšenice je dekade. Vlatati korova. i početkomdruge jepočela drugiput prskanaprotiv suho. vruće i dosta bilo RAZDOBLJE VEGETACIJSKO pretežno (IV- je VIII bio 18—19C. iznosila mu pa VII, Najtopliji je Srednjatemperatura je IX) dana 95—105 25% u (u dani) (topli prelazila j e njemu Temperatura mjesec. V—VII 40 30*C iznad VII i VIII dani)30 (od prosjeka), (vrući IV,V, mjes. iznad prosjeka). — sati. Sunce 1300 1400 jesijalo dosta i VII a 310— većinom Oborina 430 VIII, (malo IV,V, jepalo— nekim VI i IX u predjelima. mjes. i te ali većim bio dosta dijelom promjenljiv, topao sunčan, Travanjje i radove vrlo pa kulture, jesjetva povoljan poljoprivredne suh, pretežno i krumpiradr.)njemu kukuruza, (suncokreta, soje, proljetnih kasnijih usjeva iz brazda i duboka što većinom lijepo jeseni. vrijeme završena, jeomogućilo većem III i IV od 15—60 Oborina u dijelu (u mjescu jepalo njemu 40—50 mm). Slavonije voćaka većina bila u punom Pšenica cvatnji. vlatanju, je III II.i suh i bio većim početkom dijelom topao(osobito Svibanj je bila zraka prekopolovine dnevna) mjeseca (srednja je dekade). Temperatura II dekada iz iznad je (odgovarala srpnja; jevišegodišnjoj osjetnije prosječne Bio kretala od maksimalna se iznad bila za oko 15— prosječne; 3,5%C bile ozimim Visoke to skok u zaprijetile usjevima ljeto! temperature 34*C). je dužih treće i sredinom Kiša u udarom. poslije dekade, toplotnim jepala prvoj insovisokom i sušnih praćenih temperaturom, razdobljatravnjusvibnju, čas i Ona u i povremeno pojačanim vjetrom. jepala posljednji osjetno lacijom U I količinama. većim osobito u svih gdjejepala popravila stanje usjeva, izostanka 15—20 mm. 15—25 dekadi mm i (od Uslijed njihovog trećoj palo je te otežalo što isušilo i visokih 10—24. okopavanje, tlo, je V) temperatura za
u
u
u
su
—
u
mm
u
—
a
'
mm
u
u
za
u
u
mm
u
a
u
su
u
se
5
|
Poslužile
i herbicida.
i rastu
usjeva, nicanju gnojiva djelovanje strnih i kod ozimih kritičnu te upravo proljetnih žitarica, situaciju spasile kada baš u bile su suše i ugrožene, vrijeme Leme) najviše jer pale koje (od zatekle i Pšenicu u bila im nalivanju najpotrebnija. ječam jevlaga urod. im i spasile i u III dekadi sav klasati Ozimi svibnja je travnja prvoj ječamjepočeo II dekadi tokom bila isklasao. Pšenica prve (u polovine svibnja klasanju je i III zrna u u zriobe). Prihranjivala početkumliječne nalivanju cvjetanju, imala Busala vrlo i se p a dobro, je pepelnice. put)prskala je (posljednji protiv i od stresa kiše se vrlo nepodrugih toplotnog oporavila Poslije sklop. gusti voljnosti. klasale i Jare žitarice su cvjetale (zobmetličala) Mnogo krajemmjeseca te bile niske i zasredinom i su svibnja, trpjele vrućeg suhograzdoblja kiše u III dekadi se rastu. ostale popravile. Poslije Bila bilo Kod sa repe zbogpokorice. jeneujednaproblema nicanjem je U zaostala rastu. Za u sa sklopom. sušnograzdoblja je čena, prorijeđenim kiše kao u bilo toliko pipe) Vojvodini. Poslije (zbog presađivanja Slavoniji nije se popravila. sušu. dobro dosta Suncokret podnio je nikao Kukuruz na žičnjaka, predunejednolično (zbogsuše, je mjestima Za i bio ili prerane boke pa sklopom. jačih sjetve),je neujednačen rijetkim kiše i dosta dobro. u lišće. Sušu frkao Poslije osvježenja žega je jepodnio Na bio mu znatno III dekadi (trebalo jejošvlage) mjestima je jeporastao bilo slabo dosta su pa djelovali), potrebno okopava(herbicidi zakorovljen je duKod sovice Sredinom se pojavile pozemljuše. rasađivanja svibnja nje. suše. bilo hana i povrća jeproblemazbog i trava. I otkosa Ovo djetelina skidanju jepogodovalo vrijeme III deLoza bila dobra. voćaka početkom Oplodnja jepočelacvjetati je mineralnih
su
su
zrna
su
u
u
u
|
za
su
u
sa
su
kade.
