Mljekarski list 12-1984 by Hrvatska mljekarska udruga

.“

tine

di a oo

iz son

0%.) 1

modernim

auto

cisternama

PROSINAC

1984.

..-.--.-

.o.

--—.

.—-_—

gro

---—-—

__—.

HRANIDBA

KRAVA krava

U ZIMSKOM

RAZDOBLJU:

.razdoblju prehrane je seoskim obradivih a niti su gospodarstvima, kojanemajudovoljno površina, svodi to se na Često dovoljno opremljena potrebnommehanizacijom. puta dok. o tek toliko da krave proizvodnji najnužniju ishranu, prežive, pravoj može biti ni govora. ne nam na mlijeka Cilj proizvodnju krmiva jepodići tržne seoskim i tako gospodarstvima mlijeka. osigurati količine proizvedenoj konzerviranoj krmi Zimska ishrana na se zelenoj temelji ili siu sjenaža) sušenjem (livadno (silaža, siliranjem još vrijeme vegetacije, Ovi se izvori hrane repom, slamom, dopunjuju još krmnogbilja) jeno, sijeno koncentrat Osnovni i u ovom kukuruzovinom, pljevom pivarskim tropom. i zrno, kukuruza te silirani suho zrno klip ili klip, razdoblju jemljeveno a i rezanci. zatim pšenične posijerepini obroka: četiri osnovna voluminozna .. Razlikujemo bazi silaže kukuruzne 1. Obroci biljke na livadne bazi trave 2. Obroci na sjenaže Problem

naročito

akutan

zimskom

3. Obroci

bazi

silaže

lišća

i šećerne

repe krme

(sijena) krmivo u ishrani Sve više silaža kukuruzne goveda biljke glavno postaje ćemo stočarskih nizu u pa najviše pažnje. zemalja, posvetiti naprednih njoj može to se Za nas ima krmivo, koje posebanznačaj, priprejerje najjeftinije osobito ratarskim količinama miti u u predjelima. dovoljnim kosi kukuruz količinu se maksimalnu Da bi sadržavao hranjivih tvari/ ko40% suhe tvari. kada sadrži u 35 Orjentacijsko vrijeme voštanoj zriobi, ili 3 ženskih dan 45—50 pune tjedna poslije cvjetova. prije šnjeje cvatnje — vremenskim i zriobe zrna. u (silo tornjevi) optimalnim smještajnim Siliranjem silaže. Hranidbena 10% se samo vrijednost vrijednosti hranjive gubi uvjetima, zelene faktora: mase o kvaliteti kukuruzne silaže ovisi od dva važna i 2) 1) silaže suhe bi biti od 25%. i ne o Siliranjem siliranja smjela manje uvjetima razliku od a uz količina dobiva veća za se vlažne, siliranja hranjivih tvari, kiselina. i silaže to vrenja oslobađanja jekvarljivost zbogburnijeg prisutna intenziteta silaže suhe veća zbogslabijeg kvarenja Međutim, jošje opasnost krmivo u Silaža kukuruzne kojem biljke jeenergetsko prvenstveno vrenja. kukuruznom Pri hranidbi sii vitamina. minerala nema dovoljno proteina, i vitamivoditi računa o nedostatku moramo kalcija, proteina, natrija lažom, mineralima i vitaminima. i te na opskrbljenosti drugim D, o slaboj silosima betonskim Prikladnim u se pokazalo prosječne siliranje trap danu i obavezno Silos se u 70 m? prejednom puni «zapremine (4,5x8x2m). ili Ponanosi kriva se na pijeska cigle. folijom, koju sloj zemlje, plastičnom kukustaviti kao završni rezance. Proizvodnjom sloj svježe željno repine je krava hranidbe u zimskim se osnovne ruzne mjesecima silaže, rješava pitanje može hrana voluminozna kao ne ishranu. osnovna Ipak, jedina dopunsku suhe količini od 30 da krave 10 osim u u kg,tj. kg konzumiraju slučaju je biti, kao kravama dan. Budući takove silaže nema, tvari na dajemo jošsijeno da, dan. U tom od 2-4 na krmivo i to u količini slučaju dopunsko najmanje kg 7-8 na a silažni se obrok 15-20 na poveća, kg.Davanjem kg, sijeno smanji i djetelina, trave)svježeg pivarskog (lucerna, sjenaža tropa, leguminoza sijena silaži. U našim i minerala u se nedostatak kukuruznoj nadomještava proteina suhe tvari davati silaže sadržine 6-8 se kg proizvodnje, preporuča uvjetima 4.

Obroci

bazi

suhe

voluminozne

178

- =

(20kg dnevni 600

silaže

obrok

30% krava

kg,

dakako

Ćana

suhe

tvari, sadrži

muzara

određenu

suhe

.-.--

Ovako

LIT/DAN

1012.14.16.

(30%st.) kg livadno sijeno kg leguminoze sijeno kg silirani kukuruza klip (60%s.t) kg — sačma soje kg Benural dodatak kg silaža

kukuruza

—

sježane

— _

—

0,4

03.18

—

trave

—

Silaža

———-————.

tvari). izgledao jedan bazi na bazi kukuruzne na težine silaže, tjelesne mlječnost. 6

MLIJEČNOST —

18.

