GOD. XXI
a
Ke
ha a
EE ><
m= m T=
ve
zv
TEHNIKA
HRANJENJA
>
zn
og
Ro
DRŽANJA HIGIJENA |
,
KRAVA vrši dva
hranjenje daje jasli, držanja stajskog Krave se dnevnih i što ovisi do tri mužnji. broju mliječnosti dan, puta onoliko i muzu. koliko dnevno hrane obično puta puta dok voluminozna se toku krave u hranu Koncentriranu mužnje, jedu i brže i to prvo ona nakon hrana jede daje manjim koja mužnje daje hrana. ostala zatim daje količinama, kao što hrana konzervirana voluminozna koristi Zimi se je uglavnom od zaštiti hrana slična mora i i repa smrzavanja R epa drugo. silaža, sijeno, a do dovesti može hrana sočna organa, smrznuta probavnih oboljenja jer i izazvati krava može bređih kod pobačaj. krava Ishrana krmiva. na voluminozna i koriste se paši paša svježa Ljeti hranimo Ako krave ishrane. način i pašom, najjeftiniji ujedno najzdraviji je i prema kako bi dobro moramo mogliprocijeniti prinos pašnjak poznavati Kvalitet hrane na patome gospodarstvu. dopunske proizvodnju isplanirati i kontrolom krava kontrolira se pašnjaku njivaganjem najbolje šnjaka hove mliječnosti da znak to Ukoliko i pašnjak zadovoljava opadaju, je težinamliječnost iz zimske isna i da treba Prijelaz priječi dopunskoprihranjivanje. potrebe biti ili zelenom mora ishranu hranom suhom na hrane postepen. pašom hranom zelenom sa poi miješanjem sijena provesti Najbolje jetajprijelaz krave kako bi se hrane udio zelene poprobavni o rgani povećavati stepeno i time hranu i probavne poremetnje spriječile p rilagodili drugu stepeno oboljenja. može dnevno Krava mlada hrana (popasti) pojesti paša. Najkvalitetnija je konzumira krava dođe Kad trava hrane. takove 100 do i u stadij cvjetanja kg mladu travu. odnosu i do takove svježu količine, hrane, polovine manje trava što koja probavljivost jojjemanja.Gospodarstva Dakle, je starija, hranu voluminoznu zelenu proizvodnjom osigurati pašnjake moraju nemaju čitave i to u toku oranicama na vegetacije. oranicama hrana kao zelena koriste Od koje biljaka, višegodišnjih šesu suncokret, k ukuruz, r až, zob, ječam, grahorica, grašak, uljana repica, kokultura od navedenih ćemo i stočni ćerna repa, Koje kelj, kupus drugo. i ostaterenskim i klimatskim ristiti ovisi pogodnosti upotrebu uvjetima, lucerna. krmnih od Jedna lih faktora. biljaka višegodišnjih je najboljih brood smo i oblicima O jednom prošlih pisali upotrebe sadnji njenoj jeva. krava. rečenica o nekoliko A sada mliječnih držanja higijeni korist. višestruku ima krava kod muzara što veće higijene Održavanje Navimena. važni i čistoća Prvenstveno zdravlja održavanje higijena važna za veoma u mlijeka. Mlijeko dobivanje čistog je higijenastaji dalje, mirisa biti čisto bez ikakovih mora dobiveno neprijatnih zagađenja, mužnjom čistom držimo dobiti od krava možemo Takvo i okusa. koje mlijeko boravka u staji. vrijeme Naročito i zračne. biti krava muznih je suhe,svjetle čiste, moraju Staje i dobro da važno mlijeko ventilacija, jer kanalizacija provedena je staji mirise. lako veoma primaneugodne ih treba naročito biti a i Zidovi morajuuvijek čiste, kisele. Vlažnost pregrade stajama brzo se sočnim očistiti dobro koja krmivima, hranjenja poslije i bez stalna zraka biti što a mora naglih p romjena. temperatura manja, staji krava
Kod
hrana
iz
se
se
a
o
na
se
se
se
u
se
a
se
na
ne
*
na
na
u
na
se
za
o
u
su
za
u
u
u
u
50
za
sve
što Gnoj staje, omogučiti prije Pod iz biti što i mora nastrt suhom i čistom istječestaje. staje topliji uvijek Ni uređene ne krava muzara mogu steljom.najbolje staje držanje zamijeniti i Kad na to krave i ispustimapašnjacima. god je moguće prilika, mliječne
treba
se
što
slobodno mogu Slobodno
češće
izbacivati
iz
a
mokrači
da
kretati.
