Mljekarski list 10-1984

GOD. XXI

ZAGREB

LISTOPAD 1984.

Tana

na

nemara

m

ope pam

A.

t a

“ #

Stočarske

smotre

ind u

3

we

LI

podravsko-bilogorskom čarsko-selekcijskog

*

X

a LU

području rada

u

po

i

\

“

sastavni

govedarstvu.

su

dio

uspješnog

sto-

DERMATOMIKOZE o zdravstvenoj

SRH

djelatnosti veterinarskoj životinja obavezno subolestima zaraznim ostalim među određeno da životinja je što štete i što čine velike Prvo iz dva i dermatomikoze drugo razloga. zbijaju i vrlo i lako se sa prenose ljude prouzrokuju neugodne dugoživotinja da vibolesti ovih naziv stočara bolesti kože. Većini pa jenepoznat; trajne naziv čitav za radi. Dermatomikoze to bolestima dimo o kakovim skupni vrstama raznim i i bolesti kože niz ljudi,prouzrokovanih životinja gljivičnih Od dermatoih naziva narod ih znamo, dobro U stvari lišajima. gljivica. interesira Stočare naravno bolovati mikoza mogu prvenstveno životinje. alvar. verrucosum Trichohyton govedaprouzrokovana gljivicom i naših uslovima u govedanajčešćaprouzrodržanja stajskog bum, jerje trihofitoza. naziv i lažni tuda šteta. Od kujenajviše joj rukama ali i po naći stoci, bolesti uzročnici mogu se Gljivice, i miševima, štakorima i stočara. se nalaziti podovi Mogu bolesnog se količinama velikim preraženih su spora.

Gljivice njihovih zagađeni staja i ali direktno stoku mogu nose na prenašati grla grlodoticajem, itd. zaraženom naročito uređajima stajskim priborom, steljom, indirektno, do dlačni kroz sve dlaku u kožu korjena pazuh polaganoprodiru Gljivice sitnih na dlake.

To povredakože,razmnažaju događa mjestima naročito i rastom i otvor i ulaze se, samo dlaku, lojnih žlijezdasvojim razaraju Prouzročene kožu. duboko samu luče prootrovima prilično ozlijeđuju koje međusobno rastući često se obliku koži obično pečata, okrugle mjene Bolest kože. veće i tada ljupočetku očituje površine pokrivaju spajaju dlaka.

Pečati i te kože, lomljenjemispadanjem slojeva štenjempovršinskih ti ali vremenom tek oko 5 cm u pečati ogoljeli, početku promjeru debelim sive su su do i 4 5 mm, pa pokriveni boje, pepeljasto postaju deblji kraste. mrvičaste suhe gomogu Zaražena formirati slojemljuskica, nalazi dlaka i ostacima krastama veda a u se češu, otpalimljuskicama, U dodiru tlu. i po spora drugom količina kojepadaju gljivica golema može može lako bolest stokom prenositigoveda govedo, da štaleprenijeti Naravno stoku. lako i i mogu i ostaju prenositi ljude, ljudi je stalno gljivice. zagađenesporama od starosti mlada obole Trihofitoza u goveda najčešće bolest, jestajska vlažne nastanku oboliti. će do 20 4 pogoduju Njenom starija rjeđe mjeseci, naročito nedostatna i nečiste pomanjkanje ishranjenost, štale, nehigijenske i zatim i mikroelemenata stajadržanje prenatrpanost hrani, bjelančevina ali i zimi rano širi naročito Bolest stoke. nevezane po staji proljeće, stalno ako čitavu i kroz stokom među životinje godinu,pogotovo povlači može bolesti uslovi ako borave u staji. povoljni širenje Ponekad, i brzo naročito se stoka. Trihofitoza oboliti velikim i gotovo stajama drže ako i teladi tovilištima može masovno junadi, pogotovo proširiti ali i s obično vratu, koži nevezane. počinju glavi Promjene nastati bolesti mogu znaci da Smatra šire i prvi tijela. dijelove dva do a već teške nekoliko već mjeseca, promjene jedan nedjelja, 4 Nakon i i uslovima će ovisiti što otprilike širenje. njeno razvijanje štete velike, jer prouzročila ipak koje je samoizlječenje; mjesecanastaje i koristi hranu stoka bolesti prokroz sve manjeje slabije oboljela vrijeme Teže 15% 10 do da Računa duktivna. prirastu. oboljela gube prosječno da naročito sve koži su klati. Štete često mora velike; je prisilno grla U

i

zaštiti

Zakonu

se

na

su

se

a

a

sve

ona

sa

u

u

.

na

ove

se

na

sa

za-

a

na

uz

se

u

u

su

na

se

su

u

s

u

sve

u

se

a

se

sa

na

se

na

s

se

na

a

ove

u

se

u

se

veoma

za

su

sva

u

se

u

na

nom

se

na

na

se

sve

za

a

za

za

o

su

na

se

se

146

na

vreme-

a To d<

hi do dii

im —

=

-

———

=

--———

<.

o

životinja

i ozdravila

mjestima gdje

===

o

razvijale promjene je oštećena.

Računa da štete na koži iznose se 40% od a često njene vrijednosti, Naime vodu za jeneupotrebljiva. izrađena koža neelastična je, propusna je ine može se izradu za obuće i kožnih upotrebiti kvalitetnije predmeta.

Usput da koža i teladi iznosi oko 20% vrispominjemo junadi njezine cjelokupne jednosti.

Trihofitoza što znači zoonoza da od oboliti i a što treba mogu je nje ljudi, istaći. Stočari timareći vrlo lako zaraziti, a tada se posebice mogu goveda i po koži zaraženih vratu i po a i po čitavom ljudi licu, rukama, poslije tijelu slične kako poznato kožne se bolesti u veoma nastaju promjene, je ljudi teško i Trihofitoza dakle i stoke i čini dugo liječe. ugrožava z dravlje ljudi velike štete. Zato i silom zakona određeno da se mora i da je suzbijati oboljelu stoku treba tom biti stalno na da i sami se zarazimo. ne liječiti, oprezu pri Za dobri možete a ih dobiti liječenje vašim' postoje lijekovi, uputama veterinarskim a ako su obolili i treba što zdravstvestanicama, već ljudi prije nu zatražiti u zdravstvenim ustanovama.