—

—_

6,8

—

30. —

0,5

1,0

—_-

0,6

priprema pretežnoplaninskim predjelima se

ravničarskim

i ona

količipredjelima, gdje uzgaja zelena masa može nama, koristiti u ishrani se krava. Po ha I repe glava 60-100 mtc iako se koristi u ove Ova količina dobije silaže, svježem stanju. količini od 15-25 mtc glavarepe po svojoj hranidbenoj vrijednosti odgovara ili7-10 mtc Hranidbena zrna. silaže ove sijena kukuruznog vrijednost oscilira, budući da ovisi nizu faktora kao o što su: kod berbe repe, mehanizacija kod repe, stupanj onečišćenja zemljom, svježina glava isjeckanosti siliranja itd. Visina silaže u betonskom 2 m. S obzirom visoki na šećera je trapu sadržaj može se izvršiti i s zelenim siliranje drugimdodacima, leguminozama (lucer-

Kravama

šećerna

maksimalno

daje

35-40

dan

3-4

repa

većim

kg kvalitetnog sijena

obzir silaža kuu zbogbolje probave. hrane, ili trave kao te suhi kuruza, sjenaža lucerne, dopunakukuruza, posije, repini sačma itd. Veća rezanci, uljana proizvodnja mlijeka, zahtjeva još proteine, minerale i vitamine.

ostale

voluminozne

dolazi

tjelekrava, gubitak mlječnosti energijeposljedicesmanjenje može se bolesti. Jedino težine i sne koncentrata, osigurati povećanjem pojava nedostatka Pored to veća a opskrbe proizvodnju. mliječnost, poskupljuje osobito ako u obrocima nema vrlo često sijena nedostaju proteini,minerala i energijom, osim vitamina, o nedostatku ne a da kalcija leguminoza, govorimo kuku-. koristiti zrno hranu Uz ovu ima mljeveno poželjno je kojega dovoljno. balasta kao vlaknine u količine sirove velike ruza, voluminoznoj suhoj zbog tak

izvora

krmi.

proširena je gdjepostoje Zagreba Karlovca, pivovare, bližoj krmivo ishrani krava. u Tropjeprikladno pivarskog upotreba svježeg tropa sočnosuhom voluminoznom ishrani kao upravo zbogsvoje krmom, dopuna sti, a i zbogpostojećih proteina. suhe 25% Tako znatna. sa npr. kg tropa vrijednost Energetska tropaje kukuruza. zrna ili 1 krmne 1 tvari suhog smjese kg mljevenog zamjenjujekg većim količinama dan. Ako u kravama do 10 na se ga dajemo kg Trop daje tvari. Ukonedostatka izazvati u može hranjivih zbog poremetnju plodnosti, lako se kvari. Silosi soli dodatak 1% liko ga ne siliramo uz kuhinjske (NaCI) i opSilosi se obično su folijom 1x3x2m). prekrivaju (npr. dimenzija drveni, dno slobodno ne se Da bi se sok mogao kamenom. terete prekriva cijediti, to Osim iznad i mogu zemlje. drvenogsilosa, površine folijomuzdignuto je ili silo biti silo tornjevi. jame izvora od svih obrocima Govorili smo o krmiva, mogućih sastavljenim kukuruza silaže i biljke Ipak, jenajkvaprednostimanedostacima. njihovim i na s obzirom pa vrijednost, poredtoganjenaprimjena hranjivu litetnija malena. individualnim krava ishrani na u gospodarstvima jošjeuvijek Martić inž. Zoran Dipl. i

okolici

PROIZVOĐAČ

MLIJEKA AHMED

MUJKIĆ

poljoprivrednika proizvoposjetili poznatog na Na Ahmeda đača smještenom gospodarstvu Mujkića. Mujkićevom mlijeka 12 zatekli smo 60 krava muzara, ovog gradića slavonskog lijepog periferiji veterinarsku telad u Mušku teladi. ženske komada i 20 steonih predaju junica nam stanicu za tov, kaže Mujkić. stada Prehranu simentalac«. stado Matično ovog Mujkić je»austrijski i 17 vlastite hrane 16 stočne sa zemlje jutara proizvodnjom jutara osigurava kukuruza obradi 22 što iz što iz koji Godišnje zakupa. jutra zemlje najma i nešto oko 4 kultura a od ostalih Zemlju pšenice, ječma soje. jutra sije silira, i snahe. sina uz svu posam supruge, Posjeduje pomoć obrađuje isključivo obradu za od 60 KS i ostale trebnu strojeve) priključne (traktor mehanizaciju 100 da nove kapaciteta grla izgradnju staje Zanimljivo zemlje. je priprema kaže da nam komada 50 za muzara sa podmlatka. Mujkić. prostorom uzgoj 15-ak u stada nabavio krave iz svog prve Požegi godina Slavonskoj jošprije je U

Slavonskom

Brodu

smo

i Đakovu.

stada vrši ih u M. te sam uz nabavlja selekciju Soboti, vrijeme novije ostvaSa svog iz centra Mujkićevi gospodarstva Zagreba. pomoćSelekcijskog U

180

-.-—-

—--

masnoće rujumjesečnu p roizvodnju kvalitetnog mlijeka od 3,7 40. Potrebno i to da u stadu svom ima kravu je spomenuti Mujkić rekorderku »FRIDU« do 7.000 litara Ahmed kojadaje mlijeka godišnje. Inače, kao i stočarski Mujkićjemnogo.puta nagrađivan uspješan poljoprivrednik na Novom u Sadu i proizvođač sajmovima Gornjoj Radgoni. od

—

14000

litara

—

M.R..

