Mljekarski list 5-1984 by Hrvatska mljekarska udruga

MUŽNJA

KRAVA

poljoposlova jedan mlijeka dobivanje Mužnjajepravilo izaiz (vimena) žlijezde mliječne mlijeka Lučenje gospodarstvu. privrednom hormon ziva h ipofize. režanj stražnji kojegizlučuje jedan mehanički povimena. način Mužnjom pražnjenja proizvodni Mužnjaje a ž ivčanim sistem dalje živčani podražaj ž ljezde, taj mlječne dražujemo u se podrado mozga tog pod utjecajem izlučuje hipofizi gdje prenosi putem U vimenu vime. dolazi krvi podutjecajem hormon, koji putem žajajedan u sise. vimena cisternu u i iz hormona prelazi žlijezde mliječne mlijeko tog tele da koliko 4—5 minuta, posiše upravo hormon potrebno je djeluje Taj biti što sličnija ili tome sama Prema strojna) (ručna mužnja mlijeko. i teleta. kod kao i vremenu Također načinu sisanja trajanja po izvođenja vrši tele što biti što ga mora pritiskom podržaju sličniji mužnje prije podražaj već dio m užnje vime. prije 80%) je (oko na jednemužnje Najveći mlijeka vimenu. sakupljen dio ostali vimenu se m užnje Vrijeme Za mlijeka. mužnjesakupi do 8 vrijeme minuta. 4—6 hormon a iznosi krava u djeluje minuta, praksi mliječnih više i time minute, 2—3 hormona izmuzivanje još lučenja Produženje ne se Sve krave masažom odnosno vimena. nadražajem, postiže mlijeka lako. muzu podjednako tvrde a neke od su kravama, sa pak susrećemo druge se U kojih praksi od

težih

mora

podraosjetljive živog temperamenta, odvodnim vime sa izrazito krave Takove prostranim žljezdano imaju žaja. vidno nakon krava takovih Vime splai cisternama. kanalićima mužnje se

nervozne

muzu,

svaku

vrstu

sne.

manje mesnato, je mužnju luhormona se na sporo manje izlučuju nadražuju, podražaje, osjetljive iza krava takovih Vime teže. i ostaje mužnje je čenjemlijeka izmuzivanje manje. jedvaprimjetno način i najneekonomičniji mužnja mužnjeje najnehigijenskiji Najteži, i vršiti može rukom p alcem rukom. podvrnutim šakom, cijelom Mužnja Krave

tvrde

slabe

muzare,

vime

s vojim k oji hormona, lučenje čime žlijezdu podražajem mliječnu izmasirati treba č ezadnje izaziva Najprije mlijeka. ispuštanje djelovanjemonda izmusti do treba posljednji Vime a jer kraja tvrti vimena, prve. uvijek kod vemasti sadrži masti. sadrže najviše Mlijeko najviše mlijeka izmuzaji mužnje. černje se

izaziva

Zadnje daju mlijeka koje do 10 litara dnevno musti dva Krave daju mlijeka dovoljno je kojedaju puta. dnevno 20 više litara bilo bi dobro musti tri dan i to u 5, na i mlijeka puta 11 i 18 sati. Treba voditi računa da razmak između i večernjejutarnje mužnje bude što to kraći, jer povoljno djeluje bolje korištenje proizvodnih svojstava vimena i više Neke krave se su dobije mlijeka. mužnje vrijeme mirne i čudno smete i mokre. način da se, ponašaju. Ritaju Najbolji takove krave smire dobra i postupak, jelijep njega strpljivost. uveliko zagaMužnjastrojem ljudski rad, smanjuje mogućnost s manjuje i troškove đenjamlijekauopštesmanjuje proizvodne proizvodnji mlijeka. Prvi krava za iza I. su se rata u Švedskoj. pojavili strojevimužnju svjetskog rada za teleta. isisava se Princip stroja mužnjujeoponašanje sisanja Strojem zrak iz i kroz u sisu isisava se dijela koji dotječe mlijeko vimena mlijeko. dosta U dobiva sve Mužnjastrojem proširena. našoj zemlji je mužnjastrojem više farme sektora pa pristalica, mlječne društvenog mužnju strojem više i individualni sve Proces prelaze proizvođači mlijeka. uvođenja s trojne ide i na s izvjemužnje postepenomnogi uvođenje mužnjegledaju s trojne snim nepovjerenjem. No i nekim naprednijim zemljama razvijenim mljekarstvom strojna mužnjaje početkupretrpjela neuspjeh. Tako je primjer Švicarskoj poslije uvođenja m užnje strojem primida bilo kvaliteta od ručnom jećeno jemlijeko slabijeg mlijeka dobivenog mužnjom. No da su uzrok bilo tome i ispitivanjapokazala je nedovoljno pranje slaba i Kada za za dezinfekcija uređaja strojeva mužnju. je mužnju stroj dezinficiran dolazi do nikakvih i poremepravilno ispravan, primjenjivan na a ni do kvaliteta vimenu, Kao ćajazdravstvenog stanja promjene mlijeka. što su kvarovi svakom na ili tako to može se mogući drugomstroju uređaju, i Kod interdogoditi stroju mužnju. velikih kvarova obično se odmah venira nisu uzroci pa veći kvarovi vimeporemećaja zdravstvenog stanja četvrti

20—35%

vimena

više

nego

prve.

Krave

ne-

;

na.

Mnogo opasnije je stroju mužnju kvarovi, pojave koje korisnik takav malim kvarom sa pa zbognepažnje primijeti, dulje stroj vime i izaziva radu što često djeluje nepovoljno poremetnje vimena, dovodi i do vimena. upale Zato važno da muzač da rega neophodno je pravilno rukuje strojem, dovito i čisti i dezinficira i kontrolira rada. temeljito pravilnost njegova Vrlo česta kod za prazno pogreška mužnjestrojem mužnja je koju kriva muzača. može dovesti do viprazno je nepažnja Mužnja oštećenja i do mena Jedan od vrlo čestih nedostataka kod za upale. stroja mužnju je navlaka za i korištenje dotrajalih gumenih kojeuslijed sise, dugeupotrebe neelastične i Takove navlanepravilnog gumene održavanja postaju pucaju. ke a se razne funkcioniraju pravilno, njihovim pukotinama zadržavaju štetne klice. kada

mali

Takove

navlake

vimena. Pri stručnom infekcije upale za redovitim i i rukovanju strojem mužnju, dezinfekcijom pranjem stroja dolazi do u dolazi do ne vimevimena, lučenju poremetnji mlijeka, upale ni do štetnih klica s krave na, kao kravu na prenošenja

mogu

biti izvor

Mr.