Ako se u stoke pomoć liječenju se na treba kraste upotrebe lijekovi koji stavljaju oboljela mjesta, predhodno i skinuti i kožu da bi što lakše i ljuskice uništio ostrugati, ogoliti lijek sigurnije krasta i obavezno treba obaviti preostale izvan gljivice.

Skidanje ljuskica staje na kako bi se i unaprijed .pripremljenom mjestu moglo sakupiti strugotine na radilo se i štale u bolesna uništiti, najbolje spaliti.

Mjesto kojem kojima j e stoka boravila treba dobro đubre i to a Pa očistiti, ukloniti, najbolje spaliti, zatim štalu dezinficirati i po obaviti sve vetepo potrebi deratizaciju uputi rinara. dva za do tri dana.

Liječenje ponoviti možemo i sami se zato treba obavezno Prigodomliječenja zaraziti, obući zaštitnu i obuću i raditi sa rukavicama. odjeću U velikim na tovilištima stoku se od trihoposljednje vrijeme zaštićuje fitoze a smatra da se sa vakcinom se može i već obovakciniranjem, liječiti stoku. ljelu MW. na

su

koža

se

ostala

a

a

sa

.

u

;

USPJEH BJELOVARČANA Na

Međunarodnom »Sirele« RZ

22.

u kmetijsko Gornjoj sejmu R adgoni, stanica« uzgajači su »Poljoprivredna reprezenBjelovar uspješno tirali našu stočari su su na republiku.

Bjelovarski k oji prvi sudjelovali Gornjosu izloženim Radgonskomsajmui koji zainteresirali stručsvojim junicama i za izložena njake posjetioce grla.

U smo 10 steonih simentalske Gornjoj Radgoniizlagali junica pasmine u od podijeljenih izabrala dvije kolekcije.

Komisija sajma predvedenih junica kao Mate Brnića iz te je najbolju junicu Nevinca, dvije pratilje, Franje junice Veličana iz Babotoka i Jure iz Nevinca. Štefanca Junica »Gordana« »ZVONO« izložbe (M.Brnića) osvojila je pokrovitelja Živinorejske »Gordana« iz poslovne skupnosti Slovenije. uzgojnog potječe SR Hrvatske programa od Golubice (usmjerena oplodnja) roditelja: majke 547/E i oca Mani 15. 03. 1983.

A, V. G. 133 cm, teška 4757/I oteljena godine, 570 a 01.

5271/IA. kg, oplođena 05. 1984. godinebikom Ecija Svi stočari RZ stanice« kooperanti rasplodnog materijala »Poljoprivredne za izložena su Bjelovar svoja rasplodna grla primili diplome pokrovitelja a »Sirela« RZ stanica« za izložbe, zlat»Poljoprivredna Bjelovar obje kolekcije no za kvalitetu izloženih odličje junica.

živilskom

147

-

-

--

>

---

sz.

—

--

Jugoslapoljoprivredni sajam drugi je Novosadskog sajma da se možemo To izlažu stočari na znak, g rla. je svoja bjelovarski viji kojem Dokaz na sa manifestaciji. stočarskoj svakoj grlima pojaviti uzgojenim svojim Radu na da i i tome Gornjoj sajmu s udjelujemo dogodine poziv, je ponovni Nakon

u

ovo

kupac je sajmu, prodane rasplodne junice Udbini. farmu u za Plitvička »Nacionalni jezera« svoju park stočarima na Ovo bjelovarskim Gornjosajmu sudjelovanje radgonskom omogućioje: obrai fond za protugradnu poljoprivrede unapređenje Samoupravni SO. nu Bjelovar, SR stočarstva fond za Hrvatske, unapređenje Samoupravni i centar Stočarski selekcijski Zagreb, stanica« RZ Bjelovar. »SIRELA«, »Poljoprivredna inž.

B. Majhen,dipl.

Sve

su

izložene

a

samom

na

'

;—

—

—

—

HRANIDBA

GOVEDA

DOMAĆINSTVIMA

SEOSKIM U

je proizvodnji govedarskoj Situacija i novost. nikakova to i migracija kritična.

Raslojavanje nego Uostalom, nije rezultiralo te stanovništva, godinamaje tržište, nesigurno poljoprivrednog radne snamlade Odlaskom i velikim proizvodnje. smanjenjem oscilacijama novom teže snalaze se sve domaćinstva staračka pristupu ge u gradove, domaćinStaračka tržnim i prilikama. nesigurnim proizvodnji govedarskoj osobito u hranu teško prigradnaročito stva stoku, potrebnu pribavljaju nisu u mogućnosti skim površina agrarnih limitirajućih uslijed područjima, Govedarskom visokih kao proizvodnjom hranu cijena. nekada, zbog kupovati vlastitim na domaćinstva, ona baviti samo intenzivno površise koja mogu u troškoda hrana Poznato hranu. sudjeluje nama mogu je, jeftinu proizvesti zanemarimo Ako 70%. do a i do mesa genetvima mlijeka 75%, proizvodnje veoma kod većine danas dobra, sku stranu goveda kojaje osobine), (nasljedne ishrananeadekvatna ili nekvalitetna niže uzrok onda proizvodnje jeglavni hrane koriste velike krmiva i većom masom kulture s se U proizvodnji zatim se a velike kulture se hranidbene prinose, daju koje Siju vrijednosti. s Krmiva se obradi. suvremeno tehnološki skidaju proizvodnja cjelokupna zelenom vremenima u vegetacije optimalnim površina poljoprivrednih maksimalne ugljikohisadrže kad hranidbene vrijednosti, proteine obliku, zdrav važne za orgatvari veoma aktivne vitamine, dakle, minerale, drate, ishrana Zimi i mesa i veliku goveda nizam mlijeka. je proizvodnju goveda time a i hrane nužna konzervacijom, sušenjem priprema najskuplja, jerje krmivima. nadoknadu traži što iste, hranidbena skupim se vrijednost gubi kukuruznu ishranu zimsku za Pored pripremiti potrebno j e goveda sijena, U tu svrhu se način silažu. najekonomičnijim. pokazao prehrane, zimske Ovaj i sa zrnom, a zelene mase, klip kukuruz jer koristi se klipa dajenajviše koji vokosi se u silažu Kukuruz za silaže. hranidbenu kasnoj vrijednost podiže bočni izdržati mogu zriobi. Za to se koristeklobrolizgrađeni koji silosi, štanoj i stvozrak bi kako se biti silaža mora istjerao prešana, prešanja, jer pritisak rili fermentacije. uvjeti optimalni krmiva u i koncentrata ostalih i vrste robnoj proizKoličine dopunskih Nadomaćinstva. krmivima vlastitim ovisiti će o raspoloživim svakog vodnji, u

na

seoskim

više

domaćinstvima,

u

za

u

148

naših domaćinstava koristi voluminoznu hranu žalost, s mnogo celuloze i ali male hranidbene To su: i livadne vode, vrijednosti. paše trave, sijeno, i Ova repa, krmiva silaža, sadrže više ili pivski trop, krumpir drugo. manje vitamina i minerala.