i ventilaciju kretanje svježem utječe bolju probavu što veću i dobro pluća, opetutječe mliječnost zdravlje. zraku
na
na
na
dr
ZAČEPLJENJE
Mato
Kvaternik
JEDNJAKA
goveda, često, jednjak razmjerno začepitizalogajem hrane, nekim stranim Ako ih se brzo kroz usta ili ne ne rjeđe predmetom. izvadi, će morati bi se inače govedo potisne predželuce, priklati, jer ugušilo i Poneki stočari zaostali ili strani uginulo. jošuvijek pokušavaju zalogaj predsami ali kako met to niti ukloniti, nemaju podesnih instrumenata,potrebto ni ne nihlijekova, gubidragocjeno umiju, vrijeme spasavanje života da izvaditi ili i oboljelog goveda. Međutim, ponekom uspije potizaostali nažalost vrlo često će stradati zalogaj, .snuti ipak grlo zbog probijanja ili ili će ili ozljede stijenke jednjaka, grlouginuti zbogugušenja upalepluća nastale će se to ako se zbogzagrcnuća. Pogotovo dogoditi vađenju prvi instrumente koriste držak razni »šlauhovi« i »bičalo, metle, teglica, štapovi, »slična oruđa«. Danas stoka da bi se bez preskupa je potrebe igralo njezinim kada svim stočarima brza veterinarska poživotom, pogotovo je dostupna način efikasan a veterinara veoma moć, liječenja je intervencija bitna. je Treba znati da neka ili gumene jednjak nije obična, krutacijev poput kako to kroz iz i hrana plastične, ponekozamišlja, koju ustijuždrijela prolazi i voda elastičan i organ predželudce. Naprotiv, jednjak je osjetljiv sistema. U podvrgnut utjecaju neurovegetativnog govedajejednjak razmjeroko 90 do 105 cm, kada lumen širok mu kratak, dug je rastegne je 13 do 17 cm. mu ima i suženih Širina pa cijelom duljinom nije ista, njemu iznosi od 3 do 5 mm. Na Debljina mjesta. stijenke jednjaka suženjima, stijenka Može se vratni i nema jedeblja. podijeliti grudidio, j er goveda trbušnog Pri svom ulasku se u dijela. predželudce, jednjak nastavlja spiralno zavijen sa dnu i na jednjakov žlijeb zadebljanom stijenkom, protiče buraga kapure i završava otvorom sirište kroz može direktno i knjižavac koji izlijevati tekući iz odnosno usta. od tri se sadržaj ždrijela, Stijenka jednjaka sastoji uzdužno naborana kutana a izrađen sloja; unutarnji je sluznica, srednji sloj je od neuropoprečno mišićja kojejepod neposrednim prugastog djelovanjem sistema. Može stezati i rastezati i i na način aktivno vegetativnoga grčiti taj i tekućinu kroz što od izvanredne važnosti potiskivati zalogaje jednjak, je isto tako i mehaa potiskivanju zalogajapredželudce, prilikom gutanja, nizmu i usta. Na ulazu iz u preživanja vraćanja zalogaja natrag ždrijela isto tako i izlazu nalaze i dva se jednjak, predželudce,jednjaku zatvarača-stezača reflektorno se i sfinktera, koji otvaraju Upravo zatvaraju. tim i dolazi do naročito na prvom mjestimanajčešće začepljenja jednjaka, iza Sve to treba znati zašto doneposredno gornjem, ždrijela. objašnjenje lazi do i kako treba ga začepljenja liječiti. U
može
se
u
sa
se
za
a
samo
se
za
sve
za
veoma
—
u
veoma
no
a
se
na
u
u
u
u
se
se
u
u
u
u
a
na
u
na
na
za
Sl
zalo-
pa jednjaka začepljenje jednjaka prohodnosti Poremetnje mišićni bitno tom funkcionalne naravi, sudjeluje pri je gajemprvenstveno zbog rjeđe jednjaku nastaje zalogaja Zaostajanje jednjaka; sloj stijenci izuzetno lumena ili anatomskih jednjaka, proširenja suženja, nenormalnih čvorova limfnih i jednjaka. stijenku povećanih pritiskom vratnom visoko gore U najčešće nastaje jednjaka govedazačepljenje a ulaskom zatim iza rjeđe koš, grudni pred ždrijela, neposredno dijelu, ošit. kroz prolazi mjestugdjejednjak sakomad nedovoljno p reveliki pogoduje prvenstveno zalogaja Zastoju hrane vrstom vezi U sa hrane. suhe odviše ili nesažvakane ili žvakane, uopće običkao i goveda i načinomlishrane jednjaka držanja!začepljenja uvjetima i učestalo. to uslova ima Nastajanju no gdje ponegdje, sezonski, nastaju kao hranu naročito su goveda pohlepna podložna zalogaja zaostajanja svim repama, naročito Nastanku stoka. i pogoduje hranjenje pregladnjela šećerne sirovim i siliranim i tako repe), glavama (isto korjenjačama oklascima bundevama, tikvama, srčikama zatim krumpirem, kupusa, kelja, suhim kruškama, i naročito kukuruza, jabukama, jošmekanog nedozrelog, krmiva. velikim jednjaka rezancima, Začepljenje s uhog zalogajem repnim na a i već prema paši. pogotovo h ranjenju, stajskom prilici pri nastaje bolesti Znaci obično nastupaju potpuno. goveda je jednjaka Začepljenje i odmah preŽivotinja zaostane, Kada iznenada. nastajegrčjednjaka. iz zalogaj često usta, ustima, i uznemiri. se jezik pruža Žvače praznim plaši jesti, staje Grč riče. i slini i jednjaka obilno ponekad stenje uplašen, pogled je kašlje, Redozaostali da uzaludno bolan i očito zalogaj potisne. nastoji životinja je nadma se nadam i buragprivito Zbog pojačava. naglo koji buraga nastaje i krvotoku teže sve zato tište na poremetnje diše, n astaju životinja ošit, brzo ne se ukoliko i pomogne, rad srca, govedo guši otežava uginut će od gušenja. nadma brzini ovisi bolesti o ishodu U nastajanja govedaprognoza da sve veoma prunadam ako pomoć brzo, je nastajao Ponekad, je buraga. ako biti i obratno može ali ishod žena 6 jeipaknepovoljan, prvih sati, do da sve da će se ima teče nadam vađenja je govedo spasiti izgleda polako, sata. 12-24 i više od uvijek gotovo Prognoza j e prošlo