raznih
štet-
pogodovali pojavi proljeće blaga Relativno nika skoro svima povrću(krumposebno jarimžitaricama, kulturama, i voćkama. piru) 2/84/ Nastavak broju i suha
zima
i
su
na
na
u
ŠTA JE BILO PRIJE: »KOKOŠ
ILIJAJE«
pa u svijetu, rjeđe govori dnevčitamo Tako danomice to u kaže mesa, -se mlijeka, jaja.« »proizvodnja teleslušamo na stručnim na nim novinama, radiju, gledamo časopisima, i U stabilizacionim mjerama našojprivredidugoročnomplaniranju, viziji. društveno naročito i proizvodnje, poljoprivredne povećanje planira osjetno stočnih i ostalih propovezane mlijeka, posebice proizvodnje hrane, i sami to činimo. dolaze izvoda u U jubilarnoj Emisiji Uostalom, koji prviplan. Mirko Bušić SRZ u Ferdinandovcu stanice selo Radio za Zagrebpredsjednik 10 i mesa« na u kaže da se za goveda »proizvodnju mlijeka njegovomkraju »Ima članku lista ZM U 12. koristi 5 našegMljekarskog zemlje. broju jutara Raven Mužić iz sela Velika Đuro robni teladi« iznosi da mlijeka proizvođač je litara 25000 tržište« 1983. za toku kbr. 85 mlijeka, približno god.»proizveo veterinar 9 teladi i 4 bika. U 11. 2 ima 13 broju krava,rasplodne junice, staji ističe članku »Problem Kvaternik Mato mlijeka...« poteškoće proizvodnje Danas
tako
se
i u
nas,
o
sve
stočarstvu
u
u
se
a
mesa
u
u
au
u
6
i kratko
sprovođenju mlijeka« zbog neorganiziranosti »proizvodnji umjetnog načina i kvalitete »krai osnov podizanjabroja kojeje goveda, osmjenjivanja i sredstvo istovremeno a »krava se va na proizvodnju kojima proizvodi«, je i budućih krava. Predstavnik i teladi« budućih proizvođačamlijeka referatu izričito u Centralne uzgojagoveda Austrijijednom organizacije zadatak da ima mli»Planski kaže proizvođačima uzgojgoveda(uAustriji) sredstvo kravu.« To mu nekako i i mesa proizvedeponudiproizvodno jeka reklamira kad tvornica dođe isto kao neka poljoprivrednih da joj strojeva odlični i svestrano zadatak da i osnovni ponudi poljoprivredniku proizvede je traktor. upotrebljivi bih dodaoi da bi se dakle i meso«, »Proizvodi a a koža, mlijeko ja i dakako ali sada to moglo proizvesti potrebna jošuvijek krava, je je međutim od i sredstvo« veoma pa osjetljivije svakog, osjetljivo, »proizvodno ostala A krava najkompliciranijeg ipaknijestrojstroja. jekravom, tržište mora dati mnogo više kada ali sada za kvalitetnijeg mlijeka. proizvodi mašina, svake da bi imala redovito života Da bi to mora za godineteliti, mogladati, brže brže i znatno što više mora ona mora spolnosazrijevati, teladi, rasti, biti znatno kvaliteta mesa bolja, teži, moraju mesnatiji, njezino potomstvo iskorištavati hranu. ta mora... a uz sva bolje Mora, mlijeko moranja masnije, da bi svim kao »sredstvo ostati i zdrava treba za proizvodnju« traženjima inače držati treba likvidirati i se ne isplati preći moglazadovoljiti, je, je jer će se zaraditi. posao drugi kojem bolje dok krava bila sredstvo za se ni proizvodnju, pomišljalo Prije, još nije nije bila da li kravu držati ili ne isplati isplati, krava, govedoopćenito, je i dio o neophodni neodjeljivipoljoprivrednog gospodarstva, stavni, njojje »biti ili biti«. Na kravu danas >»tržišnim se, ovisilo dakle, gledadrugim li ili držati Može ako znalanački se ne se se očima«isplati isplati reći, je. ako to tržište traži i tražiti će se a ono posluje ipak isplati, traži, pogotovo uslovima krave više. Samo »sredstva sve u tako korištenja promijenjenim i kože« traži i sasvim nego proizvodnju mlijeka, drugi, noviji pristup, kao starinskom načinu što i krave. Sada to radilo držanja korištenja biti svrsi ekonomski mlimora sve podređeno isplativoj proizvodnji osnovnoj i mesa. Za sada od može se jeka kupovati još nekogaisključivo proizvodno kao recimo traktor sredstvo i nakon baciti i kravu, iskorištenja amortiziranja ili i Da bi krava našim staro novo. u proprodati