Mljekarski list 7-1984

(0) .«A < Z m T= ez) co st

o

----_—_—

2

o

+

.---

--—

KRAVA KOD

AKUTNI NADAM

zbog koji n astaje upoznat prilikom oblika Kod krava. ovog hrane nadzelene predželucima vrenja pjenušavog sa hrane nastali da karakteristično izmiješaju ma zbogvrenja plinovi je ne i se kaše obliku hranom izdvajaju. plinovi sa se senadma javljati p očinje vrenja pjenušavog zbog a kutnog Pojava obole i sklona i najteže zonom Najprije vrenju. koja je krme paše košnjom navikle velike inače ili su lakomo krave proizvodnje mlijeka zbog kojejedu ćemo

Ovom

akutnim

sa

se

nadmom

u

se

u

sa

obrok.

obilan

na

:

P

kriva

određena

krmiva.

prvenstveno livadna vrenja pjenušavog nastanak relucerna, grahorica, vlasnjača, Ta krmiva grahorak, djetelina, šećerna repa, pokvarena zeleni mladi krumpir, kukuruz, lišće, repica, pino su

Za

su:

Životinje najče c vatnje. prije stadijima i sočnih veću djetelina kad nadmu svježih zelenih, odjednompojedu i vlažno izazove lakše Nadam ili na pokislo, i lucerne, i to kao paši. pokošene krmivo, ili uvelo i upareno pa promrzlo tih kada se se obično prejede od repe i Nadam životinja javlja krumpira i hrani na radi ako koju se naročito hrane, krmiva, promjeni nagloj navikla. nije životinja važne nadma na atmosferske faktora Od utječu pojavuKada krave koji vanjskih rosi po i pasu kiša važni redu kiši, Tu prvom vjetar. prilike. nadam. lakše ili mrazu pojavljuje su onih kod vode na koje tiče životinja se nadma, pojavu obroka Što utjecaja ili hrane zelene nakon ili svježe, obilno neposredno prije napile, češće nadam javlja. paše za sklonost i faktora razvoj tih “Osim pojedinih životinja postoji vanjskih nadam da vidimo tome Prema vrenja nadma. pjenjušavog i zbog je pojavu i različitih vanjskih hrane djelovanja 1-2 sata nakon složenog posljedica predželucima maksimum obično faktora. dostigne Razvoj pjene unutrašnjih određenom Pritisak košenom pjene djetelinom. svježom hranjenja početka kvasca raste pa. akt blokira momentu poput Pjenušava podrigavanja. ubrzo ispuni prostor predželucima. više raditi i nema oni podrigaprestaju predželucima, Zbog napetosti Krvni krvotok. i otežava što pritisak na Vrši se disanje pritisak ošit, vanja. poraste. maše udara repom, nogama, nemirna, trbuh, ogledava Životinja je to više i irbuha se i i smeti, mokri povećava učestalo Obujam liježeustaje. ni sondom ni nadma izazvanog strani. Kod vrenjem pjenušavim lijevoj više to nego (promožemo ne plin pjena troakarom plinove jer nije Da ispustiti izlazi iz predželuca.dalje opisujemo i koja plinovihrana) mješani veterinara već s tvar da ste nadamo i bolesti dalje njegova tok je pozvali što će učiniti i savjetovati.

teline

i trave

u

se

rasta, količinu

mlađim

o

a

su

su

“

u

se

se

se

u

u

masa

u

sav

u

se

na

na

ne

ne

se

treba dodavati obroku lako suhog krmivima, obilno sa vriju koja svježim odnosno i to ili zobene paše, neposredno prije krmiva slame) (sijena,krmivom pšenične nadam. lako zelenim hranidbe uzrokuje koje u

98

——

u

telina

i lucerna

Nadamo tima

kako

se

cvatu.

da

će

ovo

kratko

nadma izbjeći pojavu

upoznavanje koristiti sa

našim

akutnim

nadmom

stočarima.

Mr

Mato

i savjeKvaternik

nekih bolesti Primjenitiliječenju organa i ovaca, probavnih konja. svinja kvasca germe Primjena, se na liječenju da govedatemelji spoznaji iu

u

—

u

životinja primjenjuje biostimulator, sakoristi do 90% krmivo. odlično životinja kao organizam uzevši, Općenito koncentrat redu u bjelančevina; prvom Kvasac germa kvasca. je stojaka albumine, od otpada kvascu postotak najveći u suhom toga bjelančevina, kvasac Osim 8%. do 7 masti od 15 do 25%,a toga preko50%;ugljikohidrata fosforaste kiseline, obliku većinom fosfora količine sebi sadrži izvjesne Naelemenata. i klora kemijskih drugih sumpora, zatim željeza, magnezija, da u kvascu i triiz vitamina ima u B skupine treba izobilju pose naglasiti tvari biološki raznovrsnost i vrijednih enzima. raznih Mnogobrojnost desetak za kvaščevih i primjenu mogućnosti kvascu brojne germiobjašnjava svrhe. gljivicaljekovite rečeno germu znači da kvasac možemo ne sve uz još naprijed Ipak nemamo na sami dijagnoze, davati stoci kao ruku, jer svoju lijek oboljeloj isse biti i štetno, ako može ponekad Naprotiv, pa neće djelovati krmivom ljekovito kvasac sa hrani sa škrobom; bogatim tovremeno grlo oboljelo i a ima flora, drugih ako ne g rampozitivna poremećena dalje djeluje je veterinar predhodno će odredit životinju oboljelu i način koji je davanja, od kisele od da U indigestije boluje i ustanovio slučaju boluje. čega pregledao u dok što bi trebalo sadržaj kvascem prije, započeti sa germom liječenje suviše kod da od probavnih i to razloga pa je jedan kiseo, buragujošnije što kvasac veterinara, u zatraži kasnije jer u pomoć smetnji goveda nemaprije germa u liječenju učinka. za često o d boluju kvasac koja goveda germa svemu u sve je Ipak, i priklakoristan veoma radu naročito predželudaca poremetnji probavnih dan lijek.