zalogaja zaostalog i da su sve su potisnuli laici, liječiti jer pokušavali povoljna govedakoje redovito ili izvadili zaostali zalogaj jedpovredastijenke zbogprouzročenih morat bi da ne nastale ili uginule životinje pluća, upale zagrcnuća njaka zbog život Naročito klati. po će opasno b uraga, bušenje trokiranje, je prisilno motakva izuzetka bez tada pomoć se pružena kojima goveda je gotovo jer klati. prisiliti rajuposlije ili usta istisnuti na izvana rukom može ukoliko U zalogaj goveda se i za se mora sprečal ijekova smirivanje upotrebu predželudce potisnuti srca naročito i ostalih i jačanje lijekova zalogaja omekšavanje vanjegrča Naročito različitih sonde konstruirane i podesna je tipova. posebno upotrebiti već može zaostali prema sonda sa to za zalogaj kojom »Thygesenova« raskomadati. I poili zalogaja vađenje u tisnutog potisnuti izvući, situaciji da se bude mirna, da instrumenata moću neophodanjepreduvjet životinja fiksidobro da lako otvoriti, usta da se oslobodi mogu ježivotinja grča, joj da ne bi da se jednjaka, paziti stijenka rana, povrijedila vađenja prilikom zdravusta drže stalno otvorena, da se do dođe ocijeniti zagrcnuća, pravilno niz ili forsirati tome stveno pričekati prema pa intervencijom stanje, dobro učiniti samo To može zahvata. stručnjakopremljeni drugih veterinar. time
u
i
a
u
u
na
u
na
u
u
za
a
na
sa
sa
sa
u
u
mu
se
se
o
u
ne-
u
se
ne
uz
u
za
se
za
ne
sa
52
uz
Goveda
većinom
jedupohlepno, začepljenje jednjaka opreznost ne se sa ishrani mogu gohranjenju pri uvijek sigurnošću spriječiti. Ipak, veda treba ukoliko to da do ne pripaziti moguće je začepljenja jednjaka dođe, naročito šećerne bunderepe, jabuka, pobiranja vrijeme kukuruza, Hrane li se ili bundevama ili oklascima nesazrer epom, govedasvježom kukuruza treba ih dobro davati li nerepu nego log usitniti; jebolje cijelu komadima kao šaka velikima. Paša npr. dovoljno usitnjenu, voćnjacima sazrelim voćem naročito treba usitniti ili i opasna. je Krumpir opariti suhe rezance repne a melasu zgnječiti; prethodno hranjenja prije nakvasiti, vodom. da se nekoliko dana razrijediti Opće jepravilo životinju poslije izljehrani hranom sa izazvala Ako se čenja kojaje začepljenje. začepljenje da nekih ili ponavlja, vjerojatno je životinja zbog jednjaku promjena nastanku ako treba obupa području jednjaka naginje začepljenja, je moguće staviti ishranu sa hranom ili uzroke uobičajenom pronaći začepljenja, uklonito iz krajnjem slučaju životinjuuzgoja. uz
svu u
u
sezone
va.
u
u
sa
ne
u
u
a
M.
u
W.
OSVRT
NA REFERAT »Ciljevi uzgoja goveda u Austriji« za dr.BŠimića Susretljivošću našegistaknutog stručnjaka reprodukciju dobio referat ministarstva goveda korištenje savjetnika poljoprivrede dr.O.Hartmanna 25. 1982. Austrije dipling. održanog listopada god. Zemaljkomori 35. Centra ŠtajerskeGrazu,prigodomproslave skoj godišnjice Gleisdorf. umjetnoosjemenjivanje Referat i naše stočare veoma u je interesantan, jer je goveda uzgoj većem sličan našemu ih možemo dijelu pa Austrijemnogočemu uzgoju, međusobno referat po a i koristiti. uspoređivati, potrebi Referat ću kratkim izvadcima. iznijeti U uvodnom ističe se da osnovni zadatak izlaganju je uzgoja goveda stanovništva i sa mesom. osnovAustriji opskrba ovog mlijekom Ispunjavanje zadatka zorno nog u Aujeprikazano tabelama,podacivrijede cijelu striju. sam
na
u
u
za
za
u
u
u
a
PROIZVODNJA
——___—a ooo Godina zi ote
za
MLIJEKA
a vj BORVMNEČ ET U tama po
ŠJ
bj SrON Pri krava rava Broj
1950. 920.000 1,144.000 1960. 1,656.000 1,150.000 1970. 1,070.000 2,050.000 974.000 1980. 2,235.000 — kroz 30 _ Isporuka dva i se za iako mlijeka godina povećala pol puta je krava 170.000 odnosno pao više od 15%. I krava broj grla, broj je kroz to ali tekao znatno opadao, jeporast vrijeme proizvodnje mlijeka sporije. _;,-----------————__
za
za
u
nas
53
.—_—e ——<c Godina nae 1950. 1960. 1970. 1980. Lj...
(KOMADA)
MESA
PROIZVODNJA
pp
_oibbo—.—....._——.;....................o
ma
am
o
Zaklano goveda
Izvezeno živih
Ukupna proizvodnja
294.000 394.000 444.000 582.000
12.000 83.000
306.000
117.000
699.000
477.000
554.000
110.000
i
udvostručen
je udvostručena, je goveđeg Proizvodnja deseosim težina: klaonička i im a zaklanih toga povećana je goveda, broj kao dio dobar od žive izvoz i terostruko se raspolodna stoke, toga povećao više
mesa
TELADI
I ODGOJENE
OTELJENE
POSTOTAK
nego
ga %
oo....—.—.————pp
Godina S ana PP 1950. 1960. 1970. 1980. ...-._.-_._]);:.—.
%
NJ
teladi
oteljene i
teladi
odgojene
71,7
45,7
85,0 85,9
54,4 66,5 76,2
89,0
materijalne je odgojene plodnosti povećanje Osjetno teladi kao osnov i veću što proizvodstočara teresiranosti p roizvodnju bolju i mesa uz i osjemenjivanje sprovedeno umjetno planski smišljeno nje mlijeka teladi. zaštitu zdravstvenu i krava, pogotovo cjelokupnu teladi od 442000 teladi Dok klanje je smanjeno povećan, odgojene jebroj 1980. komada 207.000 1950. na komada u svega godini godini volova od se muških Kod proizvodnju proizvodnje prešlo goveda klanja tendencom ovladano sa također U tovu. nas u bikova mesa je (junadi) klanjem društvenom tova teladi i tovu. junadi produženog klanja smanjenja TOV ZA GOVEDA MUŠKA ea Omjer Volovi Bikovi Godina ER tnpe zain-
rezultat
teladi
i
za
a
,
u
|
na
u
.._._._:.o:»)»omn
1950.
