Mljekarski list 6-1984

—--

o

TELETA

ISHRANA

bređosti

vrijeme roditelji lako će i se i dobro biti tele će kod telenja živahno, bila razvijeno pravilna, se i normalno života nove r azvijati. dalje uvjete prilagođavati na i danima najbolju U predstavljaju mlijeko mljezivo telenja poslije prvim dvostruko ima ili tele. mlado prvo hranu za i mlijeko Mljezivo nezamijenjivu lako su proOsim od više mljeziva bjelančevine mlijeka. toga bjelančevina u i brzo i lako se teleta. mladog koriste organizmu bavljive otstvara veću i istovremeno ali tele brzo raste, Sa tim bjelančevinama veoma bazi bolesti na raznih je Zbogtoga infekcije. protiv organizma pornost raznih od zaštitilo bi se infekcija. tele kako mljezivo posiše važnoda se života teladi baš prvm događa mjesecu uginuća postotak Najveći inod raznih zaštitila time se kolostrum što telad radi i posisala nije toga Ako

teleta zdravi

su

i ako

ishrana

je

krave

za

u

u

1:9. Sada

odnosu

se

sve

više

koristi

suha

sirutka

i to

u

koji pripravcima

mlijeko. zamjenjuju koriste razne da se punog više sve Danas mlijeka umjesto praksa je zamjene mlijeko. odmah Zateladi mljeziva. poslije Na ishranu zamjenommože prijeći što sastavu punom i kvalitetna mlijeku. po mora za sličnija biti mjena mlijeko dana sa desetak hrani tele nakon Obično se mljeziva punim mlijekom, Kvalitet zaza ishranu na mlijeko. a onda zamjenom prelazi postepeno od su sirovina kvaliteta i od zavisi vrste kojih prvenstveno mjeneza mlijeko tvari. od zatim a hranjivih pojedinih sadržaja izrađene, normalno

za

se

-

se

82,

+

Osnovni

obrano onda suha sastojak pa zamjene mlijeko, do 20%.

Veća količina sirutke izaziva . sirutka, Tele koje stavlja proljeve.

U četiri života prva ne može ne iskorištavati ostale pa tjedna još preživa, i ukoliko ishrani kose Ugljikohidrate pa (osimmliječnogobičnog šećera), takova hrana telad ne može risti i iskoristiti dolazi do smakoju razgraditi i do njenja apetita pojaveproljeva.

U ishrane teladi koriste se razne se prelaznom periodu smjese k oje đusobno sastavu i po razlikuju hranjivoj vrijednosti za mlade teladi su i Najkvalitetnije smjese prihranjivanje predstarteri starteri. Te služe mlade teladi suhu smjese prvenstveno privikavanje hranu i biti ukusne i lako zbogtogamoraju probavljive. u obroku teleta starteri Štojemanjemlijeka sadržavati više trebaju bjelančevina i to što U startere lanena se i kvalitetnijih. najkvalitetnije stavlja suho obrano brašno i slična krsojina sačma,oljuštena zob, mlijeko, riblje mora

biti suho

se

u

i

me-

za

miva.

na

:

Period

ishrane

i dužina mlijekomzamjenomza mlijeko njegova trajanja zavise od brzine ostalu hranu. na organa prilagođavanja probavnih Tele kao ima i želudac. U preživač predželuce vrijeme t elenja dovoljno želudac samo dok su jerazvijen mnogo (sirište) predželuci slabije razvijeni i ne sadrže i važni su za voluminozne bakterije mikoorganizme koji probavu hrane. biljne U četvrtom starosti kod teleta već dobro su mjesecu predželuci razvijeni krme. i preuzimaju potpunoprobavubiljne Pravilnom tehnikom ishrane može se i na razvoj p redželudaca prelaz hranu normalnu za ubrzati. Što i postepenijim uobičajenu preživače ranijim obrok krma i u uvođenjem stimudrugih (osimmlijekazamjeneza mlijeko) lira se brži i time i razvojprobavnafunkcija predželudaca iskljuranije iz obroka i čivanje mlijekazamjenaza mlijeko.

Prema telad treba odbiti što i to starosti 3-4 To se tome, ranije tjedna. može ako telad zdrava i ako imamo kvalitetan starter. postići je Ukusan i kvalitetan ili starter teladi davati mogu predstarter početi već deseti dan. Starter se postepeno povećava, mlijeko Prije smanjuje. a pottele obično dnevno punog do 1 startera i do 1 odbijanja jede kg kg kvalitetnog Sa 8 starosti tele kvalitetnom sijena. tjedana podmiruje svoje p otrebe smjei som telad ali se po ako sijenom.

Sijeno se jede volji, ono može ograničiti obrok trave ili silaže. dobije svježe Svaka hrane biti mora kroz 8 kako promjena postepena, najmanje dana, bi se na hranu novu i probavni bez organi priučili iskorištavali jepravilno, ikakovih i poremetnjioboljenja.

i

'

a

u

se

<

|

Mr

Mato

Kvaternik

NOVOSADSKI.

