—--
o
TELETA
ISHRANA
bređosti
vrijeme roditelji lako će i se i dobro biti tele će kod telenja živahno, bila razvijeno pravilna, se i normalno života nove r azvijati. dalje uvjete prilagođavati na i danima najbolju U predstavljaju mlijeko mljezivo telenja poslije prvim dvostruko ima ili tele. mlado prvo hranu za i mlijeko Mljezivo nezamijenjivu lako su proOsim od više mljeziva bjelančevine mlijeka. toga bjelančevina u i brzo i lako se teleta. mladog koriste organizmu bavljive otstvara veću i istovremeno ali tele brzo raste, Sa tim bjelančevinama veoma bazi bolesti na raznih je Zbogtoga infekcije. protiv organizma pornost raznih od zaštitilo bi se infekcija. tele kako mljezivo posiše važnoda se života teladi baš prvm događa mjesecu uginuća postotak Najveći inod raznih zaštitila time se kolostrum što telad radi i posisala nije toga Ako
teleta zdravi
su
i ako
ishrana
je
krave
za
u
u
1:9. Sada
odnosu
se
sve
više
koristi
suha
sirutka
i to
u
koji pripravcima
mlijeko. zamjenjuju koriste razne da se punog više sve Danas mlijeka umjesto praksa je zamjene mlijeko. odmah Zateladi mljeziva. poslije Na ishranu zamjenommože prijeći što sastavu punom i kvalitetna mlijeku. po mora za sličnija biti mjena mlijeko dana sa desetak hrani tele nakon Obično se mljeziva punim mlijekom, Kvalitet zaza ishranu na mlijeko. a onda zamjenom prelazi postepeno od su sirovina kvaliteta i od zavisi vrste kojih prvenstveno mjeneza mlijeko tvari. od zatim a hranjivih pojedinih sadržaja izrađene, normalno
za
se
-
se
82,
+
Osnovni
obrano onda suha sastojak pa zamjene mlijeko, do 20%. Veća količina sirutke izaziva . sirutka, Tele koje stavlja proljeve. U četiri života prva ne može ne iskorištavati ostale pa tjedna još preživa, i ukoliko ishrani kose Ugljikohidrate pa (osimmliječnogobičnog šećera), takova hrana telad ne može risti i iskoristiti dolazi do smakoju razgraditi i do njenja apetita pojaveproljeva. U ishrane teladi koriste se razne se prelaznom periodu smjese k oje đusobno sastavu i po razlikuju hranjivoj vrijednosti za mlade teladi su i Najkvalitetnije smjese prihranjivanje predstarteri starteri. Te služe mlade teladi suhu smjese prvenstveno privikavanje hranu i biti ukusne i lako zbogtogamoraju probavljive. u obroku teleta starteri Štojemanjemlijeka sadržavati više trebaju bjelančevina i to što U startere lanena se i kvalitetnijih. najkvalitetnije stavlja suho obrano brašno i slična krsojina sačma,oljuštena zob, mlijeko, riblje mora
biti suho
se
u
i
me-
za
miva.
na
:
Period
ishrane
i dužina mlijekomzamjenomza mlijeko njegova trajanja zavise od brzine ostalu hranu. na organa prilagođavanja probavnih Tele kao ima i želudac. U preživač predželuce vrijeme t elenja dovoljno želudac samo dok su jerazvijen mnogo (sirište) predželuci slabije razvijeni i ne sadrže i važni su za voluminozne bakterije mikoorganizme koji probavu hrane. biljne U četvrtom starosti kod teleta već dobro su mjesecu predželuci razvijeni krme. i preuzimaju potpunoprobavubiljne Pravilnom tehnikom ishrane može se i na razvoj p redželudaca prelaz hranu normalnu za ubrzati. Što i postepenijim uobičajenu preživače ranijim obrok krma i u uvođenjem stimudrugih (osimmlijekazamjeneza mlijeko) lira se brži i time i razvojprobavnafunkcija predželudaca iskljuranije iz obroka i čivanje mlijekazamjenaza mlijeko. Prema telad treba odbiti što i to starosti 3-4 To se tome, ranije tjedna. može ako telad zdrava i ako imamo kvalitetan starter. postići je Ukusan i kvalitetan ili starter teladi davati mogu predstarter početi već deseti dan. Starter se postepeno povećava, mlijeko Prije smanjuje. a pottele obično dnevno punog do 1 startera i do 1 odbijanja jede kg kg kvalitetnog Sa 8 starosti tele kvalitetnom sijena. tjedana podmiruje svoje p otrebe smjei som telad ali se po ako sijenom. Sijeno se jede volji, ono može ograničiti obrok trave ili silaže. dobije svježe Svaka hrane biti mora kroz 8 kako promjena postepena, najmanje dana, bi se na hranu novu i probavni bez organi priučili iskorištavali jepravilno, ikakovih i poremetnjioboljenja.
i
'
a
u
se
<
|
Mr
Mato
Kvaternik
NOVOSADSKI.