Mato

Kvaternik

HRANIDBA

KRAVA

SILAŽOM

—--

BILJKE

CIJELE KUKURUZNE

kukuruzne

cijele uspješno kukuruzne Silaža prsvim i to biljke cijele proizvodnje. razdobljima biljke krava enerkrmivo venstveno p otrebe podmirujemo kojim energetsko je i krave koncentrata za mineralnog kompletnog sijena, Kombinacijom gijom. U krava. dodatka k orištenja početku potrebe proizvodne podmirujemo da krmu takvu na krave silaže kukuruzne privikavati potrebno postepeno je Hranidba i time proizvodnji. poremećaji poremetnjevremenski probavne izbjegnu silažom ishrane Prekidi duži silažom period. trajati započeta krava, odnosno vrlo mlijeka. proizvodnju zdravlje utjecaj negativan imaju obroku silaže količinu treba osobito U telenja, smanjiti prije suhostaju, U toku silaže kukuruzne količinu minimum. krava određujemo laktacije U toku pune krava količini odnosno daje. koju mlijeka prema laktacije stadiju količina ta 25 do dobiti obrocima dnevno krava silaže, kg laktacije smije dobi bređosti. Kvaliteta silaže krava ishranu smanjuje povećanjem stanovišta biti besprijekorna. mora zara zoohigijenskog zadovoljavajuća, krava muzara ishrani i u silažu koristimo uz Koncentrat sijeno koji i vitaminima razlike bjelančevinama, potrebi energijom, podmirivati i kvalitetno biti mora i silaže nastale mineralima Sijeno sijena. upotrebom U

hranidbi

krava

koristiti

vrlo

možemo

silažu

sve

mora

mu-

mora

zdravo.

Krave

možemo

muzare

kukuruza,

posebno koncentratom. zrnom

hraniti

naravno

klipom cijelim i kombinaciji sijenom dopunskim kuluruznim

siliranim

kojimajezastupprimjera kukuruzne silaža proizvodnje. razdobljima pojedinim biljke cijele ljena 550 težine simentalca dnevne krava Hranidba kg potrebe suhostaju litara 4.500 4000 i mlijeka proizvodnje 5 oko kukuruza Silaža kg po volji Sijeno 05—2 kg Koncentrat tezine simentalca dnevne krava Hranidba potrebe laktacije početku litara 4.000—4.500 i 550 mlijeka kg proizvodnje kukuruza 15—25 Silaža kg po volji Sijeno 2—4 kg Koncentrat težine simentalca dnevne krava Hranidba potrebe predkrajlaktacije litara i 550 4.0004.500 mlijeka kg proizvodnje 10 oko kukuruza Silaža kg — po volji Sijeno 1-2 kg Koncentrat kao baza uzeti može kukuruza koncentat ječam Za umjesto dopunski dodatak. mineralni te sačme 15—20% 10—15% doda sojine posija, kojoj Iz govedarstva« »Praktičnog Dat

ćemo

muznih

obroka

nekoliko

krava

—

16. ZBOROVANJE NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA TAKMIČARA »ŽUPANJA 1984.«

—

Županji je, prisustvu velikog brojanaprednih poljoprivrednika društveno—organizatora takmičara, poljoprivrednih stručnjaka proizvodnje, radnika i instituta i sa političkih poslovnih partnera, dr. Županje, područja i SAP i SR održano SlavonijeBaranje, Vojvodine regije Hrvaiske, uspješno zborovanje naprednih poljoprivrednika. Uvodno a izlaganje podniojeBiljan Ivan, po pojedinim proizvodnjama su Tucaković inž. o podnijeli i Stjepan d ipl. rezultatima, nedosta: uspjesima cima Matić Ivan inž. u u ratarskoj, O dipl. stočarskoj proizvodnji. ukupnom kombinata Herman Saidl ecc. uspjehu direktor govorio j e dipl. generalni kombinata. Banić Stevo inž. saveza i Badipl. ispred Zadružnog Slavonije tom ranjegovorio 100 je razvoju zadrugarstva području posljednjih većem zadružnih godina, kojomprilikom uručena priznanja radnika broju sa područja općineŽupanja. U 1983. g. u su rezultati i proizvodnji pšenice postignuti značajni postignut invididualnom sektoru količini od 4.200 što prosječni prinos kg/ha, 840 za više nego li 1982. g. ili 20%. Na 25 30% sjetvenih je kg/ha površina kvalitetno naših upotrebljeno je — sjeme poznatih selekcija, upotreba sijačica također koristi na većim individualnih površinama proizvođača. Primjena mineralnih trokratno čak 60% gnojiva, posebnou prihrani, obavljena je ne asortimanu. površina istina, željenom U 9 klubova sa 125 i 523 ha ponaprednih poljoprivrednika natjecatelja od 5.816 ili 28% više od Prihrana stignut jeprinos kg/ha općinskog prosjeka. čistim količini u od 335 pšenice obavljena je hranjivom kg (N=151, P=88, K =98). U kukuruza 85% duboko i proizvodnji površina izvršeno je oranje od 5.400 ili 200 više ili od postignut prosječni prinos kg/ha kg 3,7% prinosa 1982. g. U 6.500 kod 154 kooperaciji natajprinos p ostignut je kg/ha, 202 ha na od 11.659 tjecatelja ili postignuta je prosječna proizvodnja kg/ha 717 odnosno više nego li 1982. Ovakav kg/ha, g. 6,55% rezultat, pored ostaloga, i obilatom količini od 358 u postignut je 160, gnojidbom kg čistog hranjiva (N P=85,K=113) U šećerne od repe proizvodnji ukupnojpovršini 13.340 ha postignut od 38.070 sa šećera ili 670 više nego jeprosječan li prinos kg/ha 15,24% kg 1982. kluba g. Članovi prethodne su od natjecatelja postigli prinos 63.542 iznosila 446 kg/ha.Potrošnja gnojiva kg je čistog hranjiva (N=175, P=115, K =156). U došlo u 1983. g. do I unatoč stočarskoj proizvodnji je izvjesne stagnacije. tome određeni rezultati. 42 su postignuti Izgrađena silotornja kapaciteta 200 vagona ishranu tov i 200 trenč-silosa 1.000 vagona svinja preko silaže ishranu i tov ili 124 1.500 goveda. Izgrađeno adaptirano je objekta i 750 vezova i 150 muznih itd. veći mehapojilica Nabavljen aparata broj je su nabavili udruženi i 72 nizacije koju zajednički proizvođači. Nabavljeno je 8 63 itd. nezimica,nerastova,rasplodne junice Na 9 litara 16 području na općineotkupljeno jepreko milijuna mlijeka uređenih što za 451.000 litara više nego li 1983. g. U sabirališta, je proizvodnji takmičio 101 su litara mlijeka 1,652000 proizvođač, koji proizveli mlijeka ili po domaćinstvu litara 16.350 Od preko mlijeka. ukupno5.000 krava U