I

—————————_

————oo—

SAJAM 51. međuna-

tradicionalan svibnja je insve obuhvatio grane I ove rodni gotovo je godine poljoprivredni sajam. prou poljoprivrednoj suvremenoj sudjeluju p roizvodima kojesvojim dustrija da treba upozoriti p oljopriPosebice najveća Sajam novosadski je izvodnji. zato ga i razgledati izložba u temeljitije vredna nemoguće Evropi gotovoje danu. jednom izložba razvoju bila »Zemlje tradicionalna Posebna je Sajma priredba a posebice zemalja, ove broj najveći hranu« okupila za borbi u kojaje godine vlastite prograu svoje pripremaju one bile koje su razvoju zapažene zemlje za tvornica presa izgradnjom proizvodnje poljoprivredne me unapređivanja radu proizvoda. poljoprivrednih i prehrambenih s trojeva, i poljoprivrednih Draž trebalo Sajma je ocjenjivanje 40 dana je jer trajalo je i ocjenjivanje Ovogodišnje opreme proizvoda.

150 ih stručnjaka. a najboljih 3000 ocjenjivalo je predmeta približno Izložili ocjeniti vrlo mali bio goveda. izloženih broj Na je Sajmu ovogodišnjem U

od

Sadu

Novom

11. do

20.

1984.

u

u

ABC

Murske 800 ugovorio kupovinu

Pomurke

junice, rasplodne jepodatak, je i Plitvička PD jezera Sobote park Nacionalni otkupio tefan Veterinar s Slovenije. područja tog junica rasplodnih da

sve

izložene

Junice

84

ABC

»Pomurka«

iz Murske

Sobote

Bac

iz

iz Murske

O

samoj

izložbi

najbolje 15.

1984. se svibnja koji možemo

doznati

sajamskog izdanja »Poljoprivrednika« od tiska Novom Sadu Prepričaćemo .neke članke: b. »Namirnice turiste« direktora prema rječima »Agrokooperative« sastavu novosadske tokom kojaposluje dana »Agrovojvodine« sajamskih bilo više susreta o Zadru je prodaji poljoprivrednih proizvoda Splitu, Rijeci, te novčanom u ulaganju togturističkog područja proizvodnju prehrambenih u proizvoda Vojvodini. domaćih i do»Obilje strojeva« ovogodišnji Sajam prikazao obilje je maćih kako vrstama tako i po Po po izložen strojeva kategorijama. prvi put domaći malim traktorima. r epe Posebice je stroj vađenje namijenjen je za od do mnogo uređaja kukuruz, kombajna mlinova. Zapaženajei nepotrebna tvornice one se na konkurencija! programe Brojne prihvaćaju koji tržištu traže te se tako ili istodobno najviše jedan stroj uređaj proizvodi nekoliko tvornica. a

za

iz u

—

u

o

—

za

u

»Dan

saveza Ratko knjige« predsjednik Zadružnog Jugoslavije drug Svilar otvorio 15.

Dan Na bila izložba je svibnja knjige. Sajmuje zapažena stručnih knjiga. na Sadu »Čitaoci »Kmečkogglasa« Sajmu« Sajamu Novom posjetili slovenački čitaoci i dobri Tako poljoprivrednici vjerni poljoprivrednici. čitaoci su nakon 20 bili p o »Kmečijskog glasa« drugiputa, godina, Sajmu.

Tom su razne u prilikom posjetili poljoprivredne organizacije Vojvodini.

—

'

—

su

—

na

s

io

vje oj

dd tinbo

dat

;

Zok doan do

Ta a

$

DI

Izloženi

aparat

»Infralyzer« »Technicon«. tvrtke

-—_—

»Sombole-

proizvod prikazan je prviputa novih To »feta«. sir da« mljekari uređaja proizvod je punomasni bijeli preramekih sireva, mogu Somboru koji bijelih, punomasnih proizvodnju dnevno. litara diti 25.000 mlijeka bio izvoza« na organiziran Sajmu je jugoslavenskog »Unapređivanje Auizvoza seminar o mogućnostima dvodnevni proizvoda poljoprivrednih za radne ima Seminar i Švicarsku. grupe Svedsku Norvešku, Finsku, striju, i alkoholna i voće ribu i poljoprivredne pića meso, duhan, povrće, divljač, strojeve. ovona izložio SAD iz »Technicon« sekundi« dvadeset »Analiza za je saznati sve od 20 sekundi može u roku kojim Sajmukompjuter godišnjem ili neki zrnima žitarica, postotku količini drugi bjelančevina masti, vlage o parametar. redakNa kunićima« organizirala koju izložbi, je nagradnoj »Jagma od kunića u dana već prvog lista »Dobro vrijednosti prodano je jutro«, cija dinara.

300.000 približno i na treba zaboraviti da ne Sajam! ovogodišnji jesenji Upozoravamo ZM sir«

»feta«

»Novost

novi

po

—

u

u

za

:

—

u

—

se

u

'

za

ODRŽANA

—

ZADRUŽNOG SKUPŠTINA IZBORNA SLAVONIJE | BARANJE

SAVEZA OOK-a

i

organizacija, predstavnika broja većeg prisustvu savidova Zadružnog predstavnika poljoprivrednika, organiziranosti drugih izborna održana PK i veza Zadružnog Skupština drugih, je ZO, SK, Hrvatske, o o radu Na Izvještaj Izvještaj Saveza, Osijek. Skupštini jeprihvaćen i 1983. g, Programrada i rashoda Financijski prihoda planu financijskom Savei te Izvršni novi izabran 1984. g, za tajnik predsjednik odbor, je plan zadružnih

U

saveza

za

Za.