JURINJAKOVI IZ TRNJANA u svom ima Gospodarstvo Jurinjak Trnjana posjedu 22 krave muzare 11 krava 4 krave siod toga »šlezing holnštajn« pasmine, mentalke i 7 te 12 komada ženske teladi. frizijskih krava, Bez obzira na sve povepoteškoće gospodarstvo Jurinjakovih postojano ćava količinu i kvalitetu Momentalno dnevnu prodanogmlijeka. ostvaruju oko 90 litara. Slavko korisnik »Dukaproizvodnju mlijeka Inače, Jurinjak je kredita iznosu od u 130 starih dinara utrošio izza tovog« milijuna koji j e novih 130 komada gradnju kapaciteta staja junadi da 3 goSvakako, zanimljivo je je vrijedan poljoprivrednik ovaj još prije dine radio u društvenom sektoru sada u a se (bio zaposlen j e MIBisključivo bavi 10 vlastite i 10 poljoprivredom. Obrađuje jutara zemlje zemlje jutara u), iz U stoke koristi silirani kukuruz. svega najma. prehrani prije

Slavka

također

181

mda Pagea

ovaakašPda

[TRI

SA ZEMLJOM, MULJEM ILIPIJESKOM HRANA ZAGAĐENA ŠTETNA PO ZDRAVLJE GOVEDA MOŽE BITIVEOMA zemlje, posljedica manje govedopodnosi radu u hrani. a naročito ili u u predžesmetnje Smetnje probavi, lja pijeska većim i voda sa će ako ludaca nastati su pa količinama, zagađeni hrana, ili hranom tako hrani sa ako stoku vremena se zgađenom dulje pogotovo sirištu će se taložiti u vodom. sa i bugaru mulj, pijesak najviše Zemlja, napaja sluzdražiti i i težinom ometati predželudaca, povređivati pokretanje svojom ovih i nicu i tankih pa pa upale predželudaca, sirišta, crijeva, prouzročiti želudaca teških bolesnih Sve u svemu biti će uzrokom organa. i crijeva. stanja i talože u sirištu da se mnogo češće goveda. Opaženoje zemlja, mulj pijesak samostalnih bilo kao Ako već od oboljenja, goveda pate probavnih smetnji, boili da su te od samo jedan popratnih simptomamnogihdrugih smetnje bolesti od raznih bolesti kao u govedakojaboluju papaka, maternice, lesti, hrane krmivom onečisad kroz vremena sa se a organa, dulje porođajnih Za i ili šćenim u zemlje pijeska njihjetaloženje muljem pijeskom. zemljom, od u za mnogo opasnije taloženjaburagu. sirištu,zdravlje lišća i šećerne Od glave posebnopraktičnog značenja jezagađivanje ili silirana. Isto tako bilo da se stoci sa repe dajesvježa zemljom(blatom) odnosno te sa travom zelenim i sa poplavljenih kukuruzom, sijenom, je Zdravo

bez

štetnih

količine

182

mu-

LL...

—

-—

-o

.—

—

romam

| | .

o zamuljenih

livada.

Naročito

događa hranidbe stajske

Međutim, jeseni. može češće i kod i to od se pa listopada pojaviti mjeseca do kada stoku hrani silažom šećerne i sve se sa repe svibnja (lišćaglave), trave odnosno blatom i sa zelenogkukuruza, zagađene zemljom, muljem. uzrok i odnosno i sirištu u nakupljanja *Rjeđi zemlje pijeska, mulja buragu nakon U na dugotrajnih napajalištima. godinastaje napajanja zamuljenim i oskudice životinje nama a s time na u mogu suše, hrani, prikupitiprobavnim veće količine i na Čini se, da . zemlje paši. zbog onečišćene organima hrane Ako veće količine čećše ne oboljevaju goveda. goveda uzimaju starija ili nakon nekosa zemlje pijeska hranom,probavneporemetnje tek nastaju liko i to tek kad odnosno sirištu znatna se u u tjedana predželucima nakupi količina ili sirištu i to u Što zemlje, mulja pijeska. jesadržaj rjeđi crijevima time i nastanak bolesti brži. Znaci bolesti a sa se brže; očituju jetaloženje sklou su kontrakcije buraga oslabljene, oboljela smanjenju životinja apetita, očito i bolovi na u orponavljanog nadma, probavnim jenastajanju postoje što slini i stetom sa ustima, žvakanjem praznim govedoočituje ganima pri Obično laki balezi može naći i se a u se pojavljuje ponekad proljev, nje. nešto Ako i znakovi bolesti se u pijeska. zemlja pijesak nakupljaju sirištu, i teži i većim U su se u očituju probavnimsmetnjama. poodmaklimslučajevidno vima i od i intoksikaa mogu životinje izmršave, uginuti iznemoglosti cije. ZAPAČENOM Mule krmom Kao što vidimo ili sa zemljom, hranjenje može štetne imati već kako tko i s čime stoku pijeskom posljedice, hrani, svoju svako doba na ali i ako stoku u se godine, pašiljeti, pristajskom držanju hrani silažom ili Zato treba biti naročito kojajezagađenazemljom pijeskom. i lišća šećerna trave sa oprezan repe, glava zelenog kukuruza, prisiliranju livada da ove i »sirovine« silažu budu što čišće i što za zamuljenih nastojati ili Isto tako treba biti oprezan manjezagađenezemljom pijeskom. prinapaako da stoku kroz smo se vremena. prisiljeni dulje janju, napajamutnom i

kišovitih

bolest

vodom.