gvožđe kupiti uvjetima tržište i teliti i meso i kožu mora se i izvodnje moglaproizvoditi mlijeko što sa traktorom krava može i mora i se sama reproducirati nijeslučaj; ali sve to treba činiti će se koristiti u lancu reprodukcija proizvodnje; planski Treba i sačuvati čuvati njezinu unapredpredviđeno. trajno zdravlje, njezino držati i i sposobnost reprodukcije; najprodukuzgajati najkvalitetnije naše velikim rase sa za potrebe dijelom tivnije usmjerenomproizvodnjom, i i mesa, i uslove drproizvodnju mlijeka omogućitiosigurati optimalne držati ih i i životnom kada su eksploatirati žanja ishrane, razdoblju svemu optimalnoj produkciji. lanac teći i svaki mlimora Traka, proizvodnje proizvođač nepretrgnuto i uslove i hrane načina jeka proizvodnju optimalnog držanja, i da ako želi imati što se to mora da uspješno proizvodi isplati, kvalitetniju zdravu kravu životne i da redovito zabređa u naponu snage produktivnosti, da bude zdravo i brza sa uzrabikova, potomstvo sjemenomnajkvalitetnijih da ima dobrih krava i dobrih muzara sta, žensko plotkinja, svojstva muško brz uzrast i odličnu mišićavost leđa i butova. prirast, u
u
za
mesa
u
se
sve
se
na
na
se
sa-
ne
za
mesa
se
se
u
ne
u
za
samo
za
u
u
u
mesa
uz
sve
za
mu
sva
a
7
rečenog zaključak koji provjereni i Proizvođač biti stručmesa. mora mlijekagoveđeg proizvođače jedi »Tele i mora osnovna za osnov za njak proizvodnju poznavati saznanja. je Tele i Tele i laktacije.je mlijeka početak proizvodnju je kravu« Zato težište u i buduću treba mesa za glavno proizvodnji mlijeka bez teladi nema ni ni mesa, ni mlijeka krava, koža, jer postavitiplodnost Iz svega za
može
gore
izvući
se
stari,
vri-
sve
mesa.
osnov
za
osnov
na
ni
krava.
M. TEHNIKA
KORIŠTENJA
TRAVNIH
W.
POVRŠINA
proizvodnju koja istraživanjima, svojim kod iz Zavoda veterinarstvo seoskim grupa stručnjaka jeka imanjima, oko tehnike travnih i korištenja iznijela zapažanjapreporuke Ptuja jesvoja površina. uzeli su načine travradovima U korištenja slijedeće praktičnim svojim nih površina: 1. pašu U
odnose
se
mli-
intenzivnu
na
za
na
a
2. kosidbu
za
zelenu
hranu
stočnu
Siliranje 4. (nazemlji dosušivanjemsjeniku). sušenje 3.
sa
u
Paša
travnjaka, razloga iskorištenja Ljeti jepašanajbolji Ako boravka otvorenom. već i iz se na razloga životinja ekonomičnosti, kombinira koristi velika količina sa se paša gotovouvijek travnjake gnojiva kosidbeni način što se naziva: korištenja. pašno kosidbom, važno kod U toku sezone naprakorištenja pašnjaka kosidbenog jedne je viti slijedeće: u prvo mjesecaožujka gnojenje prvojpolovici oko 10 početak paše travnja veličinu se s obzirom stada, dimenzioniraju početkapaše, prije stada tako veličine na se pregona paši prilagodi 5njemu, pregoni, dan imamo 20 krava bude m? kravu da 100 na (ako primjer jednu dnevnoj dana 1 će biti: 20 kravax račun 100 m?/danx muzara 5 ha) šibnatom te obraditi treba kad pregon popasen hranom, površinu je dušičnim dognojiti gnojivom. biti visoka 15 će tako obrađenom nakon 20 dana trava pašnjaku i biti dobra 18 cm, ponovnu pašu. da raste i 20 dana s obzirom predimenzioniranja paša potrebnih da smatra 4—5 5 za pregona; gona dana,pašnjak podjeli jenajbolje i 5-6 kombinirati s kosidbom. pregona pašu ograditi kukuruzom silažu koristi trave samo u plodoredu Postupak sjetve U tom i na strništima. se djetelinska slučaju preporuča slijedeća smjesa: način
ne
samo
iz
za
—
—
—
na
—
na
za
=
—
na
—
za
—
—
na
se
se
na
s
se
ljulj engleski mačjirepak djetelina bijela ukupno
kg/ha 6 kg/ha 3 kg/ha
16
'
25
kg/ha
za
=
Kosidba
hranu
stočnu
zelenu
za
više rascjepkana ili koja imajuparcele Poljoprivredna imanja, ishranu stočnu zelenu uvela su u staji vrijeme vegetacijskog cijelog mjesta, veća oko tim način potrošnja imanjima goriva perioda. Taj jeskuplji, su
vrlo
na
za
za
na
a
30%.