U bjelančevina, ugljikohidrata, intenzivnoj proizvodnji i mesa stočari kvalitetne voluminozne mlijeka, morajupored hrane, osigurati količine žitarica i količinu kvalitetne potrebne hrane (kukuruz) manju druge kako bi dnevni obrok bio Voluminozna (smjesa), hrana ima prvenpotpun. stveno zadatak osnovnih fizioloških a samo uzdržavanja potreba g oveda, u i mesa i to djelomično za 3—5 litara proizvodnji mlijeka najviše mlijeka. ni može ne bazirati samo se Robnaproizvodnjau kojemslučaju isna ili te se mora davati paši, u kopivskomtropu, krumpiru, repi ograničenim ličinama. većina

Za

kravama davati oko žitarica proizvodnju 0,5 mlijeka, potrebno je kg 1 litru za što za ali ne mlijeka, jedovoljno podmirenje energetskih potreba, za vitaminima i mineralnim zadovoljava potrebe bjelančevinama, tvarima, što se tržištu na BENURAL nadoknađuje drugimhranjivima.

Danas, postoji PREDSMJESA,kojase u količini od 1 kg dnevno Po kravi dajekao dodatak žitaricama. odgovarajućim dnevni obrok za od 20 litara po kravi Kompletan proizvodnju mlijeka, sadržao bi krmiva: slijedeća lucerne 20 kg sijeno silaža kukuruza 100 kg kukuruz 5,5 kg prekrupe 40 posije kg benural 10 predsmjesa kg Ukoliko domaćinstvo ne silažom onda ta ista se raspolaže kukuruza, može i ovim krmivima: proizvodnja postići lucerne 20 kg sijeno kukuruz u klipu 50 kg kukuruz 40 kg prekrupa 45 kg posije benural 10 kg predsmjesa —

—

—

—

—

—

—

—

—

—

U

radi intenzivnoj proizvodnji mlijeka, se o prenapregnutom fiziološkom na stanju krava, tako da gotovo granici bolesnog mora stanja, hranidbom iskusni stočar ili rukovoditi dobro poljoprivredni sve stručnjak, koji poznaje zakonitosti i fiziologije ishrana redoviproizvodnje reprodukcije.

Nepravilna to rezultira smanjenjem p roizvodnje, poremećenjem z dravlja, smanjenjem i proizvodne upotrebesamog života krave. inž. Martić Zoran Dipl.

UDRUŽENA U

POLJOPRIVREDA NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU

Hrvatske i Poslovne organizaciji Zadružnog za»Agroopskrbe« za a u okviru jednice snabdjevanje poljoprivrede, Zagrebačkog Velesajma, organiziran jezajednički sa nastupvećegbroja poljoprivrednih organizacija saveza

149

poljopotrebnih proizvoda poljoprivrednih naglaskom sa 55 kontinentalnog izložbi Na područja organizacija privredi«. jenastupilo i zadruza Poslovne poljoprivredu a u zajednice Hrvatske, organizaciji dijela područja.

50 poljoprivrednih zadruga toga još Dalmacije garstvo data u preko osnovnih ponuda Pored učesnika, je »Pregledu« podataka za i roba raznih tona količini od preko450.000 proizvoda u 60 proizvoda tona 350.000 od količini namjenjenih u 50 i domaće preko preko proizvoda »izvozom

—

do

deviza

izvozu.

sudjelovale organizacijama poljoprivrednim zajedno Velesajmu i poljoopskrbljuju koje organizacije druge vanjskonajznačajnije i neki kao poljopriproizvođači sa materijalom, privredu reprodukcijskim trgovinske vredne opreme. o i rasprava ukupnim ove završetku Na je organizirana manifestacije 1984. g. za pestignojiva, (mineralna materijala reprodukcijskog potrebama sa do istih i kao i srpanjrezervni zaključno isporuke dr.) dijelovi cidi, ove kolovoz godine.

Mineralna gnojiva i za tona ukupno 563.170 isporuprihranu Od sjetvu proljetnu potrebnih 352313 tona, INA čemu: u ili tona druge od 496.641 količina čena 88,2% je 37.200 tona. i iz uvoza tona Na

tvornice

su

sa

107.128

bilja sa do tona 18.000 isporučeno Od srpnjem zaključno ukupnopotrebnih »Chromos« tvornice su količine ili 11.393 tone ispuručile Najveće 63,29%. je itd. tona.

1.865 2710 Šabac 3.656 tona, »Radonja« tona,»Zorka« i Rezervni drugo dijelovi realizirano mil.

US$ od 12 iznosu u te je za sredstva Potrebna namjene Ostale US$.

6,200.000 sa potrebe svega šire društvene iz sredstava zajednice sa organizacijama. udružena vanjskopoljoprivreda osigurala je kukuruza, ječma, izložbi su poredtradicionalnih pšenice, Na proizvoda: trgovinskim neznaročito dr. i koji proizvodi zobi, krumpira, zapaženi jabuke graha, deviznom odnosno izvozu u učestvovati priljevu natnu mogu organizaciju i crveni, grah, luk hren, r epica, mrkva, u ljana što su: kao bijeli kupus, heljda, šumske rezanci, (vrgaplodine koštice, bundevske šljiva, hmelj, proso, repini iz i razno Dalmabilje i ljekovito kadulja duhan, bukovače)drugegljive, nji, i dr. reptilije nekoliko cije, štand posjetilo Pored je posjetioca, brojaznatiželjnih velikog Portuiz: Italije, delegacija vanjskopredstavnika zainteresiranih trgovinskih Pesticidi