—

KSK

—

općine, području

2000

nalazi

kod

domaćinstava,

2000

3.000

krava

kod

rasplodnih junica. selekcijom 1983. g. bili Rekorderi proizvodnji: 7.647 sa iz Pavlek kg/ha Stjepan Vrbanje pšenice 15.989 Grede sa iz Babine Antun Babić kukuruza kg/ha 87.933 sa iz Ivica Miličević šećerne repe kg/ha Soljana litara 38.447 iz Štitara sa Debak Mijo mlijeka mesa. 21.140 Gradišta iz Manda mesa kg svinjskog Serezlija su rekorderima i kao rekorderima Svim dodjeljena klubova, pojedinih fond U moru. odmor na nagrakao i naturalne nagrade, nagradni priznanja, i radnih veći dao da institucija. organizacija broj p riloge je svoje Nai veći učestvovao U stručnjaka gostiju. natjecatelja, broj raspravi je nedostatkom vezi reproizazvala pojedinaca iznašanja jvećupažnju su mineralnih gnojiva. posebno materijala, dukcijskog kulturnoi vrlo izvelo KUD učesnike Za Županja bogat sadržajan je program. umjetnički inž. Brlek dipl. Stjepan

500

Pod

domaćinstava.

nalazi

krava

850

—

ZBOROVANJE

POLJOPRIVREDNIKA

NAPREDNIH

HRVATSKE

Zagrebačkog kongresnoj je nedjelju travnja HrvatSR tradicionalno p oljoprivrednika naprednih zborovanje velesajma uručio i je ske. poljoprivrednicima naprednim nagrade Brojnapriznanja Veliko Smodlaka. Hrvatske saveza priznaJosip drug Zadružnog predsjednik HrSR čestitka predsjednika osobna bila rekorderima Predsjedništva je nje su Baltića. Milutina prisustvovali vatske zborovanju Spomenutom druga radnici: i i i znanstvenike društvenojavni stručnjake brojni brojne SSRNJ za SK SKH CK član Predsjedništva sekcije Čedo Paić, predsjednik politički StanivuStevo selu i na odnose u drug poljoprivredi društvenodr. i Buković Ivan član federacije ković, ekonomskeSavjeta Bernašek Bohumil direktor podiNa Velesajma jegeneralni zborovanju i i poljoizumiteljima proizvođačima najuspješnijim posebnapriznanja jelio mehanizacije. privredne ovi bili Rekorderima proglašeni proizvođači: iz 1. (Križevci). Bukovja Jagodić Marija Mlijeko iz Tordinaca Levaković 1. Mato (Vinkovc). Pšenica iz Taborišta Janković 2. Branko (Virovitica). iz Velike Pavlović 3. Požega). (Slavonska Stjepan Novaka Pisk iz Oborovskih Selo). 1. (Dugo Stjepan Kukuruz iz Đurđica 2. Vid (Čazma) Forjan iz Đakova Pero 3 (Đakovo). Untehajner iz Tordinaca Levaković 4. Mato (Vinkovci). iz Kelemena 5 (Varaždin) Magić Stjepan iz Bolmana Mandić Momo 1. M anastir). (Beli repa Šećerna iz Markovca Kanis 1. Mirko (Našice). Suncokret iz Čakovca(Vukovar). Simić 1. Milovan Soja iz Lukač 1. Ivan (Virovitica) Suhopolja Duhan iz Prekobrda Došen 1. (Bjelovar). Stjepan Sijeno Pisanice iz Stare 1. Milenko (Bjelovar). Margetić Silaža iz Boni 1. Ištvan Manastir). (Beli Zmajevca Grožđe U

1984. održano

15.

dvorani

Odojci Tov svinja

1.Tomica

Baričević

Hagnja(Vrbovec) 1. Zdravko Balatinac iz Galinaca (D.Miholjac). teladi Tov 1. Pavao Sever iz Bedekovčine (Zabok). Tov Crnički 1. Tomo iz pilića Tugonice (Zlatar Bistrica). 1. iz Rasplodna goveda Stjepan Mikuljan Žavnice ( Križevci). Tov i. iz junadi DragoFilipovićPodgarja ( Slavonska Požega). 1. Ivan iz Curač Masline Žrnova(Korčula) I uredništvo lista« se čestitkama »Mljekarskog pridružuje ponaprednim za i rekordnu ljoprivrednicima postignute uspjehe proizvodnju. iz