W. M.

dan

a

krmni

kvasac

u

se

domaćih

ishrani

.

—

na

u

u

u

—

u

—

na-

raz-

—

se

—

:

—

u

TAKMIČENJA

POLJOPRIVREDNOG RAZVOJ .

A.

U SR HRVATSKOJ

sistema

takmičarskog stanje

gospodarseljačkim za proizvodnju poljoprivrednu Takmičenje 1954. u klubovima naprednih SR godine u još stviam započelo je Hrvatskoj zaučeničke su sastavu a djelovale čijem poljoprivrednika, zadrugara žena p oljoi Ukidanjem zadrugarki. sekcija zadrugara mladih sekcije druge, i rad zadružnih organizasaveza i zadružnih je prestao zadruga privrednih u

visoku

u

—

mlijeko grožđe, masline, na se proširilo pšenicu, i ratarstvu kasnije bi danas bile u sve proizvodnje da g otovo i meso obuhvaćene stočarstvu. tabeli: slijedećoj j e prikazan Razvojtakmičenja šećernu

:

u

100

repu,

zatim

Regije kojima u

Godina

Klubova

Takmičarskih

Takmičara

disciplina

IHETE

3

81518

Pod

IKJE

aB

Š

am

Općine u

kojima

je

|

Irari

s |

[o [s

še

[|

:

š

$

01 |

S

g

Š

S

32 8

Q

€ |

€

3

oo [5]

1978.

1979.

1980.

1981 1982.

1983.

318

oDŠ

15.022 14.034 23.785 30.634 28.857

320 .

iaie

264

282 288 292

31.320

&

&n

13 13

5

16

5

41

18

5

41

18

5

44

18

5

47

kao i takmičarskih Kod tabele jevidljiv klubova, disciplina. zatim takmičara, posljednjih godina, najviše je zastupljena zagrebačka regija, i zatim i p a varažSlavonija Baranja bjelovarska regija, Dalmacija kraju dinska regija.

Površine obuhvaćene male i kreću su od 2—7% se od takmičenjem još zavisno od i ratarske kulture. ukupnihpovršina regije U stočarstvu nešto povoljnija je situacija jer takmičenje je uključen znatan robnih broj proizvođača. ima dosta Rasprostranjenost takmičenja z adovoljavajuća nije jer općina nikakve nema takmičarske aktivnosti.

Pa i cijelih To su'zakojima regija i od Podravska Slajednice općinaSisak, Karlovac, Gospić Rijeka, općina: tina, Nova Gradiška itd. Čakovec, Daruvar, Koprivnica, B. sistema vrijednost takmičarskog 1. znanosti Primjena neposrednoj poljoprivrednoj proizvodnji pokazala baš kroz takmičarski se takmičari sistem, najbolje jer nastojanju postizanja što rezultata sva znanosti im su boljih dostignuća primjenjuju koja dostupna.

Na kontakti i sada za se skoro žalost, stručnjaka proizvođača odvijaju jedino takmičarskom sistemu, pa nisu u mnogiproizvođači koji uključeni njega i bez stručne ostaju pomoći.

Iz

stalni

rast

na

E

u

u

a

u

u

u

101

—_

od

strateških

ci-

proizvođača, jedan poljoprivrednih Udruživanje realizirati garantiraju koji programima moguće je ljeva poljoprivredi suvremene moi tehnike visoki dohodak tehnologije.

Tajcilj je primjenu to su tako već ostvariti sa proizvođačirade, koji proizvođačima guće kao

2.

>

na

u

uz

a

takmičari.

jedna takmičenje je proizvođača poljoprivrednih Prosvjećivanje visoke nema bez od vrlo proizvodnje. obrazovanja vrijednosti jer značajnih svu robnih 4. proizvođača koji svojuproizstvaranje potiče Takmičenje tržištu. vodnjupredaju visoke od 5. Veća materijala jejedan uvjeta reprodukcionih potrošnja su visoke nosioci kao Takmičari, potrošači najveći proizvodnje, proizvodnje.

Iz ovoga veće i potrošnje. njihove propagatori materijala reprodukcionih i čvršću zainteresiranost veća proizpovezanost s uradnju bolju proizlazi i opreme sa vođača proizvođačipoljoprivrednim materijala reprodukcijskih matakmičarima.

C. poteškoće kroz

3.