I
—————————_
————oo—
SAJAM 51. međuna-
tradicionalan svibnja je insve obuhvatio grane I ove rodni gotovo je godine poljoprivredni sajam. prou poljoprivrednoj suvremenoj sudjeluju p roizvodima kojesvojim dustrija da treba upozoriti p oljopriPosebice najveća Sajam novosadski je izvodnji. zato ga i razgledati izložba u temeljitije vredna nemoguće Evropi gotovoje danu. jednom izložba razvoju bila »Zemlje tradicionalna Posebna je Sajma priredba a posebice zemalja, ove broj najveći hranu« okupila za borbi u kojaje godine vlastite prograu svoje pripremaju one bile koje su razvoju zapažene zemlje za tvornica presa izgradnjom proizvodnje poljoprivredne me unapređivanja radu proizvoda. poljoprivrednih i prehrambenih s trojeva, i poljoprivrednih Draž trebalo Sajma je ocjenjivanje 40 dana je jer trajalo je i ocjenjivanje Ovogodišnje opreme proizvoda. 150 ih stručnjaka. a najboljih 3000 ocjenjivalo je predmeta približno Izložili ocjeniti vrlo mali bio goveda. izloženih broj Na je Sajmu ovogodišnjem U
od
Sadu
Novom
11. do
20.
1984.
u
u
ABC
Murske 800 ugovorio kupovinu
Pomurke
junice, rasplodne jepodatak, je i Plitvička PD jezera Sobote park Nacionalni otkupio tefan Veterinar s Slovenije. područja tog junica rasplodnih da
sve
izložene
Junice
84
ABC
»Pomurka«
iz Murske
Sobote
Bac
iz
iz Murske
O
samoj
izložbi
najbolje 15. 1984. se svibnja koji možemo
doznati
sajamskog izdanja »Poljoprivrednika« od tiska Novom Sadu Prepričaćemo .neke članke: b. »Namirnice turiste« direktora prema rječima »Agrokooperative« sastavu novosadske tokom kojaposluje dana »Agrovojvodine« sajamskih bilo više susreta o Zadru je prodaji poljoprivrednih proizvoda Splitu, Rijeci, te novčanom u ulaganju togturističkog područja proizvodnju prehrambenih u proizvoda Vojvodini. domaćih i do»Obilje strojeva« ovogodišnji Sajam prikazao obilje je maćih kako vrstama tako i po Po po izložen strojeva kategorijama. prvi put domaći malim traktorima. r epe Posebice je stroj vađenje namijenjen je za od do mnogo uređaja kukuruz, kombajna mlinova. Zapaženajei nepotrebna tvornice one se na konkurencija! programe Brojne prihvaćaju koji tržištu traže te se tako ili istodobno najviše jedan stroj uređaj proizvodi nekoliko tvornica. a
za
iz u
—
u
o
—
za
u
»Dan
saveza Ratko knjige« predsjednik Zadružnog Jugoslavije drug Svilar otvorio 15. Dan Na bila izložba je svibnja knjige. Sajmuje zapažena stručnih knjiga. na Sadu »Čitaoci »Kmečkogglasa« Sajmu« Sajamu Novom posjetili slovenački čitaoci i dobri Tako poljoprivrednici vjerni poljoprivrednici. čitaoci su nakon 20 bili p o »Kmečijskog glasa« drugiputa, godina, Sajmu. Tom su razne u prilikom posjetili poljoprivredne organizacije Vojvodini. —
'
—
su
—
na
s
io
vje oj
dd tinbo
dat
;
Zok doan do
Ta a
$
DI
Izloženi
aparat
»Infralyzer« »Technicon«. tvrtke
-—_—
»Sombole-
proizvod prikazan je prviputa novih To »feta«. sir da« mljekari uređaja proizvod je punomasni bijeli preramekih sireva, mogu Somboru koji bijelih, punomasnih proizvodnju dnevno. litara diti 25.000 mlijeka bio izvoza« na organiziran Sajmu je jugoslavenskog »Unapređivanje Auizvoza seminar o mogućnostima dvodnevni proizvoda poljoprivrednih za radne ima Seminar i Švicarsku. grupe Svedsku Norvešku, Finsku, striju, i alkoholna i voće ribu i poljoprivredne pića meso, duhan, povrće, divljač, strojeve. ovona izložio SAD iz »Technicon« sekundi« dvadeset »Analiza za je saznati sve od 20 sekundi može u roku kojim Sajmukompjuter godišnjem ili neki zrnima žitarica, postotku količini drugi bjelančevina masti, vlage o parametar. redakNa kunićima« organizirala koju izložbi, je nagradnoj »Jagma od kunića u dana već prvog lista »Dobro vrijednosti prodano je jutro«, cija dinara. 300.000 približno i na treba zaboraviti da ne Sajam! ovogodišnji jesenji Upozoravamo ZM sir«
»feta«
»Novost
novi
po
—
u
u
za
:
—
u
—
se
u
'
za
ODRŽANA
—
ZADRUŽNOG SKUPŠTINA IZBORNA SLAVONIJE | BARANJE
SAVEZA OOK-a
i
organizacija, predstavnika broja većeg prisustvu savidova Zadružnog predstavnika poljoprivrednika, organiziranosti drugih izborna održana PK i veza Zadružnog Skupština drugih, je ZO, SK, Hrvatske, o o radu Na Izvještaj Izvještaj Saveza, Osijek. Skupštini jeprihvaćen i 1983. g, Programrada i rashoda Financijski prihoda planu financijskom Savei te Izvršni novi izabran 1984. g, za tajnik predsjednik odbor, je plan zadružnih
U
saveza
za
Za.