4. SVIBANJ 1984. Već

četvrti

tužno tvorsvibnja put pet oglašuju ničke sirene tada kucati Broza Tita. srce Tada jer je prestalo plemenito Josipa radni i minutom vođi naše ljudi zaustavljaju strojeve šutnje izražavaju počast Titu. Tako dana i su radnici RO »Dukat« OOUR revolucije drugu tog »Mljekare zaustavili i stavu mirno minutom Zagreb« strojeve vojničkom šutnje odali Titu. počastdrugu se

sati

minuta

—

Tito

—

NAROD

PARTIJA

ARMIJA

SAMOUPRAVLJANJE NESTVRSTANOST

unosa

XVI REGIONALNO POLJOPRIVREDNIKA

—

NAPREDNIH ZBOROVANJE ZAGREBAČKE TAKMIČARA

REGIJE

napredzborovanje Mariji je travnja nih broja poredvelikog Zagrebačke Zborovanju je, poljoprivrednika regije. stručveći brojpoljoprivrednih takmičara, poljoprivrednika prisustvovaoradnih i stručnih predstavnika institucija, takmičenja, njaka organizatora i radnika zajednice općina grada društvenoopćineDonjaStubica, i saveza drugih. »Agroopskrbe« Hrvatske, Zadružnog Zagreba, političkih SO StuPečić Sudionike Josip predsjednik Donja pozdravio zborovanja je ZO čestitala a predsjednica Zagrebačke bica, nagrađenimaje uspjehu i Stevo Stameđu ostalima Milica sudjelovao Zvonar, raspravi je regije Savezne za konferencije DV aaa predsjednik sekcije poljoprivredu Bistrici

održano

tradicionalno

—

poljoprivrednim općigodini organizirano Takmičenje je Novom osim i nama IvanićZagreopćina gradaZagreba Zajednice TakGorici. i održano bu i zborovanje nije gradu,Velikoj Samoboru, općinsko od 20.020 50 klubova sa u takmičara, čega proizmičenje jeorganizirano silaži kukuruza 166, grožđa 156, pšenice 657 kukuruza proizvođača, vodnji tovu 6, tovu teladi 348, vina tovu 758, 24, 2877, brojprasadi svinja proizvodnji 998 stočarstvu i 14.015 u lera 5, proizvođača. selekciji mlijeka proizvodnji Takmičenje jeorganizirano kukuruza od 625 kluba 2 sa Stubici u proizvodnji čega takmičara, Donjoj i 2 tovu i teladi 12, tovu kukuruza silaži 10, 21 junadi svinja proizvođač, 580 mlijeka proizvođača.od proizvodnji kukuruza 950 takmičara Selu u 4 kluba proizvodnji čega Dugom i teladi 12, tovu kukuruza 6, silaži mlijeka 6, 16, proizvodnji junadi pčenice 10 stočarstvu i 900 proizvođača. selekciji kuod takmičara 3.714 sa 7 klubova Jastrebarskom u čega proizvodnji teladi i tovu 1.810, kukuruza silaži kuruza 24, proizvodnji junadi 76, grožđa 1.700 i 56 tovu 48, proizvođača. mlijeka svinja proizvodnji kukuruza Sl, od takmičara kluba 770 3 proizvodnji čega Klanjcu 696 i 19 i teladi tovu silaži kukuruza 4, mlijeka proizjunadi proizvodnji vođača. kukuruza 13, od takmičara 232 1 klubu sa proizvodnji čega Krapini 177 i 9 tovu teladi i 31, silaže 2, tovu mlijeka svinja proizvodnji junadi proizvođača. kukuruza od 1.936 klubova 8 Kutini u proizvođača čega proizvodnji i 25 tovu i teladi 51, protovu 370, 160, 190, pšenice svinja junadi grožđa 1.140 proizvođača. mlijeka izvodnji kukuruza od takmičara 1.102 3 kluba čega proizvodnji i Pregradi 129 i teladi tovu vina pro12, kukuruza silaži 11, 33, junadi proizvodnji 997 mlijeka proizvođača. izvodnji kukuruza od takmičara 1.322 kluba 3 Sesvetama u čega proizvodnji 75 i proi teladi tovu vina 12, 571, silaže 7, proizvodnji 34, junadi grožđa 623 mlijeka proizvođača. izvodnji kukuruza 26, od takmičara klubu 3.570 1 sa Vrbovcu čega proizvodnji i 2.537 5, i 73, teladi tovu 69, prasadi mlijeka junadi svinja proizvodnji 974 stočarstvu proizvođača. lekciji 1983.

svim

—

se-

—

Zaboku

64, silaži

kluba

kukuruza

takmičarem

1.861

teladi

6, tovu

proizvođača. 4 kluba Zaprešiću

čega proizvodnji i 12 i 1.789 junadi proizvodnji mlijeka od

kukuruza

proizvođača čega proizvodnji teladi i 67, silaži kukuruza 35, tovu 124, i 500 junadi proizvodnji mlijeka stočarstvu 2 selekciji proizvođača. Zelini u 7 klubova 1.855 sa od kukupoljoprivrednika čega proizvodnji 30, silaži kukuruza tovu 44, proizvodnji teladi i 126, 160, grožđa junadi 1.200 i 183, stočarstvu 112 proizvodnji svinja mlijeka selekciji proizvođača. Zlatar Bistrici u 4 kluba 1.183 takmičara od kukučega proizvodnji 74, silaže 7, tovu teladi i 16, tovu 5, junadi proizvodnji prasadi brojlera 5 i 1.076 proizvodnji mlijeka proizvođača. novčane i naturalne 60 Priznanja, nagrade primilo preko je rekordera, odnosno svaku od na 5 Prve i po izproizvodnji nagrada. najveće nagrade nosile su od po 10.000 6.000 treće po 4.000-5.000 dinara. po dinara, druge dinara, Uz novčane i dobili i prvo po 100 kg mineralnih nagrade drugonagrađeni svi ostali i a i razno fond u gnojiva, sjemenski kukuruz, sjeme drugo čiji i Prvo i mnoge nagradedodjelile organizacije institucije. drugonagrađeni su: po pojedinim proizvodnjama Kukuruza Ivan iz Vrbovec 64 haa Poldrugač Poljane proizvodnja Herčak Zvonko 118,2 dt/ha, Rakovec Vrbovec 8,5 ha 111,4 proizvodnja dt/ha —