*

za

u pojedinih općina proširuje. regija ne takmičenje. kojima još organizira i službi stručnih 2. stručnoobavljaju koje Financiranje malo sistemu sudionika kao i riješeno gdje je drugih savjetodavnu funkciju ganizacionu i to nego daljnjem pa širenju prepreka općinama je mnogim takmičenja. postojanju nekim opnosilaca 3. Nedovoljno zalaganje proizvodnje poljoprivredne Unaaktivnosti. takmičarskih tamo zašto nema često ćinama razlog jejedini toč što proizvodnje poljoprivredne organizacija jemnogim organizacijama niti interes ne osnovna pokazuju takmičenje djelatnost, sporedna, umjesto i stručno dobro relativno su proizvodnju organiziraju mnoge ekipirane koje većim sa brojemproizvođača. takotežava količina 4. Nedostatak repromaterijala pojedinih dovoljnih i mineralnih količina Bez nojiva kemijske odgovarajuće mičenje. dovoljnih rekordni se zaštite mogu prinosi. postizati činilaca od Ugo5. p roizvodnje. značajnih sigurne Kreditiranje jejedan matei reprodukcijskih osiguranje podrazumijeva koje p roizvodnje varanje veću na stimulira proizvodnju. proizvođače rijala odraza različit te ima i takmičara 6. stručnjaka je nagrađivanja Princip takmičenja. razvoj SRH rezultati D. takmičenju postignuti 1. Takmičarski

sistem

se

i

Ima

ne

se

or-

u

ne

u

samo

:

u

za

ne

na

u

u

Pšenica

jepripostigao kooperant Markušice, od 3,5 ha. od 87 t/ha površini Virovitica PIK-a RUF iz JOSIP jeprinos postigao kooperant NovogGradeca, ha. od 1,14 na 8,38 t/ha površini od PPK iz STJEPAN jeprinos PAVLOVIĆ Velike, postigao koorerant Kutjevo, od 1 ha. od 82 t/ha površini LEVAKOVIĆ

MATO

iz

PIK-a

Vinkovci

na

nos

na

Kukuruz

BABIĆ

ANTUN od

102

15,99 t/ha

na

PPK

kooperant Grede, od 1,16 ha. površini

iz Babine

Županjapostigao jeprinos

PIK-a LEVAKVIĆ iz Markušice, Vinkovci kooperant postigao je prinos od 15,79 t/ha na od 6 ha. površini STJEPAN iz PIK-a Vinkovci MARKASOVIĆ Vinkovaca, kooperant postigao od 15,89 t/ha na od ha.

1,71 jeprinos površini MIRKO iz PIK-a Vinkovci PIPERKOVIĆ Nijemaca, kooperant postigao je priod nos 15,75 t/ha na od 5 ha. površini Šećernarepa MOMO PZ MANDIĆ iz Bolmana, od k ooperant Bolman, postigao je prinos t/ha 89,25 od 6 ha. površini IVICA iz OOK MILIČIĆ Soljana, PPK kooperant Županja, »Napredak« postiod t/ha gao je 87,93 na od 1 ha prinos površini MATO

na

Suncokret MIRKO

KANIS

RO Našice Markovca, kooperant Osijek, kooperanata od 3,50 t/ha od 21 ha. postigao je prinos površini JOZO KANIS iz IPK RO Našice Markovca, kooperant Osijek, pokooperant od 3,30 t/ha na od 2 ha. stigao jeprinos površini Soja MILOVAN VUPIK-a Vukovar SIMIĆiz Čakovca, kooperant postigao je prinos od 391 t/ha na od 0,71 ha. površini JOSIP PPK KOVAČEVIĆ iz Kutjeva, kooperant Kutjevo, postigao je prinos od 3,46 t/ha na od 1 ha površini iz

IPK

na

Silaža

od

cijelih stabljika kukuruzovine PETAR iz »Sirele« iz HAMONOJEC Stanića, kooperant Bjelovara proizveo je t/ha 97,0 od 228 ha. površini VLADO iz PAVLIĆ Cirkvene, Križevci kooperant » Trgovačkog« proizveo je t/ha na 780 od 5,5 ha. površini na

Krumpir JOSIP

REJMAN od

PIK-a Hercegovca, kooperant na od ha.

1,71 površini

iz

39,5 t/ha

Garešnica

postigao jeprinos

Duhan U

556 takmičara se iz i opproizvodnji Bjelovar regije ćine Dubrovnik. rezultat od t/ha 27,4 na od 3,42 ostvario Najbolji površini je JOSIP iz Virovitica. ĐUKIĆ LOZANA, općina

duhana

takmičilo

Grožđe

učestvovalo 1.108 takmičara takmičenju proizvodnje grožđa je i Dubrovnik. od 2,00 t/ha ostvagrebačke regijeopćine Najveću p roizvodnju rio NEDO iz sa VLADO VITKOVICĆ iz D. je Janjine Pelješca, NEŽIĆ Reke, Jastrebarsko t/ha.

1,12 općina proizveo je U

sa

za-

a

Vino Od rio

240

JAREC

je

takmičara

rezultat proizvodnji najbolji BLAŽ iz Nespeša. u

vina

od

160

hl/ha

ostva-

103

_

—-

——

Kupus ČIŽMEK TOMO kupusa.

iz

jenajbolji postigao Glavničice,

za

od

3,46 t/ha

(što je podacima kg ploda maslirekord u iz Dubrovnika prinosu svjetski

ostvarenih

kojije Korčula, kulture Stanice južne ne). sa

rezultat

60

po

stablu

po

travnjacima Sijeno prirodnim na

Mlijeko u osječkoj bjelovarskoj, organizirano mlijeka Takmičenje proizvodnji kra15.158 sa domaćinstava 5.185 takmičilo se i godišnje zagrebačkoj regiji, u

a

Va.