koja kojih razloga prihranjenju pripaziti već ima tada kao što smo u sklonija, vidjeli, smetnji probavi, jerje nastajanju ostala zdrava i u nego nakupljanja zemlje pijeska sirištu, Taloženje goveda. sirištu teško nisu znatno u se zemlje životinje liječe, produktivne, opasnije, je a mogu im i i tome pa prema slabije slabija, jedu mliječnost je uginuti. Ako odviše nisu se sa a pravovremeno započinje liječenjem, životinje još i koristiti. Zato tražiti izmršavile i iznemogle se mogu dalje jeuputno spasiti što a prva veterana, poduzeti pomoć jepromjenahrane, prije mjerakojuvalja hrana zna zagađena. najbolje me je jerstočar W. .M. Naročito

treba

stoku

iz bilo

183

TRNJANI 34 34. Sa

Trnjana »Jasinje« poljoprivrednik Uspješan je ima trenutku 13 krava svom muzara, u ovom posjedu gospodarstva koje dnevno. do litara 100 teladi i 1 10 komada mlijeka proizvodi bika, Dušan

Nikolić

me '

iu"

—

—_—

__—-

Dušan

Nikolić

korisnik

“—.—--_.

=...

.-.

-.-

200 »Dukatovog« je milijuna starih dinara i 170 starih dinara PZ utromilijuna >»Jasinje«, koji namjenski j e šio za to u kasvog modernizaciju gospodarstva, uključujući izgradnju staja 80 te silosa uz grla (sve paciteta simentalke)izgradnju prizemnih novoizgrađene da vlastitom p rema Zanimljivo staje. je jegospodarske zgradegradio Prehrana stada stočne hrane 10 sa projektu. osigurana proizvodnjom je jutara vlastite i 30 iz od PZ Sav posao zemlje jutara zemlje najma »Jasinje«. oko te Nikolić sam uz gospodarstva, obrađivanja zemlje obavlja pomoć svoje familije.

Ima

kredita

iznosu

potrebne zemlje (2 strojeve i dodatna Od kultura kukuruz oko 12 oprema). poljoprivrednih uzgaja (silira U i stoke također koristi i hranu dobivenu jutara), pšenicuječam. prehrani livada. sa svojih Vrlo da se interesantno mlad i u slobodje ovaj vrijedan poljoprivrednik bavi lovom. no vrijeme M. R. sve

obradu

traktora

i 45

PROIZVODNJA U

STRNIH ŽITARICA U GODINI 1983.

godini području Zajednica općinaBjelovar, Gospić, Karlovac, ha 148.053 Sisak, Varaždin, Zagrebpožetojeukupno pšenice, proizvedeno t uz 440.562 t/ha. U 2,975 sa ostvaprosječni prinos usporedbi proizvodnjom renom na 145.399 na 766.200 Zajednici općinaOsijek ha,ukupneproizvodnje od 5,40 t/ha t, uz ostvareni da razlika iznosi 2,425 prinos vidljivo proizvodnje t/ha. obzir sve u su na Uzimajući proizvodne koji povoljni zajednici uvjete ta razlika Na društvenom sektoru općinaOsijek, jeprevelika. spomenutih 40-49 dok zajednica općina prirod t/ha, jezajednica p ostignut je općina O sijek ima od 6,09 vidi razlika se u t/ha. 1,1-20 prirod t/ha, gdje prirodu Na rezultata sortnih sa temelju pokusa područja spomenutih zajednica da se mogu ostvariti uz i sortiment agroopćina, vidljivo je, postojeći bolju tehniku daleko veći prirodi. Na Varaždina više sorata su od 6-8 Npr. području postignuti prirodi Sisku što 5,5znači da ne 6,0tolike t/ha, t/ha, Bjelovaru t/ha, moguće je 8,8 u 8,3 ali znatne na prirode popostićiširokoj proizvodnjji, upućuje mogućnosti Genetski ovih sorata iznad većanja prosječnih priroda. potencijal je postignutih rezultata. 1983.

—

privatnom posjedu područja sije 87,7% pšenice. Svako tom na velike rezultate. Obzirom da povećanje priroda posjedu daje suvremeno društvenom na sveje proizvodnja organizirana pšenice posjedu i kadrovski i ga 12,3% investirapovršina, opremljena materijalno. Daljnjim u će se znatno njem uređenje zemljišnih površina, sigurno postići povišenje hektaru. sektor koristi visokorodne po sorpriroda Taj proizvodnje najnovije troši skoro količine te smatramo da za te, optimalne gnojiva, je dalje p oviosnovni u pravo šenjepriroda uređenje zemljišta uvjet. ovog

128.514

ili

185

.-.-.