86
repe, 20% Individualni
73%
suncokreta, svibnja, goveda mlijeka. sektor i zauzima Hri SR Slavonije Baranje značajno mjesto 65% 75% 95% šećerne 100% repe, vatskoj pšenice, kukuruza, suncokreta, 54% tovnih 20% tovne itd. svinja, junadi Obradive 10 40.000 površine posljednjihgodinasmanjenesu ha, ili 40.000 tona 20% kukuruza za proizvodnja pak povećanajepšenice 120.000 tona ili 45% itd. i krava individualnom na sektoru Smanjenje broj 10.000 za a 30 litara za ili 70%. komada, otkupmlijeka povećanje milijuna tovne 20.000 komada ili za za 100.000 za Broj junadi povećanje 70%,svinja komada ili 30% itd. tovnih
68%
tovnih
i 77%
u
—
u
za
za
više. DoUkupniprihod je milijardi hodak 360 ili 55% st. sa fondovi 72 sa din. st. ili milijardidin. više, milijarde više. Znatno više fondovi i dohodak su zadru38% porasli poljoprivrednim li OOK-a iznose: gama nego i OOOK Poljoprivredne zadruge 3,6 18 Fondovi Dohodak 12,1 8,9 realiziran
3.170
sa
st. din. ili za
57%
u
u
'.
|
i vidova Organiziranostbroj organizacija, drugih kao i neznatan udruženih te u organiziranosti, broj proizvođača organizacije na više li Relativan nego pojedinim područjima je zabrinjavajuće. je pojam što to »udruženi Tako na poljoprivrednik«.je području je o pćine: Beli Manastir 10 udruženo domaćinstazadruga 19,5%poljoprivrednih
zadružnih
—
OOK-a
u
—
va
—
—
DonjiMiholjac 5 OOK<-a Đakovo u
OOK- udruženo8,11%domaćinstava i 2 udruženo domaćinzadruge 29% poljoprivrednih a
4
u
stava
—
Našiceu 4 OOKstava a Nova u
1
Podravska
Slatina
u
Gradiška
—
—
—
domaćinzadrugeudruženo6,4%poljoprivrednih
i 2
1,84%domaćinstava zadruge Orahovica 1 OOK-a u udruženo domaćinstava poljoprivrednih 218% 5 OOK-a i 1 zadruzi u udruženo domaćinOsijek 7,31% poljoprivrednih stava OOK-a
1
i 2
OOK-a
udruženo
udruženo
7,75% je Slavonska 5 OOK-a u udruženo domaćinstava Požega 16,7% je Slavonski Brod 3 OOK i 9 poljoprivrednih i veterinarskih stanica udruženo je3,7%poljoprivrednih domaćinstava 1 OOK-a udruženo domaćinstava Valpovo je3,7%poljoprivrednih Vinkovci 4 OOK-a i udruženo domaćinstava 1,9 zadrugu je Vukovar 5 OOK-a i 3 u udruženo doma6,89 zadruge je poljoprivrednih ćinstava domaćinstava
u
'
u
—
—
—
—
u
Županja —
u
u
1
OOK-a
udruženo
va.
U
svim
tim
je 1,43%poljoprivrednih domaćinsta-
i organizacijama djeluje stručnjaka (agronoma a što ih ukupnepak poljoprivredne veterinara), površine posjeduju poljopri-, vredni dostižu 347.000 što znači da na otproizvođači ha, jednog stručnjaka 2981 ha U Savezu komunista na 1% indivipada svega površina. regiji, dualni proizvođači.
radi
i
120
su
87
__—--
m
gnojivima, posebno poljoprivrede, opskrbljenosti faktora od momentu ovom unapređivanja jedanje limitirajućih daljnjega proizvodnje namijepoljoprivredne Organizacija proizvodnje. poljoprivredne mineralnih sirovina za gnouvoz izvozu, proizvodnju neophodnih njene meza rezervnih te zaštitnih guma, poljoprivrednu dijelova sredstava, jiva, alternativa zadružnih unapređenja jedina j e organizacija, hanizaciju putem poljoprivrede. neznatna Problemi ulaganja proizvođača, neposrednih obrazovanja slabo resursa, uređenje prirodnih proizvodnju, korištenje poljoprivrednu sekunkorištenje s jetva, dvije žetve, postrna površina korištenje zemljišta, učestvovali su u bili su osnov i sirovina darnih rasprave mnogi kojoj drugo, SmodHrvatske saveza i među sudionici Josip Zadružnog kojimapredsjednik Zibar Branko i komore Privredne laka i dipl Baranje Slavonije predsjednik ing. predsjednika izabran i saveza Za novog je Baranje Slavonije Zadružnog Macukarić. Mirko Stevo Banić a za radnik zadružni tajnika dipling, poznati inž. Brlek dipl Stjepan mineralnim
Problem
“
a
u
za
u
za
NE ZABORAVI
NA HIGIJENSKE MJERE!
higijenprimjenu mlijeka smiju Poznato svima, da i skih mlijeka. je hlađenju je cijeđenju mjeraprimužnji, mivrlo brzo se namirnica u lako brojni kojoj razvijaju mlijeko pokvarljiva do od sve pa otpreme mjera mužnje Primjenomhigijenskih kroorganizmi. i se iz sabirališta mlijeka onečišćenje mljekaru smanjuje štetno mlijeka od osnovnih neke ćemo otežava higijenOpisat bakterija. nepoželjnih razvoj i sabirače skih mlijeka: mjera proizvođače i sabirači
Proizvođači
zaboraviti
ne
na
u
za
PRANJE Ruke
RUKU i rada
mužnje prije vodi sa peru toploj
i sabirača
muzača
u
sabiralištu
biti
trebaju
četkom. i ručnom temeljito Ruke se sapunom oprane. Muzačima suhom i čistom treba osušiti ruke Nakon krpom. završenog pranja zaštitnim svrhu tu ruke namazati se namijenjenim nekim, preporučuje u
za
mastima.