86

repe, 20% Individualni

73%

suncokreta, svibnja, goveda mlijeka. sektor i zauzima Hri SR Slavonije Baranje značajno mjesto 65% 75% 95% šećerne 100% repe, vatskoj pšenice, kukuruza, suncokreta, 54% tovnih 20% tovne itd. svinja, junadi Obradive 10 40.000 površine posljednjihgodinasmanjenesu ha, ili 40.000 tona 20% kukuruza za proizvodnja pak povećanajepšenice 120.000 tona ili 45% itd. i krava individualnom na sektoru Smanjenje broj 10.000 za a 30 litara za ili 70%. komada, otkupmlijeka povećanje milijuna tovne 20.000 komada ili za za 100.000 za Broj junadi povećanje 70%,svinja komada ili 30% itd. tovnih

68%

tovnih

i 77%

u

—

u

za

za

više.

DoUkupniprihod je milijardi hodak 360 ili 55% st. sa fondovi 72 sa din. st. ili milijardidin. više, milijarde više.

Znatno više fondovi i dohodak su zadru38% porasli poljoprivrednim li OOK-a iznose: gama nego i OOOK Poljoprivredne zadruge 3,6 18 Fondovi Dohodak 12,1 8,9 realiziran

3.170

sa

st. din. ili za

57%

u

u

'.

|

i vidova Organiziranostbroj organizacija, drugih kao i neznatan udruženih te u organiziranosti, broj proizvođača organizacije na više li Relativan nego pojedinim područjima je zabrinjavajuće. je pojam što to »udruženi Tako na poljoprivrednik«.je području je o pćine: Beli Manastir 10 udruženo domaćinstazadruga 19,5%poljoprivrednih

zadružnih

—

OOK-a

u

—

va

—

—

DonjiMiholjac 5 OOK<-a Đakovo u

OOK- udruženo8,11%domaćinstava i 2 udruženo domaćinzadruge 29% poljoprivrednih a

4

u

stava

—

Našiceu 4 OOKstava a Nova u

1

Podravska

Slatina

u

Gradiška

—

—

—

domaćinzadrugeudruženo6,4%poljoprivrednih

i 2

1,84%domaćinstava zadruge Orahovica 1 OOK-a u udruženo domaćinstava poljoprivrednih 218% 5 OOK-a i 1 zadruzi u udruženo domaćinOsijek 7,31% poljoprivrednih stava OOK-a

1

i 2

OOK-a

udruženo

udruženo

7,75% je Slavonska 5 OOK-a u udruženo domaćinstava Požega 16,7% je Slavonski Brod 3 OOK i 9 poljoprivrednih i veterinarskih stanica udruženo je3,7%poljoprivrednih domaćinstava 1 OOK-a udruženo domaćinstava Valpovo je3,7%poljoprivrednih Vinkovci 4 OOK-a i udruženo domaćinstava 1,9 zadrugu je Vukovar 5 OOK-a i 3 u udruženo doma6,89 zadruge je poljoprivrednih ćinstava domaćinstava

u

'

u

—

—

—

—

u

Županja —

u

u

1

OOK-a

udruženo

va.

U

svim

tim

je 1,43%poljoprivrednih domaćinsta-

i organizacijama djeluje stručnjaka (agronoma a što ih ukupnepak poljoprivredne veterinara), površine posjeduju poljopri-, vredni dostižu 347.000 što znači da na otproizvođači ha, jednog stručnjaka 2981 ha U Savezu komunista na 1% indivipada svega površina. regiji, dualni proizvođači.

radi

i

120

su

87

__—--

m

gnojivima, posebno poljoprivrede, opskrbljenosti faktora od momentu ovom unapređivanja jedanje limitirajućih daljnjega proizvodnje namijepoljoprivredne Organizacija proizvodnje. poljoprivredne mineralnih sirovina za gnouvoz izvozu, proizvodnju neophodnih njene meza rezervnih te zaštitnih guma, poljoprivrednu dijelova sredstava, jiva, alternativa zadružnih unapređenja jedina j e organizacija, hanizaciju putem poljoprivrede. neznatna Problemi ulaganja proizvođača, neposrednih obrazovanja slabo resursa, uređenje prirodnih proizvodnju, korištenje poljoprivrednu sekunkorištenje s jetva, dvije žetve, postrna površina korištenje zemljišta, učestvovali su u bili su osnov i sirovina darnih rasprave mnogi kojoj drugo, SmodHrvatske saveza i među sudionici Josip Zadružnog kojimapredsjednik Zibar Branko i komore Privredne laka i dipl Baranje Slavonije predsjednik ing. predsjednika izabran i saveza Za novog je Baranje Slavonije Zadružnog Macukarić.

Mirko Stevo Banić a za radnik zadružni tajnika dipling, poznati inž.

Brlek dipl Stjepan mineralnim

Problem

“

a

u

za

u

za

NE ZABORAVI

NA HIGIJENSKE MJERE!

higijenprimjenu mlijeka smiju Poznato svima, da i skih mlijeka. je hlađenju je cijeđenju mjeraprimužnji, mivrlo brzo se namirnica u lako brojni kojoj razvijaju mlijeko pokvarljiva do od sve pa otpreme mjera mužnje Primjenomhigijenskih kroorganizmi. i se iz sabirališta mlijeka onečišćenje mljekaru smanjuje štetno mlijeka od osnovnih neke ćemo otežava higijenOpisat bakterija. nepoželjnih razvoj i sabirače skih mlijeka: mjera proizvođače i sabirači

Proizvođači

zaboraviti

ne

na

u

za

PRANJE Ruke

RUKU i rada

mužnje prije vodi sa peru toploj

i sabirača

muzača

u

sabiralištu

biti

trebaju

četkom. i ručnom temeljito Ruke se sapunom oprane.

Muzačima suhom i čistom treba osušiti ruke Nakon krpom. završenog pranja zaštitnim svrhu tu ruke namazati se namijenjenim nekim, preporučuje u

za

mastima.