Rezultati

pokusa

REGIJA Vž

—

Vž

—

regije Vž, Gs, Si, Ka, Zg, Bj sa lokacija

proizvodnih SRH 15 i na više sortnih

u 1983. godini

ORGANIZACIJA Drava Dukat Zlatna aip S.

stanica Polj. P. DD.Čakovec

sortama

SORTA

t/ha

Dika Baranjka NSDolina lok.o21 23lok.o o16lok. 151ok. ranaZL 21 15 lok. 15 lok. 20 lok lok. 8278. B44 8080 6380 7980 5870 8222 5300 6,300 (6000 8100. 5800 8850 8,200 8,480 1520 1400. 3420 8840 7250 6000 5000 5,540 7250 7382. 6900. BMI 5714 8200. BB 6.104 8328 -

Udbina SIZ za unapr. p. Podr. Delekovac

potrebno proizvodnje pšenice, problematike je daljnjem razmatranju analizirati na posjedu. proizvodnje privatnom uvjete sektora U sa proosječke gdje individualnog regije, je usporedi prirodom razmatramo izvedeno na 4,23 t/ha priroda, području zajednica općinakoje Nizak t/ha. razlika u iznosi 2.75 1,48 pa je prirod (2,75 prosječni prirodu t/ha, više rezultat proizvodnje. nepovoljnih t/ha) uvjeta je klimatski su Proizvodne koji određuju uvjeti, mogućnost, prvenstveno Hrvatna za sjevernopšenice području manjepovoljni proizvodnju faktor nisu za no ske u odnosu na povećanje ograničavajući osječku regiju, zapadne od 800-1800 mm Tokom na ovom i dvostruko. oborina, pada području godine i suše. i se često sa pa poplave Temperature rasporedom, javljaju nepovoljnim čak C do + 35 od -20 0, pa se u tim klimatskim prirodi, uvjetima kolebaju kakova sušna bila i ekstremnim u 8 t/ha mogu godinama, je postići preko ali ne i visoke relativno Klimatski 1983. prirode, omogućuju godina. uvjeti će biti i čemu visoku o posebnoizlaganje. kvalitetu, tla. To su vrlo Navedeno po najčešće područje, jeheteregeno tipovima zrak i relativno za kisele vodu, malogkapaciteta reakcije, nepovoljne podzoli, zalihe Prirodne režima. i su vodozračnog slojaneurednog plitkog oraničnog 2-8 često niske u samo izrazito tlu hraniva su u K,O mg/100 P,O,je tragovima, od 1%. humusa a gr tla, sadržaj najčešće manji oranični a Unatoč produbljen, dovoljno sloj brojatraktora, nije velikog često izostane. kao zimska mjera, brazda, agrotehnička što vrlo na strme, Proizvodne su područjima male, pojedinim parcele suvremene ili otežava mehanizacije. onemogućavaupotrebu odredili su i Klimatski ovoga proizvodnu orijentaciju pedološki uvjeti, 1 se Na ovom kao stočarsko-ratarsku. grlo/ha. području uzgaja uvj. područja, kukuruz dok 128.514 se sa U strukturu ha, sije pšenica jezastupljena sjetve oko 25-30. oko:'246.000 na ha,pšenica mineralnih vrlo visoku Obzirom na stajnjaka upotreba gnojiva, potrošnju do stabilnost u ovakvim proizvodnje pšenice nepovoljnim uvjetima osigurava tlu. zalihe hraniva treba oko 3,0 t/ha. Za u povećati priroda osjetno povišenje vrlo kratko može se u Uz ostale agrotehničke mjerepovećanomgnojidbom, izlanastavku razmatrati u što će se ovog posebno prirod, povećati vrijeme ganja. nakon dolazi Pšenica u prof. Istraživanja okopavina. najčešće plodoredu kuu o i Mihalića govore pšenice tropolju: prirodima najvećim suradnika, uz krmno ili kuruz sloja oraničnog Produbljenje bilje. krumpir pšenica samu žetve a za treba obaviti nakon meliorativnu sjetvu pšenice, gnojidbu kako od 20 cm se 25-30 a ne na dubinu cm, manje podesiti pšenice oranja U

—

186

—

-—-—-r——

—-

sa radi. godinenajveće prirode pšenice dubljim oraničnim se: slojem (suša- Produbljenjem sloja oraničnog omogućava brža tlo kod u korirazgradnja organskih unijetih tvari, predkulture, bolje voda). mineralnih veći vodu i zrak. za štenje hraniva, kapacitet koristi iza a se izČestose pogrešno plugadrljača, tanjuranje potpuno čime za se samo Višekratnim ostavlja, sjetvu priprema plitki sloj. prohodima usitni se stvara se nakon većih pa drljače previše površinski sloj, pokorica, količina oborina ili u što korgolomrazicama snjež, proređuju sklop, oštećuje sistem i tako na jenov nepovoljno utječe prinos. rukom se oko 70% na što fenomen trakSjetva jošobavalja površina je može se tako ne Za razliku od pa torizacije, postići optimalni sklop. kukuruza, se u gdje sjetva obavlja potpunosti sijačicama, cijela postoje područja pojedinih na ne U za općina, kojima postoji sijačicagustusjetvu.planusjetve bi relativno bila pa pojedinog gospodarstva siju m anje pšenice, skupa sijačica malo bi trebale iz uslukorištena, poljoprivredne organizacije obavljati sjetvu trebali .ge ili bi proizvođači posjedovati zajedničke strojeve. viših svakako doraOgraničavajući činitelj priroda kvalitetnog jesjetva a da se čak 35% može govore đenogsjemena, istraživanja povećati prirod Prema kvalitetnog upotrebom sjemena. kvalitetnog procjenama sjemena sije 25-30%. se

