Mljekarski list 2-1984

GOD. XXI

VELJAČA

ZAGREB

1984

nai gazadašid pa aka

kat, SAKU

R8

ć%

Dukat«

S

Laboratorij mljekare > 5 ml .- ka vodom novom je pa tvorenje aparatupokazu »

u

OOUR

a

s o o a ož

bi

VM

o

S

=g S

E

eka

ij

ro

--.-

s

---_-

--

-

.--

=

KORIŠTENJE

vrijednost, hranjivu

o

m

-.

—

m

nn

=.

U ISHRANI KRAVA

naša

lucerna

na

kultura.

krmna

==

| NJENO

SJETVA LUCERNE Obzirom

-..

je

višegodišnja najvažnija ,

u visokoproduktivnih govedauopće, posebno obroka. sastav i lucerne visokovrijedan nezamjenjljiv je sijeno na lucerna ostale krmne U odnosu bjejebogatija sadržaju kulture, vitamina. i nekih karotina drugih A) (vitamina kalcija, lančevina, faktor važna lucerna Osim Zbog zemljišta. plodnosti kao je togakvalitetno lucerkino žitaricama izvanredna sastava dopuna je sijeno takvog krava. visoko kod obroka koncentriranom u mliječnih dijelu ishrani hrana koristi kao lucerne Ako u mliječnih jedina pak sijeno što težine, do 100 3 i krave onda mogu ga tjelesne kg kg pojesti krava, krmivom. voluminoznim ri jednimdrugim nijeslučaj uzdržne lucerne mogu Sa kvalitetnim podmiriti potpunosti sijenom do 10 litara i dnevna kao krava mlijeka. proizvodnja potrebe nailazi uskoro krma visokokvalitetna lucerna da Obzirom krave, je u neka osnovna stočare na ćemo i pitanja podsjetit lucerne, sjetve vrijeme krava. ishrani u kao i lucerne i vezi njenogkorištenja sjetvespremanja lucerne rok za jesenski travanj, jemjesec optimalni sjetvu Proljetni kolovoza. drugapolovica klimatska različita čitav niz sorti lucerne, koje uzgojene Postoji područja Za naše sorte i domaće Imamo krajeve. postizavanje koje uzgojene i izbor ima visokih pravilna kvalitetnog sjemena značaj prvenstveni prinosa agrotehnika. dosadrže Lucerna koja tlima, najbolje uspijeva pjeskovitoterenima. i fosfora i na količine vapna i toplijim voljne glinastim suhijim dubini izorati treba lucerište tiče se Što predsjetvene pripremetla, i usitniti dobro dubine 10—15 do cm po30—40 centimetara, sloj površni što će . povoljne kasnije raspored jednoličan s jemena, omogućiti ravnati, lucerne. i spremanje uvjete košnju treba Lucernu dubinu od 1cm. doći treba proljeće sijati Sjeme 1,5 suša što da tako što korjenje. bolje r azvije ljetnih prije n astupa ranije, i lucerišta važnost ima Dobro trajnost korjen odlučujuću razvijeni kod 30-35 Za 1 hektara veće kg sjemena, čega potrebno je prinose. sjetvu metar. od 400-500 1 kvadratni biljaka povoljan sklop postiže Kod visokih važan lucerne za postizanje prinosa. preduvjet Gnojidba je što dati oko 1000 lucerišta treba 1 hektar kg superfosfata,je osnivanja hektaru. od 120 mtc čak po sijena prosječne dovoljno i trogodišnje prinose ako lucerišta kod Tehnika bila bi osnivanja gnojimostajgnojenja trećine i baci skim dvije oranjanagnoji stajskim gnojem prije gnojem, fosfornih i umjetnih kalijevih gnojiva. lucerišta osobito kad Kod jakogzakorovljamogućnost postoji osnivanja Obično korova. to aretit i trometreba i sredstva upotrijebiti protiv vanja kada i to nakon 4-5 1 hektar na trin, kg koji upotrebljavaju nicanja, biljka izraste do 3 lista. stadija otkosa otkosa veliku važnost i prvog ima ukupanbroj Vrijeme košnje lucerne. tokom i tome prema pa Najekonomičnije godine, ukupanprirod i to lucerne četiri otkosa i se godišnje postiže primjenom korištenje najbolje U

ishrani

krava

ishrani

a

na

veoma

se

na

4a

:

se

u

a

za

a

:

za

su

za

su

na

na

a

a

za

u

na

za

na

se

na

na

za

ova:

se

su

se

na

na

18

--3

.

o.

.

srorozo

.

10%

="

s

>

oko

v

--_

:

tada

lucerna

sadrži

košnjom stadiju cvatnje jer 22% bjelančevina. između i predzadnjeg treba razmaku zadnjeg Najviše pažnje posvetiti lucerne i veliki to ima u slijedećoj godini. otkosa, utjecaj porastprinos jer razmak smatra 6-7 tjedana.

Najpovoljniji odraziti što će otkosa treba Kod povoljno prenisko kositi, zadnjeg i od zimskih zaštitu lucerišta mrazeva na nakupljanje bolje vlage jakih koristiti kao zelena može kao hrana krave tlu. Lucerna se hrana, paša, brašno. i lucernino silaža kao sijeno, dio lucerne sadrži List se tvari, pa hranjivih najviše jenajvredniji jer voditi računa da sačuva što više lista. mora posebno prilikom sušenja i što kraćem sunčanom treba izvršiti lucerne po roku, lijepom Sušenje lista. tvari i tako sačuvati što više vremenu, hranjivih i vjetrovitom koristiti silaže. može i lucerne otkos Zadnji spremanje treba izvršiti što kraćem roku soli. Lucernu Siliranje dodavanje treba silirati time po mogućnosti preprekrupomžitarica, jer smanjuje velika količina vode zelene i ukua lucerne,povećavahranjivu vrijednost u

i visine

60

cm,

na

se

se

ne

na

za

u

se

u

se

za

u

uz

sa

se

silaže.

snost

Kvaliteta

spomehranjiva vrijednost sijena je od faze izvršena nuto, kojoj košnja. prvenstveno je faza kada lucerna nalazi fazi 10% se Najpovoljnija košnje j e cvatnje, tada oko 70%. Svaki dan sa jenjenaprobavljivost zakašnjenjakošnjom oko 3 iza probavljivost 0,5%.

Odlaganje košnje tjedna optimalnog njuje roka 60%. svega probavljivost smanjuje Pri ishrani krava takvim iznosila mliječnih proizvodnja sijenom mlijeka 85% od maksimalno svega je moguće.

Pri od 6 50%. svega zakašnjenju tjedana probavljivost opada Iz svega naročito mlijeka naprijed stočarima, iznesenog, proizvođačima da određene lucerne preporuča gospodarstvima svojim površine zasiju i iste ishrani krava veće ekoi korištenjem mliječnih postignu proizvodne i

lucerne

ovisi

kao

što

već

u

u

sma-

za

za

na

na

se

na

u

nomske

rezultate.