ČISTOĆA treba biti i u sabiralištu upoSav mlijeka prije pribor mužnju prihvat sredstava dodati za Dobro osušen. i trebe opran pranje jepripranju temeljito s biti po završenom ali i pranjuisplahnutapovršine raskužbu, kojatrebaju štete zdravlju ljudi. pribora, jer mljekarskog PRIBORA

za

VIMENA suhom i osušenom vodom čistom biti oprano treba Vime mužnje prije strane biti treba sa vedrica s vodom vimena Pri postavljena krpom. pranju u voda vimena bi nečista kako ponovo se vimena slijevala natrag već treba ne čisto tada vime dricu. Ako ga muzač v odom, prati potpuno je završene Nakon čistom vime obrisati mužnje krpom. vlažnom, dovoljno je vodi i nakon ih i treba toga temeljito opratiprokuhati vreloj krpe osušiti.

PRANJE

I

ne

ve-

s

u

88

na

suncu

a

==———e———o——=======———__

-—-—

MLIJEKO

Svaki

sabirač

>>

e

>

>

o

TREBA »VAGATI«!

mlijeka prije odrediti laktomlijeka preuzimanja denzimetrom »specifič(prije gustoću To naši nu protežinu«) mlijeka. brojni izvođači i sabirači mlijekanazivaju Kada se laktodenmlijeka. »vaganjem« zimetar zaustavi 30 ili 31 tada broju da smatramo mlijeko dobro i da je nije vodom. Što više laktodenzipatvoreno treba

na

metar

dnu prema to znači prema dobrano

tone

jeko, tada je

kantice

za

mli-

broju s vodom. patvoreno Kada bi bilo mlijeka patvorenja vode sabirači dodavanjem mlijeka bi ni trebali »vagati« prije preuzimanja.

Dobra kakvoća u sabiralištu mlijeka Oborovski Novaki mlijeka zasluga je sabiračice i Š antić Marije njenemarljivosti svakodnevno »važe« jer mlijeko prije preuzimanja. a

28

ili 25

ne

—

ne

“

NOVA

KNJIŽICA O GNOJIDBI

u Tek »Gnojidba jejedan najvažnijih pra-: činitelja biljnoj proizvodnji. vilno može i dati očekivane: ishranjena biljka ispoljiti g enetski svoj potencijal rezultate. U sa 30—70% formiranju u ukupnogprihoda g nojidba učestvuje ovisnosti i ostalim o kulturi uvjetima proizvodnje.

Kroz ovu naš i knjižicu osprogram predstavljamo proizvodni dajemo novne za napomene na osgnojidbu najvažnijih poljoprivrednih kultura, 20 novu terenskih Želimo da godina istraživanja. naglasiti detaljna uputstva dati lokalni mogu više sa o stručnjaci koji raspolažu podataka tlu, k limi, kulturi se i ostalim činikoja proizvodi, hibridu, sorti, namjeniproizvodnje

od

a

U

ovim

a sa da se preporukama p olazi prosječnih uvjeta, željom tlo ovakvom ne Problem gnojidbom osiromašuje. gnojidbe organskim g nojivima neće biti razmatran u (stajnjakom) posebno ovojknjižici

se

od

89

—

--_.-—--—

——

———

wo

-

a.

neophodno uzgojpovrtŽelimo gnojivo naglasitijeorgansko ostai svim u kultura nih nasada, višegodišnjih posebno osnivanju kultura, te povestrukture i doći će dobro lim tla, poboljšanje očuvanje biljkama tla. aktivnosti mikrobiološke ćanje ih ima nego elemenata hranivih tiče se u 20 40 putamanje stajnjaku Što raznakon tek su a mineralnim u potpune — biljkama pristupačni gnojivima, visokih za to a prihoda. postizavanje nedovoljno gradnje, je može grupe Naš program gnojiva: dvije podijeliti ukupniproizvodni dušična A gnojiva pojedinačna NPK B gnojiva kompleksna Vaše za dušičnih Od A proizvodimo: potrebe gnojiva da

samo

za

a

za

u

se

—

—

1.

KAN

—

2. UAN

—

3. UREA

Sa

ova

različitih

—

27%

N

31%

N

46%

'

N

tri dušična

gnojiva

mogu

biljnih

vrsta.

se

potrebe zadovoljiti za

dušikom

kod

50%

amid-

vrata.

sadrži

oko

koje gnojivo UANnešto u može se dušika. oblika 25% primjenjivati nog, Zbog toga nitratnog otopina' ovisi o prokoličinama i većim produženo djelovanja njegovog jerjevrijeme to bistra što mu tlu. Osim u cesima prednost je je povećanekoncentracije a svim može se tekućina, koja primjena prskalicama, primjenjivatipostojećim tronačin te na većinom sa se smanjuje pesticida, taj Miješa jejednolična. škove primjene.moderno koa prve dušično visokokoncentrirano 3. UREA gnojivo, je Kutini. u 1968. su ličine u nas proizvedene godine 1 600 U dušika. oblik amidni sadrži Urea gdjepadneispod područjima brazzimskom može m! na oborina zaoravanjem primjenjivati godišnje obično u se gnoklimatskim ostalim U dom. startnoj primjenjuje područjima ovisno tlu da Osnovna u ili dugo, djeluje karakteristika je jidbi prihrani. često faktorima klimatskim i opskrbu optimalnu o mikrobiološkim osigurava različitim u kao uree i koristiti Može se rasta. tokom dušikom otopina biljaka i lista kulturi. ovisnosti o u od preko -— Djeluje koncentracijama0,5% mi-* dušika. maksimalno mogućnost način se Postoji iskorištenje 30% postiže taj konu ako te se svim sa uree dozvoljenim daje pesticidima, otopine ješanja Kod rezultate. graodlične i promjene daje otopljena potpuno centracijama obavezno mora se ako tlo unijeti nulirane uree, pokrivačem, biljnim p od nije dušika u obliku do došlo bi zraka ne iz dodiru kako gubitka u vlagom tlo, kod kao Urea zaoravanja se pogodno gnojivo posebno preporuča amonijaka. huubrzava i ostataka proces tvari većih količina dr.) jer organskih (biljnih mifikacije.