često

Ove

svega

dale

tlima

području otkupi proizvedenih sjetvom bi se količine odnosu u na kvalitetnog sjemenaproizvele povećane za 1,5 otkupljenje puta. da bi za Smatramo, prilikom sjemenske pšenice merkantilnu, zamjene od individualnih trebalo brdskoa u 1:1,5 proizvođača primjenjivati omjer 1:1,2 planinskim područjima i a donekle intenzitet te zaštita Upravoplodored, proizvodnje, manji pretolakšava zaštitu strnih žitarica. Tako zaštita se, kulture, uglavnomobavlja štetnika bolesti i korova ZAŠTITUprotiv zaprašivanjem sjemena. Suzbijanje sredstvima bazi se na da s tim se u provodi uglavnom 2,4D proljeće suzbijanje travnih korova ne Poseban čini zaštita poklanja dovoljna pažnja. problem žitarica skladištima radi u nepopoljoprivrednika, neadekvatnog prostora, sredstava i kod zaštite i nemogućnosti znavanja Upravo primjene. usjeva nedostatak se stručne su pa proizvoda, najviše osjeća organizirane službe, često te sami prekoristeći poljoprivredniciprisiljeni poslove obavljati upute ko sredstava i sredstava. Nestručnom omot uz informiranja javnog uputstava ne često dešase upotrebom pesticida proizvođač ostvaruje mogućeprirode, nestručnom a ljudi, vajutrovanja stradaju slijedeće primjenomherbicida, Na

kulture

ovom

radi

svega

20%

količina.

Samo

rezidua.

sektoru što smaŽetvase na društvenom obavlja isključivo kombajnima, žetvi na u Isto tako usklagubitke njuje najmanjumoguću mjeru. transport, i zaštita na način suvremen u dištenje učestvujuukupnom uspjehu proizvodnje. Na žetve i vrlo skladištenjaje posjedu privatnom tehnologija transporta različita i već ostvarenih uroda. se na Žetva prirode 5smanjuje pojedinim samovezačicama a vršidba vršećim u područjima obavlja kosilicama, 20%, i načine. pa garniturama na.druge direktno na robnost uroda Žetvakombajnomutječe povećanje priroda, i Na koriste tržnih se ne unapređenje proizvodnje.područjima gdje kombajni viškova i nema. gotovo

187

1983.

ALLA, A

KOŽETO

Gospić Bjelovar Karlovac Sisak Varaždin Zagreb Osijek

Osnovni zirana

101.991 222.038 324.381 60 2.586 2.646 11256 50.203 61.459

izvodnja tona 5

581

16.314 16.389 2206 17.109 19.315 1.752 18264 18016 2.950 26.338 29228 81.304 64.095 145.399

tržnih

uvjet povećanje za

pro-

OUR Ind. Ukupno OUR Ind. Ukupno OUR Ind. Ukupno OUR Ind. Ukupno OUR Ind. Ukupno OUR Ind. Ukupno OUR Ind Ukupno OUR Ind. Ukupno

SRH

prinos

t/ha

—

Ukupni

Ostvare-

količina

328 401 400 2,50 2,53 49 323 3,50 40 220 220 470

320 33,7 400 300 309 460 330 342 6,09 403 540

žitarica

590.946 695.249 1286.195 240 6.465 6.705 55.132 162131 217.263 300 3.550 3.850 10.368 54.749 65.117

"7.008 48.792 55.800 13.600 78.227 91827 494.70 271.430 766.200

društveno

Ostvaren

otkup od plana % 6

106,8 117,3

1129 200,0 1930 198,3 100

1148

1125 50,0

200,0

165.4 93,3 960 940 100,0 91,1 919

92,1 113,1 1010 108.7 120,0 1154

organi-

posjedu. ukupnihpovršina proizvodnja privatnom faktor što sada ugovoreno ograničavajući 9,8%, jenajveći je žitarica su: proizvodnje povećanja Temeljnapretpostavka proizvodnje tehnologije unapređenje interes ekonomski proizvođača žitai sektora prerade proizvodnje društvenog uključivanje aktivnije —

ugovorena

—

rica

proizvodnje povećanje odnosom društvenim su Svi ovi Smišljenim neposredno povezani. uvjeti žitarica na ovom i bitno području, proizvodnjuotkup povećati moguće je količina veći bi se dao znatno čime dovoljnih doprinos trajnomosiguranju izvoz. i domaće a za potrebe potreban pšenice —

motiviranost

stručne

službe

188

_—_————

-_a-—

-—

.—

o...

-—

nja

-——

općina —_———_——————————_ ZO

m ———

11.381

god

-.-

o oromaapud Zob raž ha ha dj 200 639

Pšenica ha ozimi čv 48.423 2168 Ječam

—_—__——___č oč Plan Bjelovar sjetve Ugovoreno ———_—___i_—_ Gospić Sjetva —_—— Ugovoreno —_—— >; Karlovac Sjetva Ugovoreno —_———a > om Sisak Sjetva Ugovoreno _—— bon jd Varaždin Sjetva Ugovoreno —__—_—— Šid di Zagreb Sjetva a— Ugovoreno _— inn ča ča Sjetva Osijek a_— Ugovoreno a SR Hrvatske Sjetva Ugovoreno

2.600 300 16.423

500

Pt 1.975

+ VSA. o EAPSRERIRENNNNS 1.000 800 200

729

—-

2220

2.100

dii 16.600

200

17.120

i '