proizvodnjupredanih Najveću STJEPAN ostvario 29 krava jeJERKOVIĆ

145.393

sa

Tov

litara iz Koške.

mlijeka 3,5%

masti

sa

sa

teladi

PIK-a

OOK

Vrbovec,

Zelina

kooperant Novog Mesta, mesa. teladi ili 110.352 kom 836 kg isporučio je ROK IPK Našice iz KLABAN DRAGO Osijek, kooperant GornjeMatičine, mesa. ili 140.120 620 kom kg isporučio je 675 PZ koiz SEVER PAVAO isporučio je Začretje, kooperant Bedekovčine, mesa. ili 97.870 mada kg

STJEPAN

DRAGIJA

iz

Prasad othranio

BARIČEVIĆizSrpskeKapele, kooperant od 60 19,3 po kom 1248 krmači. praseta krmača, prasadi je 1.127 othranio PZ iz IVAN je Štefanja, ŠTEFOVIĆ Starog kooperant Štefanje krmači. ili 18,8 od 60 krmača po kom prasadi prasadi PIK-a

TOMICA

Vrbovec

svinja Svinjsko domaćinstava.

521 takmičilo mesa U godišnje svinjskog proizvodnji iz Koške STJEPAN rezultat LONČARIĆ Našice, općina je postigao Najbolji 1.407 komada mesa 116.781 tovljenika. kg je proizveo meso

—

tov

se

sa

a

brojlera Proizvodnja rezultat 86 Takmičilo se je postigao najbolji domaćinstava, godišnje težini od komada 80.162 u iz Rečice MATO brojlera proizvedenih JAGUŠT mesa.

140.547 kg a

sa

104

;

Prijedlozipoboljšanje takmičenja savezi 1. Svi zadružni raditi takmičartrebaju poboljšanju regijama sistema i radu odbora za skog boljem takmičenje.

2 U svim takmičarskih aktivnosti nema osnovati odbore gdje regijama i rada. Isto tako razmotriti i takmičarsku aktivprogram donijeti pokrenuti nost sada u a takvu aktivnost. nema, općinamagdjeje postoje uvjeti 3. nove većih Primjenjivati propozicije čija uključivanja pojetendencija vršina i te međusobno drugihkapacitetatakmičenje, takmičenje klubova, i mjesnih zajednica, općina regija.

Izvršni odbor klubova Republičke zajednice naprednih poljoprivrednika SRH može svake od zavisno odluku godine, proizvodnje, uvjeta donijeti tu kako bi došlo do ne ispravci propozicija godinu, eliminiranja pojedinih iz nisu određeni proizvođača koji objektivnih razloga postigli prinos.

4. Kako veću hrane od takmičenja jeorganizacija proizvodnju jedna redovnih osnovnih zadružnih i ZSH-e tako i djelatnosti financiranje treba tim savezima. ove djelatnosti osigurati Isto i dr. tako, poljoprivredne zadruge, kooperanata trebaju organizacije sredstva takmičarskih za svome poosigurati organiziranje djelatnosti dručju.

U sistema i sredstava i financiranje takmičarskog uključiti prometnih naslova i sa reproproizvođačkih povećane organizacija potrošnje prometa dukcionih takmičari koriste i i materijala koje potičudrugeproizvođače tih veće veću a u potrošnju materijala, cilju proizvodnje. od bitnih činilaca sada ima Financiranje jejedan gdjeje jer primjera neki način ili odfinanciranje rješeno (općinski SIZ(stalna dotacija od RO ili nosno tamo relativno dobro funkcionira i i ovi) financiranje OOUR) dosta razliku od se jerazvijeno, drugihpodručja gdje zbogpomanjkanja može ili organizira uopćeorganizirati takmičenje, takmičenje za

u

na

.

za

u

o

za

za

saveza

u

na

na

na

za

novca

ne

se

kada

povremeno

U

se

namaknu

neka

novčana

sredstva.

akciji takmičenjaproteklom razdoblju djelomično Varaždin i Dubrovnika Bjelovar, Osijek, Zagreb, regije područje regije Dalmacije.

Budući veliki dio obuhvaćen ima područja nije takmičenjem, uvjete, zadatak da zadružnim s savezima, pred postavlja zajednoregionalnim odnosno za komora odmah savjetima zadrugarstvo privrednih regije pristui pimo akciji iniciranjaiorganiziranju klubova, osnivanja općinskih regionalnih zajednica.

Prvenstveno i akciju područje usmjeritiregiji gdjetakmičenje jošnije i i stručne mogu gdjepostoje poljoprivredne organizirano, koje organizacije biti nosioci takmičenja.

Služba i i za Zaunapređivanje Savjet poljoprivredne razvoj proizvodnje saveza klubova i cendružnog Hrvatske, Republička zajednica Poljoprivredni tar Hrvatske će punu savezima i komorama pružat pomoć regionalnim izradi i i rad klubova i p rograma provedbi osnivanje sekcija. obuhvaćene

u

su

sa

.

a

nas

se

o

u

na

za

Inž.