2.

—

dušično

tekuće

je

—

,

se

a

u

na

u

90

sa

--

se u količinu vode određenu Otapanje polako sipa adekvatna i uree se količina lagano miješa.

B gnojiva NPK služe za svih Kompleksna cjelovitu gnojidbu poljošumskih i nekih novih kaprivrednih kultura, površina ribnjaka.

Izgradnjom asortiman različitih fiziINApaciteta proizvodi najširi gnojiva kalnih i osobina. kemijskih Petrokemija uree

radi

se

tako

da

—

—

Omjer N? P,O,K,O 13 :l1

hraniva

sE

4:12:44

(bezklora) 5:20:30 (bezklora) 5:22:35 6:18:36 6:26:26 7:14:21 (bezklora) 10:20:30 10:30:20 5:14:35

13

:7

l4_:6

1:43

:

13

14,3

_

13

s

:6

4,3

l2 12

7

:3

_

:3

:2

11:11:16

l:11.

13:10:12

10,77: 0,92

15:15:15

lil.

:1

18:

10,5

:

9: 9

Ovako

širok

:15

0,5

predstavlja proizvodne mogućnosti naše tvornice, različite karakteristike isformulacija pojedinih pružaju mogućnost p ravilne hrane svih vrsta. biljnih Kada bismo analizirali hraniva NPK u gnojivima bipojedinačno mogli konstatirati smo slijedeće:

Ovajasortiman i prema

rokovima

asortiman

obzirom

na

sadržaj pojedinih

hraniva

primjene 1.

Formulacije posebnopogodne u

više

za

NPK

4:12:44

NPK

5:20:30

NPK

5:14:35

NPK

5:14:35

NPK

5:22:35

NPK

6:18:36

NPK

6:26:26

NPK

7:14:21

grupa.

meliorativnu

i

možemo

podijeliti

jesensku gnojidbu

91

2.

ili startnu

predsjetvenu

posebnopogodne Formulacije

za

N:P:K

7:1421

N:P:K

10:20:30

N:P:K

10:30:20

N:P:K

11:11

gnojidbu

16

N:P:K

13:10:12

N:P:K 3.

15:15:15

prihranu:

posebnopogodne Formulacije

za

—

N:P:K

15:15:15

N:P:K

18:9:9

Ovo

su

napomene,

osnovne

samo

a

različitim

sasvim

donosimo

uvjetima

bilja. gnojidbe programe Osnovne kompleksnih gnojiva: prednosti sadrži tri hraniva svaka sva granula gnojidba, jer ujednačena načenom postotku hranivih elemenata veći sadržaj i jeftiniji transportprimjena kod bit će naznačene karakteristike Ostale gnojidformulacija pojedinih be kultura. pojedinih domoći sa bazi asortimana će proizvoditi gnojiva INAi mikroelemenata. zaštitnih sredstava datkom Petrokemija kultura Iz poljoprivrednih Gnojidba važnijih priručnika:

određene

u

—

naz-

—

—

na

IMANJA

SPECIJALIZIRANA ZA MLIJEKA

STAJE ZA SEOSKA PROIZVODNJU

mlijeka najpoproizvodnju imanjakoja specijalizirana slobodni krava muzara. slobodni su uzgoj Staje uzgoj voljnije staje krava olakšavaju produktivnosti, utječu povećanje značajno način te kodnevne mlijeka.

Taj gojeproizvodnje poslove,higijenu potrebne i kod krava muzara posljednje vrijeme. primjenjuje nja uvoditi kratko se skoro 15 u sa stajalište počelo Sloveniji godina Prije kanalom za rešetkastim sa i kombinirano Grabnerovim odstranjivezanjem učešće takvim iako iz živog s manjilo stajama ' Međutim, vanjegnoja staje. stoke Problemi su stočara. način očekivanje nijeispunio držanja rada, ovaj ni bile Nisu vimena. i radi nogu rijetke papaka, ozljeda javljali najčešće Naodržavati bilo teško vrlo sisa, higijenustajama. potrebnu je ozlijede na bila teškoća stajalištu. jemužnjakojai odvijaZavod jveća Ptuiz veterinarstvo za navedenih svih Radi poteškoćaproblema da odlučio spremni koji područja, proizvođačima toga zajednici je ja Odlučio uđu u iskustva da kooperaciju. institucije znanjem oplemene svoja krava muzara specijaliziraimanjima držanja s lobodnog uvođenje 20 i više krava. nim mlijeka proizvodnju sa krava muzara da kod ukazalo iskustvo držanja slobodnog Njihovo je slobodbi Da navedenih od mnoge moglaprimjeniti otpadnu. poteškoća prije izradila krava muzara plan kooperacija je u vjetima, svojim držanje U svih te 30 sa projektiranju staje objekata. potrebnih boksova, ležaja staju mnogo obzir uzeti trudili su gdje njihovim imanjima, koji uvjete i radom vlastitim izvode radova materijalom. proizvođači Za

seoska

za

su

za

za

sva-

na

muzara

nas

se

se

u

u

se

u

a

se

se

su

sa

u

na

za

za

za

u

no

—

se

92

u

su

na

LP

-—_—-—

—

=...