828

kukuruza

—

ruza

—

ruza

—

Silaža

kukuruza

Jovović

Milan

Druškovec

g Pregrada ukupno Jurkas Ivan pr. 4.900 dt/ha, 5 ha=2780 dt/ha. - Zaprešić Harmica Pšenice Vdović i Kutina 14 ha StjepanIvan, pr. 46 dt/ha, Repušnica — Međurić Stubica 5,83 ha g pr. 47 dt/ha Posjepal Jaroslav, Grožđe Ivan G. Drenova Zelina 206 dt. Kokot Večaj proizveo Slavko, D. Reka Jastrebarsko 197 dt proizveo Vino Kos 200 hl. Kos Zelina 198 hl — Đuro, Nespeš Zelina H rnjanec Mirko, Tov teladi i N. Mesto Zelina 836 kom. 110.352 junadi Dragija Stjepan, — Sever Bedekovčina Zabok 675 kom. 97.870 kg, Pavao, kg. Tov Nizek Novo Mesto Zelina kom 900 63.505 Tusvinja Katica, kg, ković Beloslavec Zelina 842 kom. 60.995 Franjo, kg Tov Cmički Tomo ZI. Bistrica 47.420 kom. 83.050 brojlera Tugonica Putivić ZI Bistrica 49.726 kom. 76.726 kg, Stanko, Brestavec kg. Baričević Vrbovec 1.248 kom. Proizvodnja odojaka Tomica, H aganj 34.320 Greberec Vrbovec 326 kom. 8.476 kg,KranjecMilan, kg. Bukal Brezine Vrbovec liProizvodnja 69.946 mlijeka Anka, isporučila tara, Mikan 68.099 litara. Drago,Kupčina Jastrebarsko isporučio Vrbovec 13 krava Selekcija od govedarstvu Mikulaj Žarnica S tjepan, 5 bikovskih i 7 čega majki nadprosječnih, Poldrugač I van, P oljana Vrbovec 9 krava od 5 bikovskih i 4 nadprosječne majki u Baričević Vrbovec 64 Selekcija svinjogojstvu Tomica, H aganj rasplodne Graberec Vrbovec 18 krmača. krmače,KranjecMilan, rasplodnih Van Mužek konkurencije Štuparje Krapina1,71 ha kukuruza, Slavko, 133 dt/ha prosječna proizvodnja od 10.000 dinara i dobio i Vinko Nagradu inž. priznanje Klipić je dipl iz stanice za rad poljoprivredne Jastrebarsko dugogodišnji organizaciji tom takmičenja području. Brlek inž. Stjepan dipl. —

—

15 ha

—

ISPRAVNOST

UREĐAJA

MUZNIH

robnih

proizZagrebu Veterinarskog Stručnjaci radi To muznih nadziru vođača uređaja. jepotrebno toga ispravnost mlijeka krava i time vimena izazvati promože što smanjiti upalu uređaj neispravan zatekli u Tako smo u spomenutestručnjake mlijeka gospodarstvu. izvodnju Karlovca blizini Dobri »Dukat« u RO centru kako u Novigradu Uzgojnom muznih nadziru uređaja. ispravnost instituta

redovito

kod

ispravnosti

Nadzor

OPREZ

uređaja

muznih

CIJEĐENJA MLIJEKA

KOD

nužno

zlo

te da

može

više

štetiti

je mlijeka cijeđenje u kakvoći mlijeka jerpovisujenjemubrojbakterija. i tok dužan Muzač koje higijenske mjere mužnje pravilne poznavati je To su: i nakon kod same dužan mužnje. mužnje mužnje, prije primjeniti je i krave očišćena treba biti stoka očešljane nahranjena, staja mužnje a)prije te rep opran; temeljito i osušiti suhom vodom mlakom treba vime temeljito oprati mužnje b)prije krpom; dnom crnim sa izmusti pomlazeve i posudu potrebno mlijeka je c)prve kao znak vimena; i li ima upale promjena krpicadrugih ugrušaka, gledati biti čist i treba i muzlica suh; u potrebe prije mužnju pribor drugi d) metalno a nikako kroz mrežasto precijedilo, mlijeko jecijediti e)dozvoljeno i ne te tkanine nikada tkanina lanenih ko gaza, potpuno dovoljno jer i i operu prokuhaju; Za

kažemo

obično

sve

nakon

Ako

i osušiti. p otrebno mužnje mljekarski pribor temeljito je oprati tako se u staji postupi cijeđenje mlijeka nijepotrebno primjeniti! sav

UPOTRIJEBITI ČETKU!

NE ZABORAVITE Nema

obične ribače četke. Nadobrogpranjamljekarskog pribora kon što muzilice i hladposudahladionika, mljekomjera, cjedila isplahne vodom tada nom stočari i sabirači su dužni ribaču četku te upotrijebiti vodi te Nakon mlakoj praškom pranje temeljitoposudeostrugati. takvog biti će čiste kao za Sada treba p osude mlijeko pranja ogledalo! još isplahnuti čistom hladnom vodom i nakon ih Tek tako oprane toga ocijediti. posude može staviti! To zapravo se svi ali i ponovo znamo zabomlijeko namjerno ravljamo!!! bez

Ig t A

VREMENSKE

Bez

četke

temeljitog

pranja

nema

PRILIKE | POLJOPRIVREDNI TRAVNJU

RADOVI

suh a u vrlo Travanjje pretežno prvoj, drugoj polovini, i osobito u vrlo malo sa promjenljiv sunprohladan, drugoj polovini mjeseca,

bio

kišovit

ca.