Mr

VREMENSKE

PRILIKE U

Mato

Kvaternik

SIJEČNJU

zemlje, Siječanj blag, snijegaunutrašnjosti je kiša primorju. iznad oscilirala dosta zraka dnevna) (većinom (srednja Temperatura je iznosila dekadi. ali i osobito Srednja mjesečna prosjeka), je prvoj, trećoj iznad od 0-1'C 1-2*C kontinentalnom prosječne), Dalmatinskoj dijelu (bila jeza dizala danu 5-9"C. Maksimalna 4-5"C i se po cijeli mjesec zagori primorju bila iznad 0*C pa sve do 16*C. Minimalna 1-4 dana u unutrašnjosti) (osim je većinom 0" kontinentalnom u dijelu ispod (24- dana,Dalmatinskoj zagori i 1-2 Istri oko polamjeseca, primorju mjestimično dana). srednjoj 28 Mrazevi dobro došli zimske brazde. su izmrzavanje bila kontinentalnom tla sloju) dijelu Temperatura (upovršinskom je blizu dizala do OC mjesečnaje zemlje (početkom 5*C;srednja mjeseca iznosila 630,5(Zagori primorju 7*C,' bilo malo Lici blizu 70 35-50 Sunca. sati, svega krajevima (usjevernim je 4*C).

1*C), i 100primorju Oborina bilo dne 4, 5, 9, 16, 18-25. i 29-31. I. je 130). bio

relativno

dosta

sa

a

u

u

u

u

a

u

samo

za

u

.

se

a

u

19

—

Snježni pokrivač (u od 5. nizinskim nešto nižim planinskim predjelima cijeli I,sjevernim mjesec, od visok bio od do Dosta pa krajamjeseca(produžio je veljaču). je 9ili većinom dok od 15-21. I bio nizak On dobro 9-14. i otopljen. je je 22og došao zimske na se u vlage tlu, kojoj oskudijevalo prethodnim povećanje 31- te za zaštitu ozimih od niskih mjesecima, usjeva temperatura. og, Oborina većinom 60-120 u mm, krajevima jeizmjereno sjeveroistočnim brdsko120-170, 120-170, jugozapadnim sjeverozapadnim jugozapadnim i 70-170 170-200 (Gračac (Krk240)mm. planinskim 344) primorskim dosta suhih i Poslije prethodnih prethodne godine, mjeseci,većegdijela i obilne oborine dobro došle su poljoprivredi, elektroprivredi siječnju riječtlo obilnih kiša i dosta suho svu upilo vlagu, Usprkos snijega, je nojplovidbi. kraće oranicama došlo do te na (osim vrijeme njenogzadržavanja nije dok kanali bili većinom suhi). u jarcima, i hladno dosta visok oborine obilne, pokrivač Učestale, snježni pretežno voćaka radove.

Nešto radilo rezidbi ometali poljoprivredne vrijeme i te zimskom i rigolanju kopanju voćaka, loza, prskanju ranije jama, prihrani imala dobar ali Ona i izgled, jojsklopnije još pšenice. je sijanerazvijenije 1-3 lista Nalazila svim na stadiju busanja, uvijek površinama. popunjen tla Većinom i vlažnosti ili vremenu prema jeseni). (već je sjetve nicanja 25. sušnom i su (poslijeX). razdoblju koje sijane površinama ponikla fazi završetka vrlo dobro razvio i nalazio Ozimi sijan) ječam(ranije te imala od i žut.

5-12 oštećen nešto listova, Uljanarepica busanja, je sušnih tlo. nešto prilikajeseni. slabije zbog razvijeni jepokrivala Usjevi miševa i od Na voluharica, vidljivaoštećenja poljskih njima(idjetelinama) ih od zaštitio Snježni pokrivač usprkossuzbijanju. je studeni,vlaga(od dosad i oranice, oskudijevale koje otopljenog snijegakiša) jenatopila se

nalazio

na

tlu

većinom

u

I[ i III dekadi

višim

u

za

u

a

u

na

su

su

na

se

se

u

u

u

na

se

u

mraza

u

su

su

a

su

u

sve

vlazi.

poljoprivredne (obreprimorju voćaka i voćaka zimsko i vađenjesadnog maslina, prskanje loza, zivanje berbu boba i zimskog pšenice; luka, graška; materijala; sadnju prihranjivanje U stamaslina završena Berba i i ovom prerada povrća dr.). mjesecu. je radi i klenicima ranog dobivanja presadpovrća klijalištima jepočela sjetva što bilo ozimih i nica. omogućile Općenito jedobro, stanje usjevapovrća krenuli i Bademi i veća dosta vlaga. povoljne temperature sijećanj kiše i učestale obilne ali baš nisu pogodovale procvjetali, vjetrovi. cvatnji Učestale

obilne

kiše

i u

su

radove

ometale

u

su

su

za

J. Vukov

U 1983. GODINI

VRIJEME | POLJOPRIVREDA nastavak

Srednja dijelom (VI- je Sunce iznad oko 2/3 žitorodnom bila prosječne. ljeta kraju je temperatura VIII)sati. Oborina II III 140-200 mm 700 750 i (najviše izmjereno je sijalo je U većini Bile dekadi jepalo mjestanajviše — ispodprosječnih. lipnja). istočnom osobito i malo a dijelu regije. lipnju, srpnju kolovozu, te i maksimum, broj mjesečni (kao srednji mjesečne temperature Srednje bili u iznad 25C i dana s maksimalnom proljetnim 30%C) temperaturom što iznad i vrijednosti, prosječnih je VI)osjetno (izuzevši ljetnim mjesecima zriobu. i kultura kod fenofaze ubrzalo njihovu poljoprivrednih bilo većim

LJETO

dosta

vruće

dnevna

i suho.

u

u

u

su

u

u

su

20

dekada

suha, pretežno vruća, drugoj i treće učestale i a kiše, temperaturainsolacije pale. početkom do 170 To 40 pa tamo od prve Oborinaje (11— VI)palo jače oborine godini (unjenomtoplijem dijelu). ovojgospodarskoj 23.

I dekadi. dobro došla Tlo zasušilo u Vlagaje radove, nicanje sjeje suša i sve mena po ugrožavala drugiput(prvi kulture, kojeje put svibnju).

Sve živnulo mineralna poslije njih.

Međutim, Otopile gnojiva. je Prekidale žetvene radove te korova. i (ječma, biljnih bolesti, pomogle pojavi kao i te Hektolitarska pa košnju, sušenje djetelina). uljane repice, pšenice, kiše Jare žitarice su 80—83 76—78. na težina se palajeposlije pšenice od stradale nisu Leme). popravile (koje i zatvorila redove lisnu i razvila masu repa Šećerna korijen, pokrila je bilo crnih lisnih lisnih od suše. Na tlo. U I dekadi i ušiju njojje jetrpjela Prva

lipnja je

bila

sunčana

i

a

u

su

mm.

su

u

za

u

one

su

su

su

sa.

sovica.

formirao

lipnja glavice. jecvjetne je neujednačen.

I zatvorila od suše u se dekadi, drugoj popravila, Sojajetrpjela je redove i cvjetala.

I dekadi visine. Nakon Kukuruz bio suše razne kiše, kultivacije je rasti i redove. i se, te zatvarati Krajem razvijati prihrane počeojebujno i većini bio u svilanju. površina metličanju mjesecaje kao i ostalo i zaostao dosta za razdoblja sušnog povrće.

Krumpirje trpio veliku i razvio kiše cimu, ali se tada na Poslije njemu pojavila popravio fitoftora. vrijeme suše. slabo i Trave se kositi.

Počele napredovale djeteline krenule dobro kiše i su košnje Poslije porastom. kiše.