=

oo

o

man

'

Staje ležaja dugaje boksova veličine 220 x 115 cm. boksova od žesu ležaja pregrade Pod od ilovače ili Na cementa. tu ljeznih cijevi. jenapravljen nabijene podili rezane slame.

Između dva reda bokloguprostiresloj (15cm)piljevine i ulaz oba reda na nalazi u kanal sova, 2 m širok se mjestugdje boksova, i 2 m dubok.

Kanal od betona dužine prekriven gredama prenapregnutog je 2 m, širine visoku 10 cm, 15 cm.

Grede kako bi po 4 cm, su udaljene gnoj kroz otvore kanal. Hranilište u sredinom i hodnika padao kojeprolazi staje za široko 3 m, a kanal dubine 2 m.

Kanal hranjenje je ispodnjegaje je 2 m Grede su s hodniprekriven dugačkimgredama. postavljene paralelno kom za a leže na nosačima.

Na strani hranjenje, poprečnim svakoj srednjeg reda boksova nalazi se stoku od 155 cm, za oba hodnika. prolaz koji p ovezuje Na tim nalaze svake se sa strane korito za veličine 40 x prolazima pijenje 200 40. Korita su za nivoa voda. opskrbljena plovcima održavanje Između hranilišta i hodnika za 3-4 nalazi se prehranjenje (širokog m) stoka u se iz stoka a zatvori, se može po grupama grada koju nje ispustiti ili pojedinačno.

Svaka krava ima 65 cm za kod Hodnik svojih hranjenje jasli. prostora za 15—25 iznad nivoa cm hranilišta.

Jasle široke su hranjenje podignut je 40 cm i duboke 5 cm. kanalu se u 200 između Gnoj sakuplja (volumena m?) dva reda boksova.

Kanali su međusobno Gnojnica povezani u.pravokutnik. kanalu može u kružiti kanalu u jer je ugrađen mješač (traktorski).

Gnojnica odvodi se vakum i odvozi i na pomoču pumpi njive pašnjake.

Na muzilište. su konstrukkrajustaja izgrađeno je Dvije mogućnosti muzilišta.

Može muzilište se 2x2 široko ciju izgraditi tipa stajališta, koje je i duboko 3 m m. sa

30

boksova

—

27,6 m, Između

—

a

široka

14

m.

Ima

dva

reda

se

x

.

za

7,5

Ako

da

na muvjerujemo povećati, zilište kost« sa 2x 4 strani. U tom na muzilište »riblja stajališta svakoj slučaju i široko m 5 Kod 7,5 muzilišta muzemo sa prvog muzne dugo je tipa dvije kod a četiri muzne Kod injedinice, drugog jedinice odjednom. drugog tipa nešto veća. vesticija je Kršev Lj.

će

se

stado

uskoro

treba

se

odlučiti

m.

VRIJEME | bio vrlo

čan

Svibanj je i kišovit.

POLJOPRIVREDA

U SVIBNJU

promjenljiv, prohladan, oblačan, pretežno

slabo

zraka

sun-

Temperatura (srednja dnevna)jakoje osobito II i III dekadi.

Kretala od 6—21'C. u se ispodprosječne mjeseca dekadne iznosile u su 15%C u I i II dekadi 14,5 — Srednje Slavoniji temperature i III oko 15 te bila za oko 15,5— (srednja mjesečna 'C, je 1,5%C ispod u I II i dekadi III 14— u sjeverozapadnoj Hrvatskoj prosječne); 13,5— 16*C Lici u I dekadi II i III 11— u 15,5%C, (srednja mjesečna 14— 10,5— 14,5%C I dekadi te u II 14—17C III 14—18%C u 12'C, primorju (srednja 13— mje14,5%C); 11*C, sečna bila u te čak i za 14— Dalmaciji 1,5— je sjevernom primorju 17C, za 3— 17'C, ispodprosjeka).

2*C 3,5%C oscilirala

i bila

kroz

2/3

—

93

bila od

(uporastu je jeosjetno temperatura bila samo na kada od 8—14. osobito inače u pala 16, 19. i V, je padu, 20temMinimalna 5—8. bilo samo dana 27-29*C. Dizala na se 9—11'C. Toplih je og, do dane neke tlu u 5—14C od većinom kretala se padala (pri je peratura blizu 0*C). oko II dekadi I i osobito u po svega vrlo bilo Sunca (uSlavoniji malo, je /Hvar 110—200 oko 180 u 50 sati, 230/). (u primorju svibnju 75— trećoj tri dekade bila u sve ispodprosječne.

Insolacija je 80), obalnom osobito u bilo pojasu. dosta, je Pojačanog vjetra većinom iznosila u zraka Relativna Slavoniji mjesečna) je (srednja vlaga 75— s i 28—31 21—24. dne 17—18, 9—12, 14, učestale Kiše 1, 2, 6, su (dana 77%.

Oborina dosta. bilo I bilo 1 mm oborinom je grmljavina je 12— preko je 90—150 većinom mm, u sjeverozapadkrajevima 18). izmjereno sjeveroistočnim V. mm 70— 216, i 170—300 nim 80—100, (Senj primorskim 160 jugozapadnim iznad dosta Bile su Luka prosječnih.