38.900 18.500 10.723
125.000 215.000 341.000
1960. 1970. 1980. _ ŽE
1:1,4
x
x
3:1 12:1
32:1
društve-
junadi organiziranoj prešli ekonomski tovu da maksimalnu, dosegne junad nastojeći proizvodnji noj težinu. opravdanu I mi
smo
već
odavno
na
u
54
tov
muške
u
a
__
—-——--—
—_—-——
_--——
(goveda, mlijekamesa) Razvoj proizvodnje paralelno postostočnu istaći da su osobito smahranu;potrebno jećimpovršinama je i travama i višekopa njile zamljišne površine pod djetelinom djetelinskim dok snim kukuruza su se za gojakopovećale livadama, površine silažnog trostruko sorti tovo udvoa su se odgovarajućih kukuruza,prinosi sjetvu stručili. teče
i
ove
sa
za
se
uz
g
POVRŠINE POD STOČNOM HRANOM ha u po (prinos mtc) (skraćena tabela)
U
HA
1950. — _ 1,262.000 (32,7) 282.000 (42,9) 58.000 (42,2) 38.000 (273,3)
livade
Jednokosne
livade
Višekosne
Djeteline djettrava +
kukuruz
Zeleni g
«
kukuruz
Silažni
U sljedećim
tabelama
živežnih
1980.
iznosi
130.351
(33,2)
860.207
(74,1)
71.847
(80,5) 4.661
(443,1)
101.601
(506,4)
prema proizvodnja
se
namirnica.
tendenciji potrošnje
POTROŠNJA (ukg po osobi) (uAustriji) NAMIRNICA
'
1960. Mlijeko Maslac Sir Goveđe
159
4,5
meso
Teleće
meso
A
Svinjsko
meso
Peradsko
meso
ukupno:
Meso
1970.
1980.
132
118
5,7
5,5
3,0
40
5,4"
14,0
18,7 2,9
22,4
31
33,4 3,2 57,1
35,7
.
:
27 45,0
8,5
11,1
70,9
87,4
da kako i mesa udovoAutor potrudio prikaže jeproizvodnja mlijeka stanovništva. Iz tabele da iz goljavala potrebe proizlazikorištenje mlijeka dine ali naročito a mesa 'godinu opada, naprotiv maslaca, sira, goveđeg raste. osjetno se
u
55
ansa
Sir
Goveđe
3
meso
Teleće
POTROŠNJE
1960.g. > i
app
Maslac
%
(uAustriji)
m
|
U
PROIZVODNJA
ZEMALJSKA
'
1980.g.
1970.g.
114
104
101
116
155
178
113
109
112
95
meso
96
Svinjsko 69 Peradsko meso po, a U PRSNO VRNRRINRARRRSRREERT TETE TETE mar o 98 Meso ukupno: meso
79
83
102
93
79
87
100
97
vrlo
dobro
ispujeproizvodnja Zahtjev potrebom dohodak. devizni izvoza Produkcija donijela značajan preko zemlji nila, je iz veliku i iznad pa znatno brigu, je tog zemlje zadaje potrebe mlijeka je do došlo mlijeka. proizvodnje reguliranja trgovačkog određenog razloga uvedeno mlijeka kontingent mlijeka; ugovoreni kontingentiranje je (Opaska: 4 a litru za i mlijeko predano ugovara mlijekašilinga, plaća jednu godišnje dakle litri 1,8 po šilinga manje, plaća kontingenta prekoodređenog količinu ugovara proizvođač). 2,2 po mlijeka svega kontingent litri; šilinga bila godinama je proizvodnjepedesetim govedarske Opća tendencija stan2:1. i između Povećanjem životnog mlijekagoveđeg proizvodnji tokom vremena života i ishrane načinu i darda, uslijed toga promjenama stanovništva ishrani Dakle mesa 1:1. skoro su značenje izmjenileomjer 20 da će za se i se veće sve izmjeniti godina taj omjer slijedećih predviđa je 1:2 obrnutom u korist mesa razmjeru da zadatak veoma proizvodnje govedarske preko je značajni Drugi hrana i zelene mogu iskoristi kabasta maksimalno isključivo koje površine budućnosti. i biti To će nas stoke. koristiti za ishranu posebnoznačajno za nema, U nas mlijeka opasnosti hiperprodukciju dogledno vrijeme i tržište su a za goveđeg'mesa'i unutarnje proizvodnjom potrebe goleme našu kože i li da dodamo izvoz; posebice industriju, goveđe izvanredne. stočarske su izvoz, nasušna proizvodnje prespektive potreba, u
za
<
intenzivna
hrani
a
se
za
za
se
—
u
mesa
u
u
a
u
na
u
se
se
u
za
za
za
za
za
a
za
su
M.W.
ISTOG DANA
ZAČRETJU U
ožujka mjeseca zadruge Začretju Poljoprivredne stajom crno šare bređe stočari došli vrlo živo. 1984. bilo junice — preuzeti Brojni je osoba bile iz SR raspoNajtraženija Njemačke. pasminekoje dopremljene inž. veterinar suradnici kao i Horvat inž. bilo i Hajnal njegovi Josip djele je oznakom dobivale Plečaš. brojeva juizvlačenjem Rasplodne junice »Dukat« stočara. izbora bez nica, znači, po »želji« je Prijevoz junica osigurao stočara. do i to od Začretja staje bio i zadružni kada stočari su dogon preuzimali junice, je Istog dana, stočari tom su krava i nekoliko stoke. Tako dogonukoje zapazili i neuhrastoka bila vrlo mršava radi starosti. Ta stada izlučili iz je svojeg hrane stočne odražava time i možda poteškoćepomanjkanju njena, Pred
sredinom
u
su
su
su
s
se
na
smo
u
šim
56
selima.
u
na-
L Inž.