Temperatura (srednja dnevna) j ako jeoscilirala, polovini prvoj iznad i a u ispodprosječne, drugoj ( osobito krajem mjeseca) ispod prosjeka. Kretala zraka

većinom

svega

5*C

15'C.

zraka

iznosile

žitorodnom

vrijednosti temperature Srednje oko dekadi oko svega u i trećoj 9(a drugoj1110,5%C, kraju prvoj i oko 7C u jugozapadnim 10krajevima mjesečna sjevernim srednja 9,5"C 11,5%C bila do 1,3*C (ujugoje Srednja mjesečna temperatura 12primorskim 10,5%C, žitobila treća dekada (u Najhladnija prosječne. je ispod zapadnim1,514*C). 4C oko čak rodnom prosječne). ispod kraju 2,5%C) 20"C žitorodnom bila većinom zraka Maksimalna ispod (u je temperatura 20*C. dostizala dne 16. i Samo kretala od 15, Toplih 1026- je 2'C kraju oko bio čak maksimum bilo. dana ispodprosječSrednji je og uopće 22%C). nije dekadne

nog.

bi dne

niže, 28temperatura tlu kroz više dana i niže 1-2"C i na (Osijek OC,pri ispod 29- pala (ponegdje og Pazin do -2,9C, -8,4*C, -7*C, Gospić -5,8*C, Ogulin Zagreb -7,6*C, -6C,Bjelovar og) itd. čak 8, Gračacu bilo npr. Dana -1"C mrazom Vrana 4 Gospiću itd). je tokom kretala u žitorodnom od 5 dubini tla kraju cm) Temperatura (na od 4-18*C. ekstremni terminski od svega satima 4mjeseca jutarnjim oko dekadi iznosile dekadne 10C, drugoj prvoj vrijednosti Srednje 10%C, 11*C. oko i i mjesečna) (kao srednja trećoj 25-30 a u dekadi osobito bilo Sunca (svega sati, drugoj malo, prvoj je oko ili 40-50 dekadi i (svega travnju 120). trećoj bilo kroz dosta dana jake unutrašnjosti, primorju Pojačanog je vjetra brzo sušila i kod bure do Šibenika tlo, dr), kojaje Senja, (osobito olujne do dovela posolice. mjestima primorju kotaru izloženijim Gorskom tlu bilo na prvojpolovici mjeseca, Snijega je te i kotaru Lici i Gorskom krajemtravnja početkomsvibnja.11-12 i Kiša dana, krajevima jugozapadnim sjeveroistočnim padala je 2-5. i i u učestala 5-9. Ona ostalim prve 10pentadi (od trećoj krajem je malo kiše nešto osim suha bila krajem pretežno 14) polovina j e mjeseca Druga i U treće dekade i sredinom krajevima). primorsjevernim (usjevernim druge od 8-180 i 40-80 većinom skim jugozapadnim krajevima jeizmjereno zraka

Minimalna

kretala

oborina.

otežalo

odgodilo je, vrijeme, Prohladno, vjetrovito kuli rast kao i i sjemena, posijanog sjetvunicanje produžilo pripremutla, i korova. od ozimih zaštitu tura, pa prihranu i Sjetva jeponekad usjeva i vremena. svega u Zbog toga sušeg toplijeg očekivanju odgađana mjerno kako bio sa To kasne. i sadnjom krumpira, sjetvom slučaj je vegetacija sjetva kultura. i kukuruza šećerne repe, konoplje, drugih sirka, suncokreta, soje, i ugroradove ometalo i guma drugog je dijelova, rezervnih Manjakgnojiva, žava proizvodnju. do fazi od Jare žitarice su bile Repa jezboghladnog nicanja busanja. razvila U zaostatku. te i vrlo vremena sporo je travnju klijalanicala, je kulmeđuredno dekadi U i par ponegdjedrugi. trećoj listova, prvi pravih starim bilo nešto Na tivirala i repištima buhača, prihranjivala. njojje i štetnika aktivnost i hladnog kišovitog jeposljedica ponegdjepipe(slabija vremena). Početkom dosta stradala i zimi. prorijeđena svibnja Uljanarepica je Na bilo nešto sjajnika. počelajecvjetati.njojje fazi bila Ozimi bio Pšenica vlatanja. početku ječamje je travnja onda korova. i Prihranjivalaprskala busanju, protiv jeprešla vlatanje. i prohladno kišovito, Međutim,nedostajalo jeKANvjetrovito vrijeme a, 76 te vlažno

i kišovito

tlo

na-

——

otežavalo

jeovaj prispjela je gubi otpornost herbicide. na se Leme. pojedine Krajemtravnja njoj pojavio kornjaš Voćke i loze sporo također kretale Kod loza vremena. zboghladnog tek se listići. Od voćaka I dekadi su u krajemmjeseca pojavili prvi cvjetale i a do i ostale. Kišovito su breskve, šljive kajsije, kraja m jeseca procvale i baš s mrazom, slab let prohladno vrijeme, pogodovalo nije cvatnji, pčela. U i radovi tabrdskokrajevima poljoprivredni vegetacija kođer znatnom ovog zakašnjenju proljeća. planinskim U bilo kiše dne 17. i 30. IV. Kiše i 212, I primorju je toplo v rijeme 5, dekadi dobro došli su radovima poljoprivrednim (sjetvi povrća, krumpira, kukuruza i i dr.) kretanju (cvatnji vegetacije voćaka). Međutim, kasnije je bura i zahladilo kiše većinom su izostale i tlo se zapuhala jaka je, isušilo, što osobito i krenepovoljno jedjelovalo voćaka, cvatnju nicanje sjemena tanje vegetacije. te

posao,

ona

fazu

kada

rane

Jerko

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

Red

CENTAR

sajma

CENE

VS:

2 3.

Ime i mjesto

>Gluhak Nikola,Međurača Bengez Mato, Dautan

5284. 106

5175

Antolić Mato, Nevinac Budimir

17402.

Dušan, Galovac

5211

550/II

158000.

»Sirela«Bjelo

630/Ila

180000.

PIK »Vinkovci« RO

173000.

Kooperacija PIK »Vinkovci« RO

505/Ila

5258

640/II

Srbljanović Marica, Nevinac

5228

690/II

5291

650/II

5239

605/II

5318 3838

550/I T1O/Ila

3846.

600/II

> 9. Brnić Ivo,Nevinac ŽivoderIvan,Međurača

— 12 Čurlovac “Fabijan Drago, 13. Zeman Mijo, Šandrovec Frančić Vlado,N. Niklenica

Šandrovec

Bedeković Marko, Pavlović Stevo,Šandrovec Girčal Antun, Rovišće

14.

15. 16. 17.

18.

Jelčić Petar,Rovišće Dolečki Nikola,Kraljevac

19.

Čakija

20.