ČISTOĆA treba biti i u sabiralištu upoSav mlijeka prije pribor mužnju prihvat sredstava dodati za Dobro osušen. i trebe opran pranje jepripranju temeljito s biti po završenom ali i pranjuisplahnutapovršine raskužbu, kojatrebaju štete zdravlju ljudi. pribora, jer mljekarskog PRIBORA
za
VIMENA suhom i osušenom vodom čistom biti oprano treba Vime mužnje prije strane biti treba sa vedrica s vodom vimena Pri postavljena krpom. pranju u voda vimena bi nečista kako ponovo se vimena slijevala natrag već treba ne čisto tada vime dricu. Ako ga muzač v odom, prati potpuno je završene Nakon čistom vime obrisati mužnje krpom. vlažnom, dovoljno je vodi i nakon ih i treba toga temeljito opratiprokuhati vreloj krpe osušiti. PRANJE
I
ne
ve-
s
u
88
na
suncu
a
==———e———o——=======———__
-—-—
MLIJEKO
Svaki
sabirač
>>
e
>
>
o
TREBA »VAGATI«!
mlijeka prije odrediti laktomlijeka preuzimanja denzimetrom »specifič(prije gustoću To naši nu protežinu«) mlijeka. brojni izvođači i sabirači mlijekanazivaju Kada se laktodenmlijeka. »vaganjem« zimetar zaustavi 30 ili 31 tada broju da smatramo mlijeko dobro i da je nije vodom. Što više laktodenzipatvoreno treba
na
metar
dnu prema to znači prema dobrano
tone
jeko, tada je
kantice
za
mli-
broju s vodom. patvoreno Kada bi bilo mlijeka patvorenja vode sabirači dodavanjem mlijeka bi ni trebali »vagati« prije preuzimanja. Dobra kakvoća u sabiralištu mlijeka Oborovski Novaki mlijeka zasluga je sabiračice i Š antić Marije njenemarljivosti svakodnevno »važe« jer mlijeko prije preuzimanja. a
28
ili 25
ne
—
ne
“
NOVA
KNJIŽICA O GNOJIDBI
u Tek »Gnojidba jejedan najvažnijih pra-: činitelja biljnoj proizvodnji. vilno može i dati očekivane: ishranjena biljka ispoljiti g enetski svoj potencijal rezultate. U sa 30—70% formiranju u ukupnogprihoda g nojidba učestvuje ovisnosti i ostalim o kulturi uvjetima proizvodnje. Kroz ovu naš i knjižicu osprogram predstavljamo proizvodni dajemo novne za napomene na osgnojidbu najvažnijih poljoprivrednih kultura, 20 novu terenskih Želimo da godina istraživanja. naglasiti detaljna uputstva dati lokalni mogu više sa o stručnjaci koji raspolažu podataka tlu, k limi, kulturi se i ostalim činikoja proizvodi, hibridu, sorti, namjeniproizvodnje
od
a
U
ovim
a sa da se preporukama p olazi prosječnih uvjeta, željom tlo ovakvom ne Problem gnojidbom osiromašuje. gnojidbe organskim g nojivima neće biti razmatran u (stajnjakom) posebno ovojknjižici
se
od
89
—
--_.-—--—
——
———
wo
-
a.
neophodno uzgojpovrtŽelimo gnojivo naglasitijeorgansko ostai svim u kultura nih nasada, višegodišnjih posebno osnivanju kultura, te povestrukture i doći će dobro lim tla, poboljšanje očuvanje biljkama tla. aktivnosti mikrobiološke ćanje ih ima nego elemenata hranivih tiče se u 20 40 putamanje stajnjaku Što raznakon tek su a mineralnim u potpune — biljkama pristupačni gnojivima, visokih za to a prihoda. postizavanje nedovoljno gradnje, je može grupe Naš program gnojiva: dvije podijeliti ukupniproizvodni dušična A gnojiva pojedinačna NPK B gnojiva kompleksna Vaše za dušičnih Od A proizvodimo: potrebe gnojiva da
samo
za
a
za
u
se
—
—
1.
KAN
—
2. UAN
—
3. UREA
Sa
ova
različitih
—
27%
N
31%
N
46%
'
N
tri dušična
gnojiva
mogu
biljnih
vrsta.
se
potrebe zadovoljiti za
dušikom
kod
50%
amid-
vrata.
sadrži
oko
koje gnojivo UANnešto u može se dušika. oblika 25% primjenjivati nog, Zbog toga nitratnog otopina' ovisi o prokoličinama i većim produženo djelovanja njegovog jerjevrijeme to bistra što mu tlu. Osim u cesima prednost je je povećanekoncentracije a svim može se tekućina, koja primjena prskalicama, primjenjivatipostojećim tronačin te na većinom sa se smanjuje pesticida, taj Miješa jejednolična. škove primjene.moderno koa prve dušično visokokoncentrirano 3. UREA gnojivo, je Kutini. u 1968. su ličine u nas proizvedene godine 1 600 U dušika. oblik amidni sadrži Urea gdjepadneispod područjima brazzimskom može m! na oborina zaoravanjem primjenjivati godišnje obično u se gnoklimatskim ostalim U dom. startnoj primjenjuje područjima ovisno tlu da Osnovna u ili dugo, djeluje karakteristika je jidbi prihrani. često faktorima klimatskim i opskrbu optimalnu o mikrobiološkim osigurava različitim u kao uree i koristiti Može se rasta. tokom dušikom otopina biljaka i lista kulturi. ovisnosti o u od preko -— Djeluje koncentracijama0,5% mi-* dušika. maksimalno mogućnost način se Postoji iskorištenje 30% postiže taj konu ako te se svim sa uree dozvoljenim daje pesticidima, otopine ješanja Kod rezultate. graodlične i promjene daje otopljena potpuno centracijama obavezno mora se ako tlo unijeti nulirane uree, pokrivačem, biljnim p od nije dušika u obliku do došlo bi zraka ne iz dodiru kako gubitka u vlagom tlo, kod kao Urea zaoravanja se pogodno gnojivo posebno preporuča amonijaka. huubrzava i ostataka proces tvari većih količina dr.) jer organskih (biljnih mifikacije. 2.