Voće poslije opadati jeprestalo i dosta bio većim zemlje u dijelom vruć, najvećem dijelu suh, Srpanj je mjeseca. to osobito u sve drugojpolovini bila za i zraka maksimalna) (srednja mjesečna srednja je Temperatura 25*C 26.— 29 Maksimalna oko 2'C i više iznad dani) prosječne. jeprelazila (topli Sunce bio znatno ovih dana 13— 16 a 30*C povećan). (broj (vrući dani) je dana, One oko 20—70 bile 250 —300 sati. Kiše su mm). rijetke (izmjereno je jesijalo strništa i ozimih i žetvu su ometale a su jarih usjeva,omogućile prašenje i ali i korova svih te rast kultura, postrnih pojavugljivičnih usjeva, sjetvu kiše i slabe visoke bolesti. Vrlo podrugoj polovini mjeseca temperature kulture. su novno ugrožavale poljoprivredne II u nalivanju i I dekadi bio Kukuruz svilanju, metličanju je dobio malo kiše u zriobi. i III drugojpolovini Gdjeje mjeseca mliječnoj frkao lišće i dok bio od nedostatka u potpaljivao vlage, je drugim trpio je se, i razvijenbujan. redove. lisnu masu i repa razvijala Šećerna Cerkospora bujnu spojila je I te se morala rano prskati. (u dekadi), pojavila I dekadi i Suncokret bio u u u zrna, oplodnji, drugoj nalivanju cvatnji je zriobe. trećoj prikrajumliječne i bila u mahuna,bujna, Sojaje gustasklopa. cvatnjirazvoju kiše. se poslije Konoplja popravila nešto dekade i oblačan Kolovoz bio sredinom sa a i prve, druge, svjež je III bio znatno osobito ostalom dok dijelu dekadi, topliji. kiše, je mjeseca, oborinama i SRH U u (kao srpanj). najvećemdijelu oskudijevao je Makbila 2/3 oko ili iznad zraka prosječne.

Temperatura mjeseca je 30C Sunce 7—10 dizala simalna i do 34*C a se 25, (25'C dana). jeprelazila Suncokret

Tokom

bio

u

za

u

na

se

za

su

su

u

u

u

u

zrna

u

se

u

a

u

a

u

u

u

21

220— 20 100 (od I, sijalo je je do nevremena, došlo i Dne 3. VIII — jakog Slavoniji je Baranjiistočnoj mm). 250 dne U 25.

Lici i i te šteta gdje VIII).mjestima dijelu Dalmacije (u vjetratuče, i obratno. bilo kultura više kiše poljoprivrednih jepovoljno stanje jepalo Kod zriobu kultura. svih ubrzale i suša su Visoke kukuruza, temperature kod se suncokreta i repe padaojeturgor. lišće, donje potpaljivalo soje zriobi. Na i u bio Kukuruz mliječnoj početkumjeseca nalivanju je zahvatila suša od nedostatka većini grupe vlage.

Kasnije je površina trpio je u nalivanju da bi i bio Suncokret krajemmjeseca zriobi, mliječnoj voštanoj je od suše. Postrni U II i III dekadi je kombajnirati. trpio je počeomjestimično i stvarao II dekadi glavicepočeocvjetati. je jačetrpio, i sunčana većim bila 1983.

JESEN povoljna suha, topla, dijelom (IX—XI) je Sunce iz 1982. slična Bila kulture. i radove za jesijalo je onoj poljoprivredne većinom oborinama. sati.

470 svega 400 Izmjereno je Oskudijevala je njoj bile 60—120 količine 130—160 i ispodprosjeka).

— (pale vlada oborina mjesečnomtemperaturom) srednjom (spovišenom Manjak Nei X i XII 1982. i IX 1983, od 1982 koji). još dijelu regije (izuzevši rujna što i novu nastavio u dostatak godinu1983/84, gospodarsku vlagese, dakle, već i samo stvara u ploriječnoj poljoprivredi, vodoprivredi, problem 1982. pa do od U ovom te kraja rujna vidbi,elektroprivredi. razdoblju početka nastavila i većem 1983 prosincu), tj. zemlje dijelu studenoga (suša 580 mm od svega 15 Brestovac(Osijek, je izmjereno posljednjih mjeseci, 200-400 bile za 800 do pa ispodprosjeka). koje Belje) otkako tamo 8 od U mjeseci (uposljednjih travnja Dalmaciji je početka Hvaru 180 od svega nedostatak pa do preko vlada npr. palo oborina) Pale količine i Dubrovniku.

400 mm u Henkovcu, Kninu,Sinju Zadru, Vrani, do 500 bile od 150 pa čak sve ovom u ispodvišegodišnjeg razdoblju velika oborina s tolikim Ovako rijetkost manjkom je dugorazdoblje prosjeka. nizu i.u dužem godinu. kiše suh, sa dobrim bio dosta obilnije dvije promjenljiv, dijelom Rujanje 50—140 12/13. i 17/18. IX dne II dekadi. Jača kiša mm). je »izmjereno jepala i tvrdo suho bilo kiše.

Tlo bez bile X i IX dekada Treća prva je mjeseca vaotežavalo što II kiša do uljane repice, oranje, sjetvu dekadi, je obilniji što 40 do namočeno dekadi II U dr. i šećerne repe 30 dubine, je đenje radove. olakšalo — je više se berbu su sazrelo i pa Istovremeno kultura, prispjelo je tla te i skidale brzo mogla ranije pšenice sjetvu odvažale, jepriprema početi. dekadi. do kiša u i trave su drugoj trpjele Djeteline Nešto kiša i sunčan bio većim jača dijelom suh, jepala Listopad topao. je većinom 20-40 12. i 18. navrata dva u svega X).Izmjereno (dne je brže i sunčano Pretežno toplovrijeme omogućilo suho, je sazrijevanje i rast te kasnih i u zasijanih, postrnih kultura,nicanje preostalih ranijejesen bili suhi. radova. i brzo kao Bilo poljoprivrednih Poljski putovi odvijanje Radovi osobito da bi podravskomdijelu. višekiše, poželjno jepalonešto Iza i intenzivno su poljima, voćnjacimavinogradima. kombajna odvijali Ozimi išli su traktori s su u ili berača plugom. usjevi posijanioptimalnom Berba kukuruza većine kultura roku. Sa urodom proizvođačizadovoljni. ili završeno. bilo i prorepe prirod, najveći kraju Postignut vađenje je jepri II i III dekade

bilo sredinom

sati. Oborina

u

a

zrna

u

zrna.

se

u

u

u

u

su

mm

mm

za

u

u

ne

se

mm

su

mm

u

u

u

u

mm

mm

su

u

su

u

cm

one

za

za

mm.

su

u

se

u

su

22

nedostatku

oborina

Usprkos mnogim pšenice. izvodnjaotkup barem kiše bilo u bi tek bilo da nestašicama. Što izobilju! je drugim hladan. ali dobrim bio Studeni jako dijelom suh, je ali i na kvalitetno ozimina sporo obavljena vrijeme, jesjeme je Sjetva ni niklo ovom slabo i nicalo kasnije mjesecu razvijale, nije sijano biljke i

kukuruza

i

u

se

tlu.

i hladnom

suhom

u

bio

Prosinac

topao.

je

9—1I1.

relativno

polovini jakohladan, drugoj prvoj a

u

u

—10*C.

jepadala ispod temperatura bilo 21 —22, a ispodO"C) je temperaturom i

Minimalna

malnom

i

Hladnih

osjetno

dana

(s 0*C ispod

brzo

U

s maksimalnom

mini-

:

ali

topio. mjeseca, Snijeg puta prvojpolovini jepadao 18. ili od 11. ili 12. do većinom zadržao se 19krajevima sjevernim obliku Oborine su svega rijetko Izmjereno pretežno je padale, snijega. og. više

u

se

,

u

15—30

mm.

dovelo

bez

je polovini snijega, mjeseca, vrijeme prvoj donekle sredinom na tla. Niski do pokrivač je, snježni mjeseca zamrzavanja i ovog dobrim štitio ozime kratko prošlog dijelom koji usjeve, vrijeme bez niskim bili izloženi pokrivača.