Vukušić Tomo,

21. 22.

Vinko, Rovišće

Vukušić Tomo, segate

Šimljanica

PIK »Vinkovci« RO

172000.

»Kooperacija

= 184000.. = 178000. >»Sirela« Bjelovar = 176000.

>»Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

180000.

»Sirela« Bjelovar

158000.

190000.

»Sirela«Bjelovar »Sirela«Bjelovar PIK »Vinkovci« RO

Kooperacija PZ Novi > »Sloga« Marof

= 168000.

1525

600/Ila

174000

5223

S570/II

162000.

1528

500/II

166000.

7502

STO/Ila

168000.

1445

B20/II

172000.

1472.

S10/II

150000.-

»Sirela«Bjelovar »Sirela«Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar PIK »Vinkovci« RO

Kooperacija

7492.

540/II

156000.

3878.

550/IIla

155000

PIK »Vinkovci« RO

155000

Kooperacija PIK »Vinkovci« RO

Šimljanica

3888

Šimljana

3852.

Crkvenac Zdravko,

r na

> 560/I

5230

Brnić Ivo,Nevinac

160.000.. > DE Uni

620/lIla

Brnić Mato, Nevinac

11.

14. III 1984.

Postignuta =Težina kg> Kupac i klasa cijena emnssnnsnno GLJETI bnorova SRRRRIRENAK PO EN

10.

održanog

Kooperacija

Mikulandi Miško, Dautan

SELEKCIJSKI

Prigojni brojjunica

STOČARSKI

rasplodnih junica simentalske pasmine kod godine u Rovišću Bjelovara

broj uzgajača

R. J.

Vukov

550/IIla 580/lla

161000. >

»Dukat« OOUR Dvor na Uni

Kooperacija >Sirela« Bjelovar

Plantek Mato, G. Ploščica

148.000.-

Antun, Ruškovac Vadljević

158.000.-

Kooperacija

Lerenc Stevo,Ždralovi Horvat

Mirko, Tomaš

SB JagodićJandro, St.Pavljani BBBŠpanić Rebić Dušan, Ždralovi Stevo,Tomaš

Mlatilek Ivan,G. Zdjelice Belec Anđelka, D. Zdjelice

BP Blaha Ivan,Gudovac BB

Kolarek Đuro, Gudovac Keserin Milan, Gudovac Horvat Tomo, V. Sredice Kolomar Eugen, Bedenik

sBagspe Dvoraček

Franjo,Bulinec

Dvoraček

Franjo,Bulinec

Uskoković Boško, V. Pisanica

=8 OB

Željko,

Domankuš Ledinski Ivković Stevo,G. Križ

BujgerVlado, Predavac

PIK »Vinkovci« RO

Uni PZ »Sloga«Novi Dvor

182000.

OOUR

Marof 163.000.-

»Sirela« Bjelovar

155.000.-

PIK »Vinkovci« RO

168.000. 170.000.-

Kooperacija »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

156.000.

»Dukat«

OOUR

Dvor

Uni

154.000.-

176.000.-

»Sirela« Bjelovar PZ »Sloga«Novi

Marof 164.000.-

»Dukat«

OOUR

Dvor

Uni

173.000.

»Sirela« Bjelovar

178.000.-

»Sirela« Bjelovar

166.000.-

»Sirela« Bjelovar

155.000.-

»Sirela« Bjelovar

161.000.-

»Sirela«Bjelovar PZ »Dukat« OOUR Dvor na Uni »Sirela« Bjelovar PZ »Dukat«OOUR

166.000. 165.900. 166.000,

Dvor 172000.

Uni

»Sloga«Novi

Marof »Sirela« Bjelovar PZ »Dukat« OOUR

Mirko, "Maljak Hrgovljani š5 Ivan,Orlovac Žagar BO Žagar Ivan,Orlovac

174.000.-

Horvat Valent,Drljanovec

181.000.-

PIK »Vinkovci« RO

Ivanković Franjo,St.Rača Mraz Nikola,SL Kovačica

174.000.

184.000.-

Kooperacija »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

Ivanković Franjo,St. Rača Petreković Ivan,SL Kovačića Josip,Sasovac

174.000.-

»Sirela«

SBEBSBŠES

Margetić Branko, N. Rača Škoje Došen Stevo,Predavac

Uni

»Dukat«

OOUR

Dvor

Uni

Dvor 176.000.-

174.000.-

Bjelovar »Sirela« Bjelovar

175.000,-

»Sirela«Bjelovar

170.000.-

»Sirela« Bjelovar PZ »Dukat« OOUR

160.000.

Dvor

Uni

Vrabec Ivan,Stanići

192000.

»Sirela« Bjelovar

180.000.-

»Sirela« Bjelovar

Maljak Mirko, Hrgovljani DijanekBranko, Zr. Topolovac

160.000.-

»Sirela« Bjelovar PIK »Vinkovci« RO

BBKSkok Marko, Kapela Vrban

Nikola,Sasovac

88 Šimunec Stjepan,Rakovec 8

178.000.

182.000. 156.000.

159.000.

Kooperacija »Sirela« Bjelovar PZ »Sloga«Novi Marof PIK »Vinkovci« RO

Piale Gajo,St.Glog

168.000.

Ferenčić Vinko, Mački

168.000.-

Brezine Martinec Josip, Puđak Josip,Farkaševac

154000.

Vlado,Bolč Duričić Mato, Bolč

168.000.-

»Sirela« Bjelovar

188.000.

»Sirela«Bjelovar

Mesar

Kooperacija RZ

>Sloga«Novi

Marof 166.000.-

»Sirela« Bjelovar PZ »Dukat« OOUR Dvor

Uni

Žavnica DraganićLjudevit,

172000.-

Mato, Žavnica Mrinjek Ivan,Grad. Pavlovec

Žugec

163.000.

Glatki

Stjepan,

154000.

»Dukat« OOUR Dvor na Uni

Borak

Vukšinec Franjo,

158.000.-

»Dukat« OOUR

168.000.

Gradac

Dvor

Uni

Čedo, Konzuplik

190.000.-

Hržić

176.000.

»Sirela« Bjelovar

179,000.