ZAPAŽENI U
Marofu
Novom
Josip
Horvat
sa
stočarima.
USPJESI U NOVOM održan
MAROFU
ožujka godišnji, je nak kukuruza i dana naprednih poljoprivrednika proizvodnji mlijeka. Tog dvorana bila do Poljoprivredne zadruge»Sloga« popunjena posljednjeg je Osim sastanku Zadružsu poljoprivrednika, mjesta. prisustvovali stručnjaci SR Hrvatske i stanice nog Varaždina, Poljoprivredne Varaždin, Poljoinstituta iz privrednog oplemenjivanje bilja Zagreba, mljekara » Vindija« i »Dukat« i drugi. Nakon direktora inž. Turkovića izabrano radpozdravne riječi »Sloge« je i rezultati i predsjedništvo pročitani takmičenjapodjelom diploma grada. Stručni rezultate osvrt kukuruza na te proizvodnji podniojevoditelj inž. U svom Čanić. proizvodnje Franjo predavanju jezgrovitom upozorio j e ometale redoviti tok kukuruza u brojne poteškoće koje proizvodnje god. 1983. Tako bili vrlo su klimatski nepovoljni spomenuti manjak uvjeti, umjetnih naftom traktore za nisu poteškoće gnojiva, koje mogli spriječiti kordnu Tako kukuruza bio Ivan Ivanproizvodnju. jepobjednikproizvodnji čan od 14.300 hektaru. Takmičari »Kluba zrna 100« po kg prinosom suhog kukuruza nikada ne i zimsku brazproizvodnji zaboravljaju stajski gnoj du. ta zimska brazda »zatvara« ili okreKasnije blanjom, gredom naopako nutom kako bi tlo zadržalo što više oranica same drljačom vlage. Prije sjetve obradi ili se Male količine su tanjuračom blanjom. umjetnog stavljane g noja odmah kod kod kukuruza. zemljusijačicom sjetve,drugiput nicanja Takmičari nisu zaboravili i herbicida količini 3 do 3,5 litara primjenu katastarskom po jutru. 30.
tradicionalni
1984.
sasta-
u
saveza
za
no
s
na-
u
na
su
s
re-
—
u
sa
u
na
se
u
a
na
u
57
kvaliteta
podizanja pored godine 1983. goishrani. Početkom njihovoj posebnupažnjuposvećuju grla, plodnih 1983. silose imali 15 su 41 članova od dosadašnjih izgrađene dine kluba, tako da završili i silosa posao, (djelomično) i ostala 26-orica prišli izradnjidio zadaće izvršila služba takmičare, savjetovavši tom i svoje selekcije je oko silose. te da i kako izgradnje da savjetima Usporedo izgrade izgrade silirati. se mogu i zainteresirani su silosa koje kulture, sjetvi upućivani sa krmivima, ishrane što oko potječu Sva koja goveda bolje nastojanja mlikoličina dobivenih rezultate ne domaćinstva pogledu optimalne daju ishrana, intenzivna i zahtjekoja Za intenzivnu potrebno je proizvodnju jeka. dio baš I dodatak i hranu domaću kvalitetnu superkoncentrata. taj uz protržištu na visoke iskorištavanje obroka onemogućava cijene zbogsvoje uslovi Ovakovi prostimuliraju grla. kontroliranih potencijala izvodnog »Kluba-4.000«. članova ni kao povećanje izvodnju, tražiti u možemo u koncentrat, ljeti kvalitetnoj, jedino Zamjenu skupi a zimi i td), krmi travnodjeteljinska smjesa Perko, grahorica, zelenoj (djetelina, Tokom
»Kluba-4.000«
članovi
1983.
ras-
u
su
u
sa
o
u
va
ne
-
za
silaži.
pod selekcijskih mjera p rovođenju sadašnjom
Prema
proizv-
kontrolom
njihovoj podaci umatičene, sposobnostimlijeko. biti u bikovske budućnosti majke. ta teladi i sva mogu daljnjoj grla nastaviti poljoprivrednika, Za sve ovo prosvjećivanju mjere potrebno je Takve
na
krave
vode
su
o
se
u
lovali
Red. broj
i same htio i staći kraju
koji proizvođače,
su
bi
Na a
to
Takmičar
Radešić Radešić Radešić
Kuzmić
4.
Visoko
Gazić
5.
Visoko
Marenčić
2. 3.
58
sudjetakmičenju
su:
Mjesto
1.
u
Gorup Marenčić
(krava) lit. Broj mlijeka
Josip
8
14.250
8
13.320
Ivan
8
16.133
7
7.287
4
17.225
Zvonko
Zvonko
Stjepan
-—-—
Visoko
6. 7.
Visoko
8.
Visoko Visoko Visoko Črnile Črnile
9.
10. 11.
12. 13. 14.
Hadrović
:
Hadrović Lončar
16. 17.
18.
22. 23.
Jales
24.
25. 26.
27. 28. 29. 30. 31.
32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41.
8.745
Stjepan
7
9.160
9
18.483
7
13.785
6
14.973
Antun
Kranjec
4
13.675
Ruža
8
14.828
Štefa Mira Jakopović
5
19.498
4
7.915
6
13.522
Kata
3
9.285
5
8.426
10
13.713
5
8.957
4
13.227
4
13.119
4
13.731
5
13.606
5
8.T72
Vid
4
8.187
ŠkarecIvan
4
13.437
9
13.206
5
9.749
3
9.460
4
8.954
4
8.536
3
8.501
3
8.042
4
7.863
Katarina
4
7.840
Ivan
4
7.614
Bara Tomo
Stjepan
Mato
Kuzmić Hublin
Marko
Sviben
Baneković
Hrupec
Marica
Poljana D. Poljana G. Poljana G. Poljana Svibovec Breznica Breznica Breznica Tkalec Čanjevo Vinično Greščevina Greščevina Kračevac Remetinec Jalševac Kal. Kapela Kal. Kapela Bisag
4
19.855
Stenčićek
D.