Zatoptemperaturama, snježnog mjeseca dekadi i odmrzlo.

Povećana i tlo III ga otopilo temperaturavlaga je ljenje kasno tla su pa nikla,ranije pšenica sijana sijana pokrenule vegetaciju, je ušli zimu hladne sa zasuhe i Radi dijelom usjevi jeseni prihranjena. došao Dobro bi im pokrivač. snježni kašnjelim razvojem. suha bila većim Godina 1983. dijelom i topla. je oborina 380 od svega U žitorodnom (Markrajujeizmjerenonjoj 469 mm 450 467, itd) Brestovac- Osijek Petrijevci preko (Kapelna, janci) i Daruvar Petrovo oko 680 do pa dr, L isičine, (St. Selo, V rbje, najviše Belje, većini što Jerko Vukov prosjeka. ispodvišegodišnjeg mjestaosjetno je Hladno

većinom

u

su

u

a

u

su

mm

u

mm

u

PROPISI O SABIRANJU

MLIJEKA izdali

sabira-

upute »Kooperant«Zagreba Mljekara svakodnevnom zadacima i čima mlijeka njihovim sabiranja uvjetima da izrade i dobar radu.

To organizacije primjer drugepoljoprivredne je Radi sabirališta slične propise mlijeka. togaobjavljujemo propise svoja »Dukat«.

Mljekare »Dukat«

—

OOUR

iz

su

u

o

za

za

I

OPĆA

UTVRĐENJA

individualnih

mlijeka sabiranja uređuje općimuvjetima OOUR »Kooperant«. području proizvodnom poljoprivrednika ovim utvrđena i 2. općimuvjetima pravila općihuvjeta jeobvezria Primjena dio ugovora sastavni su mlijeka. sabiranju i shodno 3. Ovi mlijeka putemprijeprimjenjuju sabiranje općiuvjeti 1. Ovim

se

od

način

na

u

o

na

se

voznih

sredstava.

MJESTO

II SABIRNO

stol

mli-

mlijeka, prijem uređaj hlađenje mjesto Sabirno i količine i kakvoće ploču. mlijekaoglasnu pribor utvrđivanje jeka, biti treba i kakvoće količine inventara od za mlijeka utvrđivanje mjesto issalut laktodenzimetrom, aparatom(pištolj mljekomjerom, opskrbljeno: treba

1. Sabirno

imati

za

za

za

za

23

mlijeka) pojedinačne 2. Na sabirnom treba nalaziti sredstva se i za mjestu dezinfekciju pranje sredstva sabirni za listovi i i laktofriza, održavanje čistoće, drugi otpremnice radno sabirača te alkohol formulari, odijelo propisani (bijela kuta), ispimlijeka. tivanje obvezan održavati 3. Sabirač čistoću za higijensku je hladionika, pribora mjei te ostalih sredstava rada i Sabirač mlijeka, renje ispitivanje prostora. je obvezan svake hladionik i proposlije predaje mlijeka prijevozniku, pribor i dezinficirati klorom. storiju opratijednomtjedno i hladionika 4. i ostalih sabirač radi za Pranje čišćenje posuda mljeko način: slijedeći hladionik i se hladnom prvo a) drugeposudeisperu vodom, hladnom vodom vrućom deterse pere b)drugo: poslije ispiranja otopinom dženta. deterdženta Koncentracija priprema prema uputi originalnom pakovanju, treće: vrši se vrućom vodom vrućom c) poslije pranja ispiranje ispiranje vodom biti da skinu svi ostaci dovoljno deterdženta, učinak briseva i d) pranjautvrđuje uzimanjem njihovomanalizom, isti način i kod na kanti se e) sabiračpostupa kojima pranja do hladionika.

Redovito nadzire rada hladionika. dopremamlijeka ispravnost prijevoznik, 5. Sabirač obvezan održavati sabirno čistim da je odgovarahigijenmjesto skim i te snosi rizike ako ono ne drugimpropisima, odgovarapiišsnim standardima čistoće. higijenske biti otvoreno 6. Sabirno mora vremena prema cijelo mjesto radnog vrijeme odluci OOUR Radno obvezno biti mora »Kooperant«. vrijeme izvješeno na sabirališta. oglasnoj ploči hladionikom i 7. i za Opskrbusabirnog priborom ispitivanje mjesta mjerenje OOUR. Sabirač obvezan čuvati tu imovinu kvar te svaki mlijeka nabavlja je odmah OOUR. Sabirač nestanak za povjerenih sredstava, odgovara javiti kao i za rukovanje. nesavjesno 8. sredstvima i isza Opskrbusabirnog dezinfekciju materijalima mjesta sabirnim listovima i namlijeka, drugimmaterijalom pitivanje otpremnicom, OOUR. bavlja 9. Troškove OOUR. snosi sabirnog mjesta pogleduenergije vrši 10. Ako se sredstvo i sabiranje putem prijevoznih sredstava, prijevozno za u posude sabirnje odgovaratipogledu moraju higijenske čistoće, kao Isto se i sabirno to odnosi i kakvoće za pribor ispitivanje mjesto.

U mora se mlijeka.pogledu sabiranja, sabiračpridržavati vremena po pojedinim utvrđenog sabiranja sabiranja. mjestima prijevoznik kiselosti

i bočica

pitivanje

uzorke.

za

za

na

sa

se

na

—

mora

se

.

se

u

-

mu

za

u

u

svemu

na

vremena

III

SABIRAČ

1. Sabirač

obvezan

je rad. za spremnosti obvezan 2 Sabirač je de

i ishoditi

uvijek ispunjavati propisane

zdravstvene

svakih

zdravstveni

šest

mjeseci

list.Troškove

izvršiti redovite

redovitih

3. Sabirač

obvezan

je

zdravstvene

zdravstvenih

OOUR.

uvjeteuvjete i

preglesnosi pregleda

sabiranjaotprememlijeka vrijeme kutu i kutom i sabirača OOUR. bijelu kapu.Bijelom kapom opskrbljuje 4. Sabirač biti stručno mora za Za osposobljen poslove sabiranja mlijeka. sabirača brine se OOUR to naročito i osposobljavanje pogledu: higijenskoza

i

imati

u

24

na

sebi

=

r-—

-->

*

-———-

--—

tehničkih

-

o.

—_

-

.