PIK »Vinkovci« RO

Koritna

Stjepan,

Markovac Kostiha Miro, Dubrava

»Sloga« Marof Novi

Kooperacija

Barbir Ivan,Markovac

162000.

PIK »Vinkovci« RO

Hrastovec Mato, Ledina Hrasovec Danica, Ledina

162000.-

Ištok Antun, N. Ploščica

Kooperacija »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

164.000.-

»Dukat« OOUR Dvor na Uni

Horvat Ivo,

146.000.-

Ivan Zubović,Virje

160.000.

Petar Petričec, Virje

168.000.

daa

162000.

Hercegovac

BEBIgnac Ban, Prugovac Pavao Prugovac Pintarić, £B

»Sloga« Novi

168.000. 161.000.

Grgić Antun, Prugovac Durin Radek, Cirkvena

178.000. 154000.

Bo Trakoščanac Mirko, Markovac

180.000.-

Grđan

G. Selo Stjepan, FripčićIvka,Predavac

154000.

Bo Fruk Tomo, Cirkvensko brdo

160.000.-

PIK »Vinkovci« RO

156.000.

P2Sloga. Novi

180.000.-

Marof PZ »Sloga«Novi

Mišura Antun, Mišura

170.000.

Cepidlak

Antun, Cepidlak

Marof

Stevo,Cirkvena Petrinjak Jambreković Slavko,Cirkvena

190.000.

»Sirela« Bjelovar

168.000.-

»Dukat« QOUR

Dvor B

Dolački Tomo, Hrsovo

Dvor

Lacković Ivan,St.Đurđic Lacković Ivan,St. Đurđic

180.000.170.000.

Kao

što

svako

Uni

»Sirela«Bjelovar »Sirela« Bjelovar Mr.

PELUDNA

Uni

»Dukat« OOUR

172000.

Bolić

KIHAVICA

godišnje specifičnosti svoje tako se i u susrećemo s neke jekovo zdravlje, proljeće učestalijom pojavom kao što i neke bolesti bolesti, upalapluća, gripa, hunjavica, astma, dječje vodene Danas ću zadržati se na (ospice, kozice, zaušnjaci, hripavac). proljeti ali onima nisu rezultat virusne ili hunjavici kihanju, noj koje bakterijske nego infekcije, alergične reakcije. doba

nosi

odnosu

čov-

zbognjihove predstavljaju svojevrstan Alergijske vrlo aktualan su i Alergologija, problem. zbog jer toga učestalije pojave nema ulazi sve bolestima grane znanost o medicine, jer preosjetljivosti da lako znamo od može alergična u tijelu, organa alergije. oboljeti koji od susreta biti u f aktora) vanjskog (nekog antigena sastoji tijelu reakcija i predn astalog poslije mehanizma, obrambenog čovjekova (vlastita antitijela medicinski s susreta jošnemajupotpuno stručnjaci ipak antigenom), hodnog i sliku o biti nastanka procesa. a lergoMeđutim, alergijskih odvijanja jasnu Različiti bolesti korake čini u istraživanju alergijskih unaprijed logija goleme ima i dvadeset oblici petposto napadajupetpostostanovništva, alergije sklonosti. alergijske to mnoštvom mogu okružen danas koji alergena antigena,jest vjekje drveća mali dio trava, su a samo izazvati poleni alergijske promjene, tijelu davna Još susrećemo. tvari To i su upravo najčešće proljeće koje cvijeća. kisvrbež nosu izaziva nekih ruža da miris u uočeno i ljudi je takozvanu peu Dakle havicu. ljudi izazivaju poleni preosjetljivih spomenuti sluznicu nosa Dolazak u kihavicu. ludnu upalu, prolaznu uzrokuje polena i iz nosa. tekućine vodenaste i svrbež i scrpljuje kihanje Nadražaj curenje radnu oslabiti i može spota vrlo čovjekovu neugodnapojava bolesnika, očnih i sluznicu često se sobnost. kapaka ždrijelo proširi upala Alergična i i tako da se osim pojavljuje suzenje svrbeža, šmrcanjakihanja, (konjuktiva), nekim obično lako takav gdje slučajevima, je dugo, napad traje očiju. može više ili reakcija poprialergična cijele godine, prisutan manje, alergen slobodan sluznica nosna karakter. kroničan miti onemogućava Odebljana zraka. prolaz izazvati može da i kapi upotreba Želimspomenuti pretjerana s alernekad bolesnici i onda kroničnu i zamjenjuje liječnici koju kunjavicu, gijom. JEDNOSTAVNO NIJE LIJEČENJE fenomen

danas

bolesti

sve

vremena

nos

obzirom

prilično dugo, liječenje traje nijejednostavno, se otkloniti uzrok vrlo teško da kojima lijekovi je oboljenja, primjenjuju je i i antihintaminici bolesnika. se da tablete) (kapi Daju stanje cilj olakšaju hiobaviti tzv. može se test kožni Kada kortizoni. specifičan alergen, otkrije 100 se g odine) dvije injekcija (oko injekcija, koja serijom posenzibilizacija, uzročnina to učiniti ga želi bolesnika određenog p riviknuti otpornim, jest ka. livadama bolesnici takvi da Svakako cvjetnim šetnje izbjegavati trebaju i na klimatskim vitaminima, i liječenjem Opća terapija voćnjacima. može sredstvima mnogo pomoći. umirenje Vaš liječnik Osim

što

moru

iso

do jod djidja tidiojeo diodioio tisina io UREĐUJE

UREDNIČKI

i di

dtd

ODBOR

Kolak, dipl Erhatić, dipl. inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipL inž, Tomislav Majić inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Zlatko Mašek, urednik: dipl vet Glavni i odgovorni Nada urednik: Tehnički Rašpica i uredništvo: SRH. Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420 Uprava i izdavač: mljekarskih radnika Vlasnik Udruženje 800 dinara. mlijeka za dinara, a ustanove proizvođače i 18000 za organizacije privredne Mjesečna pretplata OOUR TM, Zagreb SOUR Tisak: »Vjesnik« —

Šime

Dapo, dipl.vet, Nada

a»