Josip

Benčević

105

--

POVIŠENA

godini

CIJENA MLIJEKU

1983.

godini koji dijela mlijeka nizinskog niže 1 litru za od 15.000 litara 1983. mlijeka dobivaju mlijeka proizveli manje masti: količini navedenu prema mlječne cijenu Hrvatske

SR

iz

1. Proizvođači

u

su

,

1 premija ukupno cijena mlječne 27,62 dinara 0,900 26,720 3,2 dinara 28,48 3,3 0,928 27,555 dinara 29,34 34 0,956 28,390 dinara 30,20 3,5 0,984 29,225 dinara 31,07 1012 3,6 30,060 dinara 31,93 3,7 1,040 30,895 dinara 32,79 3,8 1,068 31,730 dinara 33,686 3,9 1,096 32,565 dinara 34,52 4,0 1,125 33,400 dinara 35,38 41 1,153 34,235 dinara 36,25 1,181 4,2 35,070 ————————————————————————————————————————————————————— 1983.

Hrvatske SR iz Proizvođači 2. godini koji dijela mlijeka nizinskog litru litara više od 15.000 mlijeka: dobivaju 1 mlijeka proizveli masti

%

litru

za

osnovna

.

u

su

za

va

—orororororororororarararao———————————

%

masti

mlječne 3,2

osnovna

3,3

3,4 3,5 3,6

3,7

cijena 26,720 27,555 28,390 29,225 30,060 30,895 31,730

3,8

32,565 40 33,400 4,1 34,235 42 35,070 a naa "<< ——oarraoao_a_—a—ao—o—o—eo—oeo—o—a—ao—<«\—— 3,9

premija 1,300

ukupno

za

1

28,02 dinara dinara

1,340

28,89

1,381

29,77. dinara

1,421

1,462

1,503 1,543 1,584 1,625 1,665 1,706

litru

30,64 dinara 31,52 dinara 32,39

dinara

33/27 dinara 34,14

dinara

35,02 dinara 35,90 dinara

36,77 dinara

koji područja mlijeka brdskolitru litara od 6,000 1983.

1 u dobivaju mlijeka proizveli manje godini planinskog mlijeka: SR

iz

3. Proizvođači

Hrvatske za

su

va

%

—————————————————————————————————————— <X<,0

masti

mlječne 3,2 3,3 3/4 3,5

3,6 106

osnovna

ka

cijena 26,720 27,555 28,390 29,225 30,060

premija 1,000 1,031 1,062 1,093 1,125

ukupno

za

1

27,72 dinara 28,58 dinara 29,45

dinara

3031

dinara

31,18 dinara

litru

30,895 31,730 32,565 33,400 34,235 35,070

3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 42 aGSSS————————————

4. Proizvođači

1,156 1,187 1,218 1,250 1,281

32,05 dinara

32,91 dinara 33,78 dinara 34,65 dinara

35,51 dinara

1,312

<em>

36,38 dinara

SR Hrvatske mlijeka brdskopodručja koji su u 1983. više od litara 6000 1 litru za godini proizveli mlijeka d obivaju planinskog niže navedenu mlijeka cijenu: iz

|iaanNnanNaNaNaNaAaNAaANAaAaAAAaAAA OOO % masti. osnovna Pz

mlječne 32 3,3 3,4 3,5 3,6

3,7 3,8

3,9 40 41

cijena 26,720 27,555 28,390 29,225 30,060 30,895 31,730 32,565 33,400

litru za premijaa ukupnoIKER 1 dinara 28,22 1,500 dinara 29,10 1,546 dinara 29,98 1,593 dinara 30,86 1,640 dinara 31,74 1,687 dinara 32,62 1,734

34,235

4,2

35,070

1,781

33,51 dinara

1,828 1,875

34,39 dinara

1,921

36,15 dinara

1,968

37,03 dinara

35,227 dinara

Z. Mašek

POTEŠKOĆE Nedavno

SA PAŠOM

Prigorjem, Bilogorom, proputovao skim Moram da na livadama nisam vidio na Zagorjem. priznati goveda paši.

Tek tu i tamo uzici držala baka ili To zabripo kojukravu kojuje djed. da način znamo te vrlo pašanezamjenjiv prehrane jer njava, jeljetna goveda Poznato da danas stočari i sa jeftin. je imajubrojnih poteškoćanevolja pašom stoke na pašnjacima. u obliku i kosvega, pašnjaka Prije Melioracijom »gmajni« jemanje. i zato biti oranice se A onih masacijom pretvaraju prestaju pašnjaci pravih okolici da i nema.

Zato u pašnjaka gospodarstva gotovo prehrana jeljetna krava stoka stoke u jednakazimskoj, jeneprekidno staji.

Zadržavanjem stočari iste stokom kao i zimi. poslove staji imaju Zato zadatak osnovni stočara da stoci sebi omogući ljetnu je pašukojom olakšava i obrok. poslove,postižeekonomičniji Podravinom

sam

i Hrvat-

na

sve

u

u

sa

a

107

U »ŠKOLSKIM KLUPAMA«!

SABIRAČI MLIJEKA »Vrbovec« PIK-a i Svi sabirači pohađali mlijeka mlijekaprijevoznici uzoraka četverodnevni pravilnom u zimanju tečaj ožujka krajemmjeseca iz Križevaca institut usmjerePoljoprivredni Tečajjeorganizirao mlijeka. tra100 ima učilište godišnju no koje p oljoprivredno obrazovanjepoznato diciju.

Predavači bili te instituta Mljestručnjaci Poljoprivrednog profesori morali Nakon iz »Dukat« kare pristupolaznici tečaja završenog Zagreba. završenom o i radi uspješno uvjerenja dobijanja znanja provjere ispitu piti tečaju. su

o

za

—

su

su

SVE MANJE

STOČNOG

KELJA

kelj gospodarstva je godinabrojnaseljačka bio zelene mase hranidbi krava. Prinos kulturu ratarsku izvrsnu namijenjenu ostati na hektaru.