—

sredstva

za

zaštitu

uz

ž

150

ODRŽANE I ove

SU BROJNE

FOLKLORNE

PRIREDBE

su godine SR brojne f olklorne priredbe Hrvatskoj i naši kojima sudjelovali Tako brojni one proizvođači mlijeka. već naše spominjemo su i izvan tradicionalne poznate naše priredbe, koje zemlje, granica to su: a »Smotra folklora« »Đakovački vezovi« Đakovu i »VinZagrebu, To kovačkejeseni«Vinkovcima. izvornim narodnim folklopriredbe rom sudionici nose se tj. kao i odjeću k oja nije i zmijenila stoljećima običaji U i muzici. igri kolu, plesu, igri Osim velikih u spomenutih Đakovu i Vinpriredbi, koje traju Zagrebu, kovcimanekoliko dana,bilo jei onih manjihfolklornih su priredbi koje samo dan. Bez starinske trajale muzike i kola jedan tamburicu i gajde nezamislivo održati bilo kakvu našim selima. je priredbu

održane

u

na

su

u

u

u

su

sa

—

i

uz

u

Ples

SVE MANJE

uz

tamburicu

KRAVA

U SELIMA

151

AraRar-a“.a“.aavevar=-=--—

u

Uz

rad

daju

krave

mlijeko

i

tele.

Zagorja Hrvatskog Znamo stočara. na kola sa vuku kako sijenom zadovoljstvo naftu! rad skupu baju I danas

se

u

Podravine

selima

krave

mogu

i

da

zapaziti krave

ne

tre-

za

UREDITI STAJU ZA KRAVE

KAKO

Kastelic Galović, Ljubljane stručnjaci III. održali jugoslavenskom simpoi E. predavanje Valinger mastitisazanimljivo kvai svrhu krava u bolje proizvodnje povećanja ziju suzbijanju 15. do 17. mliproizvodnju litete uređenju staja 4.1984.)

(Opatija, mlijeka jeka. stočarski upozoraNa samom stručnjaci spomenuti p redavanja početku radi stočar i žive da njoj proizvode, životinje kojoj zgrada staja vaju je treba sati dnevno. potrebne uvjete nekoliko zadovoljavati staja Zbogtoga Stočar imati mora i dovoljno prostora staji čovjeka. neophodnih životinje brzo i racionalno i radi, staja pomagalima, drugim strojevima da,opremljen biomeudobnost, nuditi brojnim treba zadovoljavati tj. potrebnu životinjama normama. i tričkim zoohigijenskim između zapravo se zahtjeva Način na kompromis je staje koji uređuju tehsuvremene treba biti prema i stočara. Zato principima građena životinje učinak radni i dobar visoku životinja proizvodnost omogućuje koja nologije Vrsni

slovenački

stočarski

D.

B.

iz

na

su

o

za

o

a

u

u

sve

za

u

a

stočara.

152

---—_-

Autori

— _ —

-

2.2.

s...

za krave za odnosu u na veprikazali planove staje ličinu izmuzišta i stada, uređenje ležišta, opskrbnih hodnika, mljeprostorije karnika. bile i različite tehnološke su za i distriOpisane linije skladištenje način te i Svi buciju hrane, su mužnje, izđubrivanja skladištenje stajnjaka. se na iskustvu temeljiligolemom su spomenutih s tručnjaka koji izgradili u društvenim i brojnestaje seljačkim gospodarstvima.

Osnovni kod krave za veličina stada i zahtjev izgradnje staja je posjeda.

Kada se o veličini stada odnosno tada se misli na govori staje, prvenstveno stočarstvu.

Prema stočarpoljoprivredne površine gospodarstva namijenjene skim normama na hektaru držati 2 do 3 se mogu jednom grla. uvjetna Taj krava i okolišom u broj nalazi se uvjetovan jepodručjem kojem gospodarstvo.

Kada

različite

su

stočar

odlučio

s lakoćom broj koje prehraniti s vlastitih tada treba se za od poljoprivrednih površina, oprijedjeliti jedan načina to a u krave su ili na vezu držanja krava, su staje na kojima pak slobodnom krava različito u uređenim držanju stajama.

se

krava

za

Vezani

način

može

držanja

ne Princip držanja kojem je taj, napuštaju svoje ležište kod i Krave su na vezane hranjenja, mužnje ležanja. pojenja, stajalištu od načina Kod krava jednim poznatih vezivanja. takvog držanja zapaženo da one teško i Radi česte su sisa. Sama i n ogu liježu je ustaju. toga povrede na vrlo za a su mužnja stajalištu jenaporna stočare, posebno poteškoće održati čistoću Dobre strane na mlijeka. takvogdržanja vezu su uvjetovane nadzorom krava te hranidbom svake krave. prema pojedinačnim potrebama

krava

vezanog

Slobodan

način

krave

u

držanja

krava

slame kravi.

Uređenje po s taje površinu potrošnju Da bi se slame teško u se smanjila potrošnja koju nabaviti, je postavljaju staji ležišta u; se a ih ne kojima životinje odmaraju, izmetom. zagađuju svojim se izmuzištu u u rad muzača znatno olakšan.

U Mužnja obavlja kojem je takvom izmuzištu otežani su za uvjeti onečišćenje mlijeka. povreda Opasnost sisa i nogu znatno što u u nalaze krave se nego jemanja je kojima stajama Kod na vezu. načina krava su slobodnog držanja poteškoće pojedinačnoj hranidbi te zločudna krava više hrane što bi nego krava, pojede jojbilo potrebno.

Za sve za tipove potrebno staja jeizgraditi skladištenje priručne zgrade stočne za i za te hrane, mljekarnik čuvanje m lijeka pribor mužnju, prostor i za gnoj gnojnicu.

Vezani kao i slobodan način krava kao držanja imaju p rednosti svoje i neke nedostatke. slobodnom naSpomenuti s tručnjaci ipak prednost daju činu ležištima sa odmor za Vezani način krava držanja životinja. držanja veličinu za stada do 20 krava. pogodanje traži

veliku

i znatnu

u

S

153

IZ POVIJESTI MLJEKARSTVA divljih životinja njihovo udomaćivanje pružili Pripitomljivanje do tada koristi da se u znatno nego većojmjeri njihovim jekumogućnost dio Veći i vunom, mesom, kožom,perjem drugim. mlijekom, proizvodima bili na sredkada su udomaćen u rano ljudi prethistorijsko doba, životinja je doba Od su mlijeko upotrebljavati ljudi počeli barbarstva.tog njemstupnju hranu. za životinja a zavrbarbarstva Na višem željeza, topljenjem kojepočinje stupnju i šava se prerada unapređuje pronalaskom pisma povećava proizvodnja u hramu ostavili su nam na tvorci reljefu klinastog “mlijeka.