—___——————

_

kakvoće

mlijeka, postupka uvjeta, mlijeka ispitivanja tehnike načina posredno prilikom uzoraka, preuzimanja, uzimanja vođenja i kao i evidencije, čuvanja otpremanja mlijeka, drugapotrebna znanja obavljanje poslova sabiranja mlijeka. kod sebe 5. Sabirač imati uredan zdravstveni list i mora mora uvijek mlijeko osobno odnosno preuzimati, otpremati. obvezan 6. Sabirač susretu s individualnim i poljoprivrednicima je pri drugim voditi OOUR-a. osobama, brigu ugledu odnose 7. sabirača se odnou stacioniranim koja Utvrđenja sabiralištima, i se u cijelosti sabiračaprijevoznika. kakvoće

ne-

za

o

na

se

IV

na

PREUZIMANJE

MLIJEKA obavezan

1. Sabirač

mlijeko svakogpoljoprivrednika je preuzeti njeako kvaliteti i čistoći. Ova obvegovog područja, mlijeko odgovara propisanoj obveza sabirača i svaki za obveze ove jetemeljna ispunjenja propust povlači i raskid Sabirač obvezan ugovora preuzeodgovornost sabiranju mlijeka. je ti vremenu sa mlijeko najkraćem mogućem dogovorno poljoprivrednicima i referentom proizvodnog područja. obvezni 2. donositi su kanu Poljoprivrednici mlijeko isključivo mljekarskim tama. sabirač obvezan Donošenje mlijeka drugimposudama nije primiti. obvezan 3. Sabirač isteku sabirališta. vremena po mlijeko nije primiti radnog obvezan 4. Sabirač zdravo kvalitetno samo i čisto. Prilikom mlijeko, je primati sabirač obvezan obratiti mehaničke nečimlijeka, preuzimanja je pažnju i stoće te vratiti svako tako mlijekumljekarskoj kanti, zagađenomlijeko. obvezan kiselost i 5. Sabirač težinu te ako kispecifičnu ispitati je mlijeka, selost ili težina od sabirač takvo' specifična mlijeka odstupaju normalnog, ne mlijeko smijepreuzeti. ako 6. Sabirač kiselo i odgovara primizagađeno mlijeko, mlijekomlijeko koje težinu. nema dovoljnu specifičnu dužan vršiti svakodnevno 7. Sabirač etil68% odabiranje mlijeka je pomoću alkohola do Proba vrši »Salut« nog koji odvajamlijeko 7,6%SH. aparatom i alkohola.

U čaši promukoji odmjerava jednake dijelove mlijeka staklenoj čka se alkohola i Nakon minute kod i sadržaj mlijeka. jedne zdravogsvježeg obliku ne se mlijeka smije pojaviti »gruš« pahuljica. svakodnevno dužan 8. Sabirač temprilikom je mlijeka preuzimanja izmjeriti Ako sabirač ne mlijeka. donijetog mlijeka peraturu jetemperatura preko10", to smije mlijeko preuzeti. dužan 9. Sabirač svakodnevno po prilikom je mlijeka preuzimanja procijeniti pravilima profesije organoleptička mlijeka svježeg (miris, boja, svojstva okus) i nečistoću nema orgagrubu mlijeka.

Mlijeko koje odgovarajuća pr:rodna od se noleptička svojstva smije primiti poljoprivrednika.

10. ovim i su kvalitet Prilog Pravilima propisi koji utvrđuju svježeg mlijeka, ti dio ovih sastavni pa propisi Općihuvjeta.

11. Kad sabirač od može više ne preuzme ga jednom mlijeko poljoprivrednika vratiti poljoprivredniku.

12. Sabirač obvezan tri uzimati uzorje najmanje putamjesečno pojedinačne ke od dane odredi na OOUR i ih svakogpoljoprivrednika, koje poslati analizu OOUR. Referent obvezan uzimati uzorke otkupnogpodručja je sabiraču.

Sabirač uzima uzorke mlijeka, kojepredaje poljopriprisustvo vrednika.

Kod uzoraka se i dobro u uzimanja mlijeko stavljamljekomjer od

sa

o

u

u

na

u

se

u

ne

su

na

u

uz

.

25

-

uzorak

---

odstupa normalnog, uzeti novi i obavezan je poništava

pravilno nije pomješa. uzorak da će biti sabirač obaviješten taj dana. nekoliko uzorak slijedećih Ukoliko

-—-

uzet, pa

se

od

znatno

k

u

Uzorke

uzimati

može

analizu

za

i donose

sabirač.

samo

analizu

nisu

Uzorci uzorci

službeni

kojepoljoprivrednici i neće

uzimati

se

u

uzimaju načinu i o pa ovim u zoraka, uzimanja pravilima upute Prilog postupak. dio ovih sastavni te općihuputa. upute masnoća ili voda dodana utvrdi uzoraka analizom Ako 13. manja mlijeku obustava će odredit od 3,2 takvom mlijeka donošenja poljoprivredniku će se i odredit oko tri dana roku. Obustva određenom poljoprivredmlijeka Svaodnosno uredno donosi sporazumu. niku ugovoru prema mlijeko koji obvezno ili ka opomena oglašava oglasnoj mlijeka obustava donošenja sabirališta. ploči izasebe između rad mogu Ako 14. sabirača, poljoprivrednici posumnjaju odnosno Odbor uzoraka. kontrolu nadležan brati odbor uzimanje mlijeka, da te kvalitete i sabirača, količine kontrola vrši da inicirati se može mlijeka referenta kod kontrolu inicira Odbor uzorci. i od mlijeka uzimaju njegovog nadležne ili kod inspekcije. područja proizvodnog voditi uredno obvezan 15. Sabirač m lijeka evidenciju prijema propisanu je sabirnu dana što će i to tako upisivati svakog svakogpoljoprivrednika vlastite i dnevno količine. Sabirač mora listu točno svoje upisati preuzete liste svaki obvezan listu. Sabirač sabirnu količine mjesec je mlijeka obvezan Sabirač OOUR. do u i dostaviti sabrati je trećeg mjesecu (zbrojiti) od dana roku od dva i to vršiti dana, prijema mlijeka najkasnije isplatu liste vratiti u OOUR. te lista i Potpimljekarske isplatnih bonova, potpisane liste. do visiti n a “sana lista oglasnoj isplatne slijedeće ploči vezi s i obvezan Sabirač 16. koje mlijekom podatke druge dostavljati je sami

na

su

su

u

se

u

se

ne

na

se

u

za

se

u

za

za

u

u

u

mora

u

zatraži

OOUR.

17. Ako

dođe

do

kvara

laktofrizu

na

ili do

vrijeme struje dulje lak-

nestanka

na

do

dođe

kad

kvara

mlijeka.slučajevima uzimanje nastali OOUR dana tokom roku obvezan sabirač tofrizu javiti najkračem je obvezan na nestanka do dođe Ako kvar. je zboggreška instalacijama struje roku. i to otkloni kvar da se sve najkračem poduzimati radnje mlii odnose 18. u cijelosti sabiranje mlijeka Utvrđenjepreuzimanju sredstava. jekaputem prijevoznih utvrđeno dnevno u točno obvezan 19. mlijeko Sabiračjepredavati OOUR. odredi sabiralište u koje glavno vrijeme prijevoznik obvezno od kad sabirač 20. Glavni sabiračapreuzimamlijeko od kao kad uzima količine i kvalitete mlijeko utvrđivanja prijevoznika postupa pogledu sabiračuizdati obvezna da tim s individualnih primku poljoprivrednika, je i uredno biti Primka mora svaki za popunjena mlijeka. prijevozniku prijem potpisana.

MLIJEKA I OTPREMANJE V ODRŽAVANJE do laktofrizu kvalitete za 1. Sabirač otpreme mlijeka održavanje odgovara sabirno dođe ako na OOUR štetu nadoknaditi obvezan Sabirač je mlijeka. težine ili slabe sabirača 1.0295). (ispod do kiselosti krivnjom specifične mjesto 4'C. + održavano i ohlađeno biti laktofrizu mora 2.