10 do 12 vagona i od po Mogao je je gospodarstvima krave tako imale zeleni obrok kada okolica i zimi gooranicama su pa je stočara sada vrlo malo bila pokrivačem.

No, sniježnim spodarstva pokrivena Tako nastale sadi stočni su poteškoće sjemena. ozbiljne prikupovini kelj jer niska sušno nema dolazi mlijeku ljeto, cijena nevolja nevoljom: sjemena, i da nabrajamodalje. nekoliko dr Šoštarića sliku Donosimo godinapreminuo, koji prof. jeprije Slika našem bio u području. jesnimljena kelja stočnog jepionir uvođenju tada rado 1974. Stočari izložbi u ga Banije god.

Petrinji stočarskoj Telara Gori stočni Antuna Gori. Na oranici stočari a kelj gajali, posebice i davao bio čovjeka jegolemprinos. jeviši.od hranidbu kulturu ratarsku izvrsnu za stočni stočari ne zaborave na Neka kelj stočni

sadila

desetak

Prije

kao

u

za

ne

a

na

su

na

u

krava!

108

u

uz-

pr

o

3

_

dn

3

——

>>>

Prof.

dr

Šoštarić

snimljen

—

.

-.-

.-..

prije 10 godina

u

--

-seammoo-

--

.

Petrinji

PRILIKE U PROLJEĆU

VREMENSKE

slabo Proljeće (III-je promjenljivo, hladno, pretežno oblačno, i u sunčano kišovito. drugojpolovici V) zraka iznosila žitorodnom Srednja proljeća temperatura je kraju SRH oko 10%C nešto malo nešto iznad 10%C (ili iznad; ožujku preko5'C, t ravanju i oko ili iznad Ona bila čak oko svibnju 15:C). je 1ispodprosječ1,5%C bile su i osobito Srednje dekadne, vrijednosti ispodprosječnihprvoj dekadi te u sve tri drugoj ožujka, trećoj travnja, svibnja. dnevne bile kroz 64 dana su ili 92 Srednje temperature (od 70%)ispod III 24, IV 21, V 19 One bile su skoro kroz (u prosječnih dana) ispodprosječnih kracijeli ožujak (osimposljednje pentade), drugupolovinu (osobito travnja i kroz skoro te od 8-16. i 23-31. prve mjeseca) jem polovinu polovine travnja, svibnja.

Sunce žitorodnom u u 400-430 sati III (IIIjesijaloproljeću kraju (u nešto IV oko i V oko 120 ili čak 100-125 sati 100, preko 180) (oko1/4) i spod V) bila zimu i prosjeka.

Insolacija cijelu je proljeće (osim3/III) ispod osjetno prosjeka.

bilo vrlo

:

i

u

u

za

ne.

u

109

Malo

kraju jepalo proljeće dosta i osobito i u većini svibnju ožujku, travnju mjesta veljači jepalo normalno u pada ovdjenajviše godini). (ulipnju III 1983 U go1984) gospodarske (X razdoblju predvegetacijskom bile oborina.

One 300-400 SRH mm su žitorodnom dine svega kraju paloje svim ovim u siječnju, vrijednosti (osim kojem prosječnih ispod mjesecima oko 100-150 bile Pale količine za ovom su razdoblju jepalonajviše). ispodprosjeka. bila zraka i suh. hladan bio Temperatura je dijelom Ožujakje najvećim oko iznosila dnevna tokom skoro (srednja je cijelog mjeseca prosječne ispod dio dok i bilo nešto Kiše najveći početku krajemožujka, jenjegov 5%C). je 30-50 većinom bio bez oborina. svega u sjevernim krajevima Izmjereno je samo Sunce 100-120, obalnom i 40-100 zemlje jesijalounutrašnjosti pojasu.

150-180 sati. primorju zahvatilo obalu i i kotar te Kvarnersku Dne 3. III Gorski je otočje Liku, visokim smetovima te s (i burom, snježnom vijavicom jakonevrijemeolujnom i po više metara mjestima). izloženijim vrlo suh kišovit u bio drugojpolovici, pretežno prvoj, Travanjje vrlo malo sunsa osobito u polovini drugoj mjeseca, prohladan, promjenljivi Oborina

u

u

većinom

žitorodnom

a

u

120-220

mm.

u

ove

—

u

u

u

mm

u

:

u

mm

u

u

a

u

na

u

a

ca.

proispod polovini prvoj Temperatura jejakooscilirala, dnevna (srednja ispodprosjeka krajemmjeseca) sječne, drugoj(osobito iznosila od svega žitorodnom kretala srednja mjesečna 5je kraju osobito bilo Sunca nešto oko samo malo, 10*C). je krajevima sjevernim 15*C, oko 120 ili svega II i III 40-50 u 25-30 I dekadi sati, sati). travanju (svega dana bilo kroz dosta jake unutrašnjosti, primorju Pojačanog vjetra je dovela do do posolice. mjestima olujne bure,kojaje izloženijim Lici i kotaru a Gorskom bilo mjeseca, prvojpolovini Snijega je te kotaru i Gorskom krajemtravnja početkomsvibnja. i učestale One Kiša prve trećoj krajem jepala zakašnjenjem. i U bila suha).sjevernim primorpretežno polovina pentadi (druga travnja je 80-180 mm. i većinom 40-80 skim jugozapadnim krajevima jeizmjereno slabo sunbio vrlo oblačan, prohladan, promjenljiv, pretežno Svibanj je zraka

a

se

iznad

u

i

u

a

u

u

u

a

u

u

u

na

u

su

sa

čan

u

u

u

i kišovit.

proi spod dnevna) (srednja mjeseca je Temperatura bila oko te od kretala se srednja mjesečna 15'C, je 6(uSlavoniji sječne čak za oko njega).