Siliranje Ako intenzivno se vrlo travnjaka. korištenje utječe Siliranje značajno treba kosidba naveli su prva prema stručnjaci, koje uputama, pašnjaci gnoje lisnau to biti u mladog Međutim, vrijeme jesušenje polovini travnja. drugoj Tato doba u teško radi vremenskih na godine. uvjeta zemlji togmaterijala te se da bi bila kosi u fazi trava se bogataproteinima, vlatanja prije kođer, dio trave sastava, i teško se suši. tada što i radi lisnatog pretežan stoga je što može konzervirati ovim da se trava manjegubitaka, periodima Zato, koristi se siliranje. se postupci siliranje: Preporučuju slijedeći visoka kad 25 cm mlade trave kosidba vlatanja, je prije suhe tvari 40— da 3 na 1,5 50% dana, postigne travnjaku ostavljanje materijala koritasti silosi omobetonski ili silosima koritastim kup«; siliranje muzara. gućujusamoprehranu i su koritaste silose važne Kod dvije radnje: gaženjepokrivanje siliranja na
sa
u
za
—
se
—
—
»na
u
—
u
silosa.
dok
opterećenje, gazi silosu vozi traktorom da znači To zapravo sasvim ne po sabije. materijal dok i neko donosi vrijeme cijelo materijal poslije Nagažen vrijeme toga. i silos se PVC se pr. pokrije folijom, koja (na autogumarma). napunjen pritisne da će silirani važno kvalitetna silaža i neće Ovdjeje dodati, materijal postati biti ako kod zraka. samo gubitaka, vrenja pristupa Koritaste
silose
se
traktorom
uz
dodatno
sve
se
se
se
nema
Sušenje proizvodnja sijena kombinira na sa ili na Sušenje zemlji sijena dosušivanjem stogovima kako bi bilo što sjenicima, manjegubitaka. —
se
hranjenja S obzirom različite se mogućnosti imanjima preporučajuslijedeći načini krava i telica: muzara hranjenja koritastom silosu samoprehrana i u hranjenje staji paša. Način
krava
na
—
muzara
na
u
—
—
Samoprehrana krava ekonomskom muzara Samoprehrana pogledu je n ajracionalniji način ishrane. To sistem što vrlo dobro visoko .za »po volji« je je mliječne krave. Kod i steonih da se što presušenih junica p ostoji opasnost zamaste, tako da ih se silos 2 dnevno samo sata po u 2 izbjegava pusti (za puta muže krava u laktaciji). vrijeme u
se
tehničkih
U
navode:
pogledu
silosa
karakteristika
za
samoprehranu stručnjaci
smijeprijeći silosa 15 minimalna širina samoprehranu koritastog je to 30 15 cm 30 krava 4,5 m) samoprehranu je: glavax visina
—
silosa
1,7 m
ne
za
—
cm
po
glavi (za
=
GOSPODARSTVO
UZORNO
Lj.
K.
KRPANIĆ JOSIPA I IVKE
posjetili gospodarKriževaca, Martinec, 4 U 12 i Ivke stvo Krpanić. svojemgospodarstvu Josipa imaju krava, junice dakle 18 2 sve ukupno grla. i teleta, Nedaleko
od
u
kbr.
selu
81
smo
K
KE B
E d.
a i
a
moo a
de
vas KE La
<A Pušičk Sabiračica
Nad
pei
isđ
m
drag
Martinec
i
U
svakodnevnim
koji 120 dosegla su
svakako do
u poslovima zaslužni da dnevna je
Josipu pomažu seosko isporuka mlijeka i Ivki
štali
litara
150
otac
u
dnevno.
krave
i
majka,
sabiralište
uglavnomproizvode zemlji, kojeimaju svoje Od obradive 12 ostalo su livade površine, (6jutara) jutara. togaje jutara i šume. 8 oranica od kukuruza 3,5 jutara imajupodkukuruzom, čegaje jutara i hrana stoku zimskim u silažu, kojajeujedno mjesecima. Dodatna hrana stoci i krave. ispaša, jeljetna posijesmjesa sabiralište u u Mlijeko isporučuju Martinec,kojemsvojposao bezprijekorno sabiračica Nada Mateković. Sabiralište Martinec oko ima 12 obavlja do dnevno litara 14 oko 200 proizvođača otkupljuje mlijeka. Hranu
za
oko
na
30
a
za
osnovna
za
za
a
ZM.