1050

950

i 27.599

1.762

530

di i Ša bvd 64.600 6.300

211

200

35.750

221.065 20.780 51.560

6.374

1411

-. području postoje radi loše i i nemotiviranoproizvodnim koje organiziranosti organizacijama, i u procesu ne sti, proizvodnje dajusvojdoprinos. ostaju pasivne radi Tako na Zajednice gdje najveći brojagropodručju općinaZagreb, sektoru niti noma na u (preko1200) postavljen republici nije društvenom strnih žitarica. U isto stručne sortni jedan makropokus institucije vrijeme svaka takova na obavljaju odvojeno. Kompaistraživanja površinama svojim rativni rezultati korišteni iz su sa pokusa drugihpodručja. sredstva rad Ističemo za » Čakovečkih mlinova«, kojiodvajaju primjer žislužbe i količinama stručne prema unapređenje proizvodnje otkupljenim tarica. Problematiku raži i zobi nismo posebno tehnologije proizvodnje ječma, osnovni samo su Specifična razmatrali, činitelji proizvodnje zajednički. je jer i sorta gnojidba. Na

-. — —— -

znatne

ovom

stručne

snage

znanstvenim

stručnim

189

---_-.

i ostalih

strnih žitarica, mogu

—

asa

pšenice proizvodnji Najveći postići; sorata 1. visokorodnih kvalitetnog sjemena sjetvom iznad 120 N kg/ha. 2. gnojiva mineralnog količina povećanih primjenom iznad 500 3. biljaka/m? sklopom od zahvata ostalih obrade, zaštite, 4. tehnoloških primjenom dosljednom * i žetve skladištanja. sjetve misastanku stručnom ovom na da o razmjenimo Predlažem iznijetom službe. stručne rad što uspješniji za šljenja, inž. Benčević Josip Dipl Ivan inž. Dipl. Gašpar rezultati

= i dn

oč

SPECIJALIZIRANA ZA GOSPODARSTVA MLIJEKA PROIZVODNJU

VEĆA STAJE ZA

proizvodnju specijalizirana koja gospodarstava, potrebe boksova 65 sa izradila iz ležajnih plan staje je Ptuja stručnjaka mlijeka grupa sve uz objekte. potrebne m 3 dodan hodnika za strani još na Kod je hranjenje ovog tipa drugoj betonskim a kao služi gredama. široki kanal. Tajkanal pokriven je hranilište, širina Tako krave. boksova red staje dodan Također ležajnih jejošjedan 20 m. iznosi Na za 2x kost« sa 4 muzilište stajanje. se mjesta »Riblja tipa Preporuča za i bolesne za za se životinje dio. porod, prostor nastavlja prošireni staje Uz muzilište smještena je telad. Također garderoba. priručna jepredviđena koncentrat. za te ili za mlijeka, prostor preradu čuvanje prostorija način Prvi načina. dva na može se uključuje gnoja hodnikariješiti Skupljanje Kahranilišta. i boksova za između ležaje ispod podruma izgradnju i Ako se duboki. 2 biti m ispod izgradi nali ovom podrum moraju može biti samo slučaju Za cm. 120-150 od kanala dubina miješanje tada boksova mora 3 otvora, na su Gnoj najgušći. gnoj gdje je mjestimanebi gnojapredviđena na i da se kako se površini u barem raslojio jednom mjesecu, miješati 37,10 kod smeta duga tvrda Staja j e ne gnoja. izvoženja koja kora, napravi silosi koritasti ili strane sa (visoki Ako se 20 m. široka izgrade a staje m, ispod stoke 7 5 do samoprehranu i široki od 170 cm organizirati mogućeje m) silažom. Staje za manja gospodarstva Za

većih

mogla površina, poljoprivrednih kojaimaju mladom Gospodarstva, lit. mli40-50.000 i stokom sa krava muzara 10-15 proizvesti uzgajati olakšao ovim bi Da u se iz pogonima Ptuja. stručnjaci navode jekagodišnje, i racionalna mlijeka, prip roizvodnja higijenski ispravna rad,omogućila za boksova 15 sa krava muzara za Staja ležanje. uzgoj prijedlog premljen je reda. dva boksova 15 ima 11,9 m. U staji 17 m, a široka poredanih jeduga redu hodnik boksova Između boksova. je 8, a U 7 ležajnih dsugom je jednom betona od (dimenzije širok 2 m, prenapregnutog gredama kojijepokriven 200x 10x15 cm). oko

190

—-

ro.

———e

do 2 m služi za Ispod izgrađen (1,5 je dubok), koji skupPod u odnosu na nalazi hodse ljanje gnoja. pravimkutom, ležajne boksove, nik širok i 11,3 m m također betonskim (3,65 dugačak), pokriven gredama. Dio hodnika može mladu se za drži rešetkastom pregraditi stoku, koja bez boksova. Ispodovoghodnika također se nalazi kanal za podu, ležajnih do 25 sa za (2 gnoj dubok) ugrađenomspravom miješanje gnoja. Na kanala otvor za Paralelno hodnik kraju je punjenje gnoja. predviđen hodnik širine 2,75 m. za hodnik viši od hodnika s je hranjenje Taj je rešetkama do 0,25 Između oba hodnika nalazi hrase za (0,15 m). pregrada Hrana hodnik nisu njenje. stavlja hranjenje, posebne jer jasle predviđene.

hodnika

kanal

muzilište predviđeno prostor ležajnim jeporodilište, 2 krave isto muzilišta po za u (muzu vrijeme). Do predviđa prostorija i obradu ili i hranu. nema prihvat preradu mlijekaprostor Staja izolacije tavanu.

boksovima

Ako

staje se

produžetku koritasti silosi i kod staju staje postave urediti samoprehrana. ili u

može

ove

Kršev

DORUČAK

—

ZABORAVLJEN

Lj.