Sumerani, pisma, sada do 3.100 n. e.) poznato najstarije god.prije boginje Nin-har- (oko i o m lijeka. proizvodnji preradi svjedočanstvo zag takvom 2000. n. e. bilo na Kod starih Inka pr. stupnju, god. mljekarstvo je od količini i da su se krave po dobivenog njihovog maslaca, cijenile plaćale i za obredne u maslac sar“2 Oni ne su nego svrhe, upotrebljavali mlijeka. jelo. slikoviti Iz mljekartadanjeg prikazi stupnja brojni potiču Egipta starog maoko 2500. n. e. stva. U god.prije pronađenje sagrađenoj grobnici, jednoj od alabastera. slac u posudici bili su n.

475. n. €. do i Kod starih Grka pr. god. e) Rimljana (1550. god. kao Maslac hrana. i i sir važna upotrebljavan jepretežno mlijeko cijenjena od kao »hrana ili u obredne a izuzetno bogate plebsa«. kojaodvaja svrhe, lijek fermentirane Oni su proizvode. mliječne poznavali radionicama sir i maslac doba su U u po proizvodili Evropi, ropstva sira te bilo U većinom robovi. proizvodnja Srednjemvijeku jemljekarstvo, Već feudalaca. i crkvenih i na svjetovnih maslaca, najviše razvijenoimanjima i a zatim u od 1381. za proizvodeDanzigu, posebni postoji trg mlijekomlječne način Dolaskom iu kapitalističkiproizvodNovogvijeka, drugimgradovima. otkrića i izuma, hizom stari feudalni. praćen Tajjepreobražaj njezamjenjuje Osobito kao i na grane. jejak mljekarstva privredne koji utječu preobražaj i te u 20.

19. u koji tehnologije stoljeću, inženjerstva industrije stoljeću, razvoj malih se vremena. čine osnovu mljekara naglo Broj industrijalizacije našeg dok se te se kapaciteta, ukupnaprerada mljekare velikog stvaraju smanjuje i zanatske od sitne kućne se u Mljekarstvo povećava. mlijeka mljekarama radinosti u djelatnost. razvijakrupnuindustrijsku i

su

čov-

—

—

—

.

MLIJEKO Prema

odredbi

sirila i čistih

voda,

člana

mlijekamlječnih proiz»Službenom listu br. u kojijeobjavljen SFRJ«,

10. Pravilnika

kultura

o

mlijeko je: dobiven čist proizvod nepromijenjen zdravih i ovaca, hranjenih krava, ispravno 51/1982. »...

dodano

ni

oduzeto.

kakvoći

pravilnom koza i ništa bivolica, kojemnije

kojeje ili bivolsko kozjemlijeko mlijeko, ovčjemlijeko, Prema

154

vrsti

muzne

stoke

od

i

dobiveno

i redovnom

mlijeko mlijeko.

može

mužom

biti:

kravlje

=

_——--——r

člana Mješavina mlijeka imati oznaku i mlipodrijetla mlijeka (naprimjer »mješavina kravljeg ovčjeg jeka«). Član 11. ovim »Mlijeko udovoljavati uvjetima: da dobiveno 15 dana dana ni dana nakon dana 1) nije prije telenja sadrži ne telenja (da kolostrum); da ima karakterističan okus i 2) boju; miris, da dodana što se ledištem biti 3) voda, nije utvrđuje koje smije više od minus ili da indeks 0,53 od ili da 1,3420 €, refrakcije nije m anji broj od 39; refrekcije nijemanji da sadrži masti; 4) 3,2%mlječne najmanje da sadrži suhe bez tvari masti; 5) 8,5% najmanje da mu kiselost veća od 7,6* i 6) nije SH; da nakon muže ohlađeno 8 C. 7) jeneposredno dobivena

mužom

stoke

iz stava

1. ovoga

mora

mora

osam

mu

ne

*

'

.

*

ZM.

DOBROVOLJNI Tokom

BROVOLJNIH

DAVAOCI

izleta 3. 6. 1984.

DAVALACA

KRVI PRVI PUTA NA IZLETU

godine

održana

KRVI

osnivačka

MLJEKARSKIH

skupština

AKTIVA

RADNIKA

GRADA

DO-

ZAGRE-

BA.

Dati

krv

i tako

nekome

svoju spasiti jednaje najhumanijih Takove velike imamo i sredini. Skromno i bez jekovih gesta. ljude našoj ti već krv i time krv i derivate reklame,ljudi godinama dajusvoju osiguravaju krvi za članove radne čak i pa sebe, o bitelj, svoju organizacije, kojima krv može dati. Osim a nisu značke i »hvala« nikada zatrebati, jevoljni velikog nikakvo tim među nama nismo odali. priznanje ljudima najhumanijim Ta bila Izvršnom odboru sindikata da odobri sredstva spoznaja jepovod izleta davaoce krvi. dvodnevnog organiziranje isključivo dobrovoljne Svih 97 davalaca i pravovremeno pozvano je dobrovoljnih upoznato izleta. Na ih da bi nas izlet programom 25, na svega žalost, prijavilo pošlo tek 17 i to iz ostali iz »Dukata«.

Krenuli krasnom smo sunpo »Leda«, troje čanom vremenu Trakošćanu.

Nakon obilaska dvorca i oko prema šetnje jelivadi. Sada već i žeđ trebalo dobro slijedio je»piknik« je gasiti, rashlađen i mineralnom vodom razblažen »sok od od čuiz, grožđa« učinio svi Zvonkovu i vanogkarnistra, jesvoje: propjevali gitaru Dinov i tako krenuli Tu smo prema gromkiglas pjevajući Lepoglavi. popili kavicu i sasvim malo da bi Zlatara i još ugasili žeđ, preko potom Marije Bistrice Stubicu do i bune.

Obišli. stigliDonju spomenikamuzejaSeljačke smo obavezna predspomenikom muzej, zajednička fotografija, potom zalazak krenuli sunca Stubičke smo U hotelu Guu pred toplice. »Matija bec« čekao već nas stol. Fino smo malo je prostrt zajednički večerali, zaplesali i TRC »Mihanović« u pa zapjevali, Tuheljske toplice spavanje. smo radno.