RASPLODNIM
PROMET
MATERIJALOM
U 1983.GODINI
govedarskoj proizvodnji značajno mjesto prometrasplodnim rentabilniju materijalom. Tajprometuzgajaču govedarsku osigurava proizRadi svakom da kvalitetno uzgovodnju. uzgajaču omogučiti toga tržište. da neobično važno na materijal plasira Zbog togaje jenirasplodni i zatim ponuunaprijed objavimo raspored p lasman sajmova, osiguramo đenih To da:se svake na godine junica rasplodnim sajmovima. jerazlog, kvanismo povečava brojponuđenih Međutim, zadovoljni junica. jošuvijek litetom da može biti smatramo, ponuđenograsplodnog materijala, kojeg do sada što imali. Mora da naši često nego bolji reći, uzgajači puta da već su da rasplodno grlo, mišljenja,jedovoljno nemajuosjećaj,prodaju da dovedu neuređenihga rasplodni sajam, grloje neočešljano, neočišćenih hodati i t.d. i nezna papaka, Vjerovatno selekcijskim junica službama kontrolnim asistentima leži dio da odrenajveći odgovornosti, đeno zamole i prodaje uzgajače potrebu prije vrijeme savjetuju pripremaestetski i svaki želi za a Sigurno ljepše, kupac kupiti njajunica prodaju. je i i dobro mirno dopremitisvojustaju kvalitetno, rasplodno grlo. uzgojeno kod nekih naših da buduća Drugapaknelogičnost uzgajača, rasplodna je tako da čak i težinu nismo za grlatove, postižu simentalsku koju pasminu radi o zainteresirani. težina starim 28-30 se a se Ovdje junicama mjeseci, kreće oko 750 kg. U 1983. Rovišću bilo 487 za godini sajam jeprijavljenorasplodnih ju277 komada. 98 komada se nica,prodano uopće nije pojavilorasplodnom Razlozi nedolaska različiti redu su prvom raznebolesti, jalovost, sajmu. iz i dr. povredenakonizvađanja staje, prodaja ranija U
zauzima
moramo
a
za
smo
se
na
a
na
—
u
.
u
za
u
a
na
u
U
PROMET
ORGANIZACIJA
1983.
a
DAI
GODINI
OCJENA
PRODANO
Pr NO
POLJOP.
STANICA
OSTALE
UZGOJ.
BJ. ORG.
UKUPNO: *ORGANIZACIJE VEC
OPĆINA:
288 199 487 ČAZMA,
DURDEVAC,
235 148
383 KOPRIVNICA,
172 105 2T7
108
KRIŽEVAC
I VRBO-
63
43
ll
premalo uzgajajunica prodaju, Općenito primijetiti, Nešto ženski tovi i za da se kvalitetan to znači materijal plasira klanje. tovni stimuliralo društvo kada šezdesetih slično godina događalo je je način stimuliralo i našegproizvođača. pogrešnu orijentaciju materijal taj identična Nažalost danas situacija. jegotovo da
se
mora
za
se
a
se
na
CIJENA
U
JUNICAMA
RASPLODNIM
GODINI
PROSJEK
PRODANO
KLASA
1983.
di
.
KG.
KOM.
NETTO CIJENA
EEE EGET SRĐTELA 15VR DENRERERREKI44RRDOR ZT 164.304 BG IVA VERE EIAZKE MET KTSUAE TESTA TOZIKILA 500IRFUEREA NIKU 140540 50 NAR ROO ELI RANE 157 RO LELE LANDESA STOBREAKRKIE131.207 S TIA GEEKE AVRO A RECT41RPGAPAJTDOKIKOIKATII 500PRUT KIROCE 129570 KR OKE RNA RENNETIT EDEN ET 50 RR IFREHE175572%