34). nižim težim osobito na znatna Učestale položajima tlima, vlagatla, kiše, i sunca odnosno velika iu pad pa pomanjkanje naoblaka, mikrodepresijama, završetak i (kukuotežali su, proljetne sjetve produžili prekidali temperature i i repe, pa okopavanje ruza, prorjeđivanje povrća, repe); suncokreta, soje, loze vinove kultura i protiv korova, protiv prskanje dr.; krumpira kukuruza, osorast i te kultura, proljetnih peronospore; razvoj nicanje, d jetelina, košnja te došlo i do propadanja, i bito kukuruza presijavanja Mjestimično je povrća. došle za dobro kiše su u S strane, kukuruza. nicanje padanja početku druge herbicida. i mineralnih te i rast kultura, djelovanje i Bačke gnojiva —B. Manastir V 23. u Dne (Valopovo Belišće — dijelu Baranje velike štete, u najviše vinograBaranji — nanijelo je nevrijeme Sombor)olujno varirala

I maksimalna

3—7,

:

Ž

“

'

dima.

J.VUKOV

Izvještaj sa

sajma

TAR

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

rasplodnih

E

RJ

STOČARSKI

Ime

Prigojni Težina broj jun. i klasa

i mjesto

broj uzgajača 1.

Bičak

2.

Bičak

3.

Holeček

Ivo, Lipovac Ivo, Daruvar

kg =

11636 640/Illa 11615 625/llla

*

Postignuta Ku pec cijena 166.000.—

11697 565/II 630/IIla 164000.— 11520 160000.— 11498 600/II

7.

Bajić Milan, Doljani Doljani Stojković Ilija,

8.

Krnjić Bosiljka,Daruvar

11420 620/Ila 169.000.— 11582 550/Ila = 149.000.— 11495

5.

=

163000.—

Vinko, Lj.Selo Haček Veno, Daruvar Rad Vlado, D. Sređani

4.

Vel

Kutjevo

Zdenka, RJ Daruvar Zdenka, RJ VeL Zdenci

Zdenka, RJ Daruvar Zdenka, RJ Daruvar

174000.—

Zene. enci

RJ

Vel

.

zaenci

reenci 11539 585/11157.000.

RJ

VeL

11558

<

Marijan, Daruvar

&Ovia

Zdenka, enci RJ

Vel

Novotni Novotni

Daruvar

RJ

Marijan, Daruvar

9.

10.

695/Illa

Zdenka, RJ

PPK

153000.

,

6.

17. 4. 84.

eat

Redni

održanog

pasmine

junica simentalske godine u Daruvaru

_"_—|>;o

..._.——RCK

SELEKCIJSKI

550/IIla

148,000.

— —

=

>.

nl

2

i

12

Stjepan, Lenća.Franjo, Trojeglava

13.

Domović

14.

Domović Domović Siruček

11.

15.

16.

Ivanović

.-—_.-

21.

Bradešić

_—

Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ Zdenka, RJ

—.

*-—-

Daruvar

635/II178000.— Daruvar 4888 640/II 4910 167000.— Daruvar 635/II 580/Ila Daruvar 161000.— 4892 Daruvar 154000.— 4207 570/II154000.— Daruvar 11674 570/II = RJ Vel 3183 510/II142000.Zdenka, enci

Stanko, Dežanovac Stanko, Dežanovac Kazimir, Dežanovac Ljudevit,Končanica

Kovač

a

—

142000.—

4913

“

20.

....-

...

.

535/11

4916

19.

18.

2

G. Polje“

Jakopec Drago, V. Maslenjača Zdenko, Ivanovo S. — Franjek Franjek Zdenko, Ivanovo S.

17.

o

o

167000.

Daruvar

—

3183 570/II154.000. aaenci

RJ

—

VeL

3381 540/TI RI. Vel 3332 555/II151.000. zemle

Karlo, G. Kovačića

Zdenka, RJ Daruvar

148000.—

Stjepan,Pavlovac

—

en

22.

Buđina

Martin, D. Kovačica

23.

Vučković

Mirko, V. Zdenci

3300 585/II157.000. mre enci

RJ

—

VeL

11587 — Zena.

PPK 160000.— Kutjevo 7259 595/I RJ Vel T287 575/II155.000.

Zoenja, enci 465/IIla

131.000.

RJ

Vel

RJ

Vel

en

24..

Basara

25.

Kolar

26.

Bogoja, V. Zdenci Mato, VeL

Zdenci

—

<

7937

Krupski Vlado, V. Trnovit.

Margetinec Mirko, V. Trnovit.

10386 565/IIla =151.000.— = RJ Vel 10496 naenci RJ VeL 10450 655/II171.000.

Zaenka enci

Vojković Ivan, Kajgane

575/Ila

pram

160.000.—

en

>

27.

28.

530/Illa

—

Mirko, V. Trnovit.

Margetinec Mokoš 30. Đuro, Ladislav = "Žunac Mato, V. Trnave 31.

29.

Zdenka, RJ

144000.—

Daruvar

—

10495 540/TI RJ VeL 10418 565/11153.000.

Zdenka, Zdenka, RJ

148000.—

Daruvar

—

:

e

32.

10425

Žunac Mato, V. Trnave

630/Ila :

33.

—

Marković

11672

Ivo, St. Plošč.