Mlijeko tekvalitetu sabirača specifična kiselost, 3. (čistoća, mlijeka Odgovornost od do utovara od kontinuirana žina poljoprivrednika mlijeka preuzimanja je kod sredstvo otpremanja. mlijeka prijevozno

prekinut će

U

se

u

u

na

se

o

u

u

na

u

za

u

26

na

m

4. Ukoliko

laktofrizu

u

litru vode

dodatnu ime

se

u

referent

voda,

nađe

laktofriz

otkupnogpodručja listi na odbiti litru mlijeka isplatnoj

treba

za

svaku

u

sabirača. iz laktofriza

vrijeme otpreme otprememlijeka odredit će OOUR već izvršiti mora mlijeka.

Vrijeme otpremanje otpremanja nalazi sabirno U utvrđeno se prema relacijikojoj mjesto. vrijeme otprebiti sabiralištu. sabirač manja svaku sabirač Svaka 6. Za izdaje prijevozniku otpremumlijeka otpremnicu. biti uredno i otpremnica popunjena potpisana. osloboditi kvalitet i količinu može 7. Sabirač samo odgovornosti mlijeka Više sile skrivio iz niti mogao i otkloniti. on koju nije razloga predviditi 5. Sabirač

u

utvrđeno

i osobno

na

mora

u

mora

se

VI

NADZOR

za

SABIRALIŠTA redovito

sabirališta

referent

proizvodnog područja kojem Referent ima nalazi sabiralište. kontrolirati pravo sabirališta, ispravnost kvalitete sistema i rada, mlijekaispravnost ispravnost propisane ispravnost Referent ima narediti pravo dokumentacije. uklanjanje pismeno propisane 1. Kontrolu

vrši

na

se

nedostataka.

inspekcijske nalazi žalbe sabirnom 3. Na se knjiga kojusvoje primjedbe upisuju mjestu Sabirač obvei referent poljoprivrednici, ispektori proizvodnog područja. je referentu poljoprivrednika primjedbe proizvodnog područja, prenijeti uredno i referenta izvršiti. inspektora proizvodnog područja primjedbe i žalbe obvezno biti 4. Na oglasnoj ploči sabirnog mjesta knjizi referenta telefona načeno: i ime i adresa otkupnogpodručja, broj prezime može kao OOUR i telefon kojupoljoprivrednik saopčiti svoje prigovore, nadležne i adresa inspekcije. nalazi žalbe kod sredstvu se 5. sabiračaKnjiga prijevoznom dati žalbe obvezan i sabiračpoljoprivrednika knjigu je zahtjev prijevoznika zatraži i kad i referent Isto tako obvezan ga inspektor upis. je postupiti prijevoznik žalbe sastavni dio dokumenata sabiračkoje područja.

Knjiga proizvodnog je kao vozač sredstvu... ima prijevoznik prijevoznom 2. Kontrolu

rada

sabirališta

vrše

službe.

i

u

a

zan

mora

u

naz-

na

u

na

na

u

ZAKLJUČNA radnički OOUR te donio 1. Ove neposredno Opće uvjete je savjet primjenjuju. sudionike obvezni 2. Ovi sve sabiranje mlijeka.

Općiuvjeti PRAVNI PROPISI O KAKVOĆI MLIJEKA kvaliteti dio 1. sastavni Ovajprikaz pravnih mlijeka Općih propisa je mlijeka. sabiranja uvjeta sadržani 2. Pravni kakvoći Pravilniku kakvoći su o mlijeka propisi sirila i čistih kultura list SFRJ br. mlijeka, mliječnih proizvoda, (Sl. 51/82.).

10. Član čist dobiven ovom prema Mlijeko pravilniku,nepromijenjen proizvod je i redovitom zdravih i ovaca, pravilnom hranjenih krava, mužnjom ispravno ništa dodano ni oduzeto. koza,bivolica, kojemnije Član 11. ovim Mlijeko udovoljiti uvjetim: UTVRĐENJA

VII

se

su

vezane

za

za

o

o

u

mora

27

|

telenja nije prije sadrži karakterističan okus i 2. da ima telenja (da kolostrum), boju, miris, dodana što ledištem biti više 3. da voda, utvrđuje koje smije nije ili da indeks od 1,3420 ili da refrakod minus refrakcije 0,53C broj nije manji od 39. cijanijemanji sadrži 4. da masti, najmanje3,2%mlječne sadrži suhe bez tvari 5. da masti, najmanje8,5% kiselost veća od 6. da 7,6SH, nije nakon ohlađeno 8'C. 7. da ispod mužnje jeneposredno i 8. Pored saveznog ovog koji reguliraju propisa postojerepublički propisi kvalitet osnovi: Odluka to su mlijeka, utvrđivanju proizvođačke prodajOdluka N. br.

N. br. mlijeka 44/81), (N. mlijeka (N. zaštitnoj cijene cijeni N. br. i načinu te Naredba o (N. postupku ostvarivanje 44/81), premije član ovi U osnovi 10 i 11 saveznog Pravilnika, oslanjaju 19/82). propisi neke i to prema Odluci tim da o prospecifičnosti utvrđivanju dodaju svodili bi N. br. te izvođačkih mlijeka (N. 44/81), specifičnosti cijena II Član da mehaničke nečistoće filterskom kružiću treću prelazi stupanj klasu 1-3 Instituta za mljekarstvo Jugoslavije), (poljestvici dva iznosi da sata, pravila obezbojavanja metilskog vrijeme najmanje standardnom kolimetodi Orli Jensena po (tabelama računajući orginal činom metilskog plavila), određene metodi masti da ima po 3,24%mliječne Gearbera, najmanje živom ili da od krava arsenom, liječenih drugimljeproizvedeno nije od 5 dana i liječenja vrijeme kovima,kojiprelaze mlijeko vrijeme nakon liječenja, da sadrži antibiotike i sredstva pranje, odredbe člana II Odluke i člana 4. Odredba 10 i 11 Pravilnika izmjene shvatiti treba komulativno treba komulativno sve mlijeko tj. ispunjavati proZM. pisaneuvjete.

POTICAJ BRŽEM RAZVOJU STOČARSTVA dobiveno

1. da

15

dana

dana

ni

osam

dana

nakon

dana

ne

se

ne

*

mu

a

o

u

o

ne

za

se

s

na

se

-

se:

na

—

ne

—

sa

—

—

za

u

za

za

ne

—

Izvještaj provođenju vijeće je prihvatilo zakona sredstava programe poljoprivredi dijela razvojne osiguranju Nakon i u mesa se mlijeka. opsežnih kojima potiče proizvodnja priprema i korištei izboru programa, definiranju razvojnih započelo jeusmjeravanje sredstava. njepoticajnih dinara tih Do 4,4 lani, poticajnih krajalistopada angažiranjem milijarde farme krava 2225 i rekonstruirane sredstava su izgrađene mlječne i naredne farme stare 340 krava. za programa dvije daljnjih Realizacijom litara Tim sredstvima će se dodatih 55 pomilijuna mlijeka. godineosigurat nabave 3710 stočarstva individualnom tiče se i na sektoru, kreditiranje razvoj i U pogon do 1369.

1.