po mišljenju uzgajače njihovom prosječna Ovogodišnja junica cijena kada nažalost smatra ali kako to on Kupac kupca jeprevisoka. jeniska, to čistokrvnu steonu kojeprodaje uspoređuje grlo svojim kupuje junicu da steonu da te smatra, na visoka, neračunajući kupuje juklanje, jecijena neekonomične do da se Došli smo znači nicu jedanzbog dvije glave. toga ili ga toviti za kvalitetno grlo klanje odlučuje radije svoje cijene uzgoja tov. kao pak prodaje repromaterijal da nam biti u interesu Danas mora nam proizvoduzgajači povećavaju stimulativnu ali jednu uzgajaču ponuditi materijala, njurasplodnog i za rasplodno grlo. cijenu uzgojeno predvedeno konačistom Kako i formiranja godini principu pri narednoj ostajemo interesu moramo u proizvodnje govedarske materijala, rasplodnog cijene da Ta treba poveča prosječnih rasplodnu povečati premiju. premijateleta 10 cca tržna kakova 50.000 tjedana. vrijednost starog dinara, je više zainteresirati da ćemo Na način uzgajača proizvodvjerujem taj steonih B.Majhen junica. njurasplodnih za
za
sa
—
sam
za
moramo
u
ne
se
na
za
IZLAŽE SE
ISPLATNA LISTA ZA MLIJEKO JAVNO nakon Sela Posavina« Poljoprivredna iz Dugog zadruga»Gornja izlaredovito obračuna za proizvođača mlijeko isporučeno šenogmjesečnog koliko može biti svatko Tako sabiralištu. svakom listu že upoznat isplatnu masti kakvoću u litara mlijeku, mlijeka, mlijeka isporučio p roizvođač jekoji To izvrstan dinarima. iznos i litru je mlijekaukupan cijenu postignutu i sa rada u otkupumlijeka zadrugama. proizvodnji dobrog primjer »listu za Tako nedavno smo obračunisporučenog mlijeka« zapazili Sela. selu Ostrna studeni 1983. u sabiralištu u krajDugog mlijeka mjesec listu« našem i mi da bi bilo dobro da Smatrali smo »Mljekarskom javno je s da i m ogu njom mlijeka našojzemlji drugiproizvođači objavimo, upoznati. zavr-
u
u
za
za
u
se
12
u
Ime 1.
obračun
za
Crtin
Stjepan
Ostrna
cijena po
litri
365 636 185 454 500 450
3,9
26,55
3,9
26,55
42
28,54
3,8
25,87
40
27,24
30
193
42
28,54
6a
Krponić Stjepan Harambaša 187 4. Stjepan 41a 5. Conebaj Stjepan 197
Habečić
28
Krponić
7. Milka
—
27.24
3.
6. Slavko
1983.
40
52
Katušić
2. Ana
*
studeni
isporučenog mlijeka mjesec % masti i kbr. i litara prezime
Lista za
š
8. Blaž
Graberec
30
262
3,9
26,55
9. Ivan
Jambrek
bb
3,9
26,55
10. Ivan
Jakulić
20 236
42
28,54
42
3,9
26,55
80 208
3,9
26,55
3,9
26,55
28,54
702
4,2 3,8
24,51
255
42
28,54
79
3,9
26,55
440
3,9
26,55
129
391
42
28,54
23a
225 528 373
3,9
26,55
3,8
25,87
3,9
26,55
95
37
25,20
572
3,9
26,55
255 430
3,8
25,87
4,2
28,54
3,9
26,55
489
3,8
25,87
219
3,9
25,46
120 209 370
3,9
25,46
40
27,24
3,9
26,55
219
3,9
26,55
210
3,7
25,20
513
3,7
25,20
91
3,9
26,55
468 127 360 277
41
27,89
3,9
26,55
3,8
25,87
3,7
25,20
75
3,8
25,87
483
3,9
26,55
94
3,8
25,87
285 127 165
3,9
26,55
3,9
26,55
3,9
26,55
3,9
26,55
73
JosipŠotić Orešković 149 12. Josip Petrić 13. 83 Draga Kovačić 61 14. Stjepan bb 15. Mara Šambaj 27
11.
Jendrić
16. Tomo 17.
Ivan
Pavić
69
47a
Koštek
18. Vilko
62
Petek
Josip Brlek 20. Josip Novak 21. Josip 19.
99
Novak
22.
Marica
23.
Tomo
Pavlić
24.
Tomo
Jambrek
25.
Rezika
Jambrek
26.
Marica
Vrhovšek
36 118 18 14a
60
Kralj 28. 113 Čvorig Drago 43a 29. Marica Vešligaj Dokuš 30. 67 Josip 27.
Blaž
Marica
32.
Mara
Habeković
Galovec
Draga Harambaša 34. Ljuba Tihek 36 35. Josip 24 36. Mato Filipčić 37.
Vid
Lukec
38.
Ana
Habečić
39.
Bara
Jambrek
40.
Vid
41.
Slavko
44.
128
26 8
109
Labaš
40
44/1
Novosel Jakulić
103
Dorada
50
Josip Ivan
195
105
Habečić
Ana
56
54
Dokman
33.
43.
491
9
31.
42.
175
45.
Mirko
Milković
46.
Marica
47.