9.749
8
Jalžabetić
Jales
21.
4
Dvorski
Hum
*
10.138
8.730
Brez.
20.
TEŽ
6
Vuraić
Jales
13.650
Martin
Hum
.
5
Mateković
Brez.
Paka
19.
Antun
Bešenić
Čret Čret Paka Paka
15.
Josip Stjepan Drago
Hadrović
Obad
Mara
Štefica
Vuk
Balažinec
Anđela
HuzjakStjepan Gluhak Štefanija Ivančan
Božica
Zvonko
Belošević
Kolarić
Magda LunjekStjepan Križanić Štefanija Vuk Marija Kuzmić Josip Bara Renjak Horvat Terezija Baneković
Sakač
Franca
Štriga Posavec
selekcijske pod Na tim što od i stanice takmičenja. Poljoprivredne Varaždin, je jedan uvjeta masnoće kao analiza kravama vrši se kontrola muznosti, postotka mlijeka, službe. domene ulaze i svi ostali zahvati selekcijske koji 483.230 1983. takmičari su predali otkupnamjesta godini Ukupno masti. masti ili 17.686 litara sa kg.mliječne mlijeka 3,66% kao krava takmičara i 1982. i 1983. broju godinu broju Komparirajući imamo i slijedeći pregled: mlijeka isporučenog Krave
navedenih
takmičara
su
kontrolom
stalnom
službe
u
na
u
o
Godina
1982. 1983.
—
Broj
takmičara
27 41
Broj krava 163 221
Prosječni broj
krava
po
članu
Otkupljeno lit. mlijeka
6
279.264
5
483.230
59
——3
m
Ž
mara
y Rekorder
60
u
proizvodnji
kukuruza
Ivan
Ivančan
prima
diplomu
i
nagradu.
podaci povećava, brojtakmičara, broj krava, tako isto i odnosno količine To stii otkupljene, predane mlijeka. daje mulans rad za kvalitetnih daljnji povećanju takmičara, broju krava, količini napose jošvećoj otkupljenog mlijeka. Sve takmičare, koji mljekari Varaždin, gravitiraju nagrađuje Mljekarska Varaždin din. po litri sa 0,60 Sve po industrija »Vindija« isporučenog mlijeka. »Dukat« takmičare, koji »Mljekari« Zagreb, gravitiraju nagrađuje Zagreb time što će im sada biti Po 0,60 Din po litri, isplaćeno dva mjeseca, ostale dobili jer isplaćeno. mjesece Svim takmičarima želimo veću još proizvodnjuovojgodini. Ovi
nam
govore
da
kako
se
nam
na
a
na
sa
a
su
samo
za
u
ZM.
VREMENSKE
PRILIKE U OŽUJKU
bila Ožujakje najvećim dijelom Temperatura je ispod tokom skoro do sredine III da bi kraprosječne cijelog (sve mjeseca dekade), i dnevna se kretala ponovno jem ožujka početkomtravnja pala. Srednja većinom od 0—5'C. Kiše bilo nešto i krajevima sjevernim je posljednjoj prvoj dio /od IIL/ 6—286. bio pentadi (ostali mjeseca je pretežno suh). dekadne iznosile su dekade prve u sjevernoj Srednje temperature dvije oko oko Prva deHrvatskoj 3— trećoj 8,5%C (srednja mjesečna 5%C). kada oko 2*C Maksimalna se 1'C, druga preko je 3,5"C, ispod prosječne. kretala većinom od od a 9—20%C polovini prvoj mjeseca 3—9% drugoj obalnom od od 0—14*C. Minimal(u pojasu 8— jugozapadnim krajevima €C, bila većinom *C iznad osim III kada je koji OC, p olovini prvoj dekade, 18'C, kroz nekoliko dana —4C do —6C tlu i na —6*C do jepadala (pri — te bilo nekoliko dana U Lici mrazom. bila većinom nešto je jačim je ispod 8'C), dok 0*C. Hladnih dana O*C, primorju nijepadalaispod (s temperaturom bilo većinom 6—7. tla ispod0%C)je krajevima sjevernim Temperatura (u kretala većinom od površinskom sloju) polovini prvoj mjeseca 1—7? od od 0—15*C dekada I dekadi iznosila 3— drugoj (srednja je 4*C, drugoj C, 4—5C i oko 8"C trećoj (sred. 5 — mjes. Sunca bilo vrlo malo tokom zime i i 1. 2 dekadi je cijele (pa ožujka). 6%C). U bilo g a 100—120 i s vega ožujku je unutrašnjosti zemlje priobalnom dijelu 150 190 sati — Oborine nastavile iz kiša padati veljače početkomožujka. Umjerena i dio /od 6—26/ jepalajoškrajemožujka početkomtravnja (najveći ožujka bio bez U Hrvatske u je oborina).najvećemdijelu sjeverne palo je ožujku većinom 30—50 svega 80—150 i kiše, jugozapadnim krajevima primorskim 40—100 mm u ovom normalno (usjevernim krajevima pada mjesecu oborina najmanje godini). više ali se zadržao na Snijeg jepadao puta, krajevima sjevernim nije dok u i ostao u višim tlu, je jugozapadnimplaninskim produgo, predjelima dužio i u 14 L Lešće St. 19, Ogulin25, (Gospić dana, travanj Pag, Sušica, Zavižan i Gorskom kotaru i Velebitu na drugimmjestima mjesec). cijeli Dne 3. III i navečer Gorski kotar i te Kvarnersku obalu popodne Liku, i zahvatilo veliko s burom te otočje je nevrijemeolujnom vijavicom, snježnom bio
hladan
i suh.