Održana Osnivačka Aktiva Nedjelju započeli je skupština davalaca krvi radnika Aktiv sačidobrovoljnih mljekarskih gradaZagreba. davaoci krvi radnih »Siredobrovoljni njavaju »Dukat«, organizacija »Ledo«, lakomerc« i »Nicro«. da će dana se i doOčekujemo jednoga pridružiti život

od

čov-

u

za

one

—

—

za

za

s

se

zera

na

no

sunca

smo

uz

u

a

—

—

u

na

nam

155

iz »Zamexa«

krvi

brovoljni

davaoci

ih bude

kada

—

bilo. Na

skuposnivačkoj

Pravilnik

radu

Aktiva

koja pripremiti jekomisija izNa DDK. Aktiva Izbornu i ostale je skupštini konferenciju materijale bude Aktiv će kada konstruktivnih stavljen mnogo koji prijedloga nijeto biti i ostvareni. funkciju, vjerojatno će

formirana

štini Aktiva

o

za

u

koa

zak

PRST

e

i RGDRSRE

Ja .

vije

ka,+

2:

s

o opa davaoci umaka

a

izletu

krvi

Dobrovoljni Neki izmamili bazeni i sunce Nakon kupanje. dijela, radnog naravno čak i silom ručak, je kupanja prijao Poslije proplivali. prilika našem krenuli ručka po stolom. lijepom dalje Poslije zajedničkim Obišli Kumrovca. do A. i pa do dalje Augustinčića, galerije Klanjca Zagorju bilo Iako sunce zabavu.

Tita, seloi kuću rodnu još je vatrogasnu druga dana. kući krenuli smo radnog sutrašnjeg svjesni visoko, izleta. iznad običan svega Ovo prije Ugodnog ugodnog jednog opis je kao i samo izlet po će divnih ja, grupe pamtiti, svega koji taj ljudi zbog lijepom. krvi dobro krvi davaocima Osim kapljice poznate dobrovoljnim neobičan ostalo izletu jedan još sjećanje zbližila, je koja je bili mi smo običan koji vrijednost N jegovu pluteni čep. predmet jedan Kohout kad nam saznati će ostali izletu znamo, pridruže. Višnja nas

su

na

—

su

smo

za

smo

.

—

one

;

—

nas

na

na

sve

na

—

se

a

VREMENSKE

PRILIKE U RUJNU

.

te kišovit

i slabo

mjeseci, promjenljiv prethodni rujan je odnosno u III sunčan mjeseca. 32%C do 5C drugojpolovini dekadi, od nizinskim kretala zraka se krajevima Temperatura i iznad i dizala tri navrata od dnevna ispod padala 23— (srednja I žitorodnom iznosile dekadne kraju Srednje11*"C; vrijednosti prosječne). bio

I

kao

dosta

i

u

u

se

u

su

156

u

u

dekadi

iz19— drugoj trećoj 14,5— Srednja m jesečna j e nosila u sjeveroistočnim krajevima 16,5— sjeverozapadnim 15,5— 20%C, 15,5%C. oko 11—15%C i 17,5 svega (bila je prosječne), jugozapadnim primorskim 20,5%C 18%C, 16,5%C bila za 1—2*C (tamoje ispodprosječne).

Maksimalna bila visoka U temperatura je p olovini prvoj mjeseca. rujnu kretala se u od 32—16'C sjeveroistočnim krajevima (rijetko padalaispod je od 31 od 27—10*%C i 20"C), sjeverozapadnim 11*C, jugozapadnim primorskim od minimalna a u od 30— krajevima sjevernim 17— jugozapadnim od 15—2C tlu do i od 22—8C. dana bilo u (pri 0%C) primorskim Toplih 20"C, je 5*C, oko 6—7, Lici oko 5 i Primorju sjeveroistočnim krajevima 14, sjeverozapadnim vrućih oko a 4 dok ih 5—15, većinom bi(usjeveroistočnim, drugdje nije lo ; tla dubini od na iznosila 10 u Temperatura (srednja mjesečna, cm) je oko sjeveroistočnim krajevima 18,5%C, sjeverozapadnim 17— jugozapadnim 13—16*C i 18—20*C. primorskim 18%C, Sunce u nizinskim u 180 200i primorju jesijalo krajevimaunutrašnjosti sati. Bilo ga dosta u malo a u osobito u 200 220 — je polovini, prvoj drugoj, III dekadi.

— bilo u dolinama Čestih maglaje rijeka.

Relativna zraka bila u iz dekade dekadu.

U u vlaga je porastu drugoj bila dosta znatno viša nego polovini mjeseca je visoka, prvoj.

Svakodnevne kiše su učestale u osobito III u drugoj polovini mjeseca, dane u neke znatnim sa dnevnim količinama.

U dekadi, sjevernim krajevima dne 16. i kroz dio 7, 11, III dekade ostalim dne 11. padale 6, 7, najveći (u i u Dana s kišom 1 bilo u drugoj polovini mjeseca). (preko mm) je sjevernim i u 9—11, zapadnim te dalmatinskom krajevima 13—18, sjevernom primorju 10—12. u mm: u sjeveroistočnim 50—70, primorju Izmjereno je krajevima 100—200, sjeverozapadnim i 300—400 i jugozapadnimsjevernom primorju više, dalmatinskom 150—200. primorju Kiše su nastavile i padati početkomlistopada.

Evo nekoliko o dnevnim količinama oborina u mm: podatakaizmjerenim dne 11. IX 42 i dne 16. IX Zadar 43; 42 i dne 19.

61; Topusko Ogulin Gospić IX M. dne 20. IX Vela 89; Luka 22. IX L Lešće 75; dne 43, Gračac 44, Lošinj Krk 55, Rijeka 71 i Rab 62, Gospić 23. IX 77; dne dne 24. IX Knin 46; Gospić 41, Gračac 58, Rijeka IX L Lešće 72, Pag 145; dne Gračac 39, 40, 26.

Gospić 41, Karlovac Luka 42, Opuzen43, Vela 29. IX Zadar 46; dne 55 mm itd.

Učestale kiše bile su ponekad praćene p ojačanim grmljavinama vjetrom, i nevremenom, te znatnim štetama.