Josip litara ukupno mlijeka
Habeković Karas
125
28 19
124
13.667
prosječna cijena26,19 13
mlijeka proizvođači zapazitiisplatne studenom 1983. i zato kakvoću imali dobru rališta Ostrna mlijeka mjesecu da treba reći litri dobru po mlijeka mlijeka. No, jeproizvodnja postigli cijenu litara dnevno. iznosila vrlo bila samo a 8,7 u po proizvođaču mala, je prosjeku da tu proi samih kao zadaća Zato proizvođača zadruge Poljoprivredne je litri to po mlijeka omogučuje. povečaju cijena mlijeka jerpostignuta izvodnju Odmah
se
može
liste da
s
sabi-
su
u
ZM
FOLKLORA
SMOTRE
folklornih
družina
selima
svojim mlijeka proizvođači Brojni i muzikom narodnom Izvornom ili plesomnastavljaju mjesnimzajednicama. vrlo tome se izvorno, i danas i ne predaka zahvaljujući gasi svojih tradiciju raznim folklora smotre I tradicionalne stvaralaštvo. narodno cijenjeno, i seoske stare način i običaje, igre pjesme najbolji o državaju mjestima selima. družina folklornih novih u veliki poticaj stvaranje i ne ako ne i prave dobre s Nema veselja zasviraju priredbe obiljem i kolo stasitih momaka šareno muzikaši naši seoski djevojaka. zapjevaju 1983. održana Tako i priredba »Zagrebačkom godine je prikrajuprošle folklorne >»Ferial '83« na nazivom brojne kojoj nastupile pod velesajmu« razveselio i Hrvatske. iz SR družine poje Njihovnastup pjesmom plesom narodni naš dao i ugođaj. priredbi onajpravi sjetioce tojvelesajamskoj članovi
su
u
u
na
za
su
uz
u
su
s
SAMO
OD
DOBROG
MLIJEKA DOBRI PROIZVODI daleko
kojaje siječnja pritemperaturi mjeseca donosi i ceste sve;seoske togpodručja pod snijegomzaleđene, pod ništice, sabiraču. i se 39 litara ga Slučajno jetog jedanproizvođačpredaje mlijeka laborauzorak i uzeo naše našao mlijeka mljekare jedne stručnjak jutra donio da tada Nitko analizu. posumnjao jetajproizvođač torijsku nije zikiselo kiselim! nazivamo sabiralište po mlijeko cičoj Dakle, mlijeko koje ali to rub bilo u visini mi!!! polovice kante, Stručnjaku sumnjiv vrhnja je uzorak utvrdilo da Nakon što se u obratio je je mljekari posebnupažnju. nije može sve više ništa tom ne »kiseo« i da se postalo odrediti, je mlijeku jasnije. sabiralište donosi da u odmah Može se mlijeko ustvrditi, tajproizvođač nekim čuva ili treći dan. To svaki toplim mlijeko prostoneredovito, drugi Muzilica nikakovu Ne vodi o i cijedilo brigu higijeni. gospodarstva. rijama desetak dana od Sada bilo oprano. za mlijeko trebaju mljekare nije sigurno Zar to zdrav i dobar proizvod!? je moguće? mlječni takvogmlijeka napraviti redovito donose uredno i neka Zato upozoravamo mlijeko proizvođače, mužčistoću za velikom neka sa pribora održavaju pozornošću sabiralište, i Samo od kantica. i mogu. mljekare dobrog mlijeka zdravog nju mljekarskih i dobre zdrave mlječneproizvode! napraviti bila
zraka
Početkom
is-
a
za
u
na
u
u
u
ZM.
14
—_-_--._—_-
DRŽANJE
STAJE ZA SLOBODNO Poznati
»Obdravski
zavod
KRAVA
i stočarstvo«
posePtuju ban seoskim temeprogram proizvodnje razvoja mlijeka gospodarstvima se stočne slobodnom krava i lji proizvodnji hrane, držanju prehrani staji krava Zavod po njihovoj program želji. Taj uspješno spomenuti primjenuje od okolici 1975. Maribora i Do sada još godine Ptuja, Ljutomera. je izgrađeno 30 takvih što i u prgrama gospodarstava dokazuje uspješnu primjenu praksi. samojstočarskoj Osnovna voluminozne stočne hraprograma vrijednost tog je proizvodnji do ne iznose i do suhe 17.000 tvari po hekkrajnjih mogućihprinosa koji kg za
veterinarstvo
ima
u
u
a
na
u
u
u
kukuruznu
taru.za
silažu.