u
u
u
a
za
u
'
a
za
u
u
na
u
na
s
u
u
se
a
u
u
u
u
u
su
:
mm
u
u
u
u
61
promet krajuporemetilo mjeseca kojeje i više smetova i bure po života malno (visine snježnih uslijed jake odvijanje i IV III i kiše početkom mjeseca porastomtemperaUslijed krajem metara). što brže ture topiti, jepovisilo ožujkasnijeg počeo pentadi posljednjoj te i tekućica elektroenergetsku situaciju popravilo HE, akumulacija vodostaje većini oborina ovom količinama malim inače ostalih mjesecu (usprkos krajeva). vlažno tlo i Prohladno u tjecali ožujka dijelu najvećem previše vrijeme oni već su i radove pa su kretanje vegetacije, nepovoljno poljoprivredne porasla prvoj jeprolazno Temperatura proljećazakašnjenju. početku tla bilo od 6— III dekade pa se površinski isušio, sloj (kiše nije polovini i te se prihrani povrća, sjetvi moglopristupiti zemlje 28), napokon unutrašnjosti i tla za duboke ozimih proljetnu sjetvu brazde, pripremi zatvaranju usjeva, zobi i dan a te šećerne repe, ožujka posljednji djetelina, ječma, jarog sjetvi Kiša kvalitetno. III dekadi Radovi se su i u ožujka krajem obavljali konoplje. i došla za ozime dobro i kulture, sjeproljetne nicanje je početkomtravnja došlo kišu herbicida. i mineralnih te mena, Međutim, je gnojiva otapanje krete usporenog i ponovnog do radova, poljoprivrednih prekida zahlađenja zaštitnih mineralnih Nedostatak sredstava, gnojiva, vegetacije. tanja ozimih i i dovodi proi vnih u guma uspjehsjetve pitanje drugog, dijelova, kultura. ljetnih a sredine kasnije u busanju, još X) (do je pšenica jeseni sijana Ranije u nikla tokom zime, pa jezaostala razvoju, razdoblja) je suhog (za sijana te slabo tek prve obrazovala pokriva listove, rijetka, žuta, slaba, nejednolična, trebala sada izašla iznurena, zime pa bi joj tlo. Iz prehrana, obilnija je duge dahladnih Za kod osobito dušičnih mineralnih a seljaka. gnojiva, nedostaje izložena Još i rastu većem je razvoju. uvijek ožujka dijelu jestagnirala III dekadi dana Za miševa. kretati, p očela ožujka j e toplijih napadupoljskih i oporastu bržem ali zaustavljena opet početkom travnja zahlađenja je skoro
sredine
do
sve
u
i nor-
tom
se
u
u
u
u
na
u
u
na
u
uz
rezer-
.
u
na
u
u
u
u
za
ravku.
jaka ožujka, početkom veljače krajem primorju nisu i izloženim djelovali povoljno posolica, mjestima zahlađenje, bura, bili i tamo i radove zakašnjenju. koji vegetaciju poljoprivredne I u
učestale
i
kiše
a
onda
na
na
su
u
Jerko
Vukov
—
POLJOPRIVREDNI
CENTAR
ŠOA
RJ
Izvještajsajma rasplpdnih junica simentalske Čakovcu godine
STOČARSKI pasmine
sa
SELEKCIJSKI
održanog
1. III 1984.'
u
Red
Ime i mjesto
broj uzgajača
=
Prigojni Težina br. junica i klasa
1. T.
Hranjec, Goričan
25225
630/II
2. V.
Bihar, Hodošan
25514
560/II
25574
3. V. Gregoran,
D. Hraščan
kg *
Postignuta Ku
cijena pre
161400.
PZ
148800.—
PZ
140.400.-
PZ
152.400.
PZ
Vadlja, D. Hraščan 5. V. Ivković, D. Hraščan 6. L Srpak, Palinovec 7. F. Baranašić, Palinovec 8. F. Zelenić, Palinovec 9. L Jurčec, D. Hraščan 10. A. Hegeduš, D. Hraščan 11. L Pozderec, D. Hraščan
25167
530/lIla 580/II
25334
580/II
152.400.—
24821
660/Ila
172800.-
= PZ
25372
540/lIla 560/lIla
142200.—
PZ
145800.—
PZ
610/IIIa
154800.
PZ
25082
570/II
150.600.-
PZ
25104
560/II
148800.—
PZ
12. M.
Zrna, D. Hraščan 13. L Vuk, Goričan 14. F. Bašnec, Goričan 15. L Kos, Goričan
25084
490/II
136200.—
PZ
25323
610/Illa
154800.
25038
610/III
157800.—
16. J. Bašnec, Goričan
25158
17. L
25281
4. M.
25155 25228
25363
Vugrinec, Goričan
=
=
PZ
=
PZ PZ
590/Ila
160200.
PZ
580/IIla
149400.—
PZ
560/lIla 630/Ila
145800.
PZ
167.400.—
PZ
147.600.-
PZ
158.600.-
PZ
670/II
168.600.
PZ
18. F. Mesarić, Goričan
24753
19. M.
Hodošan
25268
20. F. Blagus, Hodošan
25256
21. F. Kovačić,
25001
22. J. Mihac,
25413
550/II
147.000.
PZ
23. F. Mate, Hodošan
25183
530/lIla
140400.
PZ
24. J.
25562
530/II
143400.
PZ
Baranašić, Hodošan 26. P. Slaviček, Goričan 27. M. Lovrenčić, Palinovec 28. L Belenčić, Orehovica Orehovica 29. S. Krčmar,
25357
620/Illa
156600.—
PZ
25482
620/II
159.600.—
PZ
24583
640/lIla
160200.—
PZ
169800.—
PZ
161400.—
PZ
154800.—
PZ
145800.—
= PZ
25.