575/Ila

—

171.000.—

zine

Kad

kažemo

Vel

en

160000.—

Zdenka, RJ Daruvar Mr

PROŠIRENE

RJ

Milan

Bolić

VENE

proširene pomislimo je nekle i i šire. se tu vene najčešće ispravno, jer Međutim, proširene mogu i se koži trbuha itd. Mi ćemo danas jednjaku, pojaviti prsima, želucu, razmatrati velik vene na od ove i nogama, proširene brojljuditrpi jer pojave, od samo i one Ovo se nego tegobakoje donose, zbogestetskog izgleda. odnosi vene

odmah

na

vene

nogu,

što

do-

vene

na

ne

naročito

Vene

na

krvne

žene.

žile

koje periferije tijela Postoje i duboke U ilinekih vene. u površinske slučaju otkazivanja cirkulaciji smetnji krvi površinskim (proširenje tromboza) njihovu funkciju preuzimaduboke biti i sekundarna. vena Primarno mogu Priširenja nju primarna vene. kod onih vena se slabost proširenje pojavljuje ljudi kojiimajunasljeđenu Tako nekim tu češće nalazimo.

Oko postijenke porodicama pojavu lovice svih sa tu slabost Ako su vena. venama, ljudi proširenim naslijedili tim defektom sa ima takovu da veći mora čovjek nasljednim prirodu posla dio dana onda te na krvne žile tlaku krvi nogama oslabljene stajati popuste i u Tom naročito su proširenje. njima nastaje neugodnompojavom pogođeni su

u

odvode

krv

sa

u

srce.

venama

vena.

u

95

—-

rr.

—

itd.

kondukteri

teške

terete, trgovciljudikoji konobari,frizeri, muškarci. češće do dva tri su nego Žene pogođene puta nastala kao su Sekundarno vene su ona posljeproširenjakoja proširene lokalnih kao vena bolesti različitih dica srca, upala (tzv. posljedica pluća, bolesti tiinfekcioznih lokalnih ciroze tumora, zatim pr. (na flebitisa), jetre, itd. trudnoće fus),poodmakle tuže u na se venama nogama, sa najčešće napetost Ljudi proširenim i nakon naročito uzduž i bol umor vena, Mogu dugog stajanja,oticanjenogu. biti Svrbež može ili svrbež. da pa češanje intenzivan, bockanje žarenje, osjete Sve kože. te ekcematoznu može i upalu tog područja grebanje provocirati živi sa venama česte i velik tako teškoće nisu godinama proširenim broj ljudi bezazlena nisu Međutim vene bez neki većih pouvijek proširene problema. i nastati su su mogu najvažneugodne ozbiljne.

Koje java.Komplikacijekoje tako Na redu to U vena. i prvom mjestu je upala nije najčešćekomplikacije? krvi može i takav krv može se jedan ugrušak zgrušati(tromboza) upaljene trenutačnu smrt. ili mozak i uzrokovati krvi srce, pluća dospijetiputem Sliteške ostati takav Ako m ogu posljedice. ipak trajne inzult, čovjekpreživi vena. u na rana području proširenih koži, jedeća komplikacijaje stvaranje nekom traumom izazvane većini su Ove rane, (udarcem noge slučajeva, Polako i iznad Koža ili vena stol o proširenih ranjiva. je stanjena padom). da Potrebno vena biti i opasna krvarenja. jenapomenuti sljedicatoga mogu krvi treba biti i može privremeno zaustavljanje prsnuti spontano. Zavoj od krvne venama u periferije cirkulacije je postavljenispod rane, jersmjer isrkvario da Poznati su srcu. prema zbog nepropisno poslučajevi je čovjek stavljenogzavoja. razmotriti biti će možda Ako veoma su vene potrebno jako proširene, Inače se ne se puno posao sprovodi liječenje gdje stoji. prekvalifikaciju ili kirurškim ili elastičnih putem. Operacijom čarapa povoja nošenjem metode također vene. takozvanog sklerozi-, još Postoje odstranjujuproširene može metoda Ova se venu. u samu vena sprovoditi injekcija pomoću ranja do od zahvata svih ovih Rezultati i u variraju pacijenta ambulantnoj praksi. takvih Kod ponovo, ljudi, p roširene pojave izvjesnogbroja pacijenta. konzultirati treba svakom U nakon vaskularnog slučaju početnog uspjeha. i kirurga dermatologa. možemo venama onima Na preporučiti kojinaginju proširenim kraju, dana tokom navrata više masažu dosta nogu, odmaranje sporta, šetnje, ishrana (vipravilna nogu lagano podignutom položaju,higijenskecipele, kod ili elastičnih i znakova prvih povoja čarapa tamini,bjelančevine) nošenje proširenja Vaš liječnik dižu

kuhari

u

u

za

:

u

se

vene

se

'

u

u

1

vena.

> UREDNIČKI

UREDUJE

Šime

Dapo,

dipL

Erhatić,

Nada

vet,

dipL

inž,

Franulić,

Dragutin

ODBOR inž,

.-“_-.d_d_r]r_odorlrvlolrolež>a*eael' Jelenić,

Petar

dipL

inž,

Tomislav

Ilica

31/III,

Kolak,

dipl

.

inž,

Ljubešić,

Josip

Clavni

i

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

urednik: Nada

dr

Berislav

Zlatko

Majić

dipL

Mašek,

SOUR

mljekarskih

Udruženje

radnika

pretplata zaprivredne TM, Zagreb »Vjesnik«

vet.

Rašpica

organizacije

Mjesečna Tisak:

inž,

dipL

—

OOUR

SRH.

Uprava

Zagreb,

i uredništvo:

iustanove 18000 dinara, za a

proizvođače

mlijeka

teL

424-420

800

dinara.