OBROK

posljednjih mjeseci organizirao privatnu Znance iz te dolazio i prijatelje najbliže okoline,druge kojima dodir, da li dana sam doručak i ako što svakog Pitao imaju zajutrak, jedu. imaju, Rezultati bili Osamdeset su da porazni. ispitanika odgovorilo posto je ujutro deset ne u šalicu ili na kave crne jeduništa, ulije sebe, brzinu, posto čaja, obaveznu deset a mirno stol i za svega (uz cigaretu!), sjedne posto pojede od nekoliko artikala. zajutrak koji sastoji prehrambenih Ako bi netko anketu većih da nebi došao sam proveo razmjera uvjeren do rezultata. Stavimo ruku i da velika većina drugačijih priznajmo još doručak kao dnevni obrok. jednostavno preskoči, zaboravlja Međutim, ručak nitko makar nešto na pa još z aboravio, nije negdje prolazu, brzinu, Ovakav režim dnevne i već pregrizao! prehrane j epogrešan poodavno usađen naše navike. Da li u što zato skoro je zajutrak zanemarujemo svako u trci .na posao, u da uhvatimo u jutro velikoj žurbi, tramvaj školu, ili ili zato što želimo ili zato što vlak, jednostavno spavati dosadno, je što nam da se ne istu ili sličnu hranu? svakog Što pripremati jutra g otovo bio da nam god razlog činjenica ostaje stručnjaci prehranu p reporučuju navika. smetnuti da nam s doručak treba mijenjanje Nemojmo osigurati uma oko četvrtine dnevnih u i tvarima, zaštitnim potreba energetskim, gradivnim sastavnim naših Većina namirnica, čini baš radijelovima gladni suprotno: a siti se što sasvim bi doručak trebao dimo, odmaramo, je pogrešno. Upravo biti obilat i da radni dan i siti tako kaloričan,započnemo jaki, udovoljimo fizičkim i radno nas psihičkim kojepred naporima, postavlja Ukljumjesto. čimo naš doručak u voće mlijeko, maslac, jaja, med, sir, marmeladu, š unku, i artikle. Naročito vidrugeprehrambene mlijeko je vrijedna hrana, b ogata taminima i drugimhranjljivim sastojcima. nekoliko

anketu.

mini

sam

srce

nam

smo

nam

;

191

odem

POMOĆI? ali nemam »Ja bih doručkovao, odgovor: minuta SI

KAKO

imaju ustati 15-20 ili se nećete možete ne vremena pripremanje.« nekakav večer si doručak puding, k ompot, (recimo prije pripremite ranije, treba od žitarica, ili kuhati, koje koje pahuljice ujutro itd) pak,upotrijebite sok voćni izvadite od sendvić odmah za su spremne šunke, Napravite jelo. suhih nešto ruku u iz stana Ako već iz grožđica, zgrabite hladnjaka. jurite ili mrkvu! bananu krišku sira ili jednu lješnjaka, Vodimo doručka. biti dio može hrana Kao što vidite svaka brigu dobrog i će biti bude u doručak raznovrstan, da nam tome o zastupljene kojem i vitamini. masti bjelančevine, učiniti doručak možete i mašte S malo obrokom, unaprijed planiranja zaboraviti. neće vaša obitelj željeti koji takozvanom oko 10 sati imamo obroku kazati o onom Što ujutro, kojeg obrok Kod obroku? bespredmedoručka, postaje obilatog taj dobrog, toplom zanimatakozvana »suvišan«. tan »sjedeća obavljaju koji obrok, ljudima Topli fizičke teže zadržati bi trebalo obrok koristi. više šteti nego jedino Taj nja« radnike. VAŠ LIJEČNIK Mnogi

spreman Ako

nas

USPJEŠNU 1

SRETNU —

—

1985. GODINU

proizvođačima mlijeka suradnicima lista pretplatnicima

želi UDRUŽENJE MLJEKARSKIH RADNIKA UREDNIŠTVO MLJEKARSKOG LISTA

SRH ZAGREB

————_—_———————-—

teens UREDNIČKI

UREDUJE

Erhatić, dipl inž, Dragutin Šime Dapo, dipl Majić inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav Zlatko Mašek, urednik: dipL vet. i odgovorni Glavni Nada urednik: Rašpica Tehnički vet, Nada

i izdavač:

Vlasnik

Udruženje

Tisak:

mljekarskih

pretplata za privredne OOUR SOUR »Vjesnik«

Mjesečna

—

radnika

organizacije TM,

Zagreb

ODBOR

Jelenić, dipl inž, Tomislav

Franulić, inž, Petar

SRH.

i ustanove

Kolak,

dipl.

)

Uprava 1500

i uredništvo:

dinara,

Zagreb, Ilica 31/III, teL 424-420 proizvođače mlijeka 1000 dinara