3ispod ispodprosjeka, primorju 1,5%C sjevernom 21*C, oko I i II osobito bilo vrlo Sunca Slavoniji dekadi,svibnju malo, je 3,5%C sati.

110-200 180 i (Hvar230) primorju obalnom osobito bilo dosta, pojasu.

Pojačanog je vjetra većinom 90Kiše krajevima učestale, sjeveroistočnim jeizmjereno 70-160 i 170-300 150 mm, 80-100, jugozapadnim primorskim sjeverozapadnim bile iznad One vrijednosti. prosječnih i slabo sunčano onda Pretežno kišovito, prohladno,početkusuho, većinom bilo ovog povremeno nepovoljno proljeća je vrijeme vjetrovito dosta kasnile ovog i su proljeća, koje proljetnu sjetvu, kretanje vegetacije razliku npr. od prošlogodišnjeg. bila

zraka

kroz

2/3

u

za

u

u

u

u

su

mm.

u

su

u

a

za za

Jerko

110

Vukov

CENTAR LEI

POLJOPRIVREDNICI

Izvještaj

1984.

godine

u

—_——————————————__

Red.

Ime

i mjesto

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Dolački

Nikola, Kraljevac Nikola, Opačić Nikola, Grgić Mato, Nevinac Štefanac Vinko, Nevinac "Novak Mato, Antolić Mato, Nevinac

Posavec

Rovišću

kod

STOČARSKISELEKCIJSKI

pasmine Bjelovara

održanog .

9. svibnja

Postignuta kg jena Kupac i O C| o AČK iCLJEEA MEAmo*os BN Bi: 154000.— »Sirela« Bjelovar 7520 530/II = "Moslaska Kutina 7405 645/II 177.000.

680/Ila 190000.— »Moslavka« Kutina 3898 — 162000.— »Sirela« Bjelovar 5290 570/II = 610/Ila 176000.

5328 — >»Sirela« Bjelovar 166.000.— »Moslavka« Kutina 5266 590/II — 595/Ila 173000.— 5314 = 158.000. = »Moslavka« Kutina »Moslavka« Kutina 5331 550/II 162000.— »Moslavka« Kutina 3643 570/1I — 800/II 5319 — 165000.— — PIK »Vinkovci« OOUR Koo Bet 184000.PIK sVinkorei« 5320 705/II OOUR Kooperacia Bjelovar 160000.— »Sirela« 17627 560/TI — 4917 540/II 158000.— »Sirela« Bjelovar 158.000.— »Sirela« Bjelovar 5066 540/II PIK »Vinkovci« 17457 184000.

740/II OOUR Prigojni Težina br. junica klasa

broj uzgajača oO

RJ

rasplodnih junica simentalske

sajma

sa

—

Žabljak Letičani

—

Nevinac

Nevinac Mato, Brkić Nikola, Kašljavac Tomašević Međurača Šimo, Antolić

ij

Šimo,

11.

Tomašević

12

Lan, Dautan Fijačko Ivan, Špoljar ovi

13.

14.

15.

Međurača

s

A

Ćosić Ilija, St. Pavljani —Brodarić

Dane, Orlovac

*

Kooperacija »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

—

16.

—Katalenić Slavko, Gudovac

17.

Frljanović Stevo, Prgomelje Stevo, Prgomelje — Hanževački Frljanović Milan, Dautan Crkvenac Zdravko, Jukić Stanko, Nevinac

18.

19.

20.

21.

22.

23.

Šimljana

Hanževački Lerenc

26.

“Tober

Bjelovar »Sirela« Bjelovar

= »Sirela« PIK

OOUR PIK

172000.—

Stevo, Ždralovi

25.

»Sirela«

17602 620/II 4942 660/II180000.—

Ivan, Drljanovac

Mato, G. Ploščica Grahovac Vinko, Bulinac

24.

5135 650/II 5170 162000.— 570/II 5171 162000.

570/TI 540/Illa 153000.— 5278 520/Illa 149000.— 3878 560/IIla 157000.— 5374 178000.—

3893 550/TI157000.— 5344 545/II 520/11 144000.— 5229

Plantek

Šandor,

28.

29.

30.

31.

32.

33.

OOUR

35.

»Vinkovci«

Kooperacija

»Moslavka«

—

Kutina

»Sirela« Bjelovar PIK »Vinkovci«

Kooperacija

Žager

2712

Žager

5255 580/II166.000.—

Špehar

»Sirela« Bjelovar 5284 »Sirela« Bjelovar 160.000.— 17568 560/II167.000.— = »Sirela« 17425 595/II189000.— — »Sirela«,Bjelovar Bjelovar = 17394 645/I 570/III PIK »Vinkovci« 154000.— 17675 — — OOUR

Ivan, V. Pasanica

Pavao, Lasovac

Đuro, Bulinac Margetić Marko, Sasovac Debač Mato, Sasovac

630/I[

174000.—

—

PIK OOUR PIK

OOUR

Vargić Drago, Sasovac Manjkaz Nikola, Sasovac Duranić

Babić

»Vinkovci«

Kooperacija »Vinkovci«

Kooperacija

540/1156000.