Takvo zahvatilo npr. početnevrijeme je kom III dekade obalu dio Boku zapadnu Istre, Gorskog kotara, Hercegovinu, kotorsku i drugekrajeve.

Učestale obilne kiše su i povisile vodostaje rijeka poplavama. zaprijetile S dobro došle strane, su za te druge akumulacija punjenje HE, popravile energetske prilike. vremenske i dosta u Pogodne prilike (pretežno suho, t oplo sunčano) prvoj dobro došle su za polovini rujna dozrijevanje kukuruza, suncokreta, soje, voća i repe, pa duhana, kultura. radova grožđa, drugih Omogućen je početak na žetvi repe, berbi vađenju krumpira, suncokreta, siliranju kukuruza, sjeizvozu i i mineralnih menskogkukuruza, stajskog zaoravanju gnojiva, pripremi tla za dubokom voća i dr. Kiša u jesensku sjetvu, berbipovrća, oranju,

16,5— 18% i

-

—

u

—

—

.

'

u

su

157

uljane nicanje je kraju rujna drugojpolovini dosta zabilo tlo te i lucerne, šećerne repe je oranje, jer sjemenske repice, dozridošlo za dobro oblačno i sušilo. nije vrijeme prohladno No,kišovito, kukuruza, berbu ni kao za kukuruza, sjemenskog grožđa, voća, soje, jevanje i dr. Ono suncokreta, žetvu napravilo repe, je soje vađenje košnjulucerne, do došlo ili kiše količine veće su štete u dosta gdjeje gdje pale krajevima ozimnina i će dosta kultura svih pa i berba Zrioba nevremena. sjetva kasni, ovisit će i berba tim na jesenska sjetva s azrijevanje, Međutim, površinama. studenom. i u vremenskim dosta sada o prilikama listopadu žitorodnom našem bilo u 1984.

RAZDOBLJE VEGETACIJSKO je (IV— a u dosta kišovito, druu od — (IV VI) p olovini prvoj prosječnog, IX) svježije kraju insolacisa nekim suho i smanjenom predjelima), (u prilično VIII) goj(VII jom. vrlo bilo te duža promjenljivo Izostala su vrijeme razdoblja, je toplija anticiklone azorske izražen i većinom nestabilno ogranak Slabije svježije. što zonalne i do je doveo struje, zapadne sjeverozapadne prevladavajuće je učestalih i zraka razdoblja do dovelo oceanskog svježijeg p rodora izmjena vremena. i suhog toplog 16—17*C iznosila zraka ovog je (IV— razdoblja temperatura Srednja nisu bile dekadne ispod 1 —2*C za vrijednosti Srednje prosječne).

IX) ispod (bila je Jače te u dekadi i 2.

1. prosjeka samo ispod IZVIII, rujnu. u travnja, prosjeka 3/VIII. i 2. te i 1. i 2 u bile osobito su 3/IV, 3/V, 3/VI, 3/VII, do bila u zraka svibnju 1,3%C, travnju temperaturaoko je mjesečna Srednja kolovozu za i 3*C za ispod oko 1— 1,5— srpnju 1,5%C, lipnju 2,5%C prosjeka.

2,5%C, bila u svim zraka vegetacijdnevna mjesecima je temperatura Srednja IX 2/3 kroz prosjeka.

(IV VIII) i spod 1/3) (u razdoblja skog 1250 oko u u Sunce regiji (IV— ovoj razdoblju vegetacijskom — jesijalo između razlika u bila Mala 110 sati oko sati insolaciji prosjeka). je ispod IX) (za V i IX i između kao mjeseca.

V III), V II, (VI, mjeseci ljetnih žitorodnom u (IV Oborina — razdoblju spomenutom jeizmjereno rastu od istoka bile u One su prema mm 300—500 zapadu).

IX) (količine kraju Prva iznad a u polovina istočnom prosjeka. zapadnom ispod dijelu regije VIII i prve a bila kišovita, dvije (VII, (IV — druga ovog jače je razdoblja suha dosta dekade regije). rujna) VI) (udijelu ove gospou vremenskih Ovakav razdoblju vegetacijskom prilika sticaj svih kulkod i na imao darske prirode vegetaciju u tjecaja znatnog godine je V. tura. u

dobro

žitorodnom

došla

za

u

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

= broj Red

1.

2

=

3 4.

5.

6

sajma

HRVATSKE CENTAR

RJ

.—

junica, održanog kod Bjelovara

rasplodnih

Ime i mjesto

Prig.br. jun

uzgajača

=i klasa Težina

kg

1552

= 580/II

DipaloJosip,Tomaš Vrabac Jozo,Ždralovi

5029

S4O/II

5072.

S4O/IIA

Jukić Zvonko, Nevinac Antolić Mato, Nevinac

5204

680/II

3881

530/IIA

Željko,

Rovišće Durišević Bedeković Marko, Sandrovac

TST8

630/II

STOČARSKI 1984.

5.

rujna

=

Postignuta

SELEKCIJSKI

godine

Rovišću

u

Ku pac

cijena Plitvice Nac. park 161.000,00 Plitvice Nac. park 149.000,00 »Sirela« Bjelovar 157.000,00 »Sirela« Bjelovar 163.000,00 Plitvice Nac. park 167.000,00 Plitvice Nac. park 149.000,00 —

—

—

—

—

—

Red

Ime i mjesto

= Prig. kg Postignuta K u pac uzgajača i klasa jun broj cijena VV _ pv PVE ev zaSRPNOROIME STRES 7.

Došen Stevo,Prekobrdo 1933 610/I Nac. park Plitvice 170.000,00 & Buban Pero,Severin 3853 570/IIA Nac. park Plitvice 157.000,00 9 Zemlić Nikola,Prgomelj 5219 540/II Nac. park Plitvice 145.000,00 Katalenić Marijan,Gudovac 5270 510/II Nac. park Plitvice 10. Ivorek 140.000,00 D. Slavko, Zdelice 4885 B10/IIA Nac. park l1.

Plitvice 164.000,00 12 Herčeki Eugen,Bedenik 5328 580/IIA Nac. park Plitvice = 158.000,00 13 Francišković Ivan,Pisanica 2808 STO/II Nac. park Plitvice 151.000,00 Girčal Anton, Rovišće 7569 520/II Nac. park 14. Batičan Plitvice 142.000,00 Jabučeta Blaž, 4592 640/IIA Nac. park 15.