—
dušično
tekuće
je
—
,
se
a
u
na
u
90
sa
--
se u količinu vode određenu Otapanje polako sipa adekvatna i uree se količina lagano miješa. B gnojiva NPK služe za svih Kompleksna cjelovitu gnojidbu poljošumskih i nekih novih kaprivrednih kultura, površina ribnjaka. Izgradnjom asortiman različitih fiziINApaciteta proizvodi najširi gnojiva kalnih i osobina. kemijskih Petrokemija uree
radi
se
tako
da
—
—
Omjer N? P,O,K,O 13 :l1
hraniva
sE
4:12:44
(bezklora) 5:20:30 (bezklora) 5:22:35 6:18:36 6:26:26 7:14:21 (bezklora) 10:20:30 10:30:20 5:14:35
13
:7
l4_:6
1:43
:
13
14,3
_
13
s
:6
4,3
l2 12
7
:3
_
:3
:2
11:11:16
l:11.
13:10:12
10,77: 0,92
15:15:15
lil.
:1
18:
10,5
:
9: 9
Ovako
širok
:15
0,5
predstavlja proizvodne mogućnosti naše tvornice, različite karakteristike isformulacija pojedinih pružaju mogućnost p ravilne hrane svih vrsta. biljnih Kada bismo analizirali hraniva NPK u gnojivima bipojedinačno mogli konstatirati smo slijedeće:
Ovajasortiman i prema
rokovima
asortiman
obzirom
na
sadržaj pojedinih
hraniva
primjene 1. Formulacije posebnopogodne u
više
za
NPK
4:12:44
NPK
5:20:30
NPK
5:14:35
NPK
5:14:35
NPK
5:22:35
NPK
6:18:36
NPK
6:26:26
NPK
7:14:21
grupa.
meliorativnu
i
možemo
podijeliti
jesensku gnojidbu
91
2.
ili startnu
predsjetvenu
posebnopogodne Formulacije
za
N:P:K
7:1421
N:P:K
10:20:30
N:P:K
10:30:20
N:P:K
11:11
gnojidbu
16
N:P:K
13:10:12
N:P:K 3.
15:15:15
prihranu:
posebnopogodne Formulacije
za
—
N:P:K
15:15:15
N:P:K
18:9:9
Ovo
su
napomene,
osnovne
samo
a
različitim
sasvim
donosimo
uvjetima
bilja. gnojidbe programe Osnovne kompleksnih gnojiva: prednosti sadrži tri hraniva svaka sva granula gnojidba, jer ujednačena načenom postotku hranivih elemenata veći sadržaj i jeftiniji transportprimjena kod bit će naznačene karakteristike Ostale gnojidformulacija pojedinih be kultura. pojedinih domoći sa bazi asortimana će proizvoditi gnojiva INAi mikroelemenata. zaštitnih sredstava datkom Petrokemija kultura Iz poljoprivrednih Gnojidba važnijih priručnika:
određene
u
—
naz-
—
—
na
IMANJA
SPECIJALIZIRANA ZA MLIJEKA
STAJE ZA SEOSKA PROIZVODNJU
mlijeka najpoproizvodnju imanjakoja specijalizirana slobodni krava muzara. slobodni su uzgoj Staje uzgoj voljnije staje krava olakšavaju produktivnosti, utječu povećanje značajno način te kodnevne mlijeka. Taj gojeproizvodnje poslove,higijenu potrebne i kod krava muzara posljednje vrijeme. primjenjuje nja uvoditi kratko se skoro 15 u sa stajalište počelo Sloveniji godina Prije kanalom za rešetkastim sa i kombinirano Grabnerovim odstranjivezanjem učešće takvim iako iz živog s manjilo stajama ' Međutim, vanjegnoja staje. stoke Problemi su stočara. način očekivanje nijeispunio držanja rada, ovaj ni bile Nisu vimena. i radi nogu rijetke papaka, ozljeda javljali najčešće Naodržavati bilo teško vrlo sisa, higijenustajama. potrebnu je ozlijede na bila teškoća stajalištu. jemužnjakojai odvijaZavod jveća Ptuiz veterinarstvo za navedenih svih Radi poteškoćaproblema da odlučio spremni koji područja, proizvođačima toga zajednici je ja Odlučio uđu u iskustva da kooperaciju. institucije znanjem oplemene svoja krava muzara specijaliziraimanjima držanja s lobodnog uvođenje 20 i više krava. nim mlijeka proizvodnju sa krava muzara da kod ukazalo iskustvo držanja slobodnog Njihovo je slobodbi Da navedenih od mnoge moglaprimjeniti otpadnu. poteškoća prije izradila krava muzara plan kooperacija je u vjetima, svojim držanje U svih te 30 sa projektiranju staje objekata. potrebnih boksova, ležaja staju mnogo obzir uzeti trudili su gdje njihovim imanjima, koji uvjete i radom vlastitim izvode radova materijalom. proizvođači Za
seoska
za
su
za
za
sva-
na
muzara
nas
se
se
u
u
se
u
a
se
se
su
sa
u
na
za
za
za
u
no
—
se
92
u
su
na
LP
-—_—-—
—
=...