ProgramObdravskog seosko 5 hektara i sa 15 krava gospodarstvo kojeposjeduje koje stajom 35.000 do 60.000 litara godišnje proizvedu mlijeka mljekarama. n amijenjeno odnosi 10 hektara program Drugi seljačka gospodarstva kojaposjeduju i sa 30 krava te od 70.000 do 125.000 godišnjom stajom proizvodnjom mlijeka zavoda
obuhvaća
dva
Jedan
programa.
se
odnosi
na
za
se
na
za
litara. Tako
okolici
Maribora
kojedokazuju staje uspješnost takvog U Vasi stočar 25 krava 10 programa. Orehovoj AlojzFingušt posjeduje hektara U Račama Franc Plečko i 18 krava 200 zemljišta. uzgaja proizvodi litara dnevno. U Šikolama Kotnik i go20 krava mlijeka Antonija posjeduje Mariboru 80.000 litara u dišnje Mljekari isporuči mlijeka. Naše čestitke zavoda čelu stručnjacima Obdravskog Vladimirom inž. i inž. Tumpejom,dipl. Florjanom Peperko, dipl. u
nalaze
se
na
na
sa
ZM.
j. s
/ .
“
7
ooo
Sama
==
i
raooaonerzoneno “e
-..
I KORISNO
KRATKO
informacija praktičnih savjeta od već nešto i bolesti. Možda vam nim zdravlja poznato, je toga pitanjima malo da vas biti odmet ali neće podsjetimo. kratkih
nekoliko
donosimo
Danas
i
o
raz-
na
*
+
*
proširenju morajuizbjegavati tijesne koji Ljudi nogama dio ili na za podvezice čarape čarape kojimagumeni jakosteže, cipele, čizme, normalnu što otežava itd. treba odbaciti steznike sve zatim (žene!) Dakle, krvi u venama. s nogom noge. preko Regulirajte Nemojte sjediti cirkulaciju vodoravnom dnevno odmorite u stolicu. Nekoliko nogu položaju. puta skloni
su
na
vena
*
+
efikasno, protiv gripe posto jecijepljenje da važno to izuzetno iskustvo za one ljude dosadašnje govori je cijepljenje riziku. To osobe od raznih kroničnih osobitom izloženi kojeboluju koji kao i od 65 u zatim starijih godina, ljudiposebnimzanimanjima, bolesti, ljudi od 1968. naovamo, radnici. Premda kao što su zdravstveni epidemije gripe smrtni slabe se s onima u prošlosti, ipak jošjavljaju usporedbi prilično influence. Prominentni virusom kao svjetski infekcije slučajevi posljedica izloženim osobito tim tom na grupama ljudi polju preporučuju stručnjaci virusa sličnih dobivenim od (imunizaciju) cijepljenje sojeva godišnje cjepivom zimske da će sezone. onima za se koje očekuju pojaviti vrijeme obzira
Bez
to što
na
samo
60—70
su
su
su
u
se
za
*
«o
liječniku postoji pitanjem Modebelom i raka između načina neka uzročna na veza prehrane crijevu. slažu kad kazati da se se postavlja dijetetskog liječnici uvijek pitanje dio istraživača smatra Jedan raka debelom režima na sprečavanju crijevu. dakle teški ili nikako da hrana probavljivim bogatacelulozom, sastojcima, zasada tumora. može biti korisna u Ipak, zloćudnog sprečavanju pojave No bez obzira to to hranu bi čvrsti dokazi koji potvrdilimišljenje. postoje od osobito onima količinom celuloze stanovitom koji preporučujem pate stolice. od načina to reguliranje začepljenosti, jerje jedan najboljih Stanoviti
bolesnika
obraća
broj
li
s
svom
se
ne
ram
u
ne
na
sa
za
*
+
*
dijelovanja zaštićuještetnog cigareti filter dim dokazi da ste se! i govore prevarili Mnogi jenajbolji nikotina, Americi što To i duhan. sam zabilježen razlog je manji jevjerojatno cigarete da Amerikanci od raka plućima, imaju postotak oboljelih jerjepoznato i do samog nego nepopušen kraja, bacaju ostavljaju običaj pušiti cigaretu i nalazi tom dio. Baš se supnakupina (odbačenom) dijelu najveća priličan karcionom stanci pluća. kojeuzrokuju VAŠ LIJEČNIK mislite
Ako
da
vas
dima
od
filter na
za
u
na
ne
u
a
o
i
UREDUJE
Šime
UREDNIČKI
i i
i
i
i
i
i
aa
s
a
ia)
ODBOR
Kolak, dipl Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl inž, Tomislav Erhatić, dipL inž, Dragutin Dapo, dipl vet, Nada Majić inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav urednik: Zlatko Glavni i odgovorni Mašek, dipL vet. urednik: Vera Tehnički Volarić, dipL inž i uredništvo: SRH. radnika Vlasnik i izdavač: Uprava Zagreb, Ilica 31/IIl, teL424-420 Udruženje mljekarskih 18000 dinara, a za proizvođače mlijeka 8,00 dinara. Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove OOUR Tisak: SOUR TM, »Vjesnik« Zagreb —