1984. lani, veljače godinedaljnjih jepušteno junica od 35.415 13 tovilišta proizvodnjom grla. junadi godišnjom od centara ima U reprodukcijskih svinjogojstvu prioritet izgradnja realizirano ih tiče 9 Š to peradarstva programiranihizgrađeno jepet. je šest od 11 programa, kojima ukupnaperadarska proizvodnja usvojenih U toku tovnih odnosno tona 300 tisuća 388 mesa. za purana je povećava i od osam programa razvojnih ovčje kozje realizacija predviđenih pet Sabora

Izvršno

razmotrilo

o

i

o

u

za

nove

za

ove

a

s

—

se

se

za

meso.

28

a —

Povratak

ispaše

sa

Realizacija preostalih proizvodnje mlijeka poticanje Sabora zadužilo to nastavlja Imajući vijeće jeRepublički da sekretarikomitet i financije, suradnjiRepubličkim poljoprivredu dostavi i do posebnu jatom financije, pripremi krajatravnja godine analizu financira iz tih dovršenosti objekata, čija izgradnja stanja poticajnih sredstava.

Obavezan analize biti obrtnih mora sadržaj problematika sredstava i sirovinska te objekte.

Sa Sabora sjednice Izvršnog vijeća se.

u

za programa vidu Izvršno

za

i

mesa

s

u

za

ove

se

za

osnova

»CRNO-ŠARE«

STIŽU RASPLODNE

JUNICE

ugovoZagreba »Kooperant« jeMljekara iz SR rila crno-šare 670 »holštajnske« isporuku rasplodnih pasmine junica i Svrha nabavke tih bila da poboljša povećaproizvodNjemačke. junica je da Poznato seoskim upravo gospodarstvima kooperanata. je, je njamlijeka krava te znatan rekorder ta probroj mlijeka, proizvodnji pasminagoveda izvodi dnevno od 30 litara više mlijeka. kreditno stočari komogu sposobni Spomenuterasplodne kupiti junice radnih »Dukat« kao i koje Mljedrugih Mljekare organizacija operanti karom »Dukat« i ugovorile proizvodnju otkupmlijeka. bređe i 5 Prva od 234 komada pošiljka koje prosjeku mjeseci junica, Junice od sredinom 22 po veljače. očekuje mjeseca starije mjeseca,

Nedavno

»Dukat«

OOUR

—

iz

se

u

u

su

sa

su

ne

se

29

mo = =

i

i

Moa

Pu

govedo»holštajnske« pasmine

Crno-šare

trebaju strogoj zemlju, propisima, te svrhe će biti i zato karanteni u pripremljenim smještene stajama. i stočarima poljoprivrednim Mljekara »Dukat«uputila organizacijama je tih kod Prosječjunica. kreditiranja kupovine rasplodnih obavijestuvjetima diili starih iznosi 19 190.551,00. po — milijuna točnije cijena jednomgrlu kao: različiti U kreditiranja, uvjeti opisani tojobavijesti dolasku

našu

u

biti

veterinarskim

prema

u

za

o

na

su

nara.

učešće

1. Vlastito

ne

banke

u

stočara

66%

od

iznosu

34%

dinara

ili 64.787,00.—

ili 125.764,00.—

dinara

te kredit

11%

uz

Međunarod-

kamata

s

rokom

još0,75% godina. troškove. bankovne i banke rodne druge kredit Međunarodili 38.110,00.— 20% stočara 2. Vlastito dinara, učešće je »Dukat« OOUR te kredit ili 125.764,00.— dinara 66% banke ne Mljekare od 28%. i kamatnu ili 26.677,00 dinara od 14% iznosu stopu »Kooperant« od iznos i troškovi Dodatni 0,75%. ovdjeobuhvačaju kredit ili 19.055,00.— 10% od iznosu stočara učešće 3. Vlastito dinara, »Dukat« dinara te kredit 66% ili 125.764,00.— banke Međunarodne Mljekare dinara.

Dodatni troškovi ili 45.732,00.— od 24% iznosu OOUR »Kooperant« 0,75%. obuhvaćaju Zadat 5 OOUR »Dukat« Kredit godina. »Kooperant« je Mljekare OOUR neka »Dukat« stočari interesirani »Kooperant« javeMljekari druili osobno ili 213-333 te 215-884 predbroj Zagreb041) (telefon pozivni inž. Horvat i vet.

ZM. Hajnalu pobliže upute. govima

otplate od

troškovi

Dodatni

7

iznose

na

sredstva

Međuna-

—

uz

u

u

u

—

na

—

se

—

za

za

30

nome

_

—_———_—__

>.

___—_______—_—-.-_

POLJOPRIVREDNI Izvještaj sa

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

rasplodnih

sajma

junica, održanog

rr

=

..-

STOČARSKI RJ

—

18. I 1984.

u

Rovišću

od

Bjelovara

Red. Ime i mjesto

br. uzgajača

Ždralovi 2. S. Rebić, Ždralovi 1. L

Premužić,

3. S. Kalajdžija,Podgorci

Slukić, Kovačevac 5. L Matleković, Babinac 6. S. Milić, Tomaš 7. D. Pečar, V. Pupelica 8. A. Javorović, V. Pupelica 9. S. Babec, Severin 10. M. Diklić, Kašljevac 11. M. Diklić, Kašljevac 12. L Hanževački, Nevinac 13. D. Budimir, Galovac 14. A. Kiš, Galovac 4. N.

Grgić, Nevinac 16. L Bengez, Dautan 17. L Bengez, Dautan 15. M.

18. M.

Herl, Predavac

19. V.

Bujger, Predavac 20. V. Bujger, Predavac

Žeđa, Bedenik 22. V. Žeđa, 23. P. Lasovac Žagar, Bedenik 24. V. 21. V.

Bedenik

Zadravec, 25. S. Račić, Bedenik 26. L. Oskoruš, V. Pisanica 27. J. Maričić, V. Pisanica 28. J. Maričić, V. Pisanica 29. N. Zemljić, Prgomelje 30. N. Zemljić, Prgomelje 31. N.

Zemljić,Prgomelje

32. M.

Debač, S. Rača

Mikulaj, Žavnica Žavnica M.

33. S. 34.

Draganić,

Maravanski, Kortine 36. M. Kozumplik, S. Podlužan 35. V.

Marinkovac

Hrlić, 38. J. Jendriš, Brezane 39. J. Grula, Praščevac 40. L Vranešić, Žabno.

41. N. Jokić, Hrsovo Durđic 42. M. Marasović, 43. D. Miškulin, D. Petrička 44. V. Strajnić,Paljevine 45. M. Crnković, Đurđic 46. D. Senko, K. Orehovac 47. D. Vitez, Većeslavec 48. K. Ljubić, Ervišci 37.

Žibrin, 50. I. Sabol, 49. D.

Kalnik

Miholjanec Molve 51. S. Cenkovčan, 52. S. Virje

Šop, 53. V. Duričić, Utiskani 54.

L Bengez, Dautan

>

Prigojni Težina kg br. junice i klasa 48713

640/II

Postignuta

Ku pac

cijena 176.000,—

»Sirela« Bjelovar

166.000, —Zemljor. zadruga Prnjavor 4941 610/II — 170.000, Zemljor. zadruga Prnjavor 7820 630/llla 171000, »Sirela« Bjelovar 7430 620/llla 169.000,— »Sirela« Bjelovar — 5224 Laktaši 174000.— Zemljor. zadruga 4814 630/1I 160.000,— Zemljor, Prnjavor zadruga 560/11 — 1538 660/llla »Sirela« Bjelovar 1519 177000,— 560/Ila

3622 550/II Zemljor.