=
oo
o
man
'
Staje ležaja dugaje boksova veličine 220 x 115 cm. boksova od žesu ležaja pregrade Pod od ilovače ili Na cementa. tu ljeznih cijevi. jenapravljen nabijene podili rezane slame. Između dva reda bokloguprostiresloj (15cm)piljevine i ulaz oba reda na nalazi u kanal sova, 2 m širok se mjestugdje boksova, i 2 m dubok. Kanal od betona dužine prekriven gredama prenapregnutog je 2 m, širine visoku 10 cm, 15 cm. Grede kako bi po 4 cm, su udaljene gnoj kroz otvore kanal. Hranilište u sredinom i hodnika padao kojeprolazi staje za široko 3 m, a kanal dubine 2 m. Kanal hranjenje je ispodnjegaje je 2 m Grede su s hodniprekriven dugačkimgredama. postavljene paralelno kom za a leže na nosačima. Na strani hranjenje, poprečnim svakoj srednjeg reda boksova nalazi se stoku od 155 cm, za oba hodnika. prolaz koji p ovezuje Na tim nalaze svake se sa strane korito za veličine 40 x prolazima pijenje 200 40. Korita su za nivoa voda. opskrbljena plovcima održavanje Između hranilišta i hodnika za 3-4 nalazi se prehranjenje (širokog m) stoka u se iz stoka a zatvori, se može po grupama grada koju nje ispustiti ili pojedinačno. Svaka krava ima 65 cm za kod Hodnik svojih hranjenje jasli. prostora za 15—25 iznad nivoa cm hranilišta. Jasle široke su hranjenje podignut je 40 cm i duboke 5 cm. kanalu se u 200 između Gnoj sakuplja (volumena m?) dva reda boksova. Kanali su međusobno Gnojnica povezani u.pravokutnik. kanalu može u kružiti kanalu u jer je ugrađen mješač (traktorski). Gnojnica odvodi se vakum i odvozi i na pomoču pumpi njive pašnjake. Na muzilište. su konstrukkrajustaja izgrađeno je Dvije mogućnosti muzilišta. Može muzilište se 2x2 široko ciju izgraditi tipa stajališta, koje je i duboko 3 m m. sa
30
boksova
—
27,6 m, Između
—
a
široka
14
m.
Ima
dva
reda
se
x
.
za
7,5
Ako
da
na muvjerujemo povećati, zilište kost« sa 2x 4 strani. U tom na muzilište »riblja stajališta svakoj slučaju i široko m 5 Kod 7,5 muzilišta muzemo sa prvog muzne dugo je tipa dvije kod a četiri muzne Kod injedinice, drugog jedinice odjednom. drugog tipa nešto veća. vesticija je Kršev Lj.
će
se
stado
uskoro
treba
se
odlučiti
m.
VRIJEME | bio vrlo
čan
Svibanj je i kišovit.
POLJOPRIVREDA
U SVIBNJU
promjenljiv, prohladan, oblačan, pretežno
slabo
zraka
sun-
Temperatura (srednja dnevna)jakoje osobito II i III dekadi. Kretala od 6—21'C. u se ispodprosječne mjeseca dekadne iznosile u su 15%C u I i II dekadi 14,5 — Srednje Slavoniji temperature i III oko 15 te bila za oko 15,5— (srednja mjesečna 'C, je 1,5%C ispod u I II i dekadi III 14— u sjeverozapadnoj Hrvatskoj prosječne); 13,5— 16*C Lici u I dekadi II i III 11— u 15,5%C, (srednja mjesečna 14— 10,5— 14,5%C I dekadi te u II 14—17C III 14—18%C u 12'C, primorju (srednja 13— mje14,5%C); 11*C, sečna bila u te čak i za 14— Dalmaciji 1,5— je sjevernom primorju 17C, za 3— 17'C, ispodprosjeka). 2*C 3,5%C oscilirala
i bila
kroz
2/3
—
93
bila od
(uporastu je jeosjetno temperatura bila samo na kada od 8—14. osobito inače u pala 16, 19. i V, je padu, 20temMinimalna 5—8. bilo samo dana 27-29*C. Dizala na se 9—11'C. Toplih je og, do dane neke tlu u 5—14C od većinom kretala se padala (pri je peratura blizu 0*C). oko II dekadi I i osobito u po svega vrlo bilo Sunca (uSlavoniji malo, je /Hvar 110—200 oko 180 u 50 sati, 230/). (u primorju svibnju 75— trećoj tri dekade bila u sve ispodprosječne. Insolacija je 80), obalnom osobito u bilo pojasu. dosta, je Pojačanog vjetra većinom iznosila u zraka Relativna Slavoniji mjesečna) je (srednja vlaga 75— s i 28—31 21—24. dne 17—18, 9—12, 14, učestale Kiše 1, 2, 6, su (dana 77%. Oborina dosta. bilo I bilo 1 mm oborinom je grmljavina je 12— preko je 90—150 većinom mm, u sjeverozapadkrajevima 18). izmjereno sjeveroistočnim V. mm 70— 216, i 170—300 nim 80—100, (Senj primorskim 160 jugozapadnim iznad dosta Bile su Luka prosječnih. 34). nižim težim osobito na znatna Učestale položajima tlima, vlagatla, kiše, i sunca odnosno velika iu pad pa pomanjkanje naoblaka, mikrodepresijama, završetak i (kukuotežali su, proljetne sjetve produžili prekidali temperature i i repe, pa okopavanje ruza, prorjeđivanje povrća, repe); suncokreta, soje, loze vinove kultura i protiv korova, protiv prskanje dr.; krumpira kukuruza, osorast i te kultura, proljetnih peronospore; razvoj nicanje, d jetelina, košnja te došlo i do propadanja, i bito kukuruza presijavanja Mjestimično je povrća. došle za dobro kiše su u S strane, kukuruza. nicanje padanja početku druge herbicida. i mineralnih te i rast kultura, djelovanje i Bačke gnojiva —B. Manastir V 23. u Dne (Valopovo Belišće — dijelu Baranje velike štete, u najviše vinograBaranji — nanijelo je nevrijeme Sombor)olujno varirala
I maksimalna
3—7,
:
Ž
“
'
dima.