Kooperacija

'

34.

Kooperacija

Kooperacija PIK »Vinkovci«

OOUR 27.

»Vinkovci«

OOUR

158.000.

Bedenik

Bjelovar

Zvonko, Jabučeta

4591

Petar, Stanići

4911

590/I

178000.—

580/IIla

161000.—

PIK

OOUR PIK

»Vinkovci«

>

Kooperacija »Vinkovci«

OOUR 38.

37.

38.

39.

40.

Franjo Međimurec, Đurđevac Petar Slamić, Virje Bolto Ružić, Pavljanci Ana Varga, Virje

Franjo Furdić, Prugovac

14871 — 164000.— 11132 580/TI — 705/Ila 190000.

4908 = 11133 PIK »Vinkovci« 176.000.— 640/II OOUR 570/Ila

*

Kooperacija »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

5139

680/IIla

168000.—

177000.

—OOUR

PIK

Kooperacija

»Vinkovci«

Kooperacija l11

_-----—

41.

Strunjak,Prugovac

Stanko

42.__Franjo Brkić, Pitomača 43.

44.

45.

48.

47.

48.

49.

Franjo, Haganj Štefković Franjo, Haganj Pijevac Franjo, Pijevac Franjo, Žavnice Mato, Žavnice Baričević

Žavanice

Žugec

Mato, Žavnice Banović Branko, St.

Žugec

Franjo, Tuk

50.

Bačan

51.

Hrastovec

52.

Šustek Iganc, Koritna

53.

Horvat

54.

Nikola, Ladina

Đuro, Novaki Senjanec Ivan, Kostanj

:

= 58.

55.

Ivan, Brezje

Vreš

Fabijančić Franjo, Ivančani

57.

Cimaš

Drago, Bolća

58.

"Horvat

Mirko,

59.

Mikec

Mato,

Bolća

Gugovec

=

62

Ivan, Krkač Detenjak Ivan, Vrbovec Hajak Marica,

63.

Jendriš

60.

61.

64.

65.

Kudoić

Dulepska

Kožar

Josip, Brezani Franjo, Pogančec

Bastašić Jovo, Lipnica

= 67.

Gašparić 68.

68.

Bastašić Jovo, Lipnica Slavko, G. Selo “Cuvaj Drago, Ivanska

69.

Čerkez Antun, Paljevine

70.

71.

Đuričić Nikola, Ivanska Hrvoš Pero, Vel Sesvete

72.

Maksić

Tomo,

Cubinec :

73.

74.

Maksić

Đuro, Dvorišće, Trema

Koščević Mato, Brezovljani

ie onosee i

5224.

178000.— 10305 640/II 159000.— 4485 $55/TI158000.— 4534 550/11188000.— 4569 630/I 161000.

535/1Ila 4624 600/Ila 174000.— 610/Ila

———-——--

—-——-———2 .

Bjelovar

»Sirela« PIK »Vinkovci«

Kooperacija »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

OOUR

— »Moslavina« Kutina — PIK »Vinkovci« »Moslavina«

Kutina

Kooperacija »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

OOUR

570/1I

162000.—

—

4483 PIK »Vinkovci« 149000.— 4658 505/II OOUR Kooperacija »Sirela« Bjelovar 171000.— 15107 585/1 »Sirela« Bjelovar 161000.— 580/IIla 15217 620/Ila 178000.— »Sirela« Bjelovar 15400 580/Ila 170000.

PIK »Vinkovci« = OOUR Kooperacija 15484 Kutina »Moslavka« 151000.— — »Sirela« Bjelovar 15490 515/II 620/Illa 169000.— — »Sirela« Bjelovar 6453 183000.— 6501 575/TI160000.— — »Sirela« Bjelovar 6388 560/TI165.000.— — PIK »Vinkovci« 4009 575/1I OOUR Kooperacija »Sirela« Bjelovar« 515/II[ 143000.— 9620 580/Ila 170000.— = »Sirela« Bjelovar 9472 495/1lla 144000.— PIK »Vinkovci« = OOUR Kooperacija 9615 PIK »Vinkovci« 178.000.

9448 640/TI OOUR Kooperacija 9480

630/Ila

180000.—

550/III

150000.

PIK

OOUR PIK

»Vinkovci«

Kooperacija »Vinkovci«

9509 605/II OOUR Kooperacija Kutina »Moslavina« 580/IIla =161.000.

9387 690/Illa 181000.— — »Sirela« Bjelovar 3933 520/1la 149000. = >Sirela« Bjelovar — PIK »sVinkovci« 11674 640/II —-176000.— 11575 OOUR 169.000.

Kooperacija »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

11551 610/II154000.— 3815 530/II180000.— — PIK »Vinkovci« = OOUR 3962 660/1I Kooperacija PIK »Vinkovci« 171000.— 26826 615/II OOUR Kooperacija 170000.

26509 650/TI

178.000.—

A |

pusaaa

—_-———

176000.—

4808.

4528.

Glog

>

aaa

»Sirela« Bjelovar

Mr M. Bolić