Plitvice 169.000,00 Nova Rača Mato, Vargić 17649 540/II Nac. park 16.

Plitvice 145.000,00 17.

Franjo,Bulinec 5404 550/II > Špehar Nac. park Plitvice 147.000,00 Baukovac Marica,N. Pavljani 5388 670/IIA Nac. park 18.

Plitvice 175.000,00 19.

Hajtić Marko, Orovac 3671 S20/IIA Nac. park Plitvice 148.000,00 Demerac Ivan,Orlovac 17684 580/II Nac. park 20.

Plitvice 152.000,00 21.

Njegovac Duro, Škrinjari 26873 560/ILA Nac. Plitvice park 155.000,00 22 NjegovacDuro, Škrinjari 28912.

570/IIA Nac. park Plitvice 157.000,00 Ferenčić Ignac,Markovac 6886 S40/IIA Nac. park Plitvice 23. Jakšinić 151.000,00 26823 800/II Nac. park Plitvice 24. Pečarić Nikola,Cepidlak 156.000,00 VeL Potočec 2834 630/II Nac. park Plitvice 25. Medač Đuro, 161.000,00 O suđevo Josip, 28059 580/II Nac. Plitvice 28. park > 152.000,00 27. Šestak Slavko,Gola 11953 570/IIA > Nac. park Plitvice 157.000,00 12071 S40/IIA 28. UjlakiStjepan,Gola Nac. park Plitvice 151.000,00 Kuzmić Franjo, Otočka 12130 610/II Nac. park Plitvice 20.

158.000,00 Gr. Pavl Mijak 4018.

580/IIA Nac. park 30.

Plitvice Stjepan, 158.000,00 Šok Josip, 31.

Hruškovec 9714.

570/IIA > Nac. park Plitvice 157.000,00 6709 570/I Nac. park 31. SenjanecMirko, Mački Plitvice 163.000,00 Mački Mirko, Senjanec 4767 SVO/IIA Nac. park Plitvice 33.

— 157.000,00 u Sokač Nikola,Brezine 6573 560/II Nac. park Plitvice 149.000,00 Horvat Mirko, Bolč 6534 $30/II Nac. park Plitvice 35.

143.000,00 38 Šamić St Petar, Kapela 4704.

550/IIA = Nac. park Plitvice 153.000,00 Lenardić Nikola,Vukšinec 570/11 15628 Nac. park 31. Sanko Plitvice 151.000,00 Franjo,Žavnice 4746.

S20/ILA 38.

Nac. park Plitvice 148.000,00 Bačan Franjo, Fuke 4008 520/II Nac. park Plitvice 30. Fončević 142.000,00 4634 Haganj 550/IIA Nac. park Plitvice 40. Antun Franjo, 153.000,00 Ferdinandovac Gregor, 5004 610/IIA Nac. park Plitvice 41. Ivan 164.000,00 Đurđevac Hodalić, 15076 620/IIA Nac. park Plitvice 42 166.000,00 Kozarevac Mijo Pandurić, 5310 640/IIA Nac. park Plitvice 43.

169.000,00 Kozarevac Mijo Pandurić, 5213 730/1I Nac. park Plitvice 44 170.000,00 br.

Težina

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

.

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Mr

Milan

Bolić

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS Neće

biti na

odmet

oprez

među

šumskim i šuma

S obzirom

radnicima

i

ljubiteljima livada

da

sezone uočen je početkom o vogodišnje ljetne povećan broj bolesnika od i moždanih oboljelihmeningoencefalitisa mozga (upala ovojnii s obzirom da na kao ca) želim jesumnjapala krpelji, prenosioce bolesti, obrazložiti osnovne ovog Bolesnici su puta značajke ozbiljnog tog oboljenja. se iz raznih ali kod većine bilo javljali što su krajeva, oni, zajedničko je to, bili po ili svog kao izletnici prirodi posla(šumski radnici), (planinari, lovci, u češće boravili u turisti) zadnje na v rijeme pošumljenim predjelima, livadaitd. ma oko vinkovačke šume i (npr.

Sljeme, Medvednica, kraj mnoga Stubice, i tu imali lakšu kontakta drugapodručja) s mogućnost krpeljima.

Krpeljni se nekim u meningoencefalitis (srednjoevropskog tipa) javlja obično kao stalno s povremenim krajevima prisutno oboljenje, epidemičnim

159

-

--.-

To

desi

kada

razbuktavanjima.

Možda tim među ženost parazitima. se

se

-

-._

-—-

-

sm

=

-

>

poveća poveća krpelji broj u obilasku više bilo ove i ljudi godine je ili se

zara-

šuma.

naših

dijelu toplijem sezonski, U javlja pojasu geografskom umjerenom do jeseni). proljeća Prirodni godine(od bolesti. rezervoar i biti mogu prirodni Bolest koji krpelj, prenosi domaćih dlaka ovca), ili s drveća (pas, kožu s životinja dođe na no ljudsku u

se

mož-

smjesti koji je meningoencefalitisa krpeljnog nekih kod Iako ljudi izazove tu i u dane mozgu upalnepromjene. i opne doći može kod drugih ili sa bez može simptomima, blagim proći infekcija virus,

Uzročnik

I nakon

pacijentjošdugo bolesti, proboljele

vremena

se

To

znači

da

na

se

se

bitka

klo-

slab, osjeća

vodi

uglavnom

lijeka specifičnog Nažalost, bolesti. za simptoma svladavanje pre zaštitu pasivprovodio je zavod za nedavno) (do zdravlja Republički seruma endemskom (hipebili pomoću su području, zaštitu nu koji ljudi, nakon dana 4 unutar ekspozicije serum se rimuni daje Taj gamaglobulin). krpeljima. i šuma da odmet, planina biti na neće livada, ljubitelji Sve u svemu, krpelje. i potencijalno opasne te parazite na obrate neugodne pažnju VAŠ LIJEČNIK nema.

u

—

Šime

Dapo, dipL vet, Nada

Vlasnik

Mjesečna

i izdavač:

Udruženje

pretplata za

Erhatić, dipl inž, Dragutin

privredne organizacije

Franulić, inž, Petar

SRH.

Uprava

i ustanove

1500

mljekarskih radnika

Jelenić, dipl inž. Tomislav

Kolak,

dipl

i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III,tel 424-420

dinara,

proizvođače

a

za

mlijeka

1000

dinara

-