J.VUKOV
Izvještaj sa
sajma
TAR
CENTAR
POLJOPRIVREDNI
rasplodnih
E
RJ
STOČARSKI
Ime
Prigojni Težina broj jun. i klasa
i mjesto
broj uzgajača 1.
Bičak
2.
Bičak
3.
Holeček
Ivo, Lipovac Ivo, Daruvar
kg =
11636 640/Illa 11615 625/llla
*
Postignuta Ku pec cijena 166.000.—
11697 565/II 630/IIla 164000.— 11520 160000.— 11498 600/II
7.
Bajić Milan, Doljani Doljani Stojković Ilija,
8.
Krnjić Bosiljka,Daruvar
11420 620/Ila 169.000.— 11582 550/Ila = 149.000.— 11495
5.
=
163000.—
Vinko, Lj.Selo Haček Veno, Daruvar Rad Vlado, D. Sređani
4.
Vel
Kutjevo
Zdenka, RJ Daruvar Zdenka, RJ VeL Zdenci
Zdenka, RJ Daruvar Zdenka, RJ Daruvar
174000.—
Zene. enci
RJ
Vel
.
zaenci
reenci 11539 585/11157.000.
RJ
VeL
11558
<
Marijan, Daruvar
&Ovia
Zdenka, enci RJ
Vel
Novotni Novotni
Daruvar
RJ
Marijan, Daruvar
9. 10.
695/Illa
Zdenka, RJ
PPK
153000.
,
6.
17. 4. 84.
eat
Redni
održanog
pasmine
junica simentalske godine u Daruvaru
_"_—|>;o
..._.——RCK
SELEKCIJSKI
550/IIla
148,000. — —
=
>.
nl
2
i
12
Stjepan, Lenća.Franjo, Trojeglava
13.
Domović
14.
Domović Domović Siruček
11.
15. 16.
Ivanović
.-—_.-
21.
Bradešić
_—
Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ
—.
*-—-
Daruvar
635/II178000.— Daruvar 4888 640/II 4910 167000.— Daruvar 635/II 580/Ila Daruvar 161000.— 4892 Daruvar 154000.— 4207 570/II154000.— Daruvar 11674 570/II = RJ Vel 3183 510/II142000.Zdenka, enci
Stanko, Dežanovac Stanko, Dežanovac Kazimir, Dežanovac Ljudevit,Končanica
Kovač
a
—
142000.—
4913
“
20.
....-
...
.
535/11
4916
19.
18.
2
G. Polje“
Jakopec Drago, V. Maslenjača Zdenko, Ivanovo S. — Franjek Franjek Zdenko, Ivanovo S.
17.
o
o
167000.
Daruvar
—
3183 570/II154.000. aaenci
RJ
—
VeL
3381 540/TI RI. Vel 3332 555/II151.000. zemle
Karlo, G. Kovačića
Zdenka, RJ Daruvar
148000.—
Stjepan,Pavlovac
—
en
22.
Buđina
Martin, D. Kovačica
23.
Vučković
Mirko, V. Zdenci
3300 585/II157.000. mre enci
RJ
—
VeL
11587 — Zena. PPK 160000.— Kutjevo 7259 595/I RJ Vel T287 575/II155.000. Zoenja, enci 465/IIla
131.000.
RJ
Vel
RJ
Vel
en
24..
Basara
25.
Kolar
26.
Bogoja, V. Zdenci Mato, VeL
Zdenci
—
<
7937
Krupski Vlado, V. Trnovit. Margetinec Mirko, V. Trnovit.
10386 565/IIla =151.000.— = RJ Vel 10496 naenci RJ VeL 10450 655/II171.000. Zaenka enci
Vojković Ivan, Kajgane
575/Ila
pram
160.000.—
en
>
27. 28.
530/Illa
—
Mirko, V. Trnovit.
Margetinec Mokoš 30. Đuro, Ladislav = "Žunac Mato, V. Trnave 31. 29.
Zdenka, RJ
144000.—
Daruvar
—
10495 540/TI RJ VeL 10418 565/11153.000. Zdenka, Zdenka, RJ
148000.—
Daruvar
—
:
e
32.
10425
Žunac Mato, V. Trnave
630/Ila :
33.
—
Marković
11672
Ivo, St. Plošč.