Novak,
Hodošan Hodošan
Škorjanec, Hodošan L
25286 25593
Šavora, Orehovica 31. M. 30. J.
Orehovica
Mlinarić, 32. M. Kolar, Orehovica 33. S. Sušec, Orehovica Ves 34. P. Kovač, Savska 35. J. Dobša, Čakovec 38. L
= 570/Ila =
570/lIla
= 630/II 610/I
25495
610/Illa
25505
560/IlI
25405
620/Illa
156.600.—
24954
640/lIla
160000.—
PZ
24982
620/lIla
156.600.
PZ
24823
720/Ila
176.400.—
PZ
520/II
141600.
PZ
580/IIla
149.400.—
PZ
=
+ '—
PZ
Topličanec, Totovac 37. S. Kolarić, Palovec
25202
38. A.
25577
500/III
130000.
PZ
24577.
520/IIla
138.600.
PZ
590/IIla
151200.-
PZ
610/II
157800.
PZ
166200.—-
PZ
149.400.—
PZ
165.000.—
PZ
Novak, Palovec 39. S. Janušić, Belica 40. S. Mikac, Domišanec 41. K.
Mezga, Držimurec
42. J. Drvenkar,
25262 '
24985 25572
=
Držimurec
25476
590/I
Bermanec, Prelog 44. M. Tota, Draškovec 45. D. Mikec, Draškovec
24815 24887
= 650/II
24873
690/II
170.400.
PZ
46. V.
25061
600/Ila
162000.
PZ
25103
PZ
24882
=570/II
162.000.—
150.600.
PZ
25278
620/II
154.600.
PZ
43. D.
Varga, Draškovec
47. S. Mikec,
Hemuševec
580/IIla
600/Ila
Matijačić,Hemuševec 49. L Vagaj, Čehovec 50. L Slaviček, Čukovec: 51. J. Slaviček, Draškovec
25197
630/lIla
158.400.—
PZ
24781
560/II
148800.-
PZ
52. L
25484
590/III
154200.—
25020
630/IIla
166800.—
48. L
Ivković, D. Hraščan 53. N. Mesarić, Goričan
=
PZ PZ
Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Mr
Bolić
Milan
63
_
.
———
=
—-
-_-r
e
_a--
—-
-
—
s
KRV U STOLICI u
nije probavnom redu najboljem svakom Iako malo preposlučaju stolicu, je neugodnogledati svoju je Stručno-medicinski naziv nužniku. oblik to ako školjke ručljivo, dopušta ili i Ona može biti melena. krvi stolici vidljivanevidljiva, je pojavu iz metodama. tom djela Krvarenje gornjeg slučaju dokazuje kemijskim dok iz stolicu trakta krvarenje uzrokuje probavnog poputkatrana, trakta crvenom pokrvlju svijetlo djela probavnog očituje krajnih donjih, Krv
znak
da
je ozbiljan
stolici
traktu
u
sve
u
u
u
u
u
za
se
se
crnu
na
stolice.
vršini
zbogtoga od Jedan mora obratiti takav bolesnik svaki liječniku detaljne pretrage. ili dvanaesniku. želucu čir uzroka krvi stolici najčešćih jeste rak ćemo: uzroka navest Od endoskopskih ozljeda prilikom želuca, daljih (enjednaku (ciroza jetre), upalecrijeva proširenih prsnuće pretraga, i ulcerozna benigni maligni upaladebelogcrijeva, apendicitis, terokolitis), tromboze tumori vena, tifus, bolesti, dizenterija, zapletaj crijeva, crijeva, bolesti i vitamina nedostatak progripa) malarija, (napr. (C K), ospice, sluznice krv iz nosa, usta, pluća stražnjem pukotine hemoroidi, itd., gutana. (gliste). crijevni paraziti crijevu, krvi
Svaka
pojava
biti znak
stolici može
u
bolesti
opasne radi
i
se
na
u
vena
u
razne
razne
u
BOJE STOLICE
PROMJENA
Mnoge bojustolice, opisuje toliko proili namirnice i bezazlene tvari, mogu lijekovi, pojedine uobičajene krv. U da s mnogo stolice da dijeti pomisli jeposrijedi čovjek boju mijeniti ili stotamnosmeđa Također tamnosmeđa. stolica boja bjelančevina, je nakon vina, lice crnog kave,borovnice, kakaa, čokolade, konzumiranja je sadrže stolici itd. Mrkva krvavica boju.Lijekovi koji daje kupina, da U svakom stolicu crnkasto. ili bizmut liječnik slučaju, boje željezo stolici. li krv stvarno biti oprezan u prosuđivanju prisutna je tome treba da odmah Svaki onajkojiopazipromjenuu bojistolice, i što efektkako bi što svog postavila dijagnoza ranije obavjesti liječnika, nijeliječila. Vaš liječnik bolesnik
Kad
to
treba
uzimati
kritično.
vrlo
crna
crvenu
|
zna
u
mora
o
se
pa
eu
o o
ii UREDUJE
Šime
i UREDNIČKI
Erhatić, dipL inž, Dragutin dipl vet, Nada Majić inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav
Dapo,
Franulić,
Glavni odgovorni urednik, Zitko Maik, gigi vek Rašpica! Udruženje. Uprava mljekarskihanika
Ž
ODBOR inž, Petar
Jelenić, dipl inž, Tomislav
i
fehnički
Vlasnik
urednik:
Nada
SRH.
i izdavač:
SOUR
dipl
'
i uredništvo:
Zagreb,
»Vjesnik«
—
OOUR
TM,
Zagreb
31/III,tel424-420 mlijeka 800 dinara.
Ilica
i ustanove18000dinara,a za proizvođače Mjesečna pretplataza privredneorganizacije
Tisak:
Kolak,
_
,