Prnjavor zadruga 3555 540/lI 162000,— —Zemljor. zadruga Prnjavor 3580 540/Ila177.000, =»Sirela« Bjelovar — 5137 645/II Laktaši 575/1lla 160.000,Zemljor. zadruga — 5269 >»Sirela« Bjelovar 161.000, 5184 565/lI —156.000,— —Zemljor. zadruga Prnjavor 540/lI = 5194 >»Sirela« Bjelovar 5101 184.000,— 680/II 176.000,— = »Sirela« Bjelovar 5102 640/lI 152.000,- —Zemljor. zadruga Prnjavor — 7863 520/11 »Sirela« Bjelovar 610/1 182000,— = 7831 615/Ila 177.000,Zemljor.

Prnjavor zadruga = 7813 »Sirela« 605/II 5287 168.000, Bjelovar: »Sirela« Bjelovar 600/Illa 5252 165.000,— = 520/Ila 5214 158.000, =Zemljor.zadruga Prnjavor Laktaši 165.000, Zemljor. zadruga 5230 585/11 165.000,— =»Sirela« Bjelovar 5288 585/11 156.000,— = Laktaši Zemljor. zadruga 2718 540/II 158.000,— — Laktaši Zemljor. zadruga 2746 550/II 585/1lla »Sirela« Bjelovar 162000,— = 2747 »Sirela« Bjelovar 159.000,— 4981 525/1la158.000,— = »Sirela« Bjelovar 4982 550/II 172000,— =»Sirela« Bjelovar = 4983 560/I 178.000, »Sirela« Bjelovar 17309620/Ila—153.000, =Zemljor. zadruga Laktaši 4348 525/11 zadruge 485/llla Laktaši 4505 142000,— Zemljor. = Zemljor. Laktaši 15351 505/lI 149.000, zadruga »Sirela« Bjelovar 535/Ila 15402 161.000,— = Laktaši 550/II 15358 158.000,— Zemljor. zadruga =»Sirela« 160.000,— Bjelovar 9297 560/1I 156.000,— = Laktaši Zemljor.zadruga 540/1I = 4492 »Sirela« Bjelovar 560/II 26511 160.000,— 158.000, — 156.000,-

»Sirela« Bjelovar

—

= 154000,= 11564530/11 600/lIla 165.000, 11630 — 154.000,— 11707530/11 154.000,— — 11607500/11 174.000,— — 2440 600/Ila164.000,— — 3797 580/II 174000,— = 3754 630/II 520/lI 2558 152000,= > 170.000, 5974 580/1la 590/IIa 10988 172000, = 500/II 4897 148000, —— 160,000,11578560/11 174000,— — 5154 630/11

26235

730/II

196.000,

»Sirela«

Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar Zemljor. zadruga Laktaši Zemljor. zadruga Laktaši »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar Zemljor. zadruga Laktaši »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar Zemljor. zadruga Laktaši »Sirela« Bjelovar Mr

Milan

Bolić

31

-

----

o

--

-_

--.

3

“=

i

+

i

R2

s

RR

=

———

TRBUŠNI TIFUS U

dijelovima svijeta

svim

izbiju manje

ili veće

povremeno

bušnog

tifusa.

Trbušni

tifus

bolest

epidemije tr-

uzrokovana

je posebnombakterijom (Salmonella Od trenutka do znakova bolesti obično pa typhi). infekcije prvih prođe 14 dana.

U bolesnik i umor, početku osjeća glavobolju temperatura postupno raste. češća i u nego Začepljenost proljevi: je Mnogi pacijenti dobiju osip obliku sitnih crvenih Uzročnici tifusa krvotoka kruže po cijelom pjega. preko i mogu izazvati bilo Jedna od komorganu. tijelu upalu kojem najopasnijih iz stolicama od se same Plikacija krvarenje tankogcrijeva jest koje očituje krvi ili od crne Također vrlo teška mase. kad svježe komplikacija nastaje tifusni čirovi. prsne stijenka tankogcrijeva kojoj smješteni brojni Smrtnost i kod i kod velika. Osim ovih prve drugekomplikacije je postoji cio niz često i se isto tako su još komplikacija koje razmjerno javljaju koje kao tromboza itd. nogama. ozbiljne, plućnaembolija, primjer Psihičko također naročito visokih za stanje pacijenta je Oni, promjenjeno. nemirni im Koža i su, buncaju, temperatura pomućena. svijest je blijeda je suha.

Svi i niz teškom govore navedeni simptomi još drugih stanju pacijenta.

Kako zarazi tifusom?

Glavni izvor zaraze čovjek uvijek čovjek, koji je stolicom i i to bilo da bolesniku ili izlučuje bakterije mokraćom, riječ je kliconoši. Određen trbušni tifus brojljudi koji preboljeli kliconoše, ostaju to oni ali klice tifusa nose ozdravili,jošnegdje jest organizmu Oni stalna naročito povremeno koje izlučuju. okolinu, opasnost svoju ako namirnicama Ima i taposlumanipuliraju (mljekari, kuhari). kvih hranom ili koji vodom,ali, zbogotpornosti njihova organizma, obole. Kad tifusne klice ne onda u se one stignu vanjski održavaju svijet životu namirnicama jamama nužnika, površini zemlje,zagađenoj vodi, itd. Naročito velika tamo kanalizaciona mreža doprijeti gdje opasnost nije bro i istrošenosti vodovodnih može doći do sprovedenagdjezbog instalacija kontakta izmeta vodom.

Međutim sa i direktan način prenošenja je naročito kod onih bolesnika. prilično čest, kojinjeguju tifusnog Trbušni tifus češće niskim javljakrajevima higijenskim uvjetima Kao života. što smo kazali može bez hise epidemijski pojaviti naseljima vodovoda ili ili Kod gijenskog kanalizacije sporadički. sporadičkog pojavljiradi o individualnom kontaktu bolesnikom ili kliconošom sa vanjauvijek (prljave ruke, hrana) Na istaknimo da bolesnika treba što prije izolirati i svaki kraju sumnjivi nadležnim zdravstvenim Skoro svi bolesnici dobro slučaj prijaviti organima. određenu antibiotsku osobnu na Za reagiraju profilaksu terapiju. stoji i ali svakom raspolaganju vakcinacija, slučaju garantira sigurnu Vaš zaštitu. liječnik zarazna

u

na

su

na

vena

na

o

se

o

o

su

su

u

svom

su

u

svom

za

s

se

zaraze

u

na

u

u

zaraze

se

u

sa

u

se

na

ona

aaa

arua

aa

maa

s

PG

A

E UREDUJE

ne

PPP UREDNIČKI

u

e

i

I

A

A

Pa

Pa

ta

aaa.

ODBOR

Šime

Erhatić, dipL inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl inž, Tomislav Dapo, dipL vet, Nada Kolak, dipl inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl vet Tehnički urednik: Nada Rašpica SRH. Vlasnik i izdavač: i uredništvo: mljekarskih radnika Uprava Zagreb, Ilica 31/III. teL424-420 i ustanove dinara, a za Mjesečna pretplata za privredne organizacije 18000 proizvođače mlijeka 800 dinara Tisak: SOUR OOUR TM, Zagreb »Vjesnik«

Udruženje.

—

mi