575/Ila
—
171.000.—
zine
Kad
kažemo
Vel
en
160000.—
Zdenka, RJ Daruvar Mr
PROŠIRENE
RJ
Milan
Bolić
VENE
proširene pomislimo je nekle i i šire. se tu vene najčešće ispravno, jer Međutim, proširene mogu i se koži trbuha itd. Mi ćemo danas jednjaku, pojaviti prsima, želucu, razmatrati velik vene na od ove i nogama, proširene brojljuditrpi jer pojave, od samo i one Ovo se nego tegobakoje donose, zbogestetskog izgleda. odnosi vene
odmah
na
vene
nogu,
što
do-
vene
na
ne
naročito
Vene
na
krvne
žene.
žile
koje periferije tijela Postoje i duboke U ilinekih vene. u površinske slučaju otkazivanja cirkulaciji smetnji krvi površinskim (proširenje tromboza) njihovu funkciju preuzimaduboke biti i sekundarna. vena Primarno mogu Priširenja nju primarna vene. kod onih vena se slabost proširenje pojavljuje ljudi kojiimajunasljeđenu Tako nekim tu češće nalazimo. Oko postijenke porodicama pojavu lovice svih sa tu slabost Ako su vena. venama, ljudi proširenim naslijedili tim defektom sa ima takovu da veći mora čovjek nasljednim prirodu posla dio dana onda te na krvne žile tlaku krvi nogama oslabljene stajati popuste i u Tom naročito su proširenje. njima nastaje neugodnompojavom pogođeni su
u
odvode
krv
sa
u
srce.
venama
vena.
u
95
—-
rr.
—
itd.
kondukteri
teške
terete, trgovciljudikoji konobari,frizeri, muškarci. češće do dva tri su nego Žene pogođene puta nastala kao su Sekundarno vene su ona posljeproširenjakoja proširene lokalnih kao vena bolesti različitih dica srca, upala (tzv. posljedica pluća, bolesti tiinfekcioznih lokalnih ciroze tumora, zatim pr. (na flebitisa), jetre, itd. trudnoće fus),poodmakle tuže u na se venama nogama, sa najčešće napetost Ljudi proširenim i nakon naročito uzduž i bol umor vena, Mogu dugog stajanja,oticanjenogu. biti Svrbež može ili svrbež. da pa češanje intenzivan, bockanje žarenje, osjete Sve kože. te ekcematoznu može i upalu tog područja grebanje provocirati živi sa venama česte i velik tako teškoće nisu godinama proširenim broj ljudi bezazlena nisu Međutim vene bez neki većih pouvijek proširene problema. i nastati su su mogu najvažneugodne ozbiljne. Koje java.Komplikacijekoje tako Na redu to U vena. i prvom mjestu je upala nije najčešćekomplikacije? krvi može i takav krv može se jedan ugrušak zgrušati(tromboza) upaljene trenutačnu smrt. ili mozak i uzrokovati krvi srce, pluća dospijetiputem Sliteške ostati takav Ako m ogu posljedice. ipak trajne inzult, čovjekpreživi vena. u na rana području proširenih koži, jedeća komplikacijaje stvaranje nekom traumom izazvane većini su Ove rane, (udarcem noge slučajeva, Polako i iznad Koža ili vena stol o proširenih ranjiva. je stanjena padom). da Potrebno vena biti i opasna krvarenja. jenapomenuti sljedicatoga mogu krvi treba biti i može privremeno zaustavljanje prsnuti spontano. Zavoj od krvne venama u periferije cirkulacije je postavljenispod rane, jersmjer isrkvario da Poznati su srcu. prema zbog nepropisno poslučajevi je čovjek stavljenogzavoja. razmotriti biti će možda Ako veoma su vene potrebno jako proširene, Inače se ne se puno posao sprovodi liječenje gdje stoji. prekvalifikaciju ili kirurškim ili elastičnih putem. Operacijom čarapa povoja nošenjem metode također vene. takozvanog sklerozi-, još Postoje odstranjujuproširene može metoda Ova se venu. u samu vena sprovoditi injekcija pomoću ranja do od zahvata svih ovih Rezultati i u variraju pacijenta ambulantnoj praksi. takvih Kod ponovo, ljudi, p roširene pojave izvjesnogbroja pacijenta. konzultirati treba svakom U nakon vaskularnog slučaju početnog uspjeha. i kirurga dermatologa. možemo venama onima Na preporučiti kojinaginju proširenim kraju, dana tokom navrata više masažu dosta nogu, odmaranje sporta, šetnje, ishrana (vipravilna nogu lagano podignutom položaju,higijenskecipele, kod ili elastičnih i znakova prvih povoja čarapa tamini,bjelančevine) nošenje proširenja Vaš liječnik dižu
kuhari
u
u
za
:
u
se
vene
se
'
u
u
1
vena.
> UREDNIČKI
UREDUJE
Šime
Dapo,
dipL
Erhatić,
Nada
vet,
dipL
inž,
Franulić,
Dragutin
ODBOR inž,
.-“_-.d_d_r]r_odorlrvlolrolež>a*eael' Jelenić,
Petar
dipL
inž,
Tomislav
Ilica
31/III,
Kolak,
dipl
.
inž,
Ljubešić,
Josip
Clavni
i
odgovorni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
urednik: Nada
dr
Berislav
Zlatko
Majić
dipL
Mašek,
SOUR
mljekarskih
Udruženje
radnika
pretplata zaprivredne TM, Zagreb »Vjesnik«
vet.
Rašpica
organizacije
Mjesečna Tisak:
inž,
dipL
—
OOUR
SRH.
Uprava
Zagreb,
i uredništvo:
iustanove 18000 dinara, za a
proizvođače
mlijeka
teL
424